Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
RECENZIJE :: HOLOKAUST I FILM ::<<strong>br</strong> />
Holokaust i film<<strong>br</strong> />
(Holokaust and the Moving image)<<strong>br</strong> />
urednici Toby <strong>Ha</strong>ggith i Joanna Newman<<strong>br</strong> />
Wallflower Press, 2005. £ 16.99<<strong>br</strong> />
(Toby <strong>Ha</strong>ggith radi u Imperijalnom ratnom muzeju.<<strong>br</strong> />
Joanna Newman je direktorica za umjetnost i o<strong>br</strong>azovanje u<<strong>br</strong> />
Æidovskom kulturnom centru u Londonu.)<<strong>br</strong> />
“HOLOKAUST I FILM”<<strong>br</strong> />
- KNJIGA ZA GENERACI-<<strong>br</strong> />
JE FILMSKIH I KUL-<<strong>br</strong> />
TURNIH DJELATNIKA<<strong>br</strong> />
Kako se od kraja Drugoga<<strong>br</strong> />
svjetskog rata do danas<<strong>br</strong> />
kroz film i televiziju<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>aappleivalo tematiku holokausta<<strong>br</strong> />
u zapadnoj Europi<<strong>br</strong> />
( s iznimkom eseja o<<strong>br</strong> />
filmova Andrzeja Wajde),<<strong>br</strong> />
iscrpno se bavio simpozij<<strong>br</strong> />
odræan na tu temu u londonskom<<strong>br</strong> />
Imperijalnom<<strong>br</strong> />
ratnom muzeju 2001.<<strong>br</strong> />
godine.<<strong>br</strong> />
Sada su izlaganja svih sudionika tog simpozija, njih trideset i<<strong>br</strong> />
osam, sakupljena i objavljena pod naslovom “Holokaust i film” u<<strong>br</strong> />
knjizi koja Êe zasigurno posluæiti generacijama filmskih radnika i<<strong>br</strong> />
drugim kulturnim djelatnicima na kojima ostaje oËuvanje teπkog<<strong>br</strong> />
nasljeapplea holokausta.<<strong>br</strong> />
Nakon pomnog istraæivanja cjelokupne, do sada poznate i arhivirane<<strong>br</strong> />
vizualne graapplee, s vremenskom distancom, mnogi su se<<strong>br</strong> />
autori u svojim prilozima osvrnuli kritiËki na dosadaπnji tretman<<strong>br</strong> />
holokausta koji je Ëesto bio podloæan ideoloπkim i politiËkim pritiscima<<strong>br</strong> />
i strujanjima, meappleudræavnim odnosima, cenzuri itd.<<strong>br</strong> />
Filmski kritiËar o djelu Alaina Rasnaisa<<strong>br</strong> />
Tako, na primjer, francuski filmski kritiËar Christian Delage piπe o<<strong>br</strong> />
filmu Alaina Rasnaisa “NoÊ i magla”. Njegov esej mogao bi<<strong>br</strong> />
posluæiti kao ilustracija. ZnaËajni Rasnaisov 35’ dokumentarni film<<strong>br</strong> />
nastao je 1955. od dokumentarne graapplee skupljene za ne<strong>kol</strong>iko<<strong>br</strong> />
izloæaba o holokaustu, povodom desete godiπnjice osloboappleenja<<strong>br</strong> />
koncentracionih logora. Film je prvi progovorio filmskim jezikom o<<strong>br</strong> />
koncentracijskim logorima i kao takav bio zapaæen i nagraappleivan,<<strong>br</strong> />
da bi na traæenje vlasti bio bunkeriran kao neprikladan za prikazivanje<<strong>br</strong> />
u tadaπnjoj Francuskoj. Tako je, osim rijetkih privatnih<<strong>br</strong> />
ekranizacija, ostao zakopan do 1992. godine kad su poslije antisemitskih<<strong>br</strong> />
ispada i oskrvnuÊa u Carpenterasu vlasti opet posegnule<<strong>br</strong> />
za njim. Tek je tada doæivio televizijsku premijeru na nacionalnoj<<strong>br</strong> />
televiziji, da bi od tada bio prikazivan kao dio obavezne nastave<<strong>br</strong> />
