VV-10/2008

More documents

Recommendations

Info

Požari i intervencije žario je u većem dijelu kolovoza po južnim prostranstvima SAD-a, ostavljajući iza sebe pedesetak žrtava. Mjeseci kolovoz i rujan 2007. bili su ekstremno vrući u određenim područjima Japana, kada je zabilježen nacionalni rekord s temperaturom od 40,9°C zabilježenom 16. kolovoza. Zauzvrat, Australija je doživjela najhladniji lipanj u svojoj povijesti, kad se srednja temperatura supstila za 1,5°C ispod prosjeka. U Južnoj je Americi, pak, između lipnja i kolovoza posve neobična i oštra zima: nesvakidašnje vijavice i zameti snijega s padom temperature sve do –22°C u Argentini i –18°C u Čileu. Većim dijelom godine pustošila je ekstremna suša u širokom sektoru od Sjevera, srednjeg Zapada i Zapada SAD-a i juga Kanade (Ontario), a od kolovoza do prosinca i na većem prostranstvu jugoistoka SAD-a, dok su se istovremeno bujice kiše sručile na jug zemlje. Australija je manje pogođena sušom nego 2006., ali zato s daleko pogubnijom nestašicom vode u gusto naseljenim područjima i poljoprivrednim regijama, što se naravno pokazalo porazno u poljodjelnim prinosima i velikom gubitku stoke, a većim je gradovima nametnuta restrikcija pitke vode. 17. i 18. siječnja 2007, snažan sustav naglog pada zračnog tlaka, nazvan Kyrill, otvorio je nebo i nad veći dio Sjeverne Europe sručio veliki prolom oblaka popraćen vjetrovima što su puhali do 170 km na sat. Najmanje 47 osoba našlo je smrt u vremenskom košmaru, pojačanom nestankom struje koja je u mrak i očaj bacila desetine milijuna stanovnika tog velikog područja. Engleska i Walles proživjeli su «svoje» tegobno razdoblje od svibnja do srpnja kad su ih nesmiljeni kišni pljuskovi naprosto zasipali takvim količinama oborina kakve se ne pamte sve od 1766., kada su na Otoku pokrenute prve zapisane meteorološke opservacije; visina ukupnog oborinskog stupa se zaustavila na razini od 415 mm, nadmašeći prijašnji rekord od 349 mm iz 1789. godine! Poplave velikih razmjera odnijele su 9 života, a ukupne štete procijenjene su na više od 6 milijardi dolara. Poplave i snažna olujna nevremena pogodila su i mnoge afričke zemlje. U veljači Mozambik je proživio najteže poplave u šest proteklih godina, a voda je odnijela desetine žrtava, razorila tisuće ognjišta i potopila 80 000 hektara zasijanih kultura u dolini Zambezije. U Sudanu, bujice su tijekom lipnja i srpnja prouzročile ogromna klizišta u mnogim regijama zemlje: pogođeno je više od 410 000 osoba, od kojih se njih 200 000 iznenada našlo bez krova nad glavom. Snažne monsunske kiše što su se u rasponu od srpnja do rujna sručile na jugozapad zemlje, proširile su se na više zemalja zapadne i centralne Afrike, te Roga Afrike i prouzročile za to područje jedan od najnečuvenijih povodnja i klizišta koje pamti njihovo stanovništvo. Pogođeno je 1,5 milijuna osoba, a među njima na stotina tisuća ostalo je bez kuća i kućišta te osnovnih namirnica za život. U siječnju i veljači, kiše su se oborile na Boliviju, ugrozile živote preko 200 000 ljudi i poplavilo 70 000 hektara obradive zemlje. Snažne oluje popraćene obilnim kišama prouzročile su krajem ožujka i početkom travnja velike poplave u argentinskom priobalju, a početkom svibnja i u Urugvaju, nezapamćene u toj zemlji od 1959. godine, kada je povodanj ugrozio 110 000 osoba i ozbiljno oštetio zasijane kulture i stambene objekte. Olujno nevrijeme i masovne poplave što su početkom studenog zadesile Meksiko, posve su onesposobile za život ognjišta 500 000 stanovnika i prouzročile velike štete nacionalnoj naftnoj industriji. Početkom veljače prošle godine u Indoneziji su učestale poplave