01.01.2015 Views

Pogledaj - Grad Užice

Pogledaj - Grad Užice

Pogledaj - Grad Užice

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ekla da je sakupqeno 1.000 potpisa u na{oj<br />

sredini i da }e decentralizacija doneti boqitak<br />

op{tini.<br />

- Moderne dr`ave EU funkcioni{u na<br />

principu decentralizovanih regiona i mawih<br />

sredina, gde vrlo dobro funkcioni{u op{tine<br />

veli~ine poput na{e, i koje se kao takve ne<br />

svrstavaju u male. Svaka reforma, kao i decentalizacija<br />

nosi i dobre i lo{e strane. URS<br />

zastupa stav da je ona preko potrebna na{em<br />

dru{tvu i da je neophodno uraditi promenu zakonskih<br />

regulativa i omogu}iti wihovu realnu<br />

primenu.<br />

Nikolina je naglasila da }e usvojena izmena<br />

Zakona o finansirawu lokalnih samouprava,<br />

doneta juna ove godine, pove}ati op{tinski<br />

buxet za 40 miliona dinara, i da }e op{tina<br />

mo}i da finansira niz projekata zna~ajnih za<br />

lokalno stanovni{tvo, te da ne}e morati da se<br />

lobira u centrali.<br />

- Decentralizacija je neophodna jer su<br />

male lokalne samouprave prepu{tene na milost<br />

centrale, mesne zajednice su izgubile potpuno<br />

na zna~aju i stanovnici malih sredina ne<br />

vide svrhu opstanka na selu i u maloj sredini.<br />

нови пројекти<br />

Ciq je da se mladi zadr`e u malim sredinama,<br />

da tu rade i `ive - isti~e Katarina Nikolin<br />

- Treba ja~ati op{tinu, a ne davati joj samo<br />

obaveze. Ona treba sama da odlu~uje {ta }e i<br />

kako }e finansirati i {ta razvijati i koji su<br />

joj prioriteti.<br />

Radovan Popov, jedan od vode}ih intelektualaca<br />

iz ove sredine, za decentralizaciju<br />

ka`e da je dobra, da se ne svodi sve na novac.<br />

- To nije vi{e para za op{tinu, nego boqa<br />

rasposela sredstava. Decentralizacijom se ne<br />

prave novi centri, nego je to ukqu~ivawe svih<br />

organizovanih segmenata dru{tva u raspodelu<br />

sredstava. Decentralizacija nije samoupravqawe,<br />

ali je blizu.<br />

Koliko smo spremni<br />

Mnogi intelektualci ne `ele}i da se<br />

imenuju, nagla{avaju da svaki put pred izbore,<br />

Mla|an Dinki} pronalazi nove na~ine da bi se,<br />

politi~ki ina~e mrtav, ponovo ubacio u izbornu<br />

trku, osnivaju}i Ujediwene regione Srbije i<br />

potenciraju}i decentralizaciju, koja primamqivo<br />

zvu~i, ali u vi{e razvijenim sredinama,<br />

a u praksi nije ostvariva. Narod lako naseda na<br />

pri~e sa hepiendom, kakav nudi URS.<br />

Smatraju da je decentralizacija slo`en<br />

proces koji ne mo`e stihijski da se sprovodi,<br />

a kako finansijski savet Vlade Srbije ka`e da<br />

to ne mo`e da se ostvari, kome treba verovati<br />

Sa centralizacijom, ili sa de (mo`e<br />

francuski, da bi zvu~alo otmenije) ostaje samo<br />

da `alimo za prohujalim vremenima u kojima<br />

nas je Josip Broz ube|ivao u ispravnost samoupravqawa,<br />

kada je ~ista~ica odlu~ivala o<br />

na~inu obrazovawa, na primer na univerzitetima.<br />

A, s obzirom na kvalitet obrazovawa koji<br />

postoji u dr`avi Srbiji u posledwih 20 godina,<br />

opravdano se postavqa pitawe kako se i na<br />

koji na~in postavqa pitawe decentralizacije,<br />

