HRVATSKE ŠUME 43 (25.1.1995.)

More documents

Recommendations

Info

25. siječnja 1995. ŠUMARI IZLAZE IZ SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA! Hrvatski sindikat šumarstva se izdvaja iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Prijedlog ove važne i dalekosežne odluke usvojene na sjednici 18. siječnja, uputio je Glavni odbor na usvajanje Skupštini HSŠ. Prema raspoloženju članova Glavnog odbora od ranije, ovakav se korak mogao i očekivati. Sindikalna šumarska povjereništva po uprava šuma, naglašavano je više puta, vrlo slabo ili gotovo nikako ne surađuju s povjerenicima Saveza na terenu. Za ono što plaćamo, odnosno za ono što Savez traži, misle u šumarskom sindikatu, trebalo bi više dati. Prijedlog najnovije odluke o financiranju Saveza (u dvije varijante) samo je ubrzao odluku o izdvajanju. Jer Savez ne prihvaća onoliko sredstava koliko HSŠ nudi, a šumari nisu više voljni dati. Konačnu će odluku donijeti Skupština HSŠ, a izdvajanje će ubrzati rješavanje nekih drugih pitanja organizacije šumarskog sindikata. Najvažnije je svakako kako će dalje djelovati šumarski sindikat. Hoće li, kao neki, ostati samostalan, ili će se prikloniti nekoj drugoj sindikalnoj središnjci. Gorući problem unutarnjeg ustroja je status povjerenika po upravama. Mogu li se oni profesionalizirati, kako to riješiti, što će biti s njihovim radnim mjestom za vrijeme trajanja sindikalnog mandata, neka su od pitanja kojima će Glavni odbor posvetiti jednu posebnu sjednicu. O IZBORIMA, POMOĆI, ODMARALIŠTU... • Po sindikalnim podružnicama u toku su pripreme za održavanje Izborne skupštine HSS koja se, prema najnovijem prijedlogu, treba održati početkom travnja. Glavni odbor upozorava na pridržavanje uputa i izborne procedure kako kasnije ne bi bilo nesporazuma. • Sindikat je imenovao svoja dva predstavnika u radne skupine koje rade na važnim aktima novog unutarnjeg ustrojstva poduzeća. U skupini koja radi na prijedlogu Pravilnika o sistematizaciji poslova i radnih zadataka sindikat će zastupati Gordana Colnar, a u skupinu za izradu prijedloga Pravilnika o plaćama izabran je Željko Cutvarić. • Glavni odbor još jednom se suočio s problemom koji pričinja nepostojanje nekog akta (pravilnika) koji bi regulirao način dodjeljivanja pomoći. U sindikat naime pristižu različiti zahtjevi o kojima je vrlo teško odlučivati »od oka«, i na brzinu. Sljedeći primjer, iznijet na sjednici, pokazuje svu složenost problema. Obitelj radnika koji je umro pred dvije godine živi u vrlo teškoj situaciji i obraća se za pomoć šumariji (u splitskoj upravi). Upravitelj šumarije glatko i bez razmišljanja, pismo proslijeđuje sindikatu! Tko tu treba pomoći, kako i koliko stvarno nije samo pitanje sindikata. • Sindikalno povjereništvo delničke uprave zatražilo je podršku Glavnog odbora (i dobilo) u slučaju prosvjeda protiv odluke direktora Hrvatskih šuma o prenamjeni dijela odmarališta u Malom Lošinju (devet soba i ostale prostorije) u poslovni prostor upravne zgrade šumarije Cres-Lošinj, Uprave šuma Buzet. Dajući podršku delničkom povjereništvu, Glavni odbor smatra da sindikat ne može, niti za to ima pravne osnove, upustiti se u rješavanje ovog ili sličnih slučajeva, već je to posao za to nadležnih organa. (m) GLAVNI ODBOR HSŠ NA SJEDNICI ODLUČIO ŠTRAJK SE ODGAĐA umarski štrajk najav za 23. veljače se Šljen odgađa. To je jednodušan