pogodile otok Javu, odnijele nekoliko desetaka žrtava, i potopila polovicu glavnog grada Djakarta dubinom vode i do 3,7 metara. Tijekom lipnja snažne su kiše poharale nekoliko regija juga Kine, gdje je povodanj i klizanje tla pogodilo populaciju od nekih 13,5 milijuna ljudi, a smrt je našlo 120 osoba. Posvuda naokolo, u središnjim dijelovima Azije ekstremne su monsunske oborine prouzročile najgore poplave koje je doživio taj dio svijeta u nekoliko posljednjih godina. Ugroženo je približno 23 milijuna osoba, napose u Indiji, Pakistanu, Bangladešu i Nepalu, a pretpostavlja se da ih je na tisuće smrtno stradalo ili nestalo (nije moguće ustanoviti njihov točan broj), premda su u samoj Indiji padaline povezane s ljetnim monsunima (lipanjrujan) ostale u približnim granicama njihove normale (105 % njihovog višegodišnjeg prosjeka), ali nejednako raspodijeljene na širokom prostoru, one su donijele i suviše patnje stanovništvu. La Nińa Fenomen rođen hlađenjem ekvatorijalnih voda Pacifičkog oceana manifestirao se većim dijelom 2007. godine učincima potpuno oprečnim onim koje je u prethodnim godinama uzrokovao El Nińo – čiji se atipični pojavni oblik pripisuje snaženju alizejskih vjetrova sa zapadnog Pacifičkog oceana što su, premještajući tople površinske vode iz te regije u pravcu azijskog kontinenta, doprinijele dotad neuobičajenoj pojavi povišenja razine mora, automatski podižući na površinu oceana i dubinske hladne vode. Ako je El Nińo povukao za sobom generalno zagrijavanje, La Nińa je donijela atipične snažne kiše Indoneziji, Maleziji, Australiji i Africi, sušu Južnoj Americi, snažne oluje, uragane i tornada tropskoj Americi i valove hladnoće Sjevernoj Americi. Prognoziralo se da bi njena opisana pojavna epizoda trebala ustrajati sve do prvog tromjesečja 2008., i oslabiti svoj utjecaj na klimu u Europi prolaskom Aljaskom i Karibima prije dolaska na naš kontinent. Britanski Meteo Office podsjeća nas kako se ta klimatološka anomalija može pojasniti relativno blagom i kišnom zimom koju je na početku te godine doživjela Velika Britanija. La Nińa se, dakle, pojavila negdje u vodama Australije u lipnju i srpnju 2007. godine, što objašnjava već opisane 24 Vatrogasni vjesnik 10 [ 2008 ]
Požari i intervencije grozne poplave što su pogodile Afriku u tijeku jeseni prošle godine, ali i prolome oblaka što su poplavile Australiju, kao i niske temperature „ledenog doba” koje su upoznale određene regije kineskog potkontinenta. Činjenica je da mnogi svjetski eksperti ne smatraju ugrožavajućom samo pojavu fenomena Nińa, nego i njezinu nepopustljivost. «Uobičajeno bi taj klimatski poremećaj što nastaje početkom ljeta, trebao trajati između devet i dvanaest mjeseci», riječi su voditelja službe o globalnoj klimi Svjetske meteorološke organizacije, gospodina Rupa Kumara Kollia. No, kada govorimo o klimatskim promjenama, uputno je ne promatrati atipične učinke u samo jednoj godini, već analizirati teške posljedice i tendencije što se očitavaju u jednom dužem razdoblju. Koliko će vremena trajati ta njena najnovija epizoda, kad se zna da je Nińa iz 2007. jedna od najžešćih koju smo upoznali od vremena slične pojave iz razdoblja 1988-1989 ?. Temperatura površine Pacifika se situira između 1,5 °C i 2 °C iznad uobičajenih za slične sezonske normale. Ostaje nam samo da čekamo da njen učinak oslabi i da se stvari vrate u regularni poredak, ako je on, pak, više moguć!? Razorne tropske ciklone Ukupno 24 tropskih oluja nastalo je u 2007 u sjevero-zapadnom Pacifiku. 