06.01.2015 Views

menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...

menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...

menadžment gastronomije i restoraterstva - LUMENS - Fakultet za ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

9.2.2012.<br />

SVEUČILIŠTE U RIJECI<br />

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA<br />

MENADŽMENT GASTRONOMIJE I<br />

RESTORATERSTVA<br />

7. TEMATSKA JEDINICA<br />

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Slobodan Ivanović<br />

1<br />

SADRŽAJ PREDAVANJA<br />

2<br />

1


9.2.2012.<br />

Gastronomska ponuda<br />

• Hladna predjela<br />

• Juhe<br />

• Topla predjela<br />

• Gotova jela<br />

• Jela po narudžbi<br />

• Prilozi, variva i<br />

garniture<br />

• Salate<br />

• Desertna jela<br />

3<br />

HLADNA PREDJELA<br />

Hladna predjela možemo definirati kao mala, fina,<br />

ukusna i lijepo dekorirana jela prigotovljena u kuharstvu<br />

od namirnica životinjskoga i biljnog podrijetla<br />

U pravilu su uvod u jela ponuđena gostima <strong>za</strong> objed ili<br />

večeru, odnosno imaju <strong>za</strong>dadu da ispune vrijeme do<br />

glavnog obroka<br />

Kakva trebaju biti hladna predjela<br />

• Gastronomski stručno i pravilno odabrana<br />

• Dekorativno, stručno, skladno i lijepo ukrašena<br />

• Takva da i<strong>za</strong>zovu, otvore apetit i želju <strong>za</strong> jelom<br />

• Lepršava, atraktivna i raznovrsna<br />

• Uvijek poslužena hladna<br />

4<br />

2


9.2.2012.<br />

PODJELA HLADNIH PREDJELA<br />

hladna predjela od jaja<br />

hladna predjela od riba, rakova,<br />

školjaka i glavonožaca<br />

hladna predjela od mesa i<br />

suhomesnatih proizvoda<br />

HLADNA PREDJELA<br />

hladna predjela od povrda i voda<br />

hladna predjela od tjestenina i riže<br />

hladni izlošci (eksponati)<br />

pikantni <strong>za</strong>logaji i sendviči<br />

5<br />

Hladna predjela od jaja<br />

Hladna predjela od jaja izdašna su, <strong>za</strong>hvalna i česta su u ponudi jela<br />

Ima jako mnogo hladnih predjela od jaja: jaja u majonezi, jaja u<br />

želeu, jaja na tatarski način, jaja na način Vladimir, jaja Aurora, salata<br />

od jaja, nadjevena jaja na razne načine ( Neva, Casino, s mesom<br />

rakova, lososom, povrdem i drugo), jaja na ruski način, jaja s hladnim<br />

umacima, ogrušana jaja s povrdem, jaja na gurmanski način, jaja na<br />

moskovski način …<br />

6<br />

3


9.2.2012.<br />

Hladna predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca<br />

Osobito su tražena, cijenjena i atraktivna<br />

Ima ih mnogo, kao što su: salate od ribe na razne načine, marinade od<br />

ribe na razne načine, pjenice od ribe, ogrušana riba u želeu, salate od<br />

rakova na razne načine, kokteli od rakova, jastog lijepo ukrašen,<br />

kamenice na ledu, koktel od dagnji, salate od školjaka na razne načine,<br />

razne salate od glavonožaca, punjene lignje u želeu, kavijar i dr.<br />

7<br />

Hladna predjela od mesa i suhomesnatih proizvoda<br />

Su razni naresci od suhomesnatih proizvoda, razna (punjena) pečena<br />

mesa, razna polupečena mesa, paštete od raznih mesa i jetara, pjenice<br />

od raznih mesa i jatara, razni galantini, salate od raznih mesa, tatarski<br />

biftek i dr.<br />

8<br />

4


9.2.2012.<br />

Hladna predjela od povrda i voda<br />

Tražena su tijekom cijele godine a osobito u vrudim ljetnim danima.<br />

Lagana su i osvježavajuda<br />

Tu se ubrajaju: salate od povrda <strong>za</strong>činjene različitim hladnim umacima,<br />

povrde punjeno nadjevima i salatama, marinirano povrde i gljive, kokteli<br />

od povrda i gljiva, vodne salate na razne načine, vode punjeno<br />

nadjevima, kokteli od voda, razno vode sa sirom i pršutom …<br />

9<br />

Hladna predjela od tjestenine i riže<br />

Više se traže i pravo su osvježenje u vrudim ljetnim danima<br />

Tu su atraktivne salate od raznih oblika tjestenine i<br />

riže <strong>za</strong>činjene hladnim umacima i obogadene<br />

raznim namirnicama (tunjevinom, ringlicama,<br />

kukuruzom, raznim povrdem, račidima, vrhnjem,<br />

kvalitetnim <strong>za</strong>činima<br />

10<br />

5


9.2.2012.<br />

Hladni izlošci (eksponati)<br />

Su atraktivna hladna predjela koja se nude u posebnim prilikama<br />

Gotove se od najkvalitetnijih vrsta i dijelova<br />

mesa, peradi, divljači, riba, rakova, školjaka,<br />

glavonožaca, povrda i drugog<br />

11<br />

Pikantni <strong>za</strong>logaji i sendviči<br />

Su razne barčice i tortice punjne nadjevima, razne<br />

paštetice i uštipci punjeni nadjevima, razni otvoreni i<br />

<strong>za</strong>tvoreni sendviči obloženi namirnicama, koktel sendviči i<br />

