Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: KRAKOV ::<br />
Krakov nakon 60 godina<br />
dobiva prvog stalnog rabina<br />
PRVI STALNI RABIN<br />
U KRAKOVU<br />
NAKON HOLOKAUSTA<br />
Organizacija Shavei Israel objavila je nedavno<br />
da Êe Krakov nakon punih πest desetljeÊa,<br />
odnosno nakon holokausta, dobiti<br />
prvoga stalnog rabina.<br />
Organizacija Shavei Israel, sa sjediπtem u Jeruzalemu,<br />
poslala je rabina Avrahama Flaksa<br />
(38) u Krakov nakon πto je glavni poljski rabin<br />
Michael Schudrich zatraæio da se u taj<br />
grad poπalje rabin.<br />
Rabin Flaks vrlo je uzbuappleen zbog svoga novog<br />
posla.<br />
Rabin Flaks: Velik izazov i<br />
velika odgovornost<br />
“Izazov je ogroman, a ogromna je i odgovornost.<br />
Ali veÊ se unaprijed veselim πto Êu raditi<br />
sa æidovskom zajednicom i njezinom vodstom<br />
kako bismo pomogli da se vatra<br />
judaizma i dalje πiri Krakovom, posebice meappleu<br />
mlaappleom generacijom poljskih Æidova”,<br />
kazao je rabin Flaks.<br />
Organizacija Shavei Israel, koja je osnovana<br />
kako bi doprijela do “izgubljenih Æidova” i pokuπala<br />
ih povezati sa æidovskom zajednicom<br />
u svijetu, pokuπat Êe ponovo oæivjeti æidovski<br />
æivot u gradu u kojem je veÊina æidovske<br />
populacije ubijena tijekom Drugoga svjetskog<br />
rata.<br />
Organizacija je izvijestila da u Krakovu æivi<br />
oko 1.000 Æidova, ali njih samo 200 su Ëlanovi<br />
æidovske zajednice. Od pada komunizma<br />
1989. godine, ljudi u gradu ponovo<br />
otkrivaju svoje æidovske korijene.<br />
Poljski “skriveni” Æidovi<br />
Krakov je pun i “skrivene djece”, Æidova koje<br />
su posvojile katoliËke obitelji tijekom Drugoga<br />
svjetskog rata, a ta su “skrivena djeca”<br />
tek nedavno poËela ponovo obnavljati svoje<br />
æidovske veze.<br />
“Prekrasno je vidjeti kako na mjestu na kojem<br />
su Nijemci æeljeli otkloniti svaki trag judaizma,<br />
i skoro u tome uspjeli, æidovski æivot<br />
i dalje traje”, kazao je predsjednik organizacije<br />
Shavei Israel Michael Freund.<br />
“Velik broj poljskih ‘skrivenih Æidova’ æeli se<br />
ponovo povezati sa æidovskim narodom i mi<br />
moramo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi da im<br />
u tome pomognemo. ©ezdeset godina nakon<br />
holokausta, najbolja osveta je da ponovo<br />
izgradimo æidovski æivot”, dodao je<br />
Freund.<br />
Poljska je najtragiËniji<br />
primjer poglavlja povijesti<br />
europskih Æidova<br />
Poljska predstavlja moæda najtragiËnije poglavlje<br />
povijesti europskih Æidova. Tijekom<br />
dugih stoljeÊa ta je zemlja primala Æidove koji<br />
su bjeæali iz NjemaËke, ©panjolske i juæne<br />
Europe te je tako u Poljskoj æivjela najveÊa<br />
æidovska zajednica u Europi. Æidovska zajednica<br />
u Poljskoj uæivala je privilegije i autonomiju<br />
koju su joj davali poljski kraljevi te je<br />
razvila nevjerojatno bogat kulturni æivot. Tijekom<br />
Drugoga svjetskog rata Poljska je postala<br />
najveÊe æidovsko groblje u Europi, mjesto<br />
na kojem je nacistiËki san o “istrebljenju<br />
æidovske rase” gotovo u potpunosti ostvaren.<br />
Brojke samo dokazuju raspon te tragedije:<br />
1939. godine u Poljskoj je æivjelo<br />
3.500.000 Æidova, a predstavljali su deset<br />
posto ukupnoga poljskog stanovniπtva.<br />
Danas u Poljskoj, prema nekim procjenama,<br />
æivi izmeappleu dvije i tri tisuÊe Æidova.<br />
Nijemci su 1. rujna 1939. godine izvrπili invaziju<br />
na Poljsku, a u Poljskim su gradovima<br />
ubrzo osnovali geta u kojima su smjestili æidovsko<br />
stanovniπtvo, te potpuno odvojili æidovske<br />
od “arijevskih” Ëetvrti, a Æidovima su<br />
nametnuli straπne restrikcije Ëiji je cilj bio da<br />
ih uniπte radom i nedostatkom hrane.<br />
Tijekom 1941. i 1942. godine, geta su likvidirana<br />
jedno za drugim, a stanovnici geta odvezeni<br />
su u koncentracijske logore Chelmno,<br />
Belzec, Sobibor, Treblinku, Auschwitz i Majdanek.<br />
Gotovo Ëitavo æidovsko stanovniπtvo<br />
Poljske ubijeno je u tim logorima smrti.<br />
Poslijeratna povijest poljskih Æidova joπ jednom<br />
pokazuje nerazumijevanje izmeappleu Æidova<br />
i Poljaka. S izuzetkom malog broja<br />
preæivjelih Æidova iz koncentracijskih logora,<br />
jedini preostali Æidvoi u Poljskoj bili su vojnici<br />
koji su se prikljuËili Crvenoj armiji i sudjelovali<br />
u osloboappleenju Poljske. Kada su se nakon<br />
osloboappleenja vratili svojim kuÊama, nisu pronaπli<br />
niπta - njihove su kuÊe bile uniπtene, a<br />
obitelji pobijene. Prvi val emigranata u Izrael<br />
poËeo je 1947. godine, a nastavio se sve<br />
do 1968. godine. Taj val emigracije gotovo<br />
je u potpunosti oznaËio i kraj æivota æidovske<br />
zajednice u Poljskoj. Danas u Poljskoj æivi<br />
samo nekoliko tisuÊa Æidova, uglavnom u<br />
Varπavi, Krakovu, Wroclavu i Lodzu. <br />
54<br />
91