You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
LIST GRADA OPATIJE • BROJ 141 • GODINA XVI • TRAVANJ 2011.<br />
OPATIJA<br />
Poštarina plaćena u pošti 51410 <strong>Opatija</strong><br />
ISSN 1331-3827<br />
OPATIJA<br />
<strong>Sretan</strong> <strong>Uskrs</strong>!
uvodnik<br />
Ima dobrih vijesti<br />
Žale mi se mnogi na proljetni<br />
umor kojeg osjećaju ovih lijepih<br />
i sunčanih travanjskih dana,<br />
a i sama sam nekako «na podu».<br />
Malo tko voli odlaziti u liječničke<br />
ambulante, pa se uglavnom<br />
sami borimo s tim naličjem proljeća.<br />
Ipak, ponekad trebamo<br />
doktora i uglavnom svatko već<br />
ima svog «izabranika», ali članovima<br />
naše redakcije je palo na<br />
pamet da bi dobro bilo napraviti<br />
pregled ordinacija i zdravstvenih<br />
usluga koje se pružaju na<br />
području Opatije. I tako, za ovaj<br />
broj pripremili smo informacije<br />
o onome što nudi opatijski Dom<br />
zdravlja, a u slijedećim brojevima<br />
prezentirat ćemo i ponudu<br />
privatnog zdravstvenog sektora.<br />
Želim vam, naravno, da vam<br />
doktori uopće ne trebaju, ali za<br />
svaki slučaj – neka vam te informacije<br />
budu pri ruci.<br />
Dok jedne muči proljetni umor,<br />
drugi su u «banani» jer nemaju<br />
posla. Nadanja da će ga naći nekako<br />
su veća u ovo vrijeme pred<br />
sezonu, a za sve njih imamo radnosnu<br />
vijest da bi im u tome mogao<br />
pomoći i novi gradski program<br />
poticanja zapošljavanja.<br />
Zato vrijedi pažljivo proučiti što<br />
se u njemu nudi i tko bi te novce<br />
mogao iskoristiti. A kako su se<br />
neki snašli i bez te pomoći saznat<br />
ćete u našim redovitim pričama<br />
o malim poduzetnicima. Ni<br />
veliki nisu loši, dalo bi se zaključiti<br />
po Grand hotelu Adriatic, opatijskom<br />
hotelijerskom doajenu<br />
koji slavi važan jubilej: 40 godina<br />
od otvaranje svoje nadaleko poznate<br />
Kongresne dvorane.<br />
Posebno mi je drago što smo se<br />
susreli i s mladom, uspješnom<br />
Opatijkom Matejom Majerle, i<br />
što se naši vaterpolisti mogu pohvaliti<br />
novim uspjesima, i što se<br />
<strong>Opatija</strong> odlično druži sa svojim<br />
zbratimljenim gradovima, i što<br />
se kamelija «preselila» na slatke<br />
tanjure, i što se…Ostalo provjerite<br />
sami. Ima dobrih vijesti …<br />
Otkotrljala se ova godina sve do<br />
<strong>Uskrs</strong>a, a taj veliki blagdan ostavio<br />
je trag u ovom broju «Opatije»<br />
i kroz intervju s paterom<br />
Zvonkom, i kroz anketu gdje su<br />
građani otkrili što se sve nudi na<br />
tradicionalnom blagdanskom<br />
stolu, i kroz rubriku «Recepti» u<br />
kojoj je svoje mjesto našla uskršnja<br />
pogača.<br />
<strong>Sretan</strong> <strong>Uskrs</strong>!<br />
Mirjana Rončević<br />
travanj 2011.<br />
2<br />
Bele kamelije Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije!<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
BROJILO OD BRZINI - Ako ste pomisleli da j’ ovo nekakova kk nova igrica i ni. To<br />
je brojilo od brzini. Odlična je stvar ovisto brojilo i jušto na praven meste, pul<br />
školi. Pa sada više šoferi nimaju škužu da ne znaju koliko su vozili, ili da su<br />
vozili malo više od pedeset. Kada bi jih samo bilo malo više, semi bi z decun<br />
na ceste al va aute bilo lagje.<br />
Parićala Irena Bistričić Vuković, Snimio: Nikola Turina<br />
PASAMAN - Z mjesnega odbora Vasanska prišla nan je kamelija za<br />
pasaman postavjen na Veprinački put pa ju mi i objavljujemo. Proljeće<br />
je prišlo, proletnji umor je tu, pa ako tuda pasujete a nogi vas slabo<br />
služe pasaman je od vele koristi za počinut i pridržat se.<br />
Crne mae Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo...<br />
ĆELAVA GOVORNICA - More bit da je moda danas bit ostrižen al pak<br />
obriven do gole koži, ma sejno telefonska govornica pul hotela Kvarner<br />
ne bi rabila pratit tu modu. Morda baš nekemu zatrebe, a daž pada<br />
kot zmućen. Onistemu ki ju je ogolel gredu dve maći, a vlasniku jedna<br />
aš za računi ima vremena a za popravit razbijeno nima. Se skupa tri.<br />
MAĆA OD STRUKI - Ki bi gore, sad je dole. Pasani put kamelija, sada<br />
maća. A zaš pitat ćete, kada smo zazivali dreva i hlad Zato aš je struka<br />
neslužbeno rekla da ovakovemi palmami ni mesto nanke med crnikun<br />
nanke v Opatije. Pa onputa neka se struka i službeno očituje, a mi<br />
dajemo jednu maću.