slično<br />

Sve se vrste sendviča dijele u četiri glavne skupine<br />

• Obični sendvič (<strong>za</strong>tvoren)<br />

• Otvoreni sendvič (ukrašen)<br />

• Kanape sendvič (koktel)<br />

• Američki sendvič<br />

12<br />

6


9.2.2012.<br />

RAZNE SALATE KAO HLADNA PREDJELA<br />

U hladnoj kuhinji salate <strong>za</strong>uzimaju posebno mjesto.<br />

Mogu se gotoviti od raznih vrsta namirnica, kao što su:<br />

različite vrste mesa, sira, riba, rakova, školjaka,<br />

glavonožaca, jaja, povrda, gljiva, voda, tjestenina, riža i<br />

drugih namirnica<br />

Prema načinu <strong>za</strong>činjavanja salate mogu biti:<br />

• <strong>za</strong>činjene majonezom i izvedenim umacima od<br />

majoneze<br />

(francuska salata, ruska salata, talijanska salata…)<br />

• <strong>za</strong>činjene octenim umakom u raznim kombinacijama,<br />

ostalim <strong>za</strong>činima i namirnicama<br />

(salata od hobotnice, salata od govedine, proljetna<br />

salata…)<br />

13<br />

JUHE<br />

Juhe su ukusne i hranjive tekudine koje se<br />

dobivaju kuhanjem mesa stoke, peradi,<br />

divljači, riba, rakova, školjaka, povrda, vode<br />

uz dodatak <strong>za</strong>čina i drugih namirnica u vodi<br />

ili temeljcima<br />

Ona stimulira tek, stvara potrebu i želju <strong>za</strong><br />

jelom, a kao tekudina olakšava i pospješuje<br />

probavu<br />

Vrlo je važno prigotovljenu juhu pravilno<br />

poslužiti. Za jednu osobu potrebna su 2,5 dl<br />

juhe. Osnovno je pravilo da se tople juhe<br />

poslužuju uistinu vrude, a hladne uistinu<br />

hladne<br />

14<br />

7


9.2.2012.<br />

Podjela juha<br />

JUHE<br />

BISTRE JUHE<br />

GUSTE JUHE<br />

obične juhe<br />

krepke juhe<br />

pojačane krepke juhe<br />

specijalne pojačane<br />

krepke juhe<br />

slu<strong>za</strong>ve juhe<br />

ragu juhe<br />

krem juhe<br />

kašaste juhe<br />

narodne juhe<br />

hladne juhe<br />

15<br />

Bistre juhe<br />

Bistre juhe dobivaju se kuhanjem mesa i kosti stoke, peradi, divljači i<br />

riba uz dodatak <strong>za</strong>činskog povrda (luk, mrkva, celer, peršin, rajčica) i<br />

<strong>za</strong>čina (sol, papar)<br />

Ova juha dobiva naziv prema mesu od kojeg je pripremljena ili prema<br />

garnituri koja se stavlja u gotovu juhu<br />

Prema načinu gotovljenja i hranjivosti bistre juhe se dijele:<br />

• obične juhe (bouillons)<br />

• krepke juhe (consommés)<br />

• pojačane krepke juhe (consommés double)<br />

• specijalno pojačane krepke juhe<br />

(consommés double special)<br />

16<br />

8


9.2.2012.<br />

Prilozi <strong>za</strong> bistre juhe<br />

Bistre juhe često nisu kompletne, <strong>za</strong>to i treba upotpuniti prilozima <strong>za</strong> bistre<br />

juhe jer im uni daju određeni sadržaj i čine ih hranjivijim. Po tim prilozima<br />

juhe najčešde dobivaju nazive<br />

Prilozi bistrim juhama mogu biti:<br />

• tvorničke tjestenine (fidelini, zvjezdice,<br />

rižica…)<br />

• domade tjestenine ( re<strong>za</strong>nci, trganci, tarana…)<br />

• specijalni prilozi (žličnjaci, celestin re<strong>za</strong>nci,<br />

profitetoli…)<br />

Kao dodatak juhama može poslužiti i kuhano<br />

povrde izre<strong>za</strong>no na tanke re<strong>za</strong>nce, kuhano meso,<br />