a sumirawe i analiza mogu}ih ostvarewa i posledica<br />

}e verovatno biti jedan u nizu poku{aja<br />

i proma{aja u dr`avi. A bilo ih je, bilo ih je<br />

mnogo...<br />

Koliko li nam ih jo{ predstoji<br />

Jo{ jedno u nizu pitawa je koliko smo mi<br />

kao zajednica (mislim na celu Srbiju) spremni<br />

da razmi{qamo drugoja~ije, ne kao samoupravqawe,<br />

ali blizu<br />

Danica Kne`evi} Popov<br />

BUDITE KONTROLOR U SVOJOJ SREDINI<br />

KAKO SE GRADILA U@I^KA MLE^NA HALA<br />

Ко плаћа туђе грешке<br />

Nakon godinu dana od potpisivawa ugovora<br />

i nekoliko probijenih rokova za zavr{etak<br />

izgradwe U`ice je dobilo Mle~nu halu. Neverovatno<br />

je, ali istinito, da je gradwa<br />

kasnila zbog toga {to je biv{a vlast odabrala<br />

i platila projekat za koji se ispostavilo<br />

da nije izvodqiv, pa je aktuelna vlast morala<br />

da plati novi. Ta dva projekta ko{tala su<br />

poreske obveznike ta~no 1.411.000 dinara<br />

Kada je kona~no otvorena<br />

Mle~na hala u U`icu, gradu koji<br />

je i poznat po u`i~kom kajmaku,<br />

a koji se prodavo na otvorenom,<br />

svi su odahnuli. Pro{la vlast jer<br />

se „ratosiqala“ jednog od svojih<br />

proma{aja, sada{wa {to je uspela<br />

da kako tako ovaj problem ostavi<br />

iza sebe. U`i~anima je preostalo<br />

da i daqe povremeno postavqaju<br />

pitawa ko je kriv za proma{aje i<br />

ko }e to da plati<br />

A kako je sve krenulo Prethodna<br />

vlas donela je odluku o<br />

gradwi Mle~ne hale, a idejno<br />

re{ewe je povereno Novosa|anima,<br />

tamo{woj firmi „Arhitektum“<br />

za cifru od 711.000 dinara. Nakon<br />

sprovedenog tendera, na koji<br />

se prijavilo {est ponu|a~a, za<br />

izvo|a~a je odabrano u`i~ko<br />

preduze}e „Jedinstvo“, sa kojima<br />

je potpisan ugovor o gradwi. Vrednost<br />

ugovora je bila 26 miliona<br />

dinara, a rok za zavr{etak radova<br />

2. septembar 2011.<br />

kraj novembra 2009. godine. Rok<br />

nije ispo{tovan, po{to prvi usvojeni<br />

projekat tehni~ki nije bio<br />

izvodqiv.<br />

Sve su prilike da je projekat<br />

ura|en na nevi|eno, po{to<br />

je bila planirana izgradwa, a da<br />

nigde nije ucrtan potok koji tuda<br />

prolazi. Zatim je projektant projektovao<br />

da Mle~na hala svojim<br />

gabaritom zauzima razli~ite<br />

parcele, {to je prema pravilima<br />

gradjevinske i geodestske struke<br />

neshvatqivo. Dakle, onaj koji je<br />

radio projekat nije uzeo overene<br />

geodetske podloge nego je koristio<br />

neke druge, {to je verovano<br />

bilo jeftinije. Danas, sa distance,<br />

mo`e se slobodno re}i da<br />

su U`i~ani ipak pro{li dobro, jer<br />

da je prvobitno planiran projekat<br />

krenuo u realizaciju ko zna koliko<br />

bi to ko{talo. Sre}om oma{ke su<br />

uo~ene na samom startu, pa je ceh<br />

koji je pla}en mnogo ni`i.<br />

U vreme kada se naveliko o<br />

tome pri~alo, svi su bili zgranuti<br />

od momenta kada je na terenu prilikom<br />

postavqawa temeqa i konstrukcije<br />

utvrdjeno da ne{to nije<br />

u redu.<br />

- Radnici su utvrdili su da<br />

projekat ne odgovara terenu, jer<br />

bi jedan wegov deo u{ao u potok,<br />

