VV-10/2008

Struka i praksa
žnjom tretirali informacije iz svemira i
uzorke s tla, ustanovivši kako je dio tog
šumskog fonda bio doslovno sravnjen,
dok su druge, pretežno močvarne šume
cedrovine i tupelosa u slivu Mississippija,
prilično dobro izdržale nalet uragana.
U detektiranju ukupne površine šuma
koje je «udesila« Katrina, kombinirani
su rezultati uzoraka snimljenog materijala
sa satelita Landsat 5 s podacima dobivenih
spektroradiometrom umjerene
rezolucije (MODIS) ugrađenom na
drugom NASA-inom satelitu Terra. Taj
uređaj, naime, može uočiti i najmanje
promjene u kolornom spektru zone koju
nadlijeće, omogućivši isto tako izmjeru
u postocima izraženih razlika uništene i
„preživjele” vegetacije.
Ustvrđeno je da su prolaskom uragana
Katrina kroz šume američkog jugoistoka
ukupni gubici u raslinjskom fondu približno
odgovarajući obujmu od 60 do 70
% neto godišnje apsorpcije ugljika drveća
američkih šuma.
« Bili smo iznenađeni konstatacijom koliko
je samo jedan tako težak uraganski
nalet , nakon procesa truljenja postradalog
šumskog fonda, naštetio atmosferi
injektiranjem ogromne mase ugljičnog
dioksida ». izjavila je Diane Wickland,
odgovorna osoba za programe istraživanja
Terrestrial Ecology Program u sjedištu
NASA-e u Washingtonu.
Satelitski su podaci taj neporecivo dragocjen
alat zadnje-riječi-tehnologije,
omogućili istraživačkoj grupi J. Chambersa
da procjenom veličine šteta nanijetih
šumskom drveću uvjeri Svijet u
kojoj mjeri oluja intenziteta 4. do 5. kategorije
može poremetiti odnose u biosustavu
– prekidanjem dostave korisnog
ugljika u prirodne « stokove » šumskih
prostranstava naše planete, i protivno
tome, poremećajem ravnoteže « ubrizganog
» vrlo štetnog ugljičnog dioksida
u ionako nam (pre)zagađenu atmosferu.
Upravljanje s rizicima na velikim priredbama
Svjetsko nogometno prvenstvo 2006 u
Njemačkoj već je povijest. Igre su postigle
zavidan uspjeh, strastveni navijači
(uz male iznimke) zadržat će SP
2006 u ugodnom sjećanju. Napor i
uloga nevjerojatno velikog mnoštva
svih mogućih ustanova i organizacija
odgovornih za sigurnost igara skoro su
već i zaboravljeni. A budući da se nije
dogodilo ništa neželjeno, to se može
nazvati jednom od najvećih vježbi policijskih
i drugih snaga za zaštitu od opasnosti.
Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama,
često se održavaju velike
U
priredbe i/ili svečanosti na kojima se
okuplja više desetaka tisuća posjetitelja.
Tako upravo predstoji i Svjetsko prvenstvo
u rukometu 2009 koje će se održati
u Hrvatskoj. Natjecanje će se otvoriti u
Splitu, 16. siječnja 2009. u novoj Spaladium
Areni. Utakmice će se održavati u
6 gradova: Split, Osijek, Varaždin,
Zadar, Poreč i Zagreb. Finale će se igrati
u Zagrebu, u novoj dvorani Arena Zagreb,
koja će moći primiti do 15.000
gledatelja.
U sljedećem tekstu prenosimo izvješće
prof. Reinharda Riesa, direktora za požare
u Profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi
Frankfurt, s naglaskom na ulogu
vatrogastva u takvim događanjima.
(Izneseno na travanjskom skupu 2007.
Javnog zborišta za zaštitu od požara
Austrija u Grazu).
Uvod
Nesumnjivo je SP u nogometu opet stavilo
u žarište zanimanja temu Sigurnost
pri održavanju velikih priredbi, a time i
zaštitu od katastrofa. Ne smije se zaboraviti
da su tzv. “hodajuće bombe” imale
namjeru aktivirati svoja eksplozivna punjenja
tijekom SP-a i samo zahvaljujući
sigurnosnim snagama nije došlo do nesreće
te vrste na jednom zrakoplovu u
frankfurtskoj zračnoj luci.
Nogometno SP bilo je mega-događaj u
Njemačkoj u svakom pogledu. Više od
četiri tjedna ljudi u cijelom svijetu pratili
su to natjecanje. Više milijuna vatrenih
sljedbenika iz cijelog svijeta bili
su gosti u Njemačkoj.
Ovaj vele-događaj doveo je u gradove
milijune ljudi koji su željeli pratiti događaje
“uživo”.
Središnja tema tog prvenstva bili su sigurnosni
zahtjevi, koji još nikad prije
nisu bili tako snažno i uz to javno
predmet rasprave.
Zahtjevi udruženja FIFA-e
Pri nadmetanju za dobivanje organizacije
igara Savezna vlada je morala FIFA-i
jamčiti za niz postupaka. Jedan od njih
odnosi se na sigurnost igara (sudionika i
gledatelja). Polazeći od saznanja iz SP
2002. u Japanu i Koreji kao i o mogućim
terorističkim prepadima to je zahtijevalo
do sada najviše sigurnosne mjere na
36 Vatrogasni vjesnik 10 [ 2008 ]