riža, jaja i ostale namirnice<br />

17<br />

Guste juhe<br />

Guste su juhe prema svom sastavu složenije,<br />

kompletnije, punije, a često i hranjivije od bistrih juha<br />

Guste juhe trebaju imati svije značajke po kojima su<br />

prepoznatljive. Njihova gustoda, boja, izgled, sastav,<br />

oblik i okus moraju opravdati naziv i vrstu juhe<br />

Guste juhe nose nazive po načinu gotovljenja i<br />

namirnici koja njima dominira (teleda ragu juha,<br />

krem juha od ribe). Može imati naziv po narodu gdje<br />

je nastala (<strong>za</strong>gorska juha od krumpira, mađarska<br />

gulaš juha) ili po ljudima koji su svojim imenima ušli<br />

u gastronomiju (juha Dub Barry, juha Diana, juha<br />

Isabelle)<br />

18<br />

9


9.2.2012.<br />

TOPLA PREDJELA<br />

Topla predjela su mala, lagana, topla, stručno<br />

gotovljena i vrlo ukusna jela<br />

Pri izboru toplog predjela <strong>za</strong> određeni obrok<br />

treba voditi računa da se ne ponavljaju<br />

namirnice od kojih se gotove ostala jela u<br />

obroku<br />

Topla se predjela uvijek poslužuju vruda, pa se<br />

njihovo gotovljenje i izdavanje traži uz ostalo<br />

osobita spretnost i brzina<br />

19<br />

Podjela toplih predjela<br />

topla predjela od jaja<br />

topla predjela od povrda i gljiva<br />

TOPLA PREDJELA<br />

topla predjela od tjestenine<br />

topla predjela od riže<br />

topla predjela od mesa i peradi<br />

topla predjela od riba, rakova,<br />

školjaka i glavonožaca<br />

20<br />

10


9.2.2012.<br />

Topla predjela od jaja<br />

Topla predjela od jaja - razne kajgane (sa šunkom, sirom, povrdem i<br />

drugo), razni omleti (sa slaninom, šunkom, gljivama, sirom, špinatom,<br />

raznim nadjevima i preljevima i drugo), jaja na oko (s raznim<br />

dodacima: bubrezima, piledom jetricom, pečurkama i drugo), jaja u<br />

kalupu (s raznim dodacima: gljivama, mesom peradi, šunkom,<br />

povrdem i drugo), pržena jaja na razne načine (na andaluzijski način,<br />

američki način, orijentalni način) i ogrušana jaja na različite načine (na<br />

holandski način, ogrušana jaja Imperial)<br />

21<br />

Topla predjela od povrda i gljiva<br />

Topla predjela od povrda i gljiva – prženo povrde (tikvice, patliđan,<br />

celerov korijen, paprike i drugo), pohano povrde na razne načine<br />

(tikvice, patliđan, celerov korijen i drugo), punjeno povrde na razne<br />

načine s raznim nadjevima (artičoke, paprike, luk, kupus, tikvice,<br />

patliđani, rajčice i drugo), <strong>za</strong>pečeno povrde (cvjetača, šparoge, pupčasti<br />

kelj i drugo), cvjetača na poljski način i drugo, te jela od gljiva (pečurke s<br />

jajima, punjene gljive, pohane gljive, gljive na žaru, <strong>za</strong>pečene gljive i<br />

drugo)<br />

22<br />

11


9.2.2012.<br />

Topla predjela od tjestenine<br />

Topla predjela od tjestenina – razna su jela od domadih i tvorničkih<br />

tjestenina, špageti i makaroni na različite načine (napuljski, milanski,<br />

carbonara, mediteranski i drugo), <strong>za</strong>pečene razne tjestenine (krpice,<br />

špageti, re<strong>za</strong>nci), razne pizze, valjušci, žličnjaci, jastučidi, štrukli, kaneloni i<br />

drugo<br />

23<br />

Topla predjela od riže<br />

Topla predjela od riže – razni rižoti, razni pilavi, riža sa<br />

šunkom i pečurkama, pagačice i žličnjaci od riže na razne<br />

načine i drugo<br />

24<br />

12


9.2.2012.<br />

Topla predjela od mesa i peradi<br />

Topla predjela od mesa i peradi – okruglice od mljevenih mladih mesa u<br />

pikantnim umacima (okruglice od mljevenog teledeg mesa u umaku od<br />

kapara), jela od iznutrica (pileda jetrica u umaku od limuna), punjena<br />

razna jela od mesa (punjeni savici od piledih prsa na razne načine) i<br />

drugo<br />

25<br />

Topla predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca<br />

Topla predjela od riba, rakova, školjaka i glavonožaca – gotovljena riba<br />

na razne načine (kuhana, pečena, punjene pržena, pohana, pirjana i<br />

drugo), rakovi na žaru (jastog, škampi), pohani rakovi na razne načine<br />

(škampi, kozice), prženi rakovi (kozice), pirjani rakovi (škampi na<br />

bu<strong>za</strong>ru), pirjane školjke (bu<strong>za</strong>ra od prstaca, dagnji), pohane školjke na<br />

