You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
25. siječnja 1995.<br />
DOMAĆI ŠUMSKI ZGLOBNI TRAKTOR ECOTRAC<br />
USKORO NOVA ISPORU<br />
poslova na<br />
Pet zglobnih šumskih traktora<br />
Ecotrac proizvedenih<br />
u bjelovarskoj Tvornici<br />
traktora što su nedavno<br />
predani na korištenje<br />
Hrvatskim šumama trebao bi biti<br />
početak serijske proizvodnje<br />
domaće šumske mehanizacije.<br />
Šumarstvo je naime proteklih<br />
nekoliko desetljeća strojeve manje<br />
više uvozilo. Tek dio domaće<br />
poljoprivredne mehanizacije bilo<br />
je moguće prilagoditi specifičnim<br />
potrebama šumarstva, što<br />
dakako nije bilo trajno rješenje.<br />
Zamisao da se konačno proizvede<br />
domaći šumski traktor stara<br />
je nekoliko godina, no uvijek je<br />
nešto nedostajalo. Jednom kadrovi,<br />
drugi put pravi proizvođač,<br />
ponajčešće — sredstva. Posao je<br />
konačno bio povjeren bjelovarskoj<br />
Tvornici traktora (bivši Tomo<br />
Vinković). Nakon višekratnog<br />
prolongiranja datuma isporuke<br />
(objektivna otežavajuća<br />
okolnost su ratne neprilike koje<br />
su zahvatile našu zemlju), traktor<br />
se konačno našao u šumi. Riječ<br />
je, da podsjetimo, o modelu<br />
Inž. Davor Mihatović: »Još samo završni radovi i montiranje vitala..<br />
Ecotrac VTT 1033 F s zastakljenom<br />
grijanom kabinom, novim<br />
domaćim vitlom (proizvedenim<br />
također u bjelovarskoj tvornici)<br />
te daljinskim komandama paljenja<br />
i gašenja motora te upravljanja<br />
vitlom.<br />
Pitanje koje se logično nameće<br />
jest — što dalje? Hoće li ovih pet<br />
isporučenih traktora iz prve serije<br />
još zadugo ostati jedini isporučeni,<br />
ili će se proizvodnja nastaviti.<br />
Jer potreba za takvim<br />
šumskim traktorima nije sporna.<br />
Prilikom isporuke prvih pet<br />
traktora, u dvorištu tvornice stajalo<br />
je 20-ak novih kabina, a u<br />
tvorničkoj hali radovi na nekoliko<br />
je novih traktora bili su pred<br />
završetkom.<br />
Inž. Davor Mihatović iz Tvornice<br />
traktora koji je radio na<br />
razradi idejnog projekta kaže:<br />
— Dosad je isporučeno 10<br />
traktora, na montaži je još devet.<br />
Oni su zapravo u završnoj fazi,<br />
preostaju završni radovi i montiranje<br />
vitala tako da se vrlo brzo<br />
može očekivati i isporuka i »drugih<br />
10«. Dogovoreno je i u planu<br />
je još 10 Ecotraca, no kada će oni<br />
biti isporučeni i što će biti dalje,<br />
teško je u ovom trenutku reći. To<br />
ovisi o mnogim drugim čimbenicima,<br />
o sredstvima, ali i nekim<br />
drugim pitanjima...«<br />
(m)<br />
BOROVINA S PELJEŠCA ZA KONAVLE<br />
Konavote, bilo bi dovoljno reći cvijet juga Hrvatske,<br />
ali isto tako preskromno za taj prelijepi<br />
kraj<br />
Smještene su na krajnjem jugu bivše općine<br />
Dubrovnik, a sada općine Cavtat — Županija Duforovačko-Neretvanska.<br />
Konavole su obrgljene vijencem<br />
planina i brežuljaka. To je bio kraj sa tridesetak živopisnih<br />
sela s plodnim Konavolskim poljem. To je bio kraj<br />
agruma, vinograda, maslinika i smokava. Kraj mediteranskog<br />
ugođaja, gdje su čempresade, borovi šumarci i<br />
makija prekrivali kamenjare i oblikovali prelijepe pejsaže,<br />
a crvena boja u tim pejsažima bila je znak da su tu<br />
nazočni i marljivi ljudi, koji obraduju terasasto postavljenu<br />
plodnu crvenicu.<br />
I sve je bilo tako, dok nije početkom, točnije rečeno<br />
1. listopada 1991. s okolnih planina i brda »šljegla« bradata<br />
neman u srbo-crnogorskim odorama. Tada nestaje<br />
ono lijepo, a nastupa stradanje, progon, pljačka, rušenje,<br />
palež... Danima je vatra gutala konavolske pejsaže,<br />
a živopisna seta pretvarala u zgarišta. Godinu dana tim<br />
krajem harale su četničke horde pokušavajući utvrditi<br />