van odabrane parcele. Zbog tih,<br />

ali i drugih mawkavosti, morali<br />

smo da odustanemo od tog projekta,<br />

a novi je uradio u`i~ki Biro<br />

za projektovawe i in`ewering<br />

“Omega” – izjavqivao je medijima<br />

gradona~elnik Jovan Markovi},<br />

navode}i da je po novom projektu,<br />

za koji je grad platio 700.000 dinara,<br />

vrednost investicije bila<br />

mawa za oko dva i po miliona<br />

dinara, te da su wime, pored kompletnih<br />

gra|evinsko-zanatskih<br />

radova, obuhva}eni vodovod i<br />

kanalizacija sa opremom, elektro<br />

radovi sa opremom i ventilacija,<br />

{to prvobitnim projektom nije<br />

bilo u potpunosti predvi|eno.<br />

Proma{aji u proejektu nisu<br />

bili jedini uzroci ka{wewa, ve}<br />

i raspisaivawe novog tendera,<br />

po{tovawe rokova za `albe i<br />

prigovore, pa dolazak zime. Na<br />

pitawe o {teti u gradskom buxetu,<br />

Markovi} odgovara “da je {teta<br />

{to smo morali da platimo prvobitni<br />

projekat “Arhitektuma”, koji<br />

je bio lo{“. - Nismo mogli da ga mewamo,<br />

jer bismo bili u situaciji<br />

da nas autori tu`e, pa smo morali<br />

da uradimo novi projekat, po kome<br />

je vrednost cele investicije mawa<br />

za oko 2,5 miliona dinara.<br />

Ipak, nakon gotovo godinu<br />

dana od potpisivawa ugovora i<br />

nekoliko probijenih rokova za<br />

zavr{etak izgradwe, U`ice od<br />

pro{le godine ima Mle~nu halu.<br />

Neverovatno je, ali istinito, da<br />

je gradwa kasnila zbog toga {to je<br />

biv{a vlast odabrala i platila<br />

projekat za koji se ispostavilo<br />

da nije izvodqiv, pa je aktuelna<br />

vlast morala da plati novi. Ta<br />

dva projekta ko{tala su poreske<br />

obveznike 1.411.000 dinara.<br />

U izgradwu Mle~ne hale grad<br />

je investirao 24.451.740 dinara, a<br />

dodatnih 6.191.500 dinara za opremu<br />

je obezbedilo gradsko JKP<br />

“Biokto{“, koje gazduje Zelenom<br />

pijacom. Danas <strong>Grad</strong> U`ice ima<br />

dvosparatni objekat, povr{ine<br />

oko 380 kvadratnih metara,<br />

poseduje prodajni prostor sa 31<br />

rashladnom vitrinom, a ostatak<br />

su prostorije za upravu Zelene pijace,<br />

sanitarne prostorije i drugi<br />

sadr`aji. Objekat je klimatizovan,<br />

a obezbe|eni su neophodni<br />

sanitarni i drugi standardi za<br />

prodaju mle~nih i suhomesnatih<br />

proizvoda.<br />

Osim mnogobrojnih pitawa<br />

prosle|enih od strane nezadovoqnih<br />

sugra|ana na forumima<br />

neko bi i zvani~no trebalo da<br />

pokrene pitawe odgovornosti i<br />

naknade {tete. ^inimo mi to na<br />

ovaj na~in, a na pitawe ko je odgovoran<br />

na~elnik <strong>Grad</strong>ske uprave<br />

Petar Vujadinovi} odgovara:<br />

- Onaj ko je rapsiao tender,<br />

ko je dao nalog on bi trebalo da<br />

pokerene postupak odgovornosti i<br />

naknade nastale {tete, ako ni{ta<br />

drugo ono zbog javnosti, da se ne bi<br />

ponovilo da neko ne ka`e da smo<br />

svi ume{ani, da smo platili projekat<br />

a nije realizovan.<br />

I na kraju pitawe se samo<br />

name}e: kada }e nadle`ni kona~no<br />

povu}i zakasneli potez<br />

25

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!