Fojnička škrinja broj 14 - Samostan Fojnica

More documents

Recommendations

Info

INTERVIEW FOJNIČKAŠKRINJA SALKAN MERĐANIĆ, načelnik Općine Fojnica Zaboravljamo da smo mala općina Općina Fojnica svoju strategiju razvoja mora bazirati na turizmu, iako je to jedna od najskupljih grana privrede u koju treba dugo ulagati, a dugo čekati i da se počnu ubirati prihodi s te strane. Mi često zaboravljamo da smo mala općina, a ako uzmemo u obzir da Fojnica ima oko 13 000 stanovnika jasno je kolika je naša snaga. Dva do tri miliona KM koje možemo namaći budžetom govori u prilog tome da bez viših instanci mi ne možemo u prosperitet. Kada sve saberemo, jasno je i to da ne možemo bez još jedne grane privrede napredovati. Suzana Lovrić FŠ: Čitate li Fojničku škrinju Imate li kakvih sugestija ili kritika na koncepciju časopisa Salkan Merđanić: Dakle, prvo želim da čestitam redakciji Fojničke škrinje i njenim osnivačima što su se uopšte odvažili na jedan tako hrabar potez u maloj sredini, sigurno nije lako opstati već treću godinu. Osim toga, želim reći da sam na raspolaganju, šta god treba pomoći u smislu da časopis izlazi i dalje. Naravno da sam neke detalje i pročitao, mene zanima sve što se tiče kulturnog života Fojnice, ali da budem otvoren, nemam vremena da baš sve pročitam. Ono što sam pročitao smatram izuzetno kvalitetnim s obzirom da redakcija radi na volonterskoj bazi i da to nije školovan novinarski kadar. FŠ: Prije par dana OV Fojnica izglasalo je godišnji budžet Hoće li to ostati samo mrtvo slovo na papiru ili postoje neke šanse da se sredstva i namaknu te budžet realizira Salkan Merđanić: Donesena je odluka, ali pitanje je hoćemo li ga ostvariti. On je formiran prema našim prošlogodišnjim potrebama, to je negdje oko 3 200 000 KM, međutim, već prema tome kako sada stvari stoje, kako se januar u našim analizama pokazao- prije da nećemo nego da hoćemo. FŠ: Kraj je siječnja 2012. godine. Može li se već podvući crta pod prošlogodišnjim projektima, jesu li se ostvarili zacrtani planovi i ako nisu, što je razlog tome Salkan Merđanić: Dosta toga smo ostvarili od naših planova, međutim imamo i dio nerealizovanih projekata. Sve ono što nismo ostvarili posljedica je nedovoljnog punjenja budžeta i ne dobivanja grantova sa viših instanci vlasti, od Kantona do Federacije. Ta su se sredstva odnosila na kapitalne izdatke kroz koje mi uglavnom radimo projekte na infrastrukturi, a ove godine na tom planu skoro ništa nismo uradili. Npr. imali smo obećanje od Federalne vlade da uradimo prisupni put prema samostanu, imali smo obećana sredstva za rješavanje kanalizacije u Ostružnici, mi imamo još niz odluka Federalne vlade o namjeni sredstava za konkretne projekte, međutim sredstava nema. Imamo i odluku Vlade na 160 000 KM za spajanje asfaltnog puta od Malkoča do Korita, pa projekat Ponjušine, međutim, obećana sredstva nisu nam isporučena. FŠ: Nešto se ipak radilo tijekom prošle godine. Ulica prema školi je konačno široka i sa trotoarima Salkan Merđanić: To su naša vlastita sredstva, osigurana nauštrb vlastitih troškova, a zbog sigurnosti djece, prije svega. Uspjeli smo malo srediti i zelene površine, zasijati cvijeće, stabla, a to nam je i