Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Ne priznaju poduzetnike, jer sami mogu – bolje - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
UPRAVA SUMA ZAGREB<br />
Bolje ne sječi, nego stvarati zalihe<br />
Uprava šuma Zagreb prošlogodišnji<br />
je plan proizvodnje izvršila s 90 posto. Od<br />
predviđenih 252.000 kubika drvne mase<br />
realizirano je 226.000 kubika od čega<br />
izvršenje u oblovini iznosi 129 tisuća<br />
kubika čime je plan i nadmašen. Do<br />
podbačaja je došlo kod prostornog drveta<br />
gdje je posječeno 73 posto planiranog.<br />
Zbog čega, objašnjava rukovoditelj<br />
proizvodnog odjela zagrebačke uprave ing.<br />
Marijan Barulek:<br />
- Problem proizvodnje ogrjeva nije<br />
mimoišao ni zagrebačku upravu. To znači<br />
da se po ovim troškovima i po cijeni koju<br />
za prostorno drvo možemo postići neke<br />
vrste ogrjeva jednostavno ne isplati raditi.<br />
Mogli smo možda posjeći još nešto graba<br />
i bukve, no lužnjak iz nizinskih šumarija<br />
Lipovljana, Kutine, Popovače, Novoselca<br />
jednostavno nitko neće. To je područje i<br />
inače plinificirano pa je potreba za<br />
ogrjevom sve manja. Ocijenili smo da je<br />
neke sječine <strong>bolje</strong> ne sjeći i stvarati nove<br />
zalihe. Nažalost, ne ide ni celuloza što je<br />
još jedan razlog podbačaja u izvršenju<br />
plana.<br />
Oko 50 posto posječene drvne mase<br />
realizirano je u vlastitoj režiji dok je ostatak<br />
posječen u samoizradi, dio su radili<br />
poduzetnici a dio i novoosnovana društva<br />
s ograničenom odgovornošću (od kojih<br />
neka u svom sastavu imaju i dio sjekača).<br />
Ing. Barulek upozorava na problem koji<br />
nije samo zagrebački i koji je prisutan i u<br />
drugim upravama - nedostatak sjekača.<br />
Zagrebačka uprava na papiru ima 100-<br />
tinjak sjekača, no dnevno kroz godinu na<br />
sječi radi njih 45! Ostali su na bolovanju.<br />
kišnim danima, neki rade na uzgoju, tu su<br />
brojni invalidi rada itd. Kad uz to zakaže i<br />
samoizrada, <strong>jer</strong> interes seljaka sve je<br />
manji, onda je jasno zbog čega dolazi do<br />
podbačaja u ogrjevu. U zagrebačkoj<br />
upravi pratili su godišnje učinke sjekača,<br />
pa ing. Barulek iznosi podatke da je<br />
prosječan učinak po radniku na dan (onih<br />
koji su radili) prošle godine bio 10,40<br />
kubika, odnosno godišnje 2.561 kubik.<br />
Radove na privlačenju ravnopravno<br />
su podijelili društva s ograničenom odgovornošću<br />
i poduzetnici. <strong>Ne</strong>ke šumarije,<br />
ovisno o <strong>mogu</strong>ćnostima i tradiciji više su<br />
radile s poduzetnicima, druge opet s transportima<br />
i mehanizacijom s kojom tradicionalno<br />
već godinama rade, sada u<br />
novim društvima.<br />
U šumskouzgojnim radovima izvršenja<br />
su zadovoljavajuća, obzirom na iznimno<br />
nepovoljne vremenske prilike prošle<br />
jeseni kad je zbog stalnih kiša i poplava u<br />
dijelu nizinskih šumarija izostalo<br />
jesensko pošumljavanje. Priprema staništa<br />
obavljena je na 795 ha (87 posto), sadnja i<br />
sjetva na 407 ha od čega 86 ha pošumljavanja<br />
čistih površina, 200 ha sadnje sjemenom,<br />
njegaje izvršena na 1.084, koliko<br />
je i planirano, čišćenje na 367 ha ili 98<br />
posto.<br />
Za ovako obimne uzgojne<br />
radove<br />
korištena je radna snaga sa strane,<br />
posebno u udarnim ljetnim mjesecima.<br />
Više sczonci, manje poduzetnici, kažu u<br />
upravi, <strong>jer</strong> ono što dogovaraju s<br />
poduzetnicima, <strong>mogu</strong> i direktno sa sezoncima,<br />
samo jeftinije. Da nije bilo problema<br />
(ne)likvidnosti, odnosno da se tim<br />
ljudima na vrijeme plaćalo, do sezonskih<br />
radnika dolazilo bi se još lakše, (m)<br />
UPRAVA SUMA BJELOVAR<br />
SINDIKAT ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU<br />
Isplatiti zaostatke<br />
Tražimo da se do kraja godine isplate<br />
regres, plaća za studeni, božićnica te zaostali<br />
terenski dodaci za kolovoz i rujan,<br />
najvažniji su zahtjevi s posljednje<br />
Skupštine Sindikata zaposlenih u šumarstvu<br />
Bjelovar, održane polovicom prosinca<br />
prošle godine. Sindikat koji inače pokriva<br />
bjelovarsku upravu založio se također da se<br />
tokom siječnja nastave pregovori oko<br />
isplate ostalih terenskih dodataka te<br />
zaštitne opreme. Članovi Skupštine isto<br />
tako misle da radnici imaju pravo »na naplatu<br />
potraživanja s osnova kamata za neredovite<br />
isplate plaća i terenskih dodataka«<br />
prema članku 55. ranijeg Kolektivnog<br />
ugovora.<br />
ZAPOSLENIČKO VIJEĆE BJELOVAR<br />
O poslovanju i<br />
stanovima<br />
Zaposleničko vijeće Uprave šuma<br />
Bjelovar na posljednjoj je sjednici u prosincu<br />
prošle godine razmatralo rezultate<br />
poslovanja bjelovarske uprave u devetomjesečnom<br />
razdoblju protekle godine.<br />
Konstatirano je daje uprava u tom razdoblju<br />
negativno poslovala (s gubitkom od<br />
oko 4,7 milijuna kuna bez troškova direkcije)<br />
te daje u tom razdoblju samo pet<br />
šumarija bilo pozitivno.<br />
Vijeće se pozabavilo i ugovorima o<br />
najmu stanova i zatražilo izradu ugovora o<br />
najmu stanova koji će kao i prethodni<br />
imati klauzulu o najmu na određeno<br />
vrijeme i odredbu o pravu prvokupa. Isto<br />
tako. Vijeće traži rješavanje pitanja četiri<br />
stana u Đulovcu, dva stana u Pakracu te<br />
jednog u Ivanskoj. (m)<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 31
Change language