24.12.2014 Views

Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

KULTURA :: ÆIDOVSKI FILM ::<<strong>br</strong> />

➠ koji Êe omoguÊiti dijalog povezan sa situacijom na Bliskom istoku<<strong>br</strong> />

i njezin utjecaj na globalna zbivanja.<<strong>br</strong> />

Izraelski filmovi “Hilliers” i<<strong>br</strong> />

“Traganje za izgubljenim glasom”<<strong>br</strong> />

U to su se do<strong>br</strong>o uklopili polemiËni film “Hilliers”, izraelski dokumentarni<<strong>br</strong> />

cjeloveËernji film o izraelskoj obitelji koja pokuπava<<strong>br</strong> />

dokazati da njihov sin nije izvrπio samoubojstvo za vrijeme sluæenja<<strong>br</strong> />

vojnog roka, kao πto je obitelj bila obavijeπtena. Njihovo traæenje za<<strong>br</strong> />

istinom otvara politiËku Pandorinu kutiju.<<strong>br</strong> />

“Traganje za izgubljenim glasom” (‘Be’ikvot <strong>Ha</strong>’<strong>kol</strong> <strong>Ha</strong>’avood’)<<strong>br</strong> />

izraelski cjeloveËernji dokumentarni film reæisera Tzipija Tropea bio<<strong>br</strong> />

je prikazan odmah na poËetku Æidovskog filmskog festivala. I taj je<<strong>br</strong> />

film potvrdio ozbiljnost problematike s kojom se suoËavaju autori<<strong>br</strong> />

filmske izraelske produkcije. Film priËa o punk pjevaËu Omri Goldinu<<strong>br</strong> />

koji je zajedno s grupom svojih prijatelja, sve djecom visokih<<strong>br</strong> />

izraelskih vojnih lica, protestirao kao punk rocker protiv militarizacije<<strong>br</strong> />

izraelskog druπtva. No 2002. godine talentirani pjesnik Ormi, u<<strong>br</strong> />

21. godini æivota bude ubijen u jednom teroristiËkom samoubilaËkom<<strong>br</strong> />

napadu na autobus. Od tog trenutka film prati sloæene æivotne<<strong>br</strong> />

prilike njegove pacifistiËke obitelji angaæirane na projektu<<strong>br</strong> />

koegzistencije i suæivota s izraelskim Palestincima, njihovom suo-<<strong>br</strong> />

Ëavanju s gubitkom sina, odnosa s palestinskim susjedima i ustrajnost<<strong>br</strong> />

Omrijeve obitelji u nastojanju realiziranja koegzistencije.<<strong>br</strong> />

Londonska publika pozdravila je taj film Ëija je ekranizacija na festivalu<<strong>br</strong> />

popraÊena æivom diskusijom pod vodstvom jedne izraelske<<strong>br</strong> />

psihoanalitiËarke/ terapeutkinje, savjetnice obitelji koje su pretrpjele<<strong>br</strong> />

takve gubitke. Zajedno s njom na pitanja publike odgovarao je<<strong>br</strong> />

jedan palestinski pisac iz Libanona. Kroz prikazivanje svakodnevnog<<strong>br</strong> />

æivota Omrijeve obitelji angaæirane na izgradnji izraelskopalestinske<<strong>br</strong> />

koegzistencije na Zapadnoj obali, film je pokazao slojevitost<<strong>br</strong> />

æivota u Izraelu i kroz to otvorio moguÊnost za razgovor o<<strong>br</strong> />

mnogim goruÊim temama kao πto su izraelsko-arapski odnosi unutar<<strong>br</strong> />

granica Izraela; problem koji u svakodnevnom æivotu predstavlja<<strong>br</strong> />

sigurnosni zid; ponos jednih i drugih; unutarnje prilike u samom<<strong>br</strong> />

Izraelu kao i sukob generacij...<<strong>br</strong> />

Psiho-fiziËke dimenzije sigurnosnog zida:<<strong>br</strong> />

tema filma “Zid”<<strong>br</strong> />

O psiho-fiziËkim dimenzijama kontroverznog zida koji dijeli<<strong>br</strong> />

Palestince od Izraelaca bavi se dokumentarni film “Zid” (Le Mur) u<<strong>br</strong> />

francusko-izraelskoj koprodukciji. Autor filma Simone Bitton u filmu<<strong>br</strong> />

putuje duæ obiju strana zida i razgovara s Palestincima i Izraelcima<<strong>br</strong> />

koji æive i rade u njegovoj blizini. Film vizualizira znaËanje nepropusne<<strong>br</strong> />

barijere za æivot tih lokalnih zajednica.<<strong>br</strong> />

“Zamiπljeni svjedok” dokumentarni film o holivudskom<<strong>br</strong> />

ignoriranju nacizma<<strong>br</strong> />

Vjeπtom montaæom arhivskog filmskog materijala, ameriËki dokumentarni<<strong>br</strong> />

film “Zamiπljeni svjedok” (The Imaginary Witness) progovara<<strong>br</strong> />

o ignoriranju pojave nacizma od strane holivudske filmske<<strong>br</strong> />

proizvodnje od 1933. godine. Autor Daniel Anker prati odnos<<strong>br</strong> />

Hollywooda prema holokaustu sve do kraja dvadesetog stoljeÊa.<<strong>br</strong> />

Preispitivanjem dvosmislenosti odnosa ameriËke kulture i nacizma,<<strong>br</strong> />

film se ne susteæe ukazati<<strong>br</strong> />

na moralnu odgovornost<<strong>br</strong> />

holivudskih filmskih<<strong>br</strong> />

producenata i<<strong>br</strong> />

njihova (ne)prikazivanja<<strong>br</strong> />

tragiËne povijesti europskih<<strong>br</strong> />

Æidova, unatoË<<strong>br</strong> />

tomu πto su u Hollywoodu<<strong>br</strong> />

uglavnom radili<<strong>br</strong> />

europski Æidovi i druge<<strong>br</strong> />

europske izbjeglice.<<strong>br</strong> />

Filmski magnati iz svojih,<<strong>br</strong> />

Ëesto komercijalnih<<strong>br</strong> />

razloga, uglavnom nisu<<strong>br</strong> />

koristili svoju moÊ<<strong>br</strong> />

niti za formiranje, ni za<<strong>br</strong> />

galvanizaciju tadaπnjeg<<strong>br</strong> />

ameriËkog javnog mnijenja<<strong>br</strong> />

protiv nacizma.<<strong>br</strong> />

Kad bi kritiËniji filmovi<<strong>br</strong> />

Ëak bili napravljeni, uglavnom<<strong>br</strong> />

bi bivali bunkerirani.<<strong>br</strong> />

U prilog svojoj<<strong>br</strong> />

tvrdnji Anker navodi<<strong>br</strong> />

mnoπtvo zanimljivih<<strong>br</strong> />

podataka koje ilustrira<<strong>br</strong> />

isjeËcima iz pojedinih<<strong>br</strong> />

filmova. Zanimljivo je<<strong>br</strong> />

da su od dolaska Hitlera<<strong>br</strong> />

na vlast 1933. godine<<strong>br</strong> />

pa sve do pedesetih<<strong>br</strong> />

godina dvadesetog<<strong>br</strong> />

stoljeÊa, jedine dvije<<strong>br</strong> />

komedije koje su izvrgavale<<strong>br</strong> />

ruglu Hitlera i<<strong>br</strong> />

nacizam napravljena<<strong>br</strong> />

izvan Hollywooda, tj. u<<strong>br</strong> />

New Yorku - ➠<<strong>br</strong> />

44<<strong>br</strong> />

91

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!