VV-10/2008
VV-10/2008
VV-10/2008
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Požari i intervencije<br />
1998-2007 – Najtoplije desetljeće ikad registrirano<br />
Da bi se smanjilo zagrijavanje, valjalo<br />
bi smanjiti industrijsku proizvodnju<br />
- a koja bi to zemlja prihvatila?<br />
Priroda je stvorila čovjeka, a čovjek<br />
uništava prirodu. Sve je u redu, nastavimo<br />
samo tako.<br />
Srednja temperatura na površini globusa<br />
u 2007. trenutno predstavlja „pozitivnu”<br />
anomaliju procijenjenu na +<br />
0,41°C prema normali izračunatoj za<br />
razdoblje 1961-1990 (14.00°C).<br />
2007. je bila peta ili sedma* najtoplija<br />
godina od 1850. Preliminarne informacije<br />
počivaju na klimatološkim promatranjima<br />
završno do konca studenog<br />
prošle godine obavljenih od strane<br />
mreža zemaljskih meteoroloških postaja,<br />
brodova i plutača širom svjetskih<br />
mora, te satelita.<br />
*Analize temperatura na globalnoj razini<br />
počivaju na dva odvojena izvora.<br />
Prvi je „špil” kombiniranih podataka<br />
Centra Hardley britanske nacionalne<br />
meteorološke službe i istraživačke sekcije<br />
o klimi Univerziteta East Anglia,<br />
po kojima se 2007. godina svrstava na<br />
sedmo mjesto najtoplijih godina. Drugi<br />
je izvor podataka koje je objavila američka<br />
administracija o oceanima i<br />
atmosferi Ministarstva trgovine SAD-a,<br />
prema kojima 2007. zauzima peto<br />
mjesto.<br />
Izračunate odvojeno, srednje temperature<br />
prostranstva sjeverne hemisfere (u<br />
razdoblju 1961-1990 iznoseći 0,63°C<br />
iznad tridesetogodišnjeg prosjeka od<br />
14,6°C) i južne hemisfere (0,20°C iznad<br />
prosjeka od 13,4°C), zauzimaju neslavno<br />
drugo i deveto mjesto najviših<br />
temperatura zabilježenih od samog početka<br />
njihovog mjerenja meteo-instrumentima,<br />
dakle od 1850.<br />
Na globalnoj ravni, siječanj 2007. bio je<br />
najtopliji siječanj ikada registriran:<br />
srednja temperatura dostigla je 12,7°C<br />
dok je njena «normala» izračunata za<br />
razdoblje 1961-1990 bila 12,1°C.<br />
Među trenutno značajnijim opserviranim<br />
klimatskim fenomenima figuriraju<br />
rekordno topljenje santi, pucanje i<br />
djelomični nestanak vječitog leda na<br />
Arktiku, što se prevodi otvaranjem,<br />
prvi puta u povijesti, slobodnog prolaza<br />
od Sjevera ka kanadskom Zapadu<br />
(što je netočno, kad se zna da je<br />
prvi moreplovac kojem je to uspjelo bio<br />
Amundsen 1906. godine!. Op. aut.), nekontrolirano<br />
širenje ozonske rupe<br />
iznad Antarktika, nastanak i razvoj<br />
epizode La Nińa u središnjem i<br />
istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika,<br />
kao i preučestale poplave, suše i<br />
razorne oluje u mnogim svjetskim regijama.<br />
Trajnija sušna razdoblja s jedne strane,<br />
a s druge razorne oluje, nevjerojatno<br />
velike količine iznenadnih kišnih padalina<br />
i katastrofalne poplave – taj već<br />
ustoličeni ali i vrlo jednostavan mehanizam<br />
velikog nevremenskog žrvnja<br />
što se pojavljuje širom svijeta, ne mimoilazeći<br />
niti naš srednjeeuropski alpsko-submediteranski<br />
bazen u prosjeku<br />
bar četiri puta tijekom godine sa, istina,<br />
promjenjivim intenzitetom – dolazi<br />
iznebuha i – iznenada. (u našim uvjetima:<br />
zrak sa Sredozemlja, topao i<br />
vlažan, što puše u brzom gibanju prema<br />
sjeveru, suzbijan s druge strane «kišobranom»<br />
visinskog hladnijeg zraka s<br />
kontinenta, hladi se «prikliješten» brdovitim<br />
reljefom. Odatle i pojava vrlo<br />
specifičnih miješanja zraka i «gomilanja»<br />
visinskih olujnih struja, često<br />
podvostručene snage s posljedicom<br />
učestalije tuče i proloma oblaka).<br />
Iako su uvedene vrlo sofisticirane aparature,<br />
sateliti, elektronički i drugi<br />
meteo- «vračevi», meteorološka predviđanja<br />
nailaska lošeg vremena ostaju<br />
još uvijek na granici igre ruletom: u<br />
konjunkturi naklonjenih nam faktora<br />
što «pogađaju» tj. predviđaju lijepo<br />
vrijeme ili nevrijeme, dovoljno je da<br />
samo jedan od njih «fali», i ništa neće<br />
poći po planu.<br />
Regionalne nejednakosti<br />
Početak prošle godine obilježen je rekordnim<br />
termičkim anomalijama gotovo<br />
posvuda po svijetu. Neke europske<br />
regije su svjedočile o jednoj vrlo blagoj<br />
zimi i proljeću (srednja temperatura u<br />
siječnju i travnju bila je za 4°C više od<br />
normale za te mjesece; u isto vrijeme, u<br />
najvećem dijelu Zapadne Australije<br />
vladale su žarke vrućine prelazeći za<br />
5°C prag prosječnih).<br />
U lipnju i srpnju, dva su ekstremna toplotna<br />
vala ( s temperaturama iznad<br />
40°C ; u Bugarskoj primjerice i 45°C)<br />
pogodila jugoistok Europe. Pomrlo je<br />
na desetine osoba, dok su se vatrogasci<br />
sučelili bezbrojnim požarištima što su<br />
poharala na tisuće hektara otvorenog<br />
prostora.<br />
Jednako tako vrlo snažni val vrućine<br />
<strong>10</strong> [ <strong>2008</strong> ] Vatrogasni vjesnik 23
Change language