vijest mjeseca<br />
Vodeni park na<br />
Triestini<br />
Piše Mirjana Rončević<br />
Snimio Nikola Turina<br />
Vodeni park na području Triestine<br />
u Ičićima, na površini<br />
od preko 17 hektara, povezan s<br />
prostorom plaže i obalne šetnice,<br />
prometnica Rijeka - Pula<br />
na toj trasi bila bi “ukopana”, a<br />
objekti aquaparka i prateći hotelski<br />
ili kamp sadržaji bili ukomponirani<br />
u postojeću šumu bez<br />
rušenja stoljetnih stabala - vizija<br />
je prostornog uređenja tog, jednog<br />
od posljednjeg, vrijednog<br />
lokaliteta uz more na području<br />
Grada Opatije. Zamisao je to<br />
tima Fakulteta za menadžment<br />
u turizmu i ugostiteljstvu, na<br />
čelu s dr. sc. Zdenkom Cerovićem,<br />
kojemu su gradske vlasti<br />
povjerile izradu studije programskog<br />
sadržaja prikladnog za ovaj<br />
prostor, a koja je nedavno, nakon<br />
dugotrajnih i ozbiljnih analiza u<br />
kojima su sudjelovali i studenti,<br />
prezentirana naručitelju.<br />
- Turizam je elastičan, ljudi se<br />
ne odriču putovanja, ali traže<br />
stimulativnu zabavu, odmor u<br />
prirodi te strukturiranu ponudu<br />
zabave, rekreacije i upoznavanja<br />
s lokalnom kulturom, naglasio<br />
je dr. Cerović.<br />
Ovaj projekt golica maštu jer<br />
bi njime opatijska rivijera dobila<br />
atraktivne zabavne sadržaje<br />
koji bi bili u funkciji tijekom cijele<br />
godine, a jedna sada zapuštena<br />
turistička zona dobila bi<br />
sadržaje tražene na turističkom<br />
tržištu: kvalitetan doživljaj s<br />
adrenalinom.<br />
- Vodeni svijet Opatije za 365<br />
dana u godini, sa sadržajima<br />
najviše kategorije, a pritom<br />
maksimalno sačuvati prirodu<br />
- cilj je ovog projekta, naglasili<br />
su stručnjaci, autori studije.<br />
Vodeni park je osnovna ideja,<br />
a smještajni sadržaji uz njega<br />
nude se kroz dvije varijante: ili<br />
hotel visoke kategorije s 400<br />
soba sa sadržajima za kongrese<br />
i rekreaciju, ili autokamp s 500<br />
jedinica za prihvat 1.800 osoba.<br />
- Oba projekta promatrana su<br />
s aspekta investitora, a procjena<br />
je da bi se za prvu varijantu<br />
trebalo uložiti oko 100 milijuna<br />
eura s rokom povrata od 11 godina,<br />
dok je druga varijanta jeftinija,<br />
objasnili su autori studije.<br />
Ova studija bit će osnova za<br />
izradu DPU-a, za koji su sredstva<br />
već osigurana u gradskom<br />
proračunu, pa će se uskoro potražiti<br />
izrađivač plana, nakon<br />
čega će biti otvorena i javna rasprava<br />
o prenamjeni turističke<br />
zone Triestina.<br />
- Lokalna samouprava mora<br />
znati što želi na nekom prostoru,<br />
i tek s definiranim projektima<br />
možemo tražiti investitore.<br />
Revitalizacijom prekrasnog, ali<br />
sada nažalost zapuštenog prostora<br />
Triestine, dobit ćemo one<br />
prvenstveno zabavne sadržaje<br />
koji kronično nedostaju u opatijskoj<br />
turističkoj ponudi, kazao<br />
je opatijski gradonačelnik Ivo<br />
Dujmić.<br />
3<br />
TEMA<br />
5 Poticaj zapošljavanju <strong>Opatija</strong>ca<br />
INTERVJU<br />
6 Kap dobrote, bačva strplivosti<br />
i more ljubavi<br />
SUSRETI<br />
19 U mjuziklu kao riba u vodi<br />
KULTURA<br />
23 Kulturom bogata<br />
korizma<br />
»IZ SADRŽAJA<br />
Grad <strong>Opatija</strong><br />
impressum:<br />
<strong>Opatija</strong> - list Grada Opatije<br />
Nakladnik: GRAD OPATIJA<br />
Glavna urednica: Mirjana Rončević<br />
Izvršna urednica: Lidija Lavrnja<br />
Grafički urednik: Sanjin Mačar<br />
Suradnici:<br />
Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić,<br />
Dražen Turina, Goran Brozović,<br />
