You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BOLEST STAGNIRA<br />
STANJE ZARAZE PITOMOG KESTENA<br />
25. siječnja 1995.<br />
Rak kestenove kore, jedna od<br />
»modernih« bolesti u šumama,<br />
stagnira, jer se pojavio<br />
hipovirulentni soj iste gljive,<br />
smanjene patogenosti, koji se<br />
širi zaraženim sastojinama...<br />
Ovdje smo utvrdili<br />
rak kestenove<br />
kore<br />
— rekla je dr.<br />
Marija Halambek iz<br />
Šumarskog instituta<br />
Jastrebarsko obilazeći<br />
odjel 14c u G.j. Stražnji<br />
vrh u Šumariji Ozalj —<br />
i izvršili sječu zaraženih<br />
stabala, a ostavili<br />
stabla koja su još uvijek<br />
bila zdrava. Želimo<br />
naći odgovore na mnoga<br />
pitanja, a osim ove<br />
pratimo više ploha kestena<br />
u Istri i na Zagrebačkoj<br />
gori...<br />
Aktivni rak na mjestu<br />
srastanja podloge i<br />
piemke — snimljeno na<br />
pokusnoj plohi u Ozlju.<br />
Rak pitomog kestena<br />
je porijeklom iz Kine i<br />
Japana, gdje se je bolest<br />
razvijala na tamošnjim<br />
vrstama pitomog<br />
kestena bez značajnijih<br />
štetnih posljedica. U<br />
SAD je prenesena 1906.<br />
godine, vjerojatno sadnim<br />
materijalom kineskog<br />
i japanskog pitomog<br />
kestena. Tijekom<br />
prve polovice ovog stoljeća<br />
bolest je gotovo<br />
potpuno uništila američki<br />
pitomi kesten.<br />
Oko 1930. g. bolest je<br />
prenesena u Europu.<br />
Simptomi zaraze najprije<br />
su primijećeni u<br />
okolici drugih luka u<br />
Italiji, da bi se zaraza<br />
relativno brzo proširila<br />
u sve države Europe<br />
koje imaju pitomi kesten.<br />
Na području bivše<br />
Jugoslavije ovaj rak je<br />
prvi puta registriran<br />
1950. godine kod Nove<br />
Gorice, odakle se proširio<br />
i u Hrvatsku, u kojoj<br />
je prvi puta ustanovljen<br />
1955. g. u okolici<br />
Rijeke.<br />
Uzročnik raka kestenove<br />
kore je gljiva<br />
Crvphonectria (Endothia)<br />
parasitica (Murr.)<br />
Barr. Micelij gljive parazitira<br />
na kori, prodire<br />
do kambija i razara<br />
ga. Kada prstenuje<br />
granu ili deblo, dio<br />
stabla iznad mjesta infekcije<br />
se suši. Gljiva<br />
napada pitomi kesten<br />
bez obzira na dob, od<br />
jednogodišnjih izbojaka<br />
iz panja do starih<br />
stabala. Simptomi variraju<br />
ovisno o starosti<br />
stabla i mjestu gdje se<br />
bolest pojavila. Za infekciju<br />
je dovoljna mala<br />
rana na kori. U početku<br />
na mjestu zaraze<br />
dolazi do promjene boje<br />
kore, koja pocrveni,<br />
a kasnije postane i ljubičaste<br />
boje. Između<br />
ljusaka kore i između<br />
kore debla javlja se<br />
žućkasto smeđi lepezasti<br />
micelij. Zaraženi<br />
dio kore se suši, te puca<br />
uzdužno i poprečno<br />
i odvaja se od debla.<br />
Gljiva se širi i ubija<br />
kambij, a biljka pokušava<br />
stvaranjem kalusa<br />
zatvoriti ranu, ali<br />
gljiva uništava kalus i<br />
stvara se otvorena rana<br />
sa zadebljanjem —<br />
rak!<br />
Biraghi je 1950. g. u<br />
okolici Genove uočio<br />
spontano zacjeljivanje<br />
rak-rana na kestenovim<br />
izbojcima iz panjeva,<br />
gdje se ispod kancerozne<br />
kore formirala<br />
nova zdrava kora, koju<br />
gljiva nije probijala.<br />
Francuski istraživači<br />
Gente i Sauret su utvrdili<br />
da su neki citoplazmatski<br />