razne načine (dagnje), punjeni, pirjani, pečeni, pohani glavonošci<br />

(punjene, pržene, pohane, pečene lignje i sipe) i drugo<br />

26<br />

13


9.2.2012.<br />

GOTOVA JELA OD MESA<br />

U gotova jela spadaju jela kojima vrijeme prigotovljivanja traje preko<br />

30 minuta. Na vrijeme prigotovljivanja utječu mnogi čimbenici kao<br />

starost i vrsta mesa, njegova kakvoda i odležanost, oblik i veličina<br />

komada mesa…<br />

Gotova jela se prigotovljuju od starijih i tvrđih vrsta mesa, ali i od<br />

mlađih i mekših vrsta mesa. U tu svrhu upotrebljavaju se sve<br />

kategorije raznih vrsta mesa od najbolje (van kategorije) do III.<br />

kategorije<br />

27<br />

Podjela gotovih jela<br />

Podjela prema vrsti namirnica od kojih se prigotavljaju<br />

Gotova jela od govedine<br />

Gotova jela od teletine<br />

Gotova jela od svinjetine<br />

Gotova jela od janjetine<br />

GOTOVA JELA<br />

OD MESA<br />

Gotova jela od peradi<br />

Gotova jela od iznutrica<br />

Gotova jela od mljevenog mesa<br />

Gotova jela od divljači<br />

Podjela prema tehnološkom procesu prigotovljavanja namirnica<br />

Jela od kuhanog mesa<br />

Jela od pirjanog mesa<br />

GOTOVA JELA<br />

OD MESA<br />

Jela od poprženog mesa<br />

Jela od pečenog mesa<br />

28<br />

14


9.2.2012.<br />

Gotova jela od govedine i teletine<br />

• Jela od kuhanog mesa<br />

• <strong>za</strong> kuhanje se upotrebljavaju razni dijelovi mesa<br />

I.,II. i III. kategorije<br />

• meso mora biti sočno, ali ne masno ili jako<br />

mršavo<br />

• Jela od pirjanog mesa<br />

• <strong>za</strong> pirjanje se upotrebljavaju svi dijelovi mesa<br />

• meso se može pirjati u raznim oblicima: sječeno<br />

na kocke ( gulaš ), na odreske, punjeni razni<br />

odresci, pirjane pržolice na razne načine<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) mesa<br />

• sotiraju se mekši dijelovi mesa kao što su pisana<br />

pečenica, hrbat i pržolica<br />

• mesa se unaprijed isijeku na manje komade (<br />

mali odresci, medaljoni, kockice i re<strong>za</strong>nci )<br />

29<br />

Gotova jela od svinjetine<br />

• Jela od kuhanog svinjskog mesa<br />

• uglavnom se ne prigotovljavaju kuhana jela od<br />

svinjskog mesa zbog svog specifičnog mirisa, okusa i<br />

masnode<br />

• Jela od pirjanog svinjskog mesa<br />

• dijelovi svinjskog mesa mogu se prije pirjanja<br />

nabadati raznim svježim ili ukiseljenim povrdem<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) svinjskog mesa<br />

• sotiraju se dijelovi svinjskog mesa II. i III. kategorije (<br />

vrat, pledka i okrajci buta bez kosti, masnode i žilica)<br />

• Jela od pečenog svinjskog mesa<br />

• u ugostiteljskoj kuhinji uglavnom se peče kare i<br />

dijelovi buta<br />

30<br />

15


9.2.2012.<br />

Gotova jela od janjetine (ovčetine)<br />

• Jela od kuhanog janjedeg mesa<br />

• janjede meso se kuha u istim tekudinama i s istim<br />

dodacima i <strong>za</strong>činima kao telede i goveđe meso<br />

• Jela od pirjanog janjedeg mesa<br />

• meso se pirja u raznim oblicima kao i goveđe,<br />

telede, te svinjsko meso<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) janjedeg mesa<br />