Ira Prebilić Banić, Kristina Tubić,<br />
Aleksandar Vodopija, Marijana Zorić<br />
Fotografije:<br />
Nikola Turina<br />
Uređivački savjet:<br />
Viktor Peršić (predsjednik),<br />
dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča,<br />
Andrej Pošćić i Aldo Simper<br />
Kontakt:<br />
List <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 3, 51410 <strong>Opatija</strong><br />
Telefon: 051/701-322 (int. 158)<br />
Telefaks: 051/701-267<br />
E-mail: opatija-list@ri.t-com.hr<br />
URL: http://www.opatija.hr<br />
Tisak: GRADSKA TISKARA OSIJEK<br />
Naklada: 5.500 primjeraka<br />
List je besplatan i izlazi mjesečno<br />
ISSN 1331-3827<br />
Oglašavanje u listu <strong>Opatija</strong><br />
Zadnja 3.200 kn;<br />
unutanji ovitak 2.000 kn;<br />
1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn;<br />
1/4 350 kn, 1/8 200 kn,<br />
Popust za tri objave 20 posto,<br />
popust za šest objava 30 posto.<br />
Naslovna stranica:<br />
Cvjetnica u Opatiji<br />
Snimio: Nikola Turina
IZ UREDA GRADONAČELNIKA<br />
Gradski<br />
vjetar<br />
u lea<br />
turizmu<br />
travanj 2011.<br />
4<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Drage sugrađanke i sugrađani,<br />
Jedan od načina kako Grad podupire<br />
svoje gospodarstvo čine<br />
ulaganja u pripremu ljetne turističke<br />
sezone, koje su upravo u<br />
punom jeku.<br />
Povodom stogodišnjice dovršetka<br />
izgradnje obalnog šetališta<br />
Lungomare, u uređenje<br />
omiljene šetnice <strong>Opatija</strong>ca i<br />
naših gostiju ulažemo oko dva<br />
milijuna kuna. Završeni su radovi<br />
na sanaciji obalnog puta kod<br />
Puntakolove, a u tijeku je popločavanje<br />
dionice Zert - Dražica<br />
i obnova ograde na pojedinim<br />
dionicama.<br />
Nakon što smo riješili dugogodišnji<br />
problem privezišta za<br />
barkajole kod Hotela „Admiral“,<br />
s nadležnim državnim tijelima<br />
dogovoreno je i izdavanje dosad<br />
nedostajuće dozvole za sidrišta<br />
za cruisere pred opatijskom<br />
obalom. Još malo gradskog vjetra<br />
u leđa opatijskog turizma.<br />
Nažalost, i dalje ostaje neriješen<br />
problem kupališta Slatina.<br />
Umjesto da bude ponos našega<br />
Grada, dugo godina svjedočimo<br />
problemima proisteklima iz<br />
načina na koji Riviera upravlja<br />
kupalištem. I Vi mi na to s razlogom<br />
često ukazujete. Između<br />
ostalog, stanje u kojem se Slatina<br />
nalazi razlog je zbog kojeg<br />
lani <strong>Opatija</strong> nije osvojila prvo<br />
mjesto u turističkoj akciji Plavi<br />
cvijet.<br />
Iako Grad nema izravnih ingerencija<br />
kojima bi mogao popraviti<br />
stanje na Slatini, ni tu<br />
nismo sjedili skrštenih ruku.<br />
Kako bismo Rivieru doveli za<br />
stol i počeli zajednički rješavati<br />
probleme, uskratili smo im suglasnost<br />
za Plavu zastavu za<br />
ovu godinu. Kada nema drugih<br />
načina, opravdanim smatramo<br />
koristiti i takve mogućnosti koje<br />
nam stoje na raspolaganju, sve<br />
kako bismo unaprijedili postojeće<br />
stanje.<br />
Pred nama su Uskršnji blagdani.<br />
Veliki tjedan u Opatiji obilježit će<br />
ne samo koncert „<strong>Uskrs</strong> u Opatiji“<br />
i koncert klasične glazbe<br />
udruge Festival Kvarner, izložba<br />
Expo 2011 , već i brojno izaslanstvo<br />
Bad Ischla, s kojim potpisujemo<br />
Povelju o bratimljenju.<br />
<strong>Opatija</strong> je prvi grad s kojim ta<br />
vrhunska austrijska turistička<br />
destinacija uspostavlja prijateljske<br />
odnose, a potpisivanje će<br />
pratiti i nastup njihovog puhačkog<br />
orkestra i muškog zbora na<br />