agensi promijenili<br />
izgled kulture i<br />
smanjili njezinu virulentnost.<br />
Područje Ozlja, obiluje<br />
kestenom i zaraza<br />
rakom kestenove kore<br />
bila je dosta jaka.<br />
— Radili smo selekciju<br />
u smislu propagiranja<br />
hipovirulentnih sojeva<br />
— komentirala je<br />
Marija Halambek —<br />
kako bismo pratili njihovo<br />
širenje i razvoj.<br />
Priroda je sama stvarala<br />
lijek za bolest koja je<br />
harala kestenovim šumama.<br />
Pojavile su se i<br />
dvije hipoteze koje su<br />
pokušavale objasniti<br />
ovu pojavu: da se radi<br />
Nekroza kore: razvoj smanjeno virulentnog soja. Na<br />
kori kestena nema većih oštećenja.<br />
Aktivni rak: mladi izbojak kojeg je gljiva prstenovala<br />
i starije stablo sa rak ranom i hipertrofijama.<br />
o virusnoj infekciji i da<br />
se radi o genetskoj mutaciji<br />
gljive. Mislim da<br />
je točna prva hipoteza...<br />
Rezultati praćenja<br />
ploha na Zagrebačkoj<br />
gori, u Istri i ovdje su<br />
slični: bolest stagnira,<br />
iako je proces liječenja<br />
vrlo spor. Kod virulentnog<br />
i hipovirulentnog<br />
soja se, dakle, radi o istoj<br />
gljivi i biološka borba<br />
je pokazala da je<br />
svojstvo hipo (smanjene)<br />
virulentnosti prenosivo,<br />
što je potvrđeno<br />
pokusima na terenu<br />
i u laboratoriju. Zahvaljujući<br />
snažnoj izbojnoj<br />
snazi kestena i hipovirulentnom<br />
soju — kesten<br />
će, nadamo se, preživjeti<br />
i ostati u našim<br />
šumama.<br />
Hipovirulentni sojevi<br />
se spontano šire po<br />
svim našim zaraženim<br />
kestenovim sastojinama,<br />
a uloga šumara je<br />
da im u tome pomogne.<br />
Iz sastojine treba<br />
vaditi osušena stabla i<br />
stabla- na kojima se<br />
razvija aktivni rak, a<br />
ostavljati sva stabla na<br />
kojima se razvijaju kalusirajući<br />
rakovi i površinske<br />
nekroze i tako<br />
stvarati jezgre širenja<br />
hipovirulentnosti u zaraženoj<br />
sredini. Čiste<br />
kestenove sastojine treba<br />
postepeno prevoditi<br />
u viši i mješoviti uzgojni<br />
oblik, jer je poznato<br />
da su mješovite sastojine<br />
otpornije i ekološki<br />
stabilnije od čistih sastojina.<br />
Nije potrebno<br />
kemijskim sredstvima<br />
uništavati kestenove<br />
panjeve iz kojih izbijaju<br />
snažni izbojci, jer se<br />
na njima često pjavljuje<br />
hipovirulenca, a<br />
osim toga izbojci vrlo<br />
brzo počinju fruktificirati,<br />
pa se mogu razviti<br />
nova stabla iz sjemena.<br />
Pojedinačna vrijedna<br />
kestenova stabla u parkovima<br />
ili park šumama<br />
mogu se očuvati direktnim<br />
tretiranjem<br />
aktivne rak rane mješavinom<br />
hipovirulentnih<br />
sojeva.<br />
Provođenje ovih mjera<br />
dovelo bi u budućnosti<br />
do oporavka kestenovih<br />
sastojina.<br />
Tekst<br />
Željko MOŠKUN<br />
i Vesna CUNIĆ<br />
Snimio: Ž. MOŠKUN<br />
Kalusirajući rak: virulentni soj gljive izgubio je svoju<br />
virulentnost i rana zarasta.<br />
Posljednje treće davanje u 1994. g. bilo je najmasovnije<br />
POSLJEDNJA AKCIJA DRAGOVOLJACA<br />
NAJZASTUPLJENIJI DAVATELJI - ŠUMARI<br />
Cak 112 dobrovoljnih davalaca<br />
krvi, članova Kluba koji već<br />
sedam godina djeluje unutar<br />
požeške Uprave šuma, odazvalo<br />
se polovicom prosinca na treću<br />
ovogodišnju akciju. U sindikalnoj sali<br />