• sotiraju se dijelovi janjedeg mesa II. i III.<br />

kategorije ( vrat, pledka i okrajci buta bez kosti,<br />

masnode i žilica )<br />

• Jela od pečenog janjedeg mesa<br />

• janjede meso je mlado, nježno i mekano, te se<br />

zbog toga mogu pedi svi dijelovi mesa<br />

31<br />

Gotova jela od peradi<br />

• Jela od kuhanog mesa peradi<br />

• obično se kuha meso kokoši od koje se dobije<br />

dobra juha, koja je najčešde sastavni dio jela<br />

• Jela od pirjanog mesa peradi<br />

• mesa peradi se mogu nabadati kao i druga mesa<br />

prije pirjanja i to najčešde slaninom<br />

• Jela od poprženog ( sotiranog ) mesa peradi<br />

• sotira se najčešde meso mladih pilida, ali i purice<br />

• sotirana jela od mesa peradi mogu se<br />

prigotovljavati s kostima i bez kosti<br />

• Jela od pečenog mesa peradi<br />

• osobito su cijenjena jela od mesa pečenih pilida,<br />

purice, patke i guske<br />

32<br />

16


9.2.2012.<br />

Gotova jela od iznutrica<br />

Jela od iznutrica se mogu prigotovljivati od mnogih vrsta životinja (<br />

teleta, goveda, svinje, janjeta i peradi ) , ali najviše se cijeni i<br />

najkvalitetnija jela su od teledih iznutrica<br />

Jela od jetre<br />

Jela od želuca<br />

Jela od srca<br />

GOTOVA JELA<br />

OD RAZNIH<br />

IZNUTRICA<br />

Jela od jezika<br />

Jela od mozga<br />

Jela od bubrega<br />

33<br />

Gotova jela od mljevenog mesa<br />

Uporabom jela od mljevenog mesa racionalno i<br />

namjenski se koriste različita mesa domade stoke i<br />

peradi<br />

Jela od mljevenog mesa su najčešde cjelovita, ukusna i<br />

sočna jela, jer se mljeveno meso ved prema vrsti jela<br />

oplemenjuje i dopunjuje raznim dodacima (razne<br />

musake, sarma, punjena paprika, okruglice od<br />

mljevenog mesa)<br />

Jela od mljevenog mesa prigotavljaju se različitim<br />

tehnološkim postupcima poput pečenja, prženja,<br />

pirjanja, pečenja na žaru i kuhanja u obliku medaljona,<br />

popečka, odreska, kotleta, pisanice…<br />

34<br />

17


9.2.2012.<br />

JELA PO NARUDŽBI<br />

Jela po narudžbi se prigotovljavaju na <strong>za</strong>htjev gosta prema jelovniku ili<br />

drugim načinima nuđenja jela. Vrijeme <strong>za</strong> prigotavljanje jela po<br />

narudžbi je ograničeno (20 do 30 minuta)<br />

Potrebne su mlade i mekane namirnice <strong>za</strong> tako kratko vrijeme<br />

prigotavljanja jela<br />

Jela po narudžbi tehnološki se obrađuju<br />

prženjem, sotiranjem, pohanjem, pečenjem na<br />

žaru i kuhanjem (<strong>za</strong> riblja jela)<br />

35<br />

Podjela jela po narudžbi<br />

Podjela prema vrsti namirnica od kojih se prigotavljaju<br />

Jela od teletine<br />

Jela od svinjetine<br />

Jela od govedine<br />

Jela od janjetine<br />

JELA PO<br />

NARUDŽBI<br />

Jela od peradi<br />

Jela od iznutrica<br />

Jela od mljevenog mesa<br />

Jela od divljači<br />

Podjela prema tehnološkom procesu prigotovljavanja namirnica<br />

Jela od prženog mesa<br />

Jela od poprženog<br />

(sotiranog) mesa<br />

JELA PO<br />

NARUDŽBI<br />

Jela od pohanog mesa<br />

Jela od pečenog mesa na<br />

žaru<br />

36<br />

18


9.2.2012.<br />

Jela po narudžbi od prženog mesa<br />

Za jela po narudžbi mogu se pržiti mlada mesa<br />

(janjetina, teletina, perad, svinjetina),<br />

uglavnom dijelovi buta, karea, bubrežnjaka, a<br />

od peradi i prsa<br />

Za prženje se upotrebljavaju tanji komadi mesa<br />

manjih veličina. Mesa se mogu pržiti u obliku<br />

odreska, kotleta, medaljona i re<strong>za</strong>naca<br />

Uz jela od prženog mesa poslužuju se<br />

jednostavno prigotovljeni prilozi (raznoliki<br />

oblici prženog krumpira, kuhana, pirjana,<br />

punjena i pohana povrda), razna variva i<br />

jednostavnije garniture <strong>za</strong> mesna jela<br />

(proljetna garnitura, princes – garnitura)<br />

37<br />

Jela po narudžbi od sotiranog mesa<br />

Sotirati se mogu mlada mekša mesa domade<br />

stoke, peradi i divljači. Pored mesa sotiraju<br />

se razne iznutrice i to najviše jetrica, mo<strong>za</strong>k,<br />

srce i bubrezi<br />

Mesa se sotiraju u manjim komadima,<br />

odrescima, kotletima, medaljonima, ali<br />

najviše u re<strong>za</strong>ncima, kockama i kockicama<br />

Uz sotirana jela poslužuju se razni prilozi kao<br />

hrustavci, okruglice, pogačice, valjušci,<br />

žličnjaci od brašna, riže i raznog povrda<br />

38<br />

19


9.2.2012.<br />

Jela po narudžbi od pohanog mesa<br />

Pohati se mogu samo mlada i mekana mesa domade stoke i peradi. Od<br />

stoke (teletine, svinjetine i janjetine) pohaju se dijelovi buta u obliku<br />

raznih odre<strong>za</strong>ka, štapida i kare u obliku kotleta. Kod mlade i mekane<br />