stav članova Glavnog odbora Hrvatskog sindikata šumarstva koji su ocijenili da zbog novonastale političke situacije u Hrvatskoj održavanje štrajka ne bi u ovom trenutku bilo uputno. Time se šumarski sindikat pridružio još nekim sindikatima koji su najavljivali štrajk a u znak potpore Vladi i odluci o otkazivanju mandata UNPROFORU, odustali. No HŠS time ne odustaje od svojih zahtjeva već ranije upućenih Vladi, o kojima se ona i očitovala, pa i daljnje borbe za njihovim ostvarenjem koje uključuje i štrajk. A sindikat ne traži samo veće plaće već kompletno rješavanje problema zaposlenih u šumarstvu. Drugim riječima sindikat ne odustaje od Granskog kolektivnog ugovora, želi o njemu pregovarati (još uvijek se ne zna s kim!?), želi ga potpisati. A o (niskim) plaćama već je toliko toga rečeno da je teško spomenuti nešto što se već nije čulo. Najveća greška napravljena je, moglo se čuti ovom prilikom, nekoliko godina ranije kad je bilo mogućnosti da se plaće podignu — a nisu. Stoga je u uvjetima opće restrikcije teško očekivati da će se u potupnosti udovoljiti zahtjevima šumara, pa bili oni opravdani (obzirom na uvjete rada i vrlo nisko mjesto medu javnim poduzećima) i makar Hrvatske šume bile jedno od rijetkih javnih poduzeća koje nije na leđima Vladi, već se samofinancira, štoviše, puni i državni proračun. PLACE U HRVATSKIM ŠUMAMA KOJI PODATCI SU TOČNI? • olika je stvarna prosječna plaća u Hrvatskim šumama i gdje su one medu javnim poduzećima, gotovo je nemoguće točno odgovoriti. k Podaci naravno postoje no oni su različiti ovisno o tome iz kog su izvora i tko ih prezentira. Da je to moguće pokazat će i sljedećih nekoliko redaka. Kada je Hrvatski sindikat šumarstva uputio zamolbu (u dva navrata) Vladi da još jednom razmotri položaj zaposlenih u šumarstvu i odobri povećanje plaća, obzirom na uvjete rada, ali i činjenicu da šumari sami stvaraju dohodak, svoj je zahtjev i zamolbu potkrijepio podatkom da Hrvatske šume medu devet javnih poduzeća spadaju medu najslabije plaćena. Odnosno da prosječna plaća u Hrvatskim šumama iznosi tek 88 posto prosjeka gospodarstva Hrvatske. Vlada je zahtjev razmotrila, ustvrdila kako bi povećanje plaća šumarstvu izazvalo lančanu reakciju, a potpredsjednik Vlade Borislav Škegro tada iznio podatak da je prosječna plaća za prvih šest mjeseci u Hrvatskim šumama iznosila 98 posto prosjeka gospodarstva (!), a ne 88, kako je tvrdio sindikat. No prilikom nastupa premijera Nikice Valentića na TV, povodom štrajka željezničara saznajemo i treći podatak. Spominjući i ostala javna poduzeća Valentić se dotaknuo i Hrvatskih šuma spominjući prosjek od 93 posto gospodarstva Hrvatske. Konačno tu je i četvrta varijanta objavljena u Večernjem listu prosinca prošle godine, a opet u povodu štrajka željezničara. Tu se navode podaci za svih devet javnih poduzeća medu kojima Hrvatske šume zauzimaju nisko 7. mjesto s prosječnom netto plaćom od l .052,63 Kn, odnosno 92,1 prosječne plaće u gospodarstvu Hrvatske! (Podaci su iz svibnja prošle godine). Četiri različita podatka gdje razlike i nisu baš tako male. Evo kako izgledaju podaci u cijelosti. 