terasi hotela Imperial te izložba<br />
„Bad Ischl očima Voljena Grbca“<br />
u umjetničkom paviljonu Juraj<br />
Šporer.<br />
Vama i Vašim najmilijima ovim<br />
putem želim sretan <strong>Uskrs</strong>!<br />
Vaš gradonačelnik,<br />
Ivo Dujmić
Poticaj<br />
zapošljavanju<br />
<strong>Opatija</strong>ca<br />
tema<br />
Jednokratni poticaj od 3 tisuće<br />
kuna i 12 mjesečnih poticaja<br />
u visini od 20 posto bruto<br />
plaće (najviše do tisuću kuna)<br />
mjesečno, dati će se poslodavcu<br />
za svaku novozaposlenu osobu.<br />
Ako se pak radi o novozaposlenoj<br />
osobi sa invaliditetom poticaj<br />
je još nešto veći - jednokratni u<br />
iznosu od 4 tisuće kuna i 12 mjesečnih<br />
poticaja u visini od 30<br />
posto bruto plaće (najviše do<br />
1.500 kuna mjesečno). Osnivanje<br />
obrta poticat će se jednokratnim<br />
iznosom od 3 tisuće kuna.<br />
Krajem ožujka gradonačelnik je<br />
objavio Javni poziv na koji se svi<br />
zainteresirani poduzetnici koji<br />
ispunjavaju uvjete za dodjelu<br />
poticaja mogu javiti. Javni poziv<br />
sa popisom dokumentacije kao i<br />
obrasci zahtjeva dostupni su na<br />
web stranici Grada www.opatija.<br />
hr kao i u gradskoj pisarnici (Ul.<br />
m. Tita 3). Javni poziv otvoren je<br />
do utroška raspoloživih sredstava.<br />
Piše Mirjana Rončević, Snimio Nikola Turina<br />
Tako je predviđeno programom<br />
poticanja zapošljavanja i razvoja<br />
poduzetništva za 2011. godinu<br />
kojeg su nedavno izglasali opatijski<br />
vijećnici, podržavši prijedlog<br />
gradske vlasti bez mnogo<br />
komentara. Za taj je program u<br />
gradskom proračunu osigurano<br />
je 240 tisuća kuna, a za sufinanciranje<br />
kamata prema dosadašnjem<br />
programu poticanja poduzetništva<br />
još 160 tisuća kuna,<br />
dakle ukupno 400 tisuća kuna.<br />
- Korisnici sredstava po ovom<br />
programu mogu biti postojeća<br />
i novoosnovana mala i srednja<br />
trgovačka društva u 100 postotnom<br />
vlasništvu hrvatskih državljana,<br />
kao i obrtnici sa sjedištem<br />
na području Grada Opatije koji<br />
nemaju nepodmirenih obveza<br />
prema Gradu i na ime poreza i<br />
doprinosa koje ubire Porezna<br />
uprava.. Gradska vlast nastoji<br />
na razne načine pomoći poduzetništvu<br />
da prebrodi teškoće u<br />
poslovanju uzrokovane teškom<br />
gospodarskom situacijom , kao<br />
što je smanjenje zakupnine, spomeničke<br />
rente i slično. Pored tih<br />
mjera odlučilo se donijeti i ovaj<br />
poseban program kojim bi se<br />
direktno poticalo poduzetništvu<br />
ali kroz zapošljavanje odnosno<br />
subvencioniranje primanja novozaposlenih<br />
osoba. Pri tome se<br />
vodilo računa da se na jednostavan<br />
način omogući širem krugu<br />
prvenstveno malih i srednjih<br />
poduzetnika korištenje poticaja.<br />
Tako su programom predviđeni<br />
direktni poticaji za zapošljavanje<br />
nezaposlenih osoba kao i<br />
poticaji za početak obavljanja<br />
obrtničkih djelatnosti u 2011. godini,<br />
objašnjava Danije Jerman,<br />
pročelnik za financije u gradskoj<br />
upravi.<br />
Novozaposleni djelatnik za kojeg<br />
se traži poticaj mora imati prebivalište<br />
na području Grada Opatije<br />
i biti evidentiran na Zavodu<br />
za zapošljavanje minimalno dva<br />
mjeseca prije podnošenja zahtjeva,<br />
te mora ostati u radnom<br />
odnosu najmanje 24 mjeseca<br />
od dana podnošenja zahtjeva,<br />
predviđeno je ovim gradskim<br />
programom. Dalnje propozicije<br />
kažu da korisnik sredstava mora<br />
imati sjedište/prebivalište na području<br />
Grada Opatije, da mora<br />
zadržati isti broj zaposlenih osoba,<br />