sve što je lijepo — sve što je hrvatsko. Rušili su, palili,<br />
ali nisu mogli uništiti hrvatski duh i ljubav prema rodnoj<br />
grudi.<br />
UPRAVA ŠUMA DELNICE<br />
I točno poslije godinu i mjesec dana izborena je sloboda<br />
— došao je dan oslobođenja. Zatečena je pustoš.<br />
Za čuđenje, da je ta neman za godinu dana toliko<br />
zla učinila i sve uništila. Baš sve, osim hrvatskog imena,<br />
hrvatske mudrosti i hrvatskog pletera koji svjedoči<br />
hrvatsku povijest i kulturu. Počeo je povratak i obnova.<br />
Sada treba sve iznova. Prvo krov nad glavom pa sve<br />
postupno. U Pilot program među prvima se uključuje 1<br />
P. »Hrvatke šume« Zagreb. Uz ostalu građu za obnovu<br />
porušenih . i zapaljenih Konavola medu prvima od<br />
»Hrvatskih šuma« stiže donacija od dvije tisuće kubika<br />
drvnih sortimenata. Dakle, još jedna vrijedna donacija<br />
stiže u pravo vrijeme do najpotrebnijih u Domovinskom<br />
ratu i obnovi nam jedine Domovine. Vrijedni ljudi će sa<br />
zahvalnošću znalački iskoristiti svaki centimetar prijeko<br />
im potrebnog drveta. Znaju da je to drvo raslo u lipoj<br />
našoj i desetine godina uzgajano na padinama Pelješca<br />
i da su ga djelatnici -»Hrvatskih šuma« pripremili za izradu<br />
drvnih konstrukcija. Već sada se u Konavolima vide<br />
crveni krovovi Kupe kanalice koja je položena na konstrukciju<br />
ove vrijedne donacije. A donacija će biti dok je<br />
»Hrvatskih šuma«.<br />
SPAS U MEHANIZACIJI<br />
Prvi snijeg ove zime na delničkim je ulicama »uposlio« i šumsku<br />
mehanizaciju<br />
Ivan TOLIČ<br />
eliko snježno nevrijeme koje<br />
Vje svom žestinom počelo u<br />
Gorskom kotaru dan prije početka<br />
kalendarske zime zaprijetilo<br />
je da strane i promet na magistralnoj<br />
cesti Rijeka—Zagreb. Da<br />
se to ne dogodi ralicama i »rolbama«<br />
Poduzeća za ceste pristigla<br />
je u pomoć i šumska mehanizacija<br />
Uprave šuma Delnice, koja<br />
je krčeći snijeg sa ulica Delnica<br />
i okolnih naselja rasteretila<br />
profesionalnu službu na čišćenju<br />
snijega sa prometnica. Uz<br />
zastoje i teškoće u prometu zbog<br />
sniježnih nepogoda opustjele su<br />
sječine i šumska radilišta. Prvi<br />
snijeg donio je radost samo mališanima<br />
i, dabome, lovcima. Jer,<br />
kako reče stara narodna, ne pada<br />
snijeg da zemlju pokrije već<br />
da zvijerski trag otkrije. A.F.<br />
ZAŠTITA ŠUMA NA POŽEŠKOM<br />
PODRUČJU<br />
DJELOVATI<br />
PREVENTIVNO<br />
U<br />
okviru<br />
zaštiti šuma djelatnici<br />
požeške Uprave<br />
utvrđivali su protekle<br />
godine, između ostalog, brojno<br />
stanje gubara i mrazovca, te<br />
na površinama predviđenim za<br />
sjetvu žirom provodili preventivne<br />
mjere, postavljajući otrovne<br />
zamke protiv miševa.<br />
Budući da gubar tijekom masovne<br />
pojave može obrstiti šume,<br />
napose nizinske hrastove,<br />
na velikim prostranstvima, kada<br />
se u izravnim štetama gubi prirast<br />
te izostane urod žira, ovom<br />
polifagnom štetniku treba posvetiti<br />
veliku pozornost, djelujući<br />
preventivno.<br />
Zahvaćenost šumskih sastojina<br />
gubarom odnosno stanje zaraze,<br />
utvrđivalo se uobičajenom<br />
metodom, po jajnim leglima u<br />
svakom odjelu, a pregledavane<br />
su sastojine starije od 30 godina.<br />
Po zamišljenim dijagonalnim linijama<br />
pregledana su sva stabla,<br />
koja se na njima nalaze. Pritom<br />
je svako stablo, na koje se<br />
naišlo, detaljno osmotreno od<br />
podnožja debla pa sve do u krošnju.<br />
Nakon pregleda, u pojedine<br />
obrasce razvrstana su zaražena<br />
i nezaražena stabla te izračunati<br />
pokazatelji kao što su prosječan<br />
broj legala po svakom stablu i<br />
stupanj zaraze na određenoj površini<br />