1.HPT 2. Hrvatska vodoprivreda 3. HEP 4. Hrvatske ceste 5. HRT 6. Narodne novine 7. Hrvatske šume 8. Dadrolinija 9. Hrvatske željeznice S2S mm 1.248,84 1.242,16 1.228,67 1.142,66 1.096,56 1.084,36 1.052,63 1.016,79 994,75 99,88 95,85 94,79 92,01 88,88 86,95 Kad je pak riječ o ukupnoj politici plaća prošle godine, može se reći da su realne zarade 1994. prema 1993. unatoč ograničenju u porastu. Dakako da je od djelatnosti do djelatnosti to povećanje različito, a samo su crna metalurgija, metaloprerađivaćka djelatnost i brodogradnja zabilježili pad realnih zarada. Ukupan porast zarada u neprivredi u prvih 10 mjeseci prošle godine prema istom razdoblju iznosi 7,2 posto a u neprivredi 5,6 posto. Gdje je tu šumarstvo može se vidjeti iz prikaza koji prenosimo iz Večernjeg lista, iz siječnja ove godine, (m) GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb Izdavač: Filip Šabie, prof. dr. Josip Vukelić Adresa redakcije: Lj F, Vukotitiovm 2. Zagreb. »HRVA TSKE <strong>ŠUME</strong>« p.o. Zagreb Glami i odgotvmi urednik: Tel. 04i-'44g-00l, 448-034 Lj. F, Vukotinovića 2, Antun-Zlatko Lonćarić, dipl. ing. List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a JP »Hn'atske šume« organizirane su u Direkciju Uređivački odbor: Petar Jurjenć, dipl. ing. djelatnici JP »Hnatske šume«, umirovljenici, Zagreb i 15 Uprava šuma i to: Vinkovci. Osijek, (predsjednik}. Antun-Zlatko Lonćarić, dipl. ing. poslovni partneri i djelatnici Šumarskog fakulteta ' Naške, Požega, Bjelovar, Koprivnica. Zagreb. Sisak. Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Vesna Hrkalović. dipl pol. han ffill dipl. tur. Zagreb dobnaju ga besplatno na kucne adrese. Bum i Split. Gordana Colnar Tisak: Hnatska tiskara Zagreb, Slavonska atenija Direktor poduzeća; Grafički urednik: Miljenko Bogdanič 4 Josip Dundović. dipl. ing. šumarstva Redakcija lista: Marijan Domović. dipl. polit. Saklada: 11000 primjeraka Savjet lista: Prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), Vesna Udahne, dipl. polit.. Antun-Zlatko Mišljenim Ministarstva prosvjete, kulture i športa • dr. Joso GraCan. Marijan Kolic. dipl. ing. Milan Loniarie, dipl. ing., M:rosla\ Mrkobrad, dipl. Kimpotie, dipl. ing. fomisla\ Starčerić, polit. Vesna Pleše, dipl. poiit. i Zvonko Peičević broj 53ž-03~l/7.Qj.(jt glasilo je oslobođeno plaćanja osaovaog i posebnog poreza na promet.
25. siječnja 1995. 99. SKUPŠTINA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA U KRIŽEVCIMA OSNIVA SE HRVATSKA AKADEMIJA ŠUMARSKIH ZNANOSTI Rad Akademije odvijao bi se kroz četiri razreda i to: Razred za uzgoj šuma, za uređivanje i šumarsku politiku, za zaštitu šuma i lovstvo, te razred za iskorišćivanje i uporabu drveta Sudionici 99. skupštine Hrvatskog šumarskog društva podržali su ideju o osnovanju HAŠZ i razmotrili i ostala aktualna pitanja šumarske struke Osniva se Hrvatska će se HAŠZ uklopiti u postojeću infrastrukturu, odnosno akademija šumarskih znanosti neće li doći do preklapanja s (HAŠZ). Obrazlažući postojećim obrazovnim sistemom i ostalim znanstvenim ideju koju je na sjednici krajem prosinca prošle godine institucijama, prof. Figurić iniciralo i podržalo Hrvatsko kaže da buduća akademija šumarsko društvo, prof. dr. šumarskih znanosti nije nikakva alternativa Hrvatskoj Mladen Figurić je istakao da to znači stvaranje moći i znanja na promidžbi šuma i šunosti (HAZU) i da to i nije je akademiji znanosti i umjetmarstva i trajnog gospodarenja te da je HAŠZ zamišljena stvenih akademija budući da dini slučaj osnivanja znan kao društvo koje će povezivati domaće i strane znannička znanost već imaju. ih medicinska struka