uključujući i novozaposlenu<br />
osobu najmanje 24 mjeseca od<br />
dana predaje zahtjeva za dodjelu<br />
poticaja, odnosno da mora<br />
obavljati djelatnost najmanje 24<br />
mjeseca od dana predaje zahtjeva<br />
za poticaj osnivanja obrta.<br />
Tu je i već spomenuto pravilo<br />
da ne smije imati nepodmirenih<br />
obveza kada su u pitanju javna<br />
davanja.<br />
- U slučaju da dođe do raskida<br />
radnog odnosa novozaposlene<br />
osobe ili nekog drugog zaposlenika<br />
kod korisnika sredstava, ili<br />
prestanka obrta unutar rokova<br />
iz programa, korisnik sredstava<br />
obvezan je Gradu vratiti isplaćena<br />
poticajna sredstva. No, ako se<br />
umjesto zaposlenika s kojim je<br />
raskinut radni odnos u roku od<br />
30 dana zaposli drugi koji također<br />
ispunjava uvjete iz programa,<br />
poticajna sredstva ne bi trebalo<br />
vratiti, pojašnjava Jerman<br />
pravila igre.<br />
Dosad je podnijet samo jedan<br />
zahtjev za poticaj za novozaposlenu<br />
osobu, ali u gradskoj<br />
upravi smatraju da će interesa<br />
za ovaj program biti i da će se<br />
predviđena namjenska sredstva<br />
utrošti, što će u konačnici značiti<br />
da će neki nezaposleni građani<br />
Opatije doći do radnog mjesta.<br />
Dosadašnje gradske programe<br />
poticanja poduzetništvu kojima<br />
su subvencionirane kamate na<br />
kredite koristi 40 poduzetnika s<br />
područja Grada Opatije, a to govori<br />
da se u poduzetništvu svaka<br />
pomoć rado prima.<br />
5<br />
Srednjoškolci na drugom Danu akcije<br />
Četrdeset učenika i učenica Gimnazije Eugena Kumičića,<br />
Hotelijersko-turističke, Ugostiteljske i Obrtničke<br />
škole sudjelovali su u “Danu akcije” kojeg drugu<br />
godinu organiziraju udruge Gong i Delta, a dio su<br />
projekta “Mislim globalno, djelujem lokalno” kojeg<br />
je prije nekoliko godina razvio nizozemski Institut<br />
za političku participaciju. Opatijski srednjoškolci podijeljeni<br />
u četiri grupe dobili su zadatak da osmisle<br />
jedan projekt na temu “Mladi za mlade”, za njegovu<br />
provedbu raspolažu s proračunom od 5 tisuća kuna<br />
koji su dobili od Grada Opatije, a događaje tijekom<br />
čitavog dana pratila je i peta, novinarska grupa koja<br />
će po završetku akcije izraditi novine. Dan akcije<br />
održan je u prostorijama gradske uprave i u Gradskoj<br />
vijećnici, a uz pomoć i podršku djelatnika Grada<br />
Opatije. Pobijedila je grupa pod imenom “Peta kolona”<br />
s projektom “Tražimo se” koja je obradila projekt<br />
humanitarnog turnira u paintballu kojim će se<br />
sakupljati pomoć za odjel dječje onkologije u Rijeci,<br />
a koji će se u svibnju organizirati u Auto campu u<br />
Ičićima. (K. T. )<br />
Predstavljena knjiga o vinu<br />
U Vili Angiolini u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma<br />
8. travnja predstavljena je knjiga autora Ive<br />
Oreškovića “Malvasija - glasovito vino još iz doba<br />
Dubrovačke republike”. O knjizi su govorili dr. sc.<br />
Ivan Sokolić koji je naglasio da je ovo prva knjiga<br />
koja govori o povijesti vina s namjerom revitalizacije<br />
dubrovačke Malvasije, recenzentica dr. sc. Vesna Mijović<br />
koja je istaknula kako je dubrovačka Malvasija<br />
u doba Dubrovačke republike bila izuzetno cijenjena,<br />
bila vino vlastele i koristila se u ljekovite svrhe<br />
te sam autor Ivo Orešković. Organizirano je i kušanje<br />
prošeka Malvasija Dubrovačka Karaman koje nosi<br />
titulu prvaka svijeta iz 2009. godine s natjecanja<br />
Svijet Malvazije - Vinistra 2009., a o vinu je govorila<br />
sommelierka Danijela Kramarić. (K. T.)