dalje u planu... FŠ: Česta tema našeg časopisa je teška ekonomska situacija koja posebno pogađa populaciju mladih, školovanih Fojničana koji u sve većem broju napuštaju Fojnicu. Ima li općinska uprava ideju kako zadržati školovani kadar Salkan Merđanić: Naravno da imamo ideje i to je nešto o čemu se stalno razmišlja. Međutim, nisu svi ti mehanizmi u rukama načelnika niti lokalne zajednice da bi se te ideje i sprovele. U nekim stvarima su nama ruke vezane. Uzmimo primjer Šipad Vranice, gdje zbog nepostojanja jasne pravne regulative gubimo ne samo priliku za prosperitet općine već i brojna radna mjesta. Kanton je to proglasio opštim dobrom i sam povratak u ruke lokalne vlasti je mukotrpan i težak. Stečajni postupak u kojem je preko noći 300 ljudi ostalo bez posla konačno je priveden kraju i pogon je prebačen u Tvornicu žice, pronađen je jak investitor i sada je konačno na pragu rješenje. Odnedavno se pojavio problem da se ne može uticati na isporuku robe toj pilani, to se opet načelnik ne pita, već društvo u Donjem Vakufu. Tako da je to čitav splet okolnosti, i za dva dana idem na jedan sastanak na tu temu, pa ako ne možemo uticati i ako ne možemo zapošljavati se i razvijati u jednoj Fojnici na bazi drveta, nije mi jasno. Nažalost, niko od viših institucija vlasti ne želi se uplitati u to, prepušteni smo na milost i nemilost, tako da nije isključeno da posegnemo i za nepopularnim instrumentima, tužbama i sl. Ništa bolja situacija nije i sa tvornicom tekstila, Sport – Form d.d. Fojnica, čekaju se još odgovori na pitanje privatizacije. Proces privatizacije je pod inge- 8 BROJ 14 SIJEČANJ/VELJAČA 2012.
FOJNIČKAŠKRINJA rencijom Kantona, agencija za privatizaciju radi kako radi, tu sam bez komentara, dvije grupe u mandatu od po tri godine nisu uradile ništa, uskoro slijedi novi mandat, hoće li se šta promjeniti, ne znam. Problem je i što je to firma sa velikim zaduženjima, pod raznim hipotekama, samo obaveze prema radnicima prevazilaze vrijednost firme jer od 1988. godine niti jednom radniku nisu plaćeni doprinosi. Ili, od 400 žena koje su tamo radile, preko 200 njih nisu nikada bile u evidenciji rada. FŠ: Koji su to primarni ciljevi i projekti na kojima će općinska vlast posebno inzistirati u 2012. godini Salkan Merđanić: Općina Fojnica svoju strategiju razvoja mora bazirati na turizmu, iako je to jedna od najskupljih grana privrede u koju treba dugo ulagati, a dugo čekati i da se počnu ubirati prihodi s te strane. Mi često zaboravljamo da smo mala općina, a ako uzmemo u obzir da Fojnica ima oko 13 000 stanovnika jasno je kolika je naša snaga. Dva do tri miliona KM koje možemo namaći budžetom govori u prilog tome da bez viših instanci mi ne možemo u prosperitet. Kada sve saberemo, jasno je i to da ne možemo bez još jedne grane privrede napredovati. Drvo je takođe naš važan potencijal, ali već sam rekao koje probleme imamo na tom planu. Drvno-prerađivački duh koji je u Fojnici star preko 200 godina, treba ponovo oživjeti. Međutim, ljudima prvo treba objasniti da su prošla ona vremena kada se posao dobijao, sada se traži poduzetnički duh. Čini mi se da je on u Fojnici potpuno zamro. Dobar dio građanstva živi još uvijek u onom sistemu