te tehstvenike s ciljem poticanja U okviru nove HAŠZ trebala bi se obavljati istraživanja trajnog gospodarenja šumama. neopterećena svakodnevnim Na moguća pitanja zašto problemima i rokovima, to baš u ovom trenutku i kako su ciljevi kojima će se ona IZDVAJAMO ŠUMARSKI LIST Prof. dr Branimir Prpić, glavni i odgovorni urednik Šumarskog lista: »Ostvarili smo sve što smo prošle godine planirali, oformili redakciju, promijenili format časopisa. No pred nama je još jedan veliki zadatak — izlaziti redovito jednom mjesečno. A to nije jednostavno. Bilo bi dobro kad bi iz uprava šuma bar jednom mjesečno stizala po jedna informacija. Za to bi trebalo na svakoj upravi izabrati po jednog suradnika. Inače, Hrvatske šume su nam dosta pomogle... BOŽIČNA DRVCA I Šumarski list se afirmirao kao stručno glasilo: prof. dr. Branimir Prpić nž. Kušan predlaže da se putem radija ili novina pučanstvo obavijesti da sječa božičnih drvaca nema veze s redovnom sječom, ili s uništavanjem šuma o čemu se u negativnom kontekstu ovih blagdanskih dana dosta govorilo, već da se radi o posebno namijenjenim površinama za tu svrhu. Takva bi edukacija, smatra on, dobro došla da bi se izbjegla pitanja tipa »što to radite« i šteta ugledu šumarstva. Na drugu vrstu problema upozorava prof. Matić. On je protiv uvoza božičnih jelki iz Herceg-Bosne koje je jedan privatnik iz Zagreba uvezao u ogromnim količinama. Nije riječ o kvaliteti tih jelki i smreka, već o velikim ogoljelim površinama koje su ostale iza takve sječe. I pita se kako je i preko koga takav uvoz uopće išao... MLADI UMJETNICI *^ umare su u Križevcima dočekali i poželjeli im dobrodošlicu krat i lijepim umjetničkim programom članovi Hrvatskog pjevač Škim kog društva Kalnik te tamburaški orkestar Osnovne škole »August Štriga« iz Križevaca. rukovoditi i zbog toga nema opasnosti da dođe do dupliranja programa s postojećim institucijama. Za osnivanje šumarske akademije ne traže se dodatna financijska sredstva, ona bi se, kako je zamišljeno, financirala kroz sponzorstvo. Hrvatska akademija šumarskih znanosti bi uz članstvo i skupštinu imala upravu na čelu s predsjednikom, dva dopredsjednika i tajnikom. Njen rad odvijao bi se kroz četiri razreda: razred za uzgoj šuma, za uređivanje i šumarsku politiku, za zaštitu šuma i lovstvo te razred za iskorišćivanje i uporabu drveta. Ne smijemo dozvoliti da nas vrijeme pregazi, poručio je prof. Figurić, a Hrvatsko šumarsko društvo kao inici- »Boriti se za šumarsku etiku i dignitet struke« — prof dr. Slavko Matić jator osnivanja HAŠZ i dosad je bilo izvor života i dokazalo je i dokazuje bogatstvo kulture, nauke i novih aktivnosti u razvijanju šumarstva i gospodarstva Hrvatske. U inicijalni odbor koji treba pripremiti dokumente za osnivanje HAŠZ izabran^ su prof. dr. Branimir Prpić, prof. dr. Đuro Rauš, prof. dr. Slavko Matić i prof. dr. Mladen Figurić. Podržavajući jednodušno ideju o osnivanju Hrvatske akademije šumarskih znanosti, članovi Hrvatskog šumarskog društva na svojoj su se 99. skupštini pozabavili i ostalim aktualnim pitanjima i temama šumarske struke. Jedna od najznačajnijih, o kojoj će tijekom ove godine u HŠD biti još dosta riječi, jest obilježavanje 150. godišnjice Društva, sljedeće 1996. godine. Pripreme za taj rijedak jubilej već su počele, bit će opsežne jer se planira izdavanje nekoliko knjiga, monografija o lužnjaku te