14 od njih pripisano je kategoriji tajfuna. Te tropske atmosferske depresije pogodile su izravno milijune osoba na širokom području azijsko jugo-istoka, a tajfuni šarolikih imenima Pabuk, Krosa i Lekima te tropska oluja Peipah bile su najsnažnije. Isto tako, u «redovno» vrijeme ciklonske sezone 2007. na sjevero-zapadnom Atlantiku nastalo je 14 «krštenih» oluja pitoresknim imenima (višegodišnji prosjek im je 12), od kojih je šest proglašeno uraganima. Prvi puta od 1886., dva uragana najviše kategorije 5 (Dean i Felix) pogodila su američko tlo dva puta u jednoj ciklonskoj godini ( što se u dlaku izbjeglo ove jeseni 2008., naletom Gustava i Ikea). U veljači prošle godine tropski ciklon Gamede sručio se na francuski otok Réunion u zapadnom Atlatiku i izručio mu «paket« potopnih kiša: 3929 mm u tri dana, što predstavlja novi svjetski rekord u količini padalina. U lipnju, ciklon Gonu zahvatio je morske obale sultanata Oman (Arabijski poluotok) gdje je pogođeno više od 20 000 osoba (više od 50 poginulih), prije nego što je udari na Islamsku republiku Iran, zemlju koja nije znala za tu vrstu razornih oluja sve od 1945! 15 studenog 2007. tropski ciklon Sidr poharao je Bangladeš (o čemu smo dali opširniji prikaz u Vatrogasnom vjesniku) popraćen bujicama kiše i vjetrovima snage do 240 km/h. Pogođeno je više od 8,5 milijuna stanovnika te nesretne zemlje, a u nastalom povodnju smrt je našlo oko 3000 osoba. I inače često na udaru cikona, Bangladeš se trudi da uvede racionalan i učinkovit sustav mreže uzbunjivanja i zbrinjavanja ugroženog stanovništva, čime se nastoji ublažiti veliki broj žrtava. Ciklonska sezona 2006/07 u Australiji je neuobičajeno mirna: opservirano je samo pet tropskih ciklona, dakle najmanji njihov broj zabilježen u 63 prethodnih godina ! Ozonska rupa Prošle kalendarske godine rupa u ozonskom atmosferskom sloju iznad Antarktika se nešto smanjila, što se pripisalo nešto blažim zimskim temperaturama u stratosferi. Sve od 1998. samo «godišnje» rupe iz 2002. i 2004. bile su nešto manje. Ova iz 2007. prostirala se na prostoru od 25 milijuna četvornih kilometara polovicom rujna, naspram one rekordne od prosječno 29 milijuna četvornih metara u rasponu od 2000. do 2006., s navedenim izuzećima. Ukupno opadanje ozona je doseglo 28 megatona 23 rujna, naspram više od 40 megatona rekordne 2006. godine. Rekordno smanjenje površine vječitog leda na Arktiku otvorilo morski prolaz sa Sjevera na Zapad ... Slijedom informacija prikupljenih opserviranjem uobičajenih sezonskih topljenja arktičkog leda, koji se proces svake godine završava tijekom rujna ili bolje rečeno kraja borealnog (sjevernog) ljeta, prosječna je površina ledenjačke gomile krajem 2007. bila 4,28 milijuna km2, najmanja ikad zabilježena. Ona je dakle bila za 39 % manja od prosjeka izračunatog za razdoblje 1979-2000. i za 23% manja od one u rujnu 2005., prethodno neslavne rekordne godine! Prvi puta u povijesti, djelomični nestanak ledene kore u Arktičkom oceanu omogućio je prirodni nesmetan prolaz brodovima sa strane Američko-Kanadskog Sjevera prema Kanadskom Zapadu u petotjednom rasponu, dakle negdje od 11 kolovoza. Stotinjak plovila se tako moglo uputiti na prijelaz bez rizika da ostanu zarobljeni u vječitom ledu, koji je nekad prije predstavljao samo „lomljenje zubiju„ ambicioznih navigatora-avanturista. Led se nastavlja topiti oko 10 % u decenijskom koraku od 1979., ili 72.000 km2 godišnje. Nastavak povišenja morske razine Nivo mora nastavio je rasti u znatno većem ritmu od projektiranog prosjeka za XX stoljeće, tj. za oko 1,7 mm godišnje. Ono nastavlja rasti približno 20 cm od 1870., a satelitska mjerenja otkrivaju da je od 1993. ritam prosječnog povišenja razine mora na svjetskoj ravni 3 mm godišnje. Posljednja vijest