peradi najčešde se pohaju prsa, a mogu i tamna mesa<br />

Mesa se pohaju kao povrda, ribe i rakovi na uobičajene<br />

temeljne načine<br />

• Pohanje na pariški način (uvaljati meso u<br />

brašno, umočiti u razmudena jaja i pohati)<br />

• Pohanje na bečki način (uvaljati meso u<br />

brašno, umočiti u razmudena jaja, uvaljati u<br />

krušne mrvice i pohati)<br />

• Pohanje na orly način (uvaljati meso u brašno,<br />

umočiti u “Orly” smjesu i pohati)<br />

39<br />

Jela po narudžbi od pečenog mesa na žaru<br />

Na žaru se mogu pedi razna mesa mlađe i starije stoke, peradi, iznutrica i<br />

divljači. Od mlađe stoke peku se teletina, svinjetina i janjetina<br />

Upotrebljavaju se dijelovi buta <strong>za</strong> razne odreske, kare <strong>za</strong> kotlete, pisana<br />

pečenica <strong>za</strong> specijalna jela i drugi odabrani dijelovi u raznim komadima i<br />

oblicima <strong>za</strong> pojedina jela<br />

Važno je pečena jela na žaru poslužiti što prije i na<br />

pravilni način. Ako jelo nije odmah posluženo, gubi<br />

na svojoj kakvodi, pa postaje suho, žilavo, teže se<br />

žvače i manje je ukusno<br />

40<br />

20


9.2.2012.<br />

PRILOZI, VARIVA I GARNITURE<br />

U priloge, variva i garniture ubrajaju se jela od povrda, žitarica i<br />

tjestenina, gotovljena na razne načine, a najčešde se poslužuju uz mesna<br />

i riblja jela kao dodaci<br />

Da bi svako glavno jelo bilo potpuno mora u<strong>za</strong> se imati odgovarajudi<br />

prilog, varivo ili garnituru<br />

U suvremenoj kuhinji <strong>za</strong>mjetna je težnja prema laganim jelima, pri čemu<br />

osobitu pozornost i prednost treba dati salatama i prilozima od povrda<br />

41<br />

Prilozi<br />

Dodaci (prilozi) se u ugostiteljskoj kuhinji prigotovljuju različitim termičkim<br />

obradama od povrda, riže, žitarica, krumpira (krumpirova tijesta te smjesa<br />

dišes i dofin), tvorničke ili domade tjestenine i ostalih namirnica<br />

Prema načinu termičke obrade jela od povrda mogu se podijeliti<br />

• jela od kuhanog povrda<br />

• jela od pirjanog povrda<br />

• jela od glaziranog povrda<br />

• jela od sotiranog povrda na maslacu<br />

• jela od povrda kuhanog na vodenoj pari<br />

• jela od prženog povrda u obilnoj masnodi<br />

• jela od nadjevenog povrde<br />

• jela od gratiniranog (<strong>za</strong>pečenog) povrda<br />

• jela od pasiranog povrda (kašice)<br />

• jela od povrda pečenog u pednici ili ispod peke<br />

42<br />

21


9.2.2012.<br />

Načini prigotovljavanja povrda<br />

Bečki način - povrde se kuha u vodi ili u temeljcu i povezuje <strong>za</strong>prškom, a po<br />

potrebi <strong>za</strong>činjava slatkim vrhnjem<br />

Francuski način - povrde se kuha u vodi ili na vodenoj pari, a potom sotira na<br />

maslacu laganim prevrtanjem u tavi<br />

Engleski način - povrde se kuha u vodi, slaže uz odabranu vrstu jela, a<br />

potom se po njemu pospu komadidi oblikovana maslaca<br />

Poljski način – povrde, npr. cvjetača, kuha se u vodi, prelije krušnim mrvicama<br />

poprženim na maslacu i posipa naribanim tvrdo kuhanim jajima<br />

Dalmatinski način - odabrana vrsta povrda kuha se u vodi, <strong>za</strong>čini maslinovim<br />

uljem, češnjakom, paprom i solju, te izmiješa s kuhanim krumpirom i priredi u<br />

obliku kašice<br />

Primorski način - istovjetan je s dalmatinskim, s tim što se odabrane vrste<br />

povrda nakon <strong>za</strong>činjavanja lagano spoje jer moraju ostati njegovi vidljivi<br />