različite druge manifestacije. Redovna skupština, kao što je bila ova u Križevcima, sumira jednogodišnji rad. A jedna godina u radu neke institucije, kako je istakao predsjednik HŠD prof. dr. Slavko Matić, jest i malo i mnogo. Ova protekla bila je obogaćena radom Upravnog odbora, stručnih službi i ostalih struktura, a aktivnost se odvijala u više pravaca. Uz već spomenute pripreme za obilježavanje 150. godišnjice HŠD te inicijativu za osnivanje HAŠZ, protekle se godine dosta radilo na afirmaciji »Šumarskog lista«. Prof. Matić posebno je naglasio potrebu stalne borbe za afirmaciju struke, »posebno kad su u pitanju šumarska etika i dignitet struke«, istakavši da bi bilo dobro da je što manje onih koji su »zalutali u našu struku i misle da im je šuma izvor lake zarade... No velika većina, konstatirao je on, nastavlja svjetle tradicije prethodnika koji su nam trajni uzor«. Hrvatsko šumarsko društvo mora poraditi i na afirmaciji brojnih šumara koji su napustili domovinu i ustrajnim radom vani afirmirali i sebe i domovinu. Izdavanje monografije o takvim ljudima, misli prof. Matić, bio bi doprinos razvoju šumarstva ali i povijesti. Tekst i snimci: M. MRKOBRAD O GOSPODARSKOM I ŠUMARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA Nije slučajno što je 99. skupština Hrvatskog šumarskog društva održana u Križevcima. Zbog snijega i lošeg vremena dio članova nije došao u ovaj stari i lijepi grad gdje je, što se šumarstva tiče, sve počelo... Mr Ivan Đuričić, uz inž. Ivana Žgelu jedan od doajena križevačkog šumarstva, podsjetio je prisutne da je još davne 1841. godine, osnivanjem Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva potaknuta ideja o otvaranju stručne poljoprivredne škole, a dvije godine kasnije glasilo gospodarskog društva »List mjesečni« objavilo prijedlog Franje Šporera, šumara varaždinske regimente sa sjedištem u Križevcima »da se osnuje narodni šumarski zavod.« Zavod nije osnovan, no sve energičniji zahtjevi, potaknuti sve većom i nekontroliranom sječom šuma naveli su tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Bacha da dopisom banu MR IVAN ĐURIČIĆ, Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima osnovano je još 1860. godine Jelačtću 1853. godine odobri »podignuće gospodarskog učilišta«. Tri godine kasnije gradsko poglavarstvo u Križevcima dalo je potrebno zemljište, a 19. studenog 1860. godine otvoreno je Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. Mr Đuričić navodi da u to vrijeme slična učilišta postoje još jedino u Engleskoj (Oxford 1790.), Njemačkoj i Francuskoj. »A kod nas se učilište otvara u jeku borbe protiv germanizacije, u jeku borbe za hrvatski jezik.« Tako je krenulo obrazovanje šumarskih kadrova u ovim krajevima, a Hrvatsko-slavonska vlada odmah je ustanovila stipendije za 5—7 studenata .., Gospodarsko i šumarsko učilište postaje rasadnik kadrova za mnoge ustanove, kasnije se u Križevcima osniva prvi Veterinarski zavod u Hrvatskoj. Kroz 39 godina šumarske nastave u Križevcima, šumarsku školu završilo je 398 đa- • ka...
Page 1: 43 GODINA IV. ZAGREB 25. siječnja
Page 5 and 6: 25. siječnja 1995. STRUČNJACI PRE
Page 7 and 8: 25. siječnja 1995. UOĆI BOŽIĆA
Page 9 and 10: 25. siječnja 1995. SAVJETOVANJE O
Page 11 and 12: 25. siječnja 1995. KULTURA. RAZONO

HRVATSKE ŠUME 43 (25.1.1995.)

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?