Fojnička škrinja broj 14 - Samostan Fojnica

More documents

Recommendations

Info

IZ ARHIVA FOJNIČKAŠKRINJA Pokušaj unapređenja Kreševa 1927. godine (II) Ad. tač 8.) U predmetu izgradnje puta Kreševo-Tarčin čast mi je izvijestiti: Izgradnja ovog puta bila je svojevremeno, a prije svjetskog rata, projektirana od strane tadašnjih vlasti. Izgradnja ove državne ceste, koja bi spajala Kreševo sa željezničkom stanicom Tarčin od prijeke je potrebe stanovništvu Kreševa i okoline. Sa ovom cestom, svega 13 km Kreševo sa okolinom bilo bi vezano najbližim putem preko Tarčina sa Sarajevom, a i Konjičkim srezom. Sadanja najbliža željeznička stanica za mjesto Kreševo jeste Visoko sa kojim ga spaja državna cesta preko Kiseljaka. Ova je cesta jedina koja ga spaja sa ostalim mjestima, jer od Kreševa dalje uopšte nema nikakvog kolskog puta, pa je usljed toga i svaki izvoz sirovina kao i domaćih produkata nerentabilan jer transportni troškovi koji dostižu znatnu visinu najosjetnije pogađaju domaće producente. Kreševski kraj uglavnom gravitira Hercegovini odnosno srezu Konjičkom, pa ukoliko je tamošnje stanovništvo upućeno u tom pravcu na saobraćaj, ovaj obavlja jednostopicama i uzanim putevima preko vrletnih predjela toga kraja. Izgradnja ovoga puta za Intelektualci malenog gradića Kreševa povjerenog im sreza, sastali su se iz vlastitog poziva u svom rodnom mjestu Kreševu, dana 15., 16. i 17. jula 1927. godine, u svrhu da zajednički donesu zaključak, kako da se pomogne njihovom rodnom mjestu i kako da se tamošnjem narodu olakša življenje. Sandra Biletić Tarčin treneski je podesna jer ne bi nailazila ni na kakve veće uspone ili druge prirodne terenske poteškoće. Sa ovim putem cio ovaj kraj dobio bi daleko više života u saobraćaju, a njime bi bilo omogućeno ponovno razvijanje šumske i rudarske industrije. Na osnovu izloženog mišljenja sam, da bi se izgradnji ovoga puta po mogućnosti čim prije pristupilo, naravno ukoliko bi se ukazala pomoć države i samoupravnih tijela. Molim, da se prednji izvještaj izvoli uzeti na znanje sa učtivom primjedbom, da se u koliko za to mogućnost postoji i od strane nadležnih vlasti ovim opravdanim željama izađe u susret. Poglavar sreza: potpis nečitak Odgovor Direkcije Šuma Kraljevine SHS Broj 52.396/27 od 6. 12. 1927. godine Šumska uprava u Fojnici podnela je ovoj direkciji sledeći predlog i izvještaj: Na samom podizanju grada Kreševa i njegove okolice, a po želji donetoj na sednici kreševskih intelektualaca da se podigne gradić Kreševo, moglo bi se sa strane šumarstva učiniti sledeće: 1. Sakupljanje bilja a) Čemerika (Fera trium album) raste u okolici Kreševa većinom oko šumskih predela Meorišja i Lopate nešto na državnom, a nešto na privatnom zemljištu. Godišnje bi se moglo sabrati i izvesti oko dva vagona. 20 BROJ 14 SIJEČANJ/VELJAČA 2012.