intervju<br />
Kap dobrote,<br />
bačva strpljivosti<br />
i more ljubavi<br />
Piše Ira Prebilić Banić<br />
Snimio Nikola Turina<br />
travanj 2011.<br />
6<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Uskršnja poruka<br />
Vaša Uskršnja poruka svim ljudima dobre volje…<br />
- <strong>Uskrs</strong> ima trajnu poruku za sva vremena. Krist nije uskrsnuo radi sebe,<br />
nego radi nas, jer Bog nije stvorio čovjeka za smrt, nego za život. Zato<br />
je Kristovo uskrsnuće, nakon što je čovjek po grijehu odbacio život,<br />
ponovna ponuda života smrtnom čovjeku. No čovjek sam odabire<br />
kojim će putem poći. Zato je moja uskršnja poruka – i vjernicima i<br />
nevjernicima – da dobro razmisle što će odabrati, kojim će putem ići<br />
i kakvim će životom živjeti. I neka ljube bližnje svoje, neka budu kao<br />
majka četiriju kćeri čije riječi rado citiram, a koja kaže da svakodnevno<br />
za svoju djecu čuva kap dobrote, bačvu strpljivosti i more ljubavi!<br />
Pater Zvonko Vlah superior je opatijskog isusovačkog samostana i voditelj Doma za duhovne vježbe<br />
u opatijskoj Crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, poznatoj i kao “Vela Crkva”. Vrijeme uoči<br />
<strong>Uskrs</strong>a bila je prava prilika za razgovor sa svećenikom i misionarom koji je svoj život posvetio Bogu i<br />
ljudima, držeći vrata Crkve otvorenim ne samo vjernicima, već i svim onima koji su na putu traženja,<br />
posebno mladima. Pedesetčetverogodišnji pater Zvonko impresionira svojom mirnoćom, strpljivošću<br />
i ljubaznošću... I ne sumnjamo da baš kao i majka koja to čini za svoje kćeri, a čije riječi rado<br />
ponavlja, svakodnevno za sve nas čuva kap dobrote, bačvu strpljivosti i more ljubavi!<br />
Nova turistička udruga<br />
Od kraja ožujka <strong>Opatija</strong> je bogatija za još jednu<br />
udrugu. Novoosnovana udruga Skal klub Kvarner<br />
ima 28 članova, za predsjednicu je izabrana Katica<br />
Hauptfeld, dok je tajnica Mirna Krešić Budimir. Aktivnosti<br />
Udruge usmjerene su na razvoj i promidžbu<br />
turizma, suradnju sa istovrsnim klubovima iz zemlje<br />
i inozemstva, poboljšanje turističke ponude Kvarnera,<br />
te njezin plasman na domaće i međunarodno<br />
tržište. Udruga je dio međunarodne udruge profesionalaca<br />
u turizmu- Skål International, koja broji 20<br />
000 članova udruženih u 450 klubova iz 85 zemalja<br />
svijeta. Jedina je međunarodna udruga koja okuplja<br />
profesionalce, menadžere i lidere iz svih sektora<br />
turističkih djelatnosti kako bi udruženim snagama<br />
rješavali probleme od zajedničkog interesa, a s ciljem<br />
unapređenja turizma na lokalnoj, regionalnog,<br />
nacionalnoj i međunarodnoj razini. Poseban se<br />
naglasak stavlja na razvijanje poslovnih odnosa i<br />
prijateljstva među članovima, kao i na promicanje i<br />
podršku održivom razvoju te unapređenje kvalitete<br />
u turizmu. (L. L.)<br />
Monografija Edith Merle<br />
Edith Merle, angažirana avangardna umjetnica koja<br />
prelazi okvire klasičnog keramičarstva i stalno eksperimentira<br />
tehnikom, razmiče granice vidljivog i<br />
poznatog te se upušta u avanturu nepoznatog predstavila<br />
