You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ornitologija<br />
PTICE SELICE<br />
Piše<br />
Antun Zlatko<br />
Lončarić<br />
Foto:<br />
Arhiva<br />
Lastavica<br />
pokućarka<br />
U našoj zemlji<br />
najpoznatije ptice<br />
selice su lastavice<br />
(Hirundo rustica)<br />
i<br />
bijele rode (Ciconia<br />
ciconia)<br />
Još od najranijeg djetinjstva pamtimo<br />
priče naših roditelja o pticama<br />
selicama. Stoga se i sjetimo<br />
najprije lastavica i roda. Međutim<br />
kad bi nas netko zapitao koje još ptice<br />
selice znamo, teško bi nastavili nizati<br />
ostale. A od ukupno zabilježenih 371<br />
vrste ptica u Hrvatskoj, čak njih dvjestotinjak<br />
su selice. Neke ptice sele iz<br />
naših sjevernih krajeva u južne, neke<br />
iz naše zemlje u južne dijelove Europe,<br />
a neke čak i u srednju i južnu Afriku. Ali<br />
zato mnoge iz sjeverne Europe dolaze<br />
na zimovanje k nama u naša močvarna<br />
staništa.<br />
Postoje brojne priče i legende o selidbi<br />
ptica, o tome kako se uvijek vraćaju<br />
u proljeće u svoja gnijezda koja<br />
su ostavile početkom ili u kasnu jesen.<br />
Selidbe ptica bile su zanimljive ljudima<br />
još u antičko doba. Tada se mislilo<br />
kako ptice zimi poprimaju drugi oblik,<br />
a s proljećem se iznova pretvaraju u<br />
ptice. Stari Grci mislili su da se, recimo,<br />
crvendač zimi pretvara u drugu vrstu<br />
ptica, u crvenkapu. Rimljani, pak, da se<br />
lastavice pretvaraju u žabe...<br />
Danas svi znamo kako se ptice sele<br />
iz sjevernih krajeva koje zimi prekrije<br />
snijeg u južne, jer tamo lakše pronalaze<br />
hranu a time im se osiguravaju uvjeti<br />
za život. Ptice iz sjevernih predjela Europe<br />
koje zimuju u našoj zemlji, prema<br />
istraživanjima naših ornitologa, na<br />
osnovu prstenovanja i drugih zapažanja<br />
zabilježeno je: iz Rusije 26 vrsta, Češke<br />
i Slovačke 13, Finske 9, Njemačke 8,<br />
Poljske i Austrije po 4, Norveške 2, a iz<br />
Švedske, Danske, Engleske, Francuske,<br />
Italije, Rumunjske po jedna vrsta.<br />
Također zahvaljujući prstenovanju,<br />
utvrđeno je kako brojne ptice iz <strong>Hrvatske</strong><br />
sele na jug Europe, a neke i<br />
u srednju i južnu Afriku. Trasa ptičjih<br />
migracija najčešće ide preko Balkana,<br />
Turske, uz Sueski kanal, dolinom Nila<br />
(do utoka Bijelog i Plavog Nila), gdje<br />
pretežiti dio ptica selica imaju izobilje<br />
hrane, a neke čak nastavljaju dalje do<br />
juga afričkog kontinenta.<br />
Tako se zna da bijela roda, svima<br />
znana i draga ptica, koja u proljeće pravi<br />
velika gnijezda na našim dimnjacima<br />
i krovovima kuća, zimi boravi u Sudanu,<br />
u porječju Bijelog i Plavog Nila, a tu<br />
se privremeno naseljava i naša domaća<br />
lastavica pokućarka. Mrki sokol sa litica<br />
naših srednjodalmatinskih otoka, zimu<br />
provodi na Madagaskaru i na otocima<br />
istočne Afrike. I ostale naše poznate ptice<br />
selice: patka žličarka, škanjac osaš,<br />
zelenoga guša, pršljivac grličar, žalar<br />
ciganin, šljuka kokošica, mala čigra,<br />
zlatovrana modrulja, obični kamenjar,<br />
trstenjak cvrkutić, zlatna vuga, grmuša<br />
pjenica, šareni čvorak i veliki svračak<br />
najčešće prezimljuju na afričkom kontinentu<br />
ili u Maloj Aziji.<br />
Lastavica<br />
U našoj zemlji bilježimo tri vrste<br />
lastavica. Najpoznatija je pokućarka,<br />
malena, crne boje i plavkastog sjaja<br />
s gornje strane tijela, a ispod kratka<br />
trouglastog kljuna grlo rđaste boje.<br />
Usni otvor seže do ispod očiju, dugih<br />
i uskih krila, slabih nogu i rašljastoga,<br />
dugog repa. Nevjerojatno brza ptica<br />
koju pamtimo po brojnim gnijezdima<br />
koje gradi ispod streha naših kuća, u<br />
štalama i nastambama domaćih životinja.<br />
Hrani se mušicama, kukcima i drugim<br />
insektima. U gnijezdu koje gradi<br />
od blata najčešće se nalaze tri do pet<br />
mladih ptića, koji svaki od njih dnevno<br />
pojede po nekoliko stotina mušica.<br />
Osim pokućarke, u Hrvatskoj boravi<br />
i lastavica hridna (Hirundo rupestris)<br />
i pećinska (Hirundo daurica). Sve one<br />
pripadaju u porodicu ptica pjevica, iz<br />
reda vrapčarki.<br />
Prvi vjesnici proljeća upravo su te<br />
naše ptice selice – lastavice i rode koje<br />
se u rano proljeće, krajem ožujka i početkom<br />
travnja, vraćaju u svoja gnijezda.<br />
Svoj dalek put do Afrike i natrag,<br />
koji je za neke ptice i više od pet-šest<br />
tisuća kilometara, svladavaju relativno<br />
lako, ukoliko im je zadovoljen najvažniji<br />
uvjet – dobro vrijeme za putovanje,<br />
bez oluja i magle, kada im je otežana<br />
orijentacija. A upravo ta orijentacija<br />
koja je pticama urođena, još uvijek je<br />
velika zagonetka za sve stručnjake, ne<br />
samo ornitologe. Neki tvrde kako se<br />
ptice orijentiraju uz pomoć Sunca, ali<br />
kada se otpočelo pratiti njihove puteve<br />
i urođene navike, saznalo se da<br />
i noću putuju. Zatim se objašnjavalo<br />
sa orijentacijom uz pomoć Zemljinog<br />
magnetizma. Bilo je i niz drugih pokušaja<br />
objašnjenja, međutim sve do<br />
danas nema egzaktnih dokaza. Do<br />
svojih dalekih ciljeva ptice stižu najkraćim<br />
putevima, izbjegavajući područja<br />
s uobičajenim olujnim nevremenima,<br />
maglama, velikim morskim površinama,<br />
visokim planinama, pronalazeći<br />
pogodna mjesta za kratkotrajne<br />
odmore i okrjepu vodom i hranom.<br />
30<br />
Broj 99 • ožujak 2005.<br />
HRVATSKE ŠUME
Change language