i u svakom šumskom<br />
predjelu, gospodarskoj jedinici i<br />
šumariji te na području cjelokupne<br />
Uprave šuma.<br />
Ukupno je pregledano gotovo<br />
20.000 ha šuma, od čega je oko<br />
12.000 ha zaražene površine. Međutim,<br />
znatan dio čini stupanj<br />
zaraze do 1 posto a preostala zaražena<br />
površina razvrstana je<br />
većim dijelom u interval zaraze<br />
od 1,1 do 5 posto (4.237 ha), dok<br />
se u okviru zaraze od 5,1—20 posto<br />
nalazi svega 327 ha površine.<br />
Ova potonja nalazi se najviše na<br />
području Šumarije Kutjevo (Južna<br />
Krndija I) i Šumarije Nova<br />
Gradiška (Podložje — Ključevi).<br />
Jajna legla s ove površine poslana<br />
su u jastrebarski Šumarski<br />
institut i očekuju se rezultati<br />
analiza. Povećan napad ovog<br />
štetnika — defolijatora može se<br />
očekivati kada je u kritičnom<br />
broju, tj. najmanjem broju individua<br />
koji može izazvati golobrst.<br />
Ovi brojevi su promjenjivi, a<br />
uvjetovani su nizom čimbenika<br />
među kojima su najvažniji starost<br />
sastojine odnosno prsni promjer<br />
stabala. Tako u pregledanim<br />
sastojinama, od 30 do 100<br />
godina starosti kritični broj po<br />
stablu (po Tropinu) kreće se orijentaciono<br />
od 550 do 3000.<br />
U petnaestak ploha na području<br />
osam šumarija postavljeni<br />
su ljepljivi prstenovi za praćenje<br />
i prognozu pojave malog (Operophtera<br />
brumata) i velikog<br />
mrazovca (Hibernia defoliaria i<br />
aurantiaria). Ove dvije vrste roje<br />
se od listopada do siječnja pa će<br />
se uskoro znati rezultat praćenja.<br />
Postavljanje ratox-mamaka za<br />
trovanje miševa obavljeno je na<br />
nešto više od stotinu hektara a<br />
otrov je stavljen u plastične cjevčice<br />
dužine 25-30 cm. Na površini<br />
jednog hektara postavljeno je<br />
30 takvih cjevčica promjera 3<br />
cm, koji je dovoljan za ulazak<br />
miševa a nepristupačan za veće<br />
životinjice i ptice. Utrošeno je<br />
pritom 350 kg mamka koji djeluje<br />
preventivno i omogućuje gušći<br />
ponik po jedinici površine.<br />
UPRAVA ŠUMA POŽEGA<br />
I. TOMIĆ<br />
Za proljetnu sadnju u rasadniku Cernik biti će pripremljeno gotovo<br />
1,3 milijuna sadnica, od čega pretežito lužnjakove<br />
ZIMSKI RADOVI<br />
U RASADNIKU<br />
U<br />
rasadniku Cernik, jednom od dvaju rasadnika požeške Uprave<br />
šuma, tijekom siječnja obavljaju se poslovi u manjem opsegu,<br />
jer je tzv. mrtva sezona. Jedanaestero uposlenih, osam žena<br />
i tri muškarca, orezuje postrane grančice jednogodišnjih lužnjakovih<br />
i kitnjakovih sadnica, koje se na taj način pripremaju za<br />
buduću sadnju.<br />
Osim ovog posla, radnici sakupljaju bagremovo sjeme, pripremaju<br />
reznice kaline, stavljajući ih u zemlju da bi ih kasnije pikirali.<br />
Prerasli sadni materijal pojedinih stablašica, kao što su platana,<br />
lipa i kesten se uglavnom odsijeca a dio biljke koji se može<br />
izvaditi se ostavlja. Riječ je o biljkama starim između deset i dvadeset<br />
godina na površini oko 2 hektara.<br />
Za proljeće ostajeu gredicama, za sadnju 1.267.000 jednogodišnjih<br />
sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka, od čega pretežan<br />
broj čine lužnjakove sadnice. Prema riječima voditelja rasadnika<br />
Stanka Matijaševića, od planiranog broja sadnica za 1994. (blizu<br />
2 milijuna), izvađeno je i otpremljeno pojedinim Upravama<br />
1.448.000. Većinom su to sadnice hrasta lužnjaka, a preostali dio<br />
su jednogodišnje kitnjakove, trogodišnje crnog bora i dvogodišnje<br />
poljskog jasena. Najviše je otpremljeno Upravi šuma Zagreb<br />
(565.000) a najmanje osječkoj Upravi (14.160). Osim matičnoj Upravi<br />
šuma, sadnice su poslane još našičkoj, sisačkoj i vinkovačkoj<br />
upravL<br />
I. TOMIĆ
Change language