Treba stati s političkim ping-pongom - Opatija.net

Američki srednjoškolci
uređivali okoliš škole
Dvadesetipet polaznika američke gimnazije
Culver Academies iz okolice Chicaga u Indiani
boravilo je od 24. do 26. travnja u Opatiji
kako bi obavili društveno koristan rad koji
im je obvezan za polaganje mature. Ovo je
već treća godina da učenici odabiru kao svoj
cilj Hrvatsku i Opatiju, što je izuzetna čast,
budući da se njihove humanitarne misije organiziraju
po cijelom svijetu, a njihovi kolege
trenutno volontiraju u Kini, Mexicu i Južnoj
Americi. Američki gosti uredili su dio okoliša
na ulazu u školu, gdje su zasadili cvijeće u
obliku slova “C” koji je simbol njihove škole,
postavili hranilice i kućicu za ptice, te ploču s
natpisom “Ako želite predvidjeti budućnost,
stvarajte je sami”.
K.T.
Narcisom protiv raka dojke
Dan narcisa posvećen oboljelima od raka
dojke obilježen je u Opatiji 27. ožujka. Humanitarna
akcija Jednim narcisom protiv
raka dojke održana je u preko četrdeset
grada u Hrvatskoj, a Grad Opatija podržao
je ovu akciju kupivši dvije tisuće narcisa koje
je diljelio građanima ispred opatijske tržnice.
Akciju su proveli Opatija - zdravi grad, Klub
60+ i Klub žena operiranih dojki Nada, a cilj
akcije je podizanje svijesti o toj bolesti koja je
prva na ljestvici smrtnosti kod žena, te prikupljanje
sredstava neophodnih za rad kluba,
kao i za poboljšanje uvjeta liječenja i boravka
pacijenata na KBC Rijeka, odjelima kirurgije i
onkologije.
K.T.
Kavoljupci uživali
u Festivalu kave
Treći Festival kave ispunio je Opatiju mirisom
crnog napitka od 26. do 28. ožujka. U Ugostiteljskoj
školi organizirana je izložba Spoj
kave i mora, poznati hrvatski barista Domagoj
Trusić u Café baru TicTac prezentirao je
umjetnost pripremanja esspressa i capuccina,
barista Tomislav Mrdeža na terasi kavane
Imperial održao predavanje i prezentaciju Illy
cappucino art, dok se u kavani Imperial mogla
razgledati izložba malih aparata za kavu
kao i izložba fotografija Poznati na kavi.
Opatijske kavane, kafići i restorani nudili su
kavu i slastice od kave po promotivnim cijenama,
a za glazbeni dio manifestacije su se
pobrinuli putujući Caffe Trio, opatijske mažoretkinje
te klapa Volosko.
K.T.
» SUSRETI
Komunalac dobio doktoricu
Piše Marijana Zorić
znanosti
Snimio: Nikola Turina
Od 280 stranica, 364 bibliografska podatka,
49 tablica i 19 slika sastoji se
doktorska disertacija naslova «Model
upravljanja zaštitom okoliša utemeljen na
komunalnom gospodarenju otpadom i vodom»
kojom je djelatnica Komunalca, Lidija
Runko Luttenberger stekla titulu doktorice
znanosti. Opširan rad analizira djelovanje na
okoliš komunalnog gospodarenja vodom i
otpadom, te daje pregled stanja komunalne
djelatnosti. Nastajao je pune četiri godine, a
u njemu je iznesen prijedlog modela upravljanja
zaštitom okoliša koji pruža pregled
postojećeg stanja, navodi ključne probleme,
izazove, moguća tehnička, zakonodavna, institucionalna
i obrazovna rješenja te konkretne
mjere. S autoricom disertacije razgovorali
smo o njenom radu te o tome koliko joj novostečeno
znanje pomaže u poslu.
- Firmu čine ljudi, prema tome što god ti ljudi
znaju više firma više vrijedi i ima više koristi
od toga. To je tako u svakoj djelatnosti, a
posebice u ovoj našoj. Bitno je da se komunalnoj
djelatnosti da primjereni značaj jer je
to strahovito važna služba i upravo će školovanjem
ljudi ona dobivati na značaju. I to na
način da ljudi iznutra nastoje kreirati politiku
koja je za tu zajednicu najbolja, a da ne dobivamo
uvijek neka rješenja iz vana.
Mogu li se zaključci do kojih ste došli primjeniti
u Komunalcu
- U svom radu ja predlažem jedan model koji
se sastoji od oko sedamnaest točaka koji
onda razrađujem i ukazujem na to koji su
problemi, predlažem konkretne mjere rješenja
i kakva je korist od toga. Do svega toga
došla sam temeljem iskustva u radu, temeljem
iskustva drugih komunalnih poduzeća
u Hrvatskoj i u svijetu, temeljem nekakvih
saznanja o tehničkim inovacijama i tradicijama
i temeljem naše stvarnosti, a to zadire
u različite segmente od tehnike do nekakvih
društvenih elemenata. To je rađeno tako da
bude primjenjivo u našim konkretnim sredinama,
a mislim da se puno elementa toga
može primjeniti ovdje. Naravno da se sve ne
može napraviti preko noći, ali se mogu pomalo
koristiti određen ideje pa ćemo jednom
u budućnosti možda postići ekološki način
komunalnog gospodarenja. Najveći problem
je to što mi radimo ono što se u svijetu radi,
odnosno mi kopiramo rješenja. Primjerice
današnji način izgradnje kanalizacije je rješenje
s kraja 19. stoljeća, ali je toliko uvriježeno
Lidija Runko Luttenberger
i inženjeri ga znaju praktički kao jedino te
i ne razmatraju druge mogućnosti, koje su
bolje i jeftinije.
Koliko dugo radite u Komunalcu i čime
se točno bavite
- U Komunalcu sam od 1997 godine. Najprije
sam bila u službi plana i analiza, zatim u
službi komercijale, prodaje i nabave, a sada
je to baš sektor nabava. Nakon donošenja
Zakona o javnoj nabavi prije više godina i tih
novih propisa taj dio posla postao je poprilično
složen i stvarno zahtijeva angažman većeg
broja kvalificiranih ljudi. Radni dan mi se
sastoji od rješavanje mase problema vezane
uz nabavu koječega u firmi, a i u javnoj nabavi
sve više će biti prisutna ekologija. Uvijek
mi fali radnog vremena za obaviti sve što treba.
Mogu reći da je lijepo raditi u Komunalcu,
zadovoljna sam i zanimljivo je u svakom
slučaju jer su svi ti procesi postali složeniji.
Komunalna djelatnost će sve više dobivati na
značaju i smatram da je bitno da ostane u
javnom vlasništvu jer privatni interes i ekologija
koja traži velike izdatke ne idu zajedno.
Kada ste upisali doktorat i kako ste se
na to odlučili
- Po struci sam diplomirani inženjer strojarstva,
a doktorski studij na Tehničkom fakultetu
u Rijeci upisala sam 2003. godine.
Magistrirala sam 1990. na temu korozionog
zamora, tada sam radila u brodogradnji u
3. maju. Doktorat na temu zaštite okoliše
upisala sam jer radim u toj djelatnosti, a već
ranije sam pisala neke znanstvene članke na
tu temu. Dio sam sama financirala, a djelomično
mi je pomogla i moja firma.
14 travanj 2010.