povijesti u srednjim π<strong>kol</strong>ama, πto pokazuje kako su se<<strong>br</strong> />
shvaÊanja izmijenila, jer je u vrijeme nastanka film bio za<strong>br</strong>anjen za<<strong>br</strong> />
mlaapplee od 17 godina.<<strong>br</strong> />
Prije dvadeset godina presudni utjecaj na viappleenje holokausta<<strong>br</strong> />
napravili su filmovi “Shoah” Claudea Lanzmanna i dokumentarni<<strong>br</strong> />
film o suappleenju Adolfu Eichmanu. Lanzmannov, kao i film o<<strong>br</strong> />
Eichmanu, prvi su doveli pred kameru same svjedoke holokausta<<strong>br</strong> />
koji su o tim straviËnim dogaappleajima progovorili i to na tim straπnim<<strong>br</strong> />
mjestima. Danas nam je nezamislivo da se o tim dogaappleajima<<strong>br</strong> />
uopÊe moglo govoriti bez njihova sudjelovanja.<<strong>br</strong> />
Esej o Claudeu Lanzmannu<<strong>br</strong> />
Esej o Claudeu Lanzmannu govori o cjelokupnom njegovu djelu o<<strong>br</strong> />
holokaustu, tj. o filmovima koji su nastali od graapplee koju nije iskoristio<<strong>br</strong> />
za devet i pol sati dugaËak “Shoah”. Od te preostale graapplee<<strong>br</strong> />
nastali su njegovi filmovi :”Un vivant qui passe: Auschwitz” 1943;<<strong>br</strong> />
“Theresienstadt” 1944; a 2001. godine zavrπio je 16-satni film<<strong>br</strong> />
“Sobibor, 14 okto<strong>br</strong>a 1943”. O cjelokupnu Lanzmannovu opusu<<strong>br</strong> />
piπe Raye Farr, filmska autorica i ravnateljica washingtonskoga<<strong>br</strong> />
Muzeja holokausta za filmsku i televizijsku graappleu i produkciju.<<strong>br</strong> />
Filmske kategorije: propaganda,<<strong>br</strong> />
film kao svjedok, dokumentarni film...<<strong>br</strong> />
Filmski kritiËar i autor dokumentarnih filmova Lutz Becker piπe o<<strong>br</strong> />
dvama filmovima raappleenim za nacistiËku propagandu u<<strong>br</strong> />
Teresienstadtu, koji su ne tako davno otkriveni u arhivima praπke<<strong>br</strong> />
filmske π<strong>kol</strong>e FAMU. Na ovaj bi se naËin moglo nanizati joπ 35<<strong>br</strong> />
zanimljivih eseja. A svaki se dio bavi drukËijom filmskom kategorijom,<<strong>br</strong> />
tj. film kao svjedok, propaganda, dokumentarni film na televiziji,<<strong>br</strong> />
igrani film, nasljeapplee holokausta i drugih genocida.<<strong>br</strong> />
Svaki od tih doprinosa dodaje neπto novo πto se moæda nije znalo<<strong>br</strong> />
o gledanju tih dogaappleaja. Zbog toga je knjiga podijeljena u pet<<strong>br</strong> />
dijelova s podnaslovima: Film kao svjedok; Film kao propaganda,<<strong>br</strong> />
Holokaust kroz dokumentarne filmove; Holokaust u igranim filmovima,<<strong>br</strong> />
Nasljeapplee i drugi genocidi.<<strong>br</strong> />
Skupljena je jedinstvena kombinacija razliËitih glasova i glediπta<<strong>br</strong> />
πto pruæa mnogostruki uvid u problematiku prenoπenja i oËuvanja<<strong>br</strong> />
iskustva holokausta. Autori pojedinih eseja u knjizi jesu arhivisti,<<strong>br</strong> />
kustosi, filmski autori, znanstvenici i svjedoci holokausta i drugih<<strong>br</strong> />
genocida. Knjiga sadræi iscrpnu filmografiju i bibliografiju te tematike.<<strong>br</strong> />
<<strong>br</strong> />
Vesna Domany <strong>Ha</strong>rdy<<strong>br</strong> />
48<<strong>br</strong> />
91
Change language