kad očekuje da će mu općina ili država napraviti neku fabriku. Toga u ovom uređenju više neće i ne može biti. Ono što mi možemo je olakšati i ubrzati pravne procedure u privatnoj privrednoj inicijativi, poslužiti kao servis za što lakše funkcionisanje te inicijative. Nama je zapravo zabranjeno da se bavimo biznisom, mi smo organ uprave koji je tu da građanstvu stvori uslove i ambijent za privatno poduzetništvo, bilo ono malo ili veliko. FŠ: Zanima me korist općine od mini hidrocentrala. Jesmo li dali svoje vodene resurse za kusur Salkan Merđanić: Pa imamo nešto veću korist od koncesija mini hidrocentrala, jer se onaj prvobitni omjer promjenio zbog povećanja koncesione stope. U početku je taj omjer bio općini 40%, a kantonu 60 %, sada je to obrnuto i preračunato u KM oko 30-ak hiljada godišnje. Međutim, da su nerealno i neprofesionalno građene to se potpuno slažem. Ali, ja nisam bio dio toga. To sam naslijedio. Energetski projekti su danas svugdje u svijetu dobro došli, i mi trebamo razmišljati u tom smjeru, međutim, ovdje su izvedena pogrešna i nestručna mjerenja, sada se neke, od njih ukupno pet koliko ih je izgrađeno, pokazuju neprofitabilnim. FŠ: Kakvom treba biti osoba koja vodi i usmjerava prosperitet gradića poput Fojnice Salkan Merđanić: Hm... složeno pitanje. Kakva treba biti osoba koja vodi Fojnicu FŠ: To ja Vas pitam Salkan Merđanić: Pa treba prije svega biti neko ko voli ovaj grad, treba biti razumna osoba prije svega, jer ovdje treba uskladiti život dva naroda i u svakodnevnici i u vlasti, treba biti osoba koja ima neke vizije i poglede na budućnost, osoba koja sa svojih putovanja, posebno po Evropi, donosi iskustva i rješenja starijih demokratija, inkorporiše ih ne podliježući malograđanskoj ili mahalskoj sredini i dnevnoj politici. Naravno, na to sve treba dodati kako to mora biti čovjek koji zna šta hoće i kako to izvesti, kako se okružiti kvalitetnim, stručnim ljudima... FŠ: Što Vam je u dosadašnjem mandatu bilo najteže i sa kakvim se poteškoćama susreće osoba na načelničkoj funkciji Salkan Merđanić: Ova funkcija ne podrazumjeva samo dinamiku susreta sa poslovnim delegacijama već i susrete sa narodom. Najteže je u ovom poslu postići financijsku stabilnost i stabilnost suživota dva naroda ovdje. Jedan od najtežih trenutaka jeste moj dolazak na mjesto načelnika 2004. godine u decembru, donošenje budžeta za 2005. godinu koji je bio mali, potom ulazak u zimu, blokada SIJEČANJ/VELJAČA 2012. BROJ 14 9
Page 1 and 2: HRVATSKO KATOLIČKO PROSVJETNO DRU
Page 3 and 4: UVODNIK Dragi prijatelji Fojničke
Page 5 and 6: FOJNIČKAŠKRINJA Američki biskup
Page 7: FOJNIČKAŠKRINJA Za sve će doći
Page 11 and 12: FOJNIČKAŠKRINJA Prezime Bošnjak
Page 13 and 14: FOJNIČKAŠKRINJA na neki način i
Page 15 and 16: FOJNIČKAŠKRINJA premam čaj od pl
Page 17 and 18: DRUŠTVA I UDRUGE FOJNIČKAŠKRINJA
Page 19 and 20: FOJNIČKAŠKRINJA diti bez druge. S
Page 21 and 22: FOJNIČKAŠKRINJA b) Napršnjak (Di
Page 23 and 24: DUHOVNI KUTAK FOJNIČKAŠKRINJA Kor
Page 25 and 26: KUHINJA FOJNIČKAŠKRINJA Kukuruza
Page 27 and 28: SAVJET BROJA FOJNIČKAŠKRINJA osto

Fojnička škrinja broj 14 - Samostan Fojnica

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?