komadi<br />

43<br />

Variva<br />

Variva kao dodaci uz jela prigotovljuju se od<br />

raznih dijelova svježega, smrznutoga ili<br />

konzerviranog povrda, poput blitve, špinata,<br />

poriluka, šparoga, paprika, tikvica, patlidžana,<br />

graha, graška, boba, lede, cvjetače, artičoka,<br />

krumpira, mrkve, repe i celera<br />

Odabrana vrsta povrda uglavnom se kuha u vodi<br />

ili temeljcu, a potom zgušnjava ili povezuje<br />

svijetlom, odnosno smeđom <strong>za</strong>prškom i<br />

<strong>za</strong>činjava pratedim <strong>za</strong>činima i mirodijama<br />

O svojoj energetskoj vrijednosti pojedina variva<br />

su manje ili više hranjiva. Zato je pravilan odabir<br />

variva uz pojedinu vrstu mesa vrlo važan<br />

44<br />

22


9.2.2012.<br />

Garniture<br />

Garniture su spoj različitih vrsta povrda, mesa,<br />

suhomesnatih proizvoda, tijesta, riže, iznutrica,<br />

gljiva, svijetlih i tamnih umaka i mnogih drugih<br />

namirnica životinjskoga i biljnog podrijetla<br />

Uglavnom se poslužuju uz glavna jela od<br />

klaoničkog mesa, peradi i ribe. Vrlo često<br />

prigotovljena jela, dobivaju svoj naziv upravo po<br />

garniturama zbog njihova specifičnog okusa,<br />

mirisa i boje<br />

Garniture nose nazive po pokrajinama – regijama<br />

(dalmatinska, mediteranska, tirolska), po<br />

poznatim ljudima (garnitura “Rossini, “Dubarry”,<br />

“Princesse”), po narodima, gradovima i državama<br />

( američka, milanska, napuljska, lionska garnitura)<br />

45<br />

SALATE<br />

Salate se prigotovljuju od sirova ili kuhanoga<br />

povrda, te <strong>za</strong>činjavaju odabranom vrstom ocata,<br />

ulja, <strong>za</strong>činima i mirodijama<br />

Salate od povrda uglavnom se poslužuju uz glavna<br />

ili kao samostalna hladna jela u jednom obroku.<br />

Tada se vrlo često miješaju s kuhanim mesom,<br />

konzerviranom ribom u ulju, vodem ili tvrdo<br />

kuhanim jaja<br />

Prigodom pripreme povrda <strong>za</strong> salatu posebnu<br />

pozornost valja posvetiti čišdenju nejestivih<br />

dijelova, brzom i efikasnom pranju pod mlazom<br />

hladne vode kako povrde ne bi izgubilo pojedine<br />

<strong>za</strong>štitne tvari, oblikovanju, slaganju u odabrane<br />

zdjele i dekoraciji<br />

46<br />

23


9.2.2012.<br />

Podjela salata<br />

SALATE<br />

jednostavne salate<br />

složene salate<br />

miješane salate<br />

Složene salate prigotovljuju se od nekoliko vrsta sirova, kuhanoga ili<br />

pečenog povrda, koje se najprije <strong>za</strong>čine odabranom vrstom octenog umaka, a<br />

potom se slažu jedna uz drugu u zdjelu<br />

Složene salate prigotovljuju se od nekoliko vrsta sirova, kuhanoga ili<br />

pečenog povrda, koje se najprije <strong>za</strong>čine odabranom vrstom octenog umaka, a<br />

potom se slažu jedna uz drugu u zdjelu<br />

Miješane salate su spoj različitih vrsta povrda izre<strong>za</strong>nog na kockice, štapide ili<br />

re<strong>za</strong>nce, <strong>za</strong>jedno <strong>za</strong>činjenoga i lagano izmiješanog<br />

47<br />

Začinjavanje salata<br />

Svrha <strong>za</strong>činjavanja salate je da postanu ukusnije,<br />

mekše, kompletnije, sočnije i slasnije<br />

Razne vrste zelenih salata <strong>za</strong>činjavaju se<br />

neposredno prije izdavanja jer bi kiselina<br />

negativno djelovala na zelenilo lista, pa salate ne<br />

bi imala svjež izgled i zelenu boju<br />

Salate od kuhanog povrda mogu se <strong>za</strong>činiti<br />

unaprijed i držati do izdavanja na hladnom<br />

mjestu. Takva se salata bolje marinira sa<br />

<strong>za</strong>činima, dobiva bolji ukus i potrebnu<br />

temperaturu <strong>za</strong> posluživanje<br />

48<br />

24


9.2.2012.<br />

DESERTNA JELA<br />

Desertnim jelima u pravilu <strong>za</strong>vršavamo objed ili večeru. Ona su, kako<br />

mnogi kažu „točka na i“ ukusnog blagovanja<br />

Danas ne možemo <strong>za</strong>misliti gastronomsku ponudu bez raznih desertnih<br />