FOJNIČKAŠKRINJA b) Napršnjak (Digitalis purpuris) raste takođe u okolici Kreševa u predelu Vranci i Lopata i drugdje. Godišnje bi se moglo sabrati i izvesti dva vagona. c.) Šćavljika (Rabarbera) raste također u okolici Kreševa u privatnom posedu te po visokim planinskim pašnjacima. Godišnje bi se moglo sabrati i izvesti 1-2 vagona. d.) Macina trava (Valerijana officijalis) e.) Salep f.) Rujevina g.) Komarać (Feuchel) i ovoga bilja ima dosta u okolici Kreševa i kreševskim planinama, te bi se godišnje moglo izvesti oko dva vagona. Glede sabiranja napred pobrojanog bilja predložio bih da Direkcija zainteresuje koje društvo, da se bavi sabiranjem, preradbom i izvozom bilja i da ga uputi na građane grada Kreševa, koji će sve drugo sami u ovome sa pomenutim društvom urediti. Sabiranje i radom oko ovog pružila bi se prilika žiteljstvu grada Kreševa da nešto zarade, a i država bi imala korist od ubiranja pristojbe za navedeno bilje. 2. Za podizanje turističkih kuća, koje građani grada iz Kreševa u svojoj prestavci napominju, na predjelu Meoršju, Lopati i Bitovlji, direkcija bi trebala dati besplatan materijal – drvo. Za ovo će se izraditi poseban iskaz o potrebitom materijalu, kada se bude pristupilo gradnji istih kuća. 3. U samoj neposrednoj blizini Kreševa ima nešto pustog-golog-šumskog zemljišta, koje bi trebalo pošumiti što žele i sami građani Kreševa. To su predali: Špilje, Turanj, Kotorac, Kozore te Graščice iznad ceste od Rakove Noge prema Kiseljaku. Nabrojeni predeli uzeće se u preliminar ovogodišnjeg proračuna za pošumljenje. Ovim radom pružila bi se prilika žiteljima okolice samog grada Kreševa da nešto zarade. 4. Što se tiče eksploatacije šume, moglo bi se u toliko s tim započeti kada bi se izradila cesta (kolski put) od Kreševa preko Blina i vezala za Tarčin u dužini od 13 km. Izgradnjom ovog puta otvorio bi se pristup u šume: Tmor, Visočica, Crna Rijeka i Lopata. Napominjem da bi Direkcija trebala prvo dati gospodarski urediti pomenute šume, okolna sela nadjeliti servitutnim potrebama, a ostatak (ako što ostane) iznijeti na prodaju. 5. Direkcija treba da poradi da se kovačkoj zadruzi u Kreševu izda besplatno drvo za kađenje uglja-ćumura. Kovačka zadruga u Kreševu troši godišnje za svoju vlastitu potrebu oko 10 vagona ugljena za koju mora da plaća državnu taksu za drvo. 6. Kreševske vode pogodne su za uzgajanje ribe, pastrve i ako se uveliko pazi da se ista ne utamanji u ovim vodama, ipak je ima malo. Nešto je uzrok tome što na vodama kreševačkim ima mnogo mlinova, koji ljeti odvedu svu vodu, a korito reke ostane suho na stanovitoj udaljenosti i riba sva ugine. Zato bi trebalo izdati opće naređenje da korita pojedinih gorskih potoka u kojima ima ribe ne smiju nikada dotle biti odvraćena na pojedine uprave da presuše u ljeti za vreme malih voda. Ovde je slučaj sa mlinom Šunjića u Polju na rijeci Kreševci. Taj mlin ima 3 vitla i preko ljeta odvrati svu vodu od tzv. Katića Benta do sastavka Ljuskave i Kreševčice od 4 km udaljenosti. Po kazivanju ugine godišnje oko 10. 000 komada sitne ribe, pastrve. Da bi se podigao broj ribe u rijeci Kreševčici trebalo bi idućeg proljeća pustiti nešto sjemena u istu vodu. 7. U blizini Kreševa u općini Mratinići 2 km od Kreševa nalazi se erarno zemljište Meljine na kome leži i šumski rasadnik. Zemljište je veliko po prilici 20 dunuma. To zemljište obrađuju lugari iz Kreševa kao svoj deputat već više godina. Direkcija bi trebala da odredi jedan kredit da se na ovom zemljištu podigne državna kuća za kontrolnog šumskog organa pošto samo Kreševo leži udaljeno od Šumske uprave u Fojnici 32 km te tačnu kontrolu nije moguće u redu voditi. Direkcija će Šuma ukoliko joj bude moguće obzirom na odobrene kredite uraditi sve što bude do nje stajalo da se Kreševo podigne. Odgovor Građevinske direkcije Sarajevo Velikom županu sarajevske oblasti Broj: 11997/27 od 4. 