Zahvaljujući naporima aktivista i sastančenjima međuvladinih članova Montrealskog protokola o uvođenja u industrijsku i konzumnu uporabu atmosferi neštetnih plinova (među kojima su ispušni plinovi iz automobila što koriste manje zagađujuća bio-goriva), ovorujanski izvještaji daju nam nadu u pozitivne pomake što se tiče daljnjeg smanjenja obujma rupe u ozonskom sloju iznad Antarktika ; ako budemo solidarni, slijedimo li upute «zelenih» i koristimo manje hladnjaka i sprejeva npr. koji u svojim rashladnim komorama ili sastojcima sadrže za atmosferu poguban plin freon, možemo optimistički očekivati njenu daljnju sanaciju i smanjivanje na najmanju moguću mjeru, ali tek za nekih stotinjak godina! (am) 10 [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 25
Page 1 and 2: Zagreb, 22. listopada 2008. 10/2008
Page 3 and 4: Uvodnik Kuda ide hrvatsko vatrogast
Page 5 and 6: Požari i intervencije Požari i in
Page 7 and 8: Požari i intervencije izazvao je p
Page 9 and 10: Požari i intervencije ljina pogasi
Page 11 and 12: Požari i intervencije U kasnim no
Page 13 and 14: Požari i intervencije nici koji su
Page 15 and 16: Požari i intervencije požar koji
Page 17 and 18: Požari i intervencije mičnu evaku
Page 19 and 20: Požari i intervencije Ratne poslje
Page 21 and 22: Požari i intervencije Stožer su s
Page 23: Požari i intervencije 1998-2007 -
Page 27 and 28: Požari i intervencije logističkog
Page 29 and 30: Požari i intervencije Unatoč veli
Page 31 and 32: Požari i intervencije U Turnašici
Page 33 and 34: Struka i praksa menih udara namjens
Page 35 and 36: Struka i praksa Šume oštećene ur
Page 37 and 38: Struka i praksa stadionima kao i pu
Page 39 and 40: Struka i praksa vencijske snage do
Page 41 and 42: Struka i praksa Usavršavanje u po
Page 43 and 44: Struka i praksa mlaznicom promjera
Page 45 and 46: Struka i praksa tlačnim odnosima k
Page 47 and 48: Struka i praksa Stručnjaci EFFIS-a
Page 49 and 50: Struka i praksa Vatrogasna iskustva
Page 51 and 52: Struka i praksa osiguravanje mjesta
Page 53 and 54: Struka i praksa Američka istraživ
Page 55 and 56: Serijal Švicarska - dinamična fed
Page 57 and 58: Reportaža vozila do 2018. Moj stav
Page 59 and 60: Intervju nova i para RAE održao je
Page 61 and 62: Aktualnosti Pored navedenog, ostaje
Page 63 and 64: Aktualnosti preminulim i smrtno str
Page 65 and 66: Aktualnosti da gori, pa ih ne treba
Page 67 and 68: Aktualnosti U Petrinji su predsjedn
Page 69 and 70: Aktualnosti Đurđa Adlešič posje
Page 71 and 72: Aktualnosti Pripreme za uspon na Pe
Page 73 and 74: Aktualnosti starjelom i prema suvre
Page 75 and 76:
Aktualnosti Skupština Vatrogasne z
Page 77 and 78:
Aktualnosti su u Kampu u Fažani bo
Page 79 and 80:
Aktualnosti Dvorana Hrvatskog doma
Page 81 and 82:
Aktualnosti Obilježena 120. obljet
Page 83 and 84:
Aktualnosti trogasnom natjecanju, a
Page 85 and 86:
Aktualnosti Molba za pomoć Dana 6.
Page 87 and 88:
Županijske vijesti likovanja i pri
Page 89 and 90:
Županijske vijesti znolikim uzroci
Page 91 and 92:
Županijske vijesti glinca sa svoji
Page 93 and 94:
Županijske vijesti njak čestitao
Page 95 and 96:
Županijske vijesti vatrogasni oper
Page 97 and 98:
Županijske vijesti kolovozu 2008.
Page 99 and 100:
Županijske vijesti Varaždinski ž
Page 101 and 102:
Županijske vijesti Virje Križovlj
Page 103 and 104:
Županijske vijesti županiji i ši
Page 105 and 106:
Županijske vijesti što je stavlje
Page 107 and 108:
Županijske vijesti napao. Situacij
Page 109 and 110:
Županijske vijesti jednokratnih no
Page 111:
Pobjeappleuje tamnu stranu! Zašto
show all

VV-10/2008

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?