»Mehanizacije i građevinarstva« našli<br />
su se darivatelji iz osam poslovnih jedinica<br />
i Radne zajednice i ovo je za<br />
vrijeme postojanja kluba jedna od<br />
masovnijih akcija.<br />
Klub trenutno ima 207 članova, od<br />
čega su pretežno muškarci te dvadeset<br />
i jedna žena, a od ukupnog broja<br />
zaposlenih, davaoci čine čak 30% te<br />
je Uprava šuma Požega po brojnosti<br />
među najzastupljenijima na području<br />
Požeštine. Prema riječima Kazimira<br />
Zelenike, zamjenika tajnika požeškog<br />
Crvenog križa suradnja ove ustanove<br />
sa šumarima oduvijek je bila dobra<br />
što naročito dolazi do izražaja u<br />
ovo vrijeme kada je krv sve potrebnija<br />
a odaziv novih darivalaca sve manji.<br />
Razgovaramo_ usput s nekim darivaocima.<br />
Ivica Škvorc, šumarski tehničar,<br />
krv je dao 26 puta a to već čini<br />
preko trideset godina. — Davat ću i<br />
dalje, jer je to human čin a pored akcija<br />
našeg kluba odazivao sam se i na<br />
izvanredne akcije u požeškoj bolnici,<br />
lako s malo godina radnog staža, Marijan<br />
Pavelic, također šumarski tehničar,<br />
krv je dao čak 30 puta. Objašnjava<br />
nam da je za vrijeme boravka u<br />
Zagrebu i služenja vojnog roka često<br />
davao krvnu plazmu pa otuda to/iki<br />
broj davanja.<br />
— Ljudima u nevolji treba pomagati,<br />
kaže Marijan.<br />
Po godinama mlad, Marijan<br />
Pavelić, ali po davanju već »stari«<br />
davatelj, do sada dao već 30 puta<br />
Ivica Škvorc, šumar, tehničar krv<br />
daje već trideset godina<br />
Đuro Šva/da je traktorist u čaglinskoj<br />
šumariji, krv je dosad dao 19 puta,<br />
sudjelovao je u Hrvatskoj vojsci a<br />
njegov kolega iz iste šumarije Ante<br />
Maric odazvao se 32 puta i spada<br />
među rekordere među požeškim šumarima.<br />
Po zanimanju je vozač kombibusa<br />
i sudionik Domovinskog rata a<br />
krv je pretežno davao u Slavonskom<br />
Brodu. Ivan Gavran je također iz šumarije<br />
Caglin, iskusan je sjekač a krv<br />
je dao 15 puta. Sudjelovao je u civilnoj<br />
zaštiti a kaže da bi se više mladih<br />
ljudi trebalo uključiti u ove akcije.<br />
Inače, rekorder među požeškim šumarima<br />
je Velibor Vujić sa 46 davanja<br />
a među ženama Vesna Matoković,<br />
koja se odazvala 19 puta.<br />
Tekst i snimci: I. TOMIĆ<br />
. Traktorist Đuro Švajda, iz<br />
Čeglinske šumarije 19 puta dao<br />
krv<br />
SKUPŠTINA POŽEŠKIH DARIVATELJA<br />
PRIZNANJA<br />
POŽEŠKIM ŠUMARIMA<br />
Na nedavnoj skupštini dobrovoljnih darivatelja krvi Požeštine,<br />
Hrvatski Crveni križ Požega dodijelio je priznanja požeškoj<br />
Upravi šuma i Franji Špiglu, aktivistu kluba dobrovoljnih darivatelja<br />
ovog Poduzeća. U obrazloženju se navodi da su priznanja<br />
za izvanredne zasluge i napor na okupljanju darivalaca i organiziranju<br />
najhumanije i najplemenitije akcije Crvenog križa, koji odaje priznanje<br />
za svesrdno i požrtvovno zalaganje i najtoplije zahvaljuje na pomoći.<br />
Treba istaknuti da su navedena priznanja plod ozbiljnog i stalnog rada<br />
Kluba osnovanog prije sedam godina a koji trenutno ima preko dvijesto<br />
članova i dobro surađuje s požeškom Transfuziloškom službom i Crvenim<br />
križem. Uprava šuma Požega i još nekoliko gradskih poduzeća imaju<br />
velik broj darivatelja, koji se na sve akcije redovito odazivaju.<br />
I. TOMIĆ