jela, koja se razvrstavaju u tri osnovne skupine, i to :<br />

• slastice (mogu biti tople ili hladne)<br />

• vode (svježe, kompoti i vodne salate)<br />

• sirevi (tvrdi, polutvrdi, mekani sirevi s<br />

plemenitim plijesnima, te sirni namazi)<br />

49<br />

Slastice od tijesta i smjesa<br />

Mnoge vrste tijesta i smjesa koje se spravljaju imaju mnogostruku<br />

primjenu u prigotovljivanju slanih, a poglavito slatkih jela. Ona mogu biti<br />

poslužena kao hladna (savijače, savici, torte, sladoledi…) ili kao topla<br />

(nabujci, varenci, riža na mlijeku…) jela<br />

Posebnu pozornost valja posvetiti poštovanju točno propisanih<br />

receptura, postupcima miješanja ili miješenja te samoj termičkoj obradi.<br />

Ako se <strong>za</strong>nemari i jedan od tih elemenata, postoji vjerojatnost da tijesto<br />

ili smjesa nede uspjeti kako treba, a time i sama slastica<br />

50<br />

25


9.2.2012.<br />

Vrste tijesta i smjesa<br />

Lisnato ili osnovno vučeno vodeno tijesto<br />

upotrebljava se uglavnom <strong>za</strong> <strong>za</strong> prigotovljivanje<br />

raznih savijača<br />

Od prhkog ili linznog tijesta prigotovljuju se<br />

podloge <strong>za</strong> kvalitetnije vrste torta, koje se<br />

kombiniraju sa biskvitima, kremama i preljevima,<br />

kao i razne vrste čajnoga i štrcanog peciva, ploški<br />

(pita) od sira, jabuka, trešanja i višanja<br />

Lijevano tijesto upotrebljava se <strong>za</strong> prigotovljivanje<br />

mnogima omiljene slastice - palačinke<br />

51<br />

Vrste tijesta i smjesa<br />

Biskvitne smjese upotrebljavaju se <strong>za</strong> veliki broj slastica<br />

poput torta i savitaka, u kombinaciji s kuhanim,<br />

miješanim, tučenim i sladolednim kremama<br />

Paljena ili parena smjesa upotrebljava se <strong>za</strong> princezine<br />

krafne i eklere, što se nadijevaju mliječnim kremama i<br />

tučenim slatkim vrhnjem<br />

Nabujci i varenci prigotovljuju se od biskvitnih ili<br />

mliječnih smjesa. Veoma su lagane, rahle i ukusne tople<br />

slastice<br />

Sladoled kao spoj mlijeka, jaja i šedera veoma je<br />

omiljena slastica, osobito ljeti. Poslužuje se kao<br />

samostalno slatko jelo s tučenim slatkim vrhnjem ili u<br />

kombinaciji s vodem, kao kod vodnih kupova<br />

52<br />

26


9.2.2012.<br />

Vode<br />

Svježe vode iznimno je važno u zdravoj ljudskoj<br />

prehrani, pa ga nutricionisti preporučuju ne samo<br />

poslije obroka kao desertno jelo, ved tijekom<br />

cijeloga dana<br />

U ugostiteljskim objektima obično se poslužuje od<br />

250 do 300 g voda po osobi, a ono je vrlo često i<br />

dekoracija izložbenim stolovima kod toplo-hladnih<br />

buffeta<br />

Vode se može posluživati u obliku vodnih salata.<br />

Tada se guli kora kod pojedinih vrsta, reže na tanke<br />

ploške ili kockice, međusobno miješa i <strong>za</strong>činjava<br />

šederom, te vodnim likerima poput maraskina,<br />

grand marinera, cointreaua i aprikota (liker od<br />

marelice)<br />

53<br />

Sirevi<br />

Sirevi se poslužuju kao samostalno hladno predjelo ili su<br />

sastavni dio nekoga drugog hladnog jela, kao dodatak<br />

mnogim toplim jelima i kao desertno jelo<br />

Bogata ponuda sira u svakoj prigodi značajka je francuske i<br />

talijanske kuhinje. Upravo po uzoru na spomenute kuhinje i<br />

druge europske kuhinje <strong>za</strong>počele su nuditi sir kao desertno<br />

jelo<br />

Obično se poslužuje 100 g po osobi, uz dodatak oblikovana<br />

maslaca i raznih vrsta kruha. Za dekoraciju se obično<br />

upotrebljavaju masline, rotkvica i rajčica<br />

U hrvatskoj nacionalnoj kuhinji obično se nude kvalitetne<br />

vrste mekih sireva (ploške kravljeg ili ovčjeg sira<br />

konzerviranog u maslinovom ulju) i tvrdih sireva (paški i<br />

livanjski)<br />

54<br />

27


9.2.2012.<br />

HVALA NA PAŽNJI !<br />

Prof.dr.sc. Slobodan Ivanović<br />

e-mail: sivanov@fthm.hr<br />

55<br />

28

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!