1. 1928 U predstavci odbora za pomoć i podizanje varošice Kreševa, koja je ovoj direkciji dostavljena aktom broj: 18634/27 od 31. 8. 1927. godine jedino tačka 8. koja glasi: „Da se kod nadležnih vlasti nastoji, da se izgradi cesta Kreševo-Tarčin 13 km duga, kako bi se lakšim saobraćajem podiglo privredno i ekonomsko stanje Kreševa“ tangira ovu Direkciju i izvršenje ove tačke predstavke spadalo bi u delokrug ove Direkcije. Direkciji je čast izvestiti, da uviđa važnost ovoga puta za ekonomsko i privredno podizanje varošice Kreševa kao i u pogledu upotpunjavanja mreže postojećih puteva na teritoriji Građevinske direkcije Sarajevo. Iz napred spomenutih razloga ova će Direkcija potpomagati svaku akciju, koju zainteresovane opštine budu poduzimale u cilju izgradnje puta Kreševo-Tarčin. Kada zainteresovane opštine pristupe izgradnji ovoga puta, kao opštinskog, Direkcija će sa svojim tehničkim osobljem obeležiti trasu puta na terenu i dat za izgradnju alat, koliko ga bude imala slobodna na raspolaganju. U budžet Ministarstva Građevina predviđa se redovno svake godine stanovita suma kao pomoć opštinama za građenje i održavanje nedržavnih puteva i mostova, pa kada zainteresovane opštine pristupe izradi navedenog puta Direkcija će na molbu interesenata nastojati da od Ministarstva Građevina izdejstvuje što izdašniju novčanu pomoć za nabavku eksploziva, materijala za nadzor itd... Direktor Građevinske direkcije: potpis nečitak Očito je da su se Kreševljaci odvajkada brinuli za razvoj i prosperitet svoga rodnog mjesta. Danas se i sami možemo uvjeriti u rezultate ovog jako ozbiljnog planiranja za unapređenje Kreševa u ondašnje vrijeme. Svi gore navedeni prijedlozi su sa više ili manje uspjeha realizirani za razliku od nekih drugih općina koje i danas zaostaju u svom razvoju. Kreševo se danas smatra za jednu od razvijenijih općina u Bosni i Hercegovini sa skoro najmanjim procentom nezaposlenih tj. gotovo da ih i nema, a zapošljavaju i radnike iz drugih, okolnih mjesta. SIJEČANJ/VELJAČA 2012. BROJ 14 21
Page 1 and 2: HRVATSKO KATOLIČKO PROSVJETNO DRU
Page 3 and 4: UVODNIK Dragi prijatelji Fojničke
Page 5 and 6: FOJNIČKAŠKRINJA Američki biskup
Page 7 and 8: FOJNIČKAŠKRINJA Za sve će doći
Page 9 and 10: FOJNIČKAŠKRINJA rencijom Kantona,
Page 11 and 12: FOJNIČKAŠKRINJA Prezime Bošnjak
Page 13 and 14: FOJNIČKAŠKRINJA na neki način i
Page 15 and 16: FOJNIČKAŠKRINJA premam čaj od pl
Page 17 and 18: DRUŠTVA I UDRUGE FOJNIČKAŠKRINJA
Page 19: FOJNIČKAŠKRINJA diti bez druge. S
Page 23 and 24: DUHOVNI KUTAK FOJNIČKAŠKRINJA Kor
Page 25 and 26: KUHINJA FOJNIČKAŠKRINJA Kukuruza
Page 27 and 28: SAVJET BROJA FOJNIČKAŠKRINJA osto

Fojnička škrinja broj 14 - Samostan Fojnica

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?