je svoju monografiju u vili Angiolini u Opatiji.<br />
- U monografiji se nalazi nekoliko opusa mojeg
Kakve su pripreme za <strong>Uskrs</strong> u<br />
Crkvi Navještenja BDM <br />
- I ove godine ozračju <strong>Uskrs</strong>a<br />
prethodi 40-dnevno vrijeme Korizme<br />
– to je za svakog kršćanina<br />
idealno vrijeme da malo uspori i<br />
razmisli o svom načinu života....<br />
Korizma nije vrijeme žalosti, kako<br />
je neki među nama doživljavaju,<br />
i tako to vrijeme čine neprivlačnim<br />
sebi i drugima. Korizma je,<br />
slikovito rečeno, novo proljeće<br />
života, vrijeme koje čovjeku daje<br />
šansu da se promijeni i u svom<br />
životu ispravi ono čime nije zadovoljan.<br />
To je vrijeme u kojem,<br />
disciplinom u piću, jelu i radu,<br />
svatko od nas ima priliku ozdraviti<br />
svoje tijelo i dušu. Korizmeno<br />
vrijeme uvijek započinje Pepelnicom<br />
– tom prigodom svećenik<br />
na Svetoj Misi vjernicima stavlja,<br />
čineći znak križa na čelu ili glavi,<br />
pepeo uz riječi: Obrati se i vjeruj<br />
evanđelju ili Sjeti se čovječe da<br />
si prah i da ćeš se u prah vratiti.<br />
Zato taj prah koji se zove čovjek<br />
i koji je smrtan i loman treba neprestanu<br />
Božju prisutnost i snagu<br />
Duha Svetoga da ga učini nepobjedivim<br />
i besmrtnim. Zato je<br />
ono nešto “posebno” što će se u<br />
uskrsno vrijeme u svim crkvama,<br />
a onda i u “Veloj Crkvi” dogoditi,<br />
to što će kršćani u Opatiji ponovo<br />
čuti riječi koje već preko dvije<br />
tisuće godina bruje svijetom. To<br />
su riječi svjedoka koji su vidjeli<br />
prazan grob Isusa iz Nazareta, i<br />
to samo tri dana poslije stravične<br />
smrti na križu, grob onoga koji je<br />
unaprijed prorekao svoje uskrsnuće.<br />
A te će riječi ići još i dalje,<br />
kroz milenije ljudske povijesti.<br />
Rodom ste Baranjac. Koliko ste<br />
već dugo u Opatiji na službi<br />
Kako Vam se sviđa <strong>Opatija</strong> i kakvi<br />
su vjernici Opatijci<br />
- Da, rođen sam u Baranji, no<br />
po roditeljima moji su korijeni iz<br />
Međimurja. U Opatiju sam prije<br />
šest godina došao iz Dubrovnika,<br />
gdje sam prethodno bio na<br />
službi. Po prirodi sam otvorena<br />
osoba, nije mi teško uspostaviti<br />
kontakt i ostvariti komunikaciju s<br />
ljudima, bez obzira na dob, stupanj<br />
naobrazbe ili životno opredjeljenje.<br />
Vjerujem da je razlog<br />
tome i to što sam već 15 godina<br />
misionar koji vrši duhovnu obnovu<br />
po župama cijele Hrvatske,<br />
ali i šire – jer bio sam i u Kanadi,<br />
SAD, Švicarskoj, Njemačkoj,<br />
Rumunjskoj i drugim zemljama<br />
gdje žive i rade Hrvati katolici.<br />
<strong>Opatija</strong> i njezini stanovnici,<br />
ali i ljudi iz okolnih mjesta koji<br />
rado dolaze u Opatiju, svi su mi<br />
oni dragi i prirasli srcu. Kad već<br />
imam mogućnost, ovim bi se putem<br />
zahvalio svima, i vjernicima i<br />
onima koji su još na putu traženja,<br />
za sve dobro što su učinili na<br />
moju zamolbu. A nikada nisam<br />
tražio za sebe, već kao predstavnik<br />
Crkve za Crkvu koja svojom<br />
prisutnošću čini ovaj grad ljepšim<br />
i privlačnijim velikom broju<br />
ljudi koji žive u Opatiji, ali i onima<br />
