Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume

NAKLADNIČKA DJELATNOST:
»Hrvatski šumarski životopisni leksikon«
oduševio šumarske stručnjake i šumare
Uredništvo i nakladnik, uz potporu J. R »Hrvatske
šume« i suradnju dipl. ing. šumarstva^objavljuje
od 1996. svake godine jednu knjigu HŠŽ Leksikona.
Prošle je godine izašla iz tiska 3. knjiga (L-P),
a u proljeće 1999. izlazi 4. (P-Š). U prve tri knjige,
na više od 1300 stranica objavljeno je više
od 2500 životopisa hrvatskih šunnara.
Pri zagrebačkom nakladniku TUTIZ LEKSIKA uspješno se
nastavlja izlažcnje opsežne šumarske stručne edicije »Hrvatski
šumarski životopisni leksikon«. Nakon prve knjige (A-F)
predstavljene 1996. godine, slijedila je druga knjiga (G-K) 1997. i
treća (L-P) 1998. Sada je u pripremi četvrta (P-Š) knjiga, a do
kraja 1999. bit će dovršena i peta (T-Ž).
Cjelokupan rad značajan je primarno za hrvatsko šumarstvo,
jer će se na jednom mjestu naći svi životopisi i sva bibliografija
hrvatskih šumara - onih koji su učili šumarstvo u Križevcima,
studirali na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, Gospodarskošumarskom,
odnosno Poljoprivredno-šumarskom i Šumarskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kao i njihovi profesori, predavači
i asistenti, svi magistri i doktori znanosti i svi inženjeri i dipl.
inženjeri zaposleni u Hrvatskoj. »Leksikon«, međutim, ima i šire
značenje, jer donosi životopise diplomanata i doktoranata iz Slovenije
i ponešto iz BiH, kao i onih naših šumara koji su bili u
ekonomskoj ili političkoj emigraciji u svijetu. Tu se nalaze životopisi
više od 5000 hrvatskih šumara i više od 200 slovenskih
šumara. Naime, hrvatska učilišta sa svojim stručnjacima, pomogla
su utemeljiti slovensko šumarstvo, ali i bosansko pa i argentinsko.
Prava vrijednost Leksikona je u tome da će najednom mjestu
(u pet knjiga) biti sakupljeni životopisi i radovi tisuća šumarskih
stručnjaka koji su zaslužni za šume i šumarstvo, u teškim vremenima
znali relativno dobro sačuvati šume za sadanje i buduće
generacije u tom dijelu Europe.
U opsežan, zahtjevan i odgovoran višegodišnji rad na Leksikonu,
koji vodi prof dr. se. Josip Biskup, uključenje velik broj
suradnika iz Hrvatske i Slovenije. Podaci su se prikupljali putem
anketa, dokumentacije, knjižnice, osobne evidencije, a sve sa
željom da se nikoga ne ispusti.
»Glede vašeg »Leksikona«, možda ću imati na kraju prilike
da napišem nekoliko vrijednih pohvalnih riječi koje zaslužujete
pošto ste se »podufali« u našoj stvarnosti da na svoj rizik pokrenete
takvo djelo kao što je »Hrvatski šumarski životopisni leksikon«.
On je od neprocjenjive vrijednosti za šumarsku struku i
uopće. Mislim da ima malo zemalja u svijetu koje imaju takvu
knjigu s kompletnim podacima o šumarskim stručnjacima. Pišem
to stoga jer sam - putujući po svijetu - tražio slične knjige. Ne
mogu reći da ih nema, ali su ljudi »selekcionirani«. Naprotiv, u
vašoj knjizi opisani i obrađeni su svi. Dakako, možda će netko
pronaći kakav prigovor, ali na to moramo biti pripravni. Ja sam
zadovoljan.
Čestitam vam na dosadašnjem radu i želim dobar uspjeh i
dalje.«
AKADEMIK DUŠAN KLEPAC
»HSŽ leksikon objedinjuje svu objavljenu građu o šumarskim
stručnjacima i dopunjuje ju podacima o živim diplomiranim
šumarskim inženjerima, magistrima i doktorima znanosti.
Kod prikaza pojedinih stručnjaka dati su podaci o rođenju,
školovanju, stručnom radu, mjestima zaposlenja, objavljenim
stručnim i znanstvenim radovima, a po potrebi i o rukopisima, elaboratima,
gospodarskim i lovnim osnovama, kartama i projektima.
Značajno je da su u »Leksikonu« dati popisi svih znanstvenih,
stručnih i operativnih radova, svega što je znanstveno i stručno
napisano u hrvatskom šumarstvu i to od polovine prošlog stoljeća
do danas.
Uredništvo ovog djela je svjesno manjkavosti unifikacije sustava
navođenja naslova radova. Međutim, i pored toga prikaz literature
je veoma dobro obrađen i bit će od posebnog značenja u
daljnjim stručnim i znanstvenim radovima. Literatura je objedinjena
sa dopunjenim novim podacima o svim diplomiranim
šumarskim inženjerima...
Smatram da će knjiga vrlo dobro poslužiti svima koji se bave
stručnim ili znanstvenim radom u šumarstvu. S obzirom na tradiciju
našega šumarstva ovaj »Hrvatski šumarski životopisni leksikon«
će i u europskim razmjerima pripomoći još boljem upoznavanju
naše šumarske struke. Predlažem da se nastavi rad na izradi
daljnjih svezaka«.
AKADEMIK MIRKO VIDAKOVIĆ
U proslovu 3. knjige Leksikona urednici citiraju mišljenja
stručnjaka iz operative i recenzenata - akademika o Leksikonu.
Bivši prof Šumarske škole u Karlovcu dipl. ing. Juraj Lipovšćak
poslao je pismo u kojem stoji:
»Sve ovo što radite u svezi s izdavanjem i štampanjem »HŠZ
Leksikona« zaslužuje najvišu ocjenu i pohvale koje se zapravo ne
mogu dovoljno riječima iskazati. Vi ste ovom aktivnosti i radom,
koji je vrlo naporan i odgovoran, uspjeli u meni (a vjerujem i
svima onima koji će se naći u »Leksikonu«), probuditi sjećanje na
sve one dane koje sam proveo radeći u šumarskoj struci, a koji su
katkad bili teški, ali i lijepi. Osim toga bit ću vrlo zadovoljan, da
ne kažem i sretan, kad budem mogao pročitati, pa makar i ne
potpuno, o svojim kolegama i o njihovu radu. Vjerujem da ću
saznati o njima mnogo više nego što sada znam. Sve ovo što nas
je u vremenima našeg rada, u teškim prilikama, razdvajalo, sada će
nas ponovno zbližiti i pružiti nam veliko zadovoljstvo. LFgodno je
u »Leksikonu« pročitati informacije i podatke ne samo o svojoj
generaciji, nego i svih onih prije, kao i o mlađima koje i ne
poznam.
Hvala vam na vašem trudu i želim vam u daljnjem radu
mnogo uspjeha«.
Sada se intenzivno radi na četvrtoj knjizi (P-Š), u kojoj će biti
zastupljeno oko tisuću šumara, (oko 50 slovenskih). Podaci su
prikupljeni, obrađeni i pripremljeni za tisak. Predviđeno je kako
će četvrta knjiga ugledati »svjetlo dana« prije svibnja 1999. godine.
Do kraja lipnja ove godine urednici i suradnici rade na prikupljanju
podataka za 5. knjigu, u koju će biti uvršteni i oni koji su
izostali u prve četiri knjige (A-Š).
Dr. sc. Alojz Čampa
18 / Časopis Hrvatske šume