koji u Opatiju dolaze iz drugih<br />
sredina.<br />
Za sve one koji nisu upućeni, što<br />
su to duhovne vježbe, gdje se<br />
odvijaju i tko im sve može pristupiti<br />
- Duhovne vježbe odvijaju se<br />
u samostanu, u našem Domu<br />
duhovnih vježbi. U njima mogu<br />
sudjelovati svi oni koji žele živjeti<br />
u miru, istini, pravdi i poštenju.<br />
Nije nužno da su to samo kršćani,<br />
naprotiv, duhovne su vježbe<br />
kroz povijest pomogle upravo<br />
onima koji nisu bili zadovoljni<br />
svojim životom i iskreno su tražili<br />
njegov smisao. Dakako, svaki<br />
pravi kršćanin rado dolazi na<br />
duhovne vježbe jer zna koliko<br />
je važno barem jednom godišnje<br />
isključiti se iz svakodnevne<br />
jurnjave i susresti se sa sobom<br />
i s Bogom na način kako to već<br />
duhovne vježbe predviđaju, tako<br />
da bi i svi susreti koji u njihovom<br />
životu trebaju uslijediti bili što<br />
kvalitetniji, a isto tako da bi i svi<br />
poslovi i planovi koje nose u srcu<br />
bili uspješno obavljeni. Ako pak<br />
u nekim situacijama nisu načisto<br />
što treba učiniti ili kako dalje<br />
živjeti – duhovne vježbe su i u<br />
takvim slučajevima mnogima su<br />
već pomogle. U Domu duhovnih<br />
vježbi četiri puta godišnje, dvaput<br />
u proljeće i dvaput najesen,<br />
organiziramo i tzv. bračne vikende.<br />
Njihova je svrha produbljivanje<br />
komunikacije između<br />
supružnika, jer je upravo komunikacija<br />
jedan od osnovnih preduvjeta<br />
uspješnog braka. Pored<br />
toga, u Domu se održavaju i razni<br />
seminari, tako da našim samostanom<br />
godišnje prođe najmanje<br />
tisuću ljudi.<br />
Vrijeme u kojem živimo ne ide<br />
na ruku mladim ljudima. Kako im<br />
Crkva može pomoći<br />
- Najprije treba reći da je Crkva<br />
jako širok pojam, prema hijerarhiji<br />
nju čine papa, biskupi, svećenici,<br />
redovnici i redovnice, a u nju<br />
spadaju i svi kršteni muškarci i<br />
žene, od rođenja do smrti…Ovdje<br />
bi naglasio i to da postoje i anonimni<br />
kršćani, to su oni koje vodi<br />
Duh Sveti a da ni sami toga nisu<br />
svjesni, to su oni koji žive pravedno<br />
i moralno, otvoreni za istinu i<br />
dobro, a nisu niti u jednoj od gore<br />
spomenutih kategorija jer još<br />
nisu upoznali Boga! Ako se tako<br />
gleda na Crkvu, onda možemo i<br />
sami zaključiti da Crkva mladima,<br />
za koje ste rekli da im vrijeme baš<br />
i ne ide na ruku, i te kako može<br />
pomoći… i pomaže. U toj i takvoj<br />
Crkvi, pa bila ona ne znam kako<br />
Utemeljeno 1973.<br />
mala, kao recimo zrnce pijeska<br />
u odnosu na cijelu obalu, i takva<br />
Crkva ima za mlade uvijek otvorena<br />
vrata i oni – ako u nju dođu,<br />
makar i njihove obitelji zakazale,<br />
makar i društvo podbacilo, oni<br />
sami – družeći se u ozračju Božje<br />
riječi, po molitvi i sakramentima,<br />
u povezanosti s drugima po<br />
načelu nesebične ljubavi mogu<br />
svladati svaki tsunami, pa dopirao<br />
on ne znam s koje strane.<br />
Postoji li u Vašem životu uopće<br />
vrijeme koje nije posvećeno drugima<br />
- Malo ima takvog vremena, ali<br />
to je moj poziv, to sam ja, nikada<br />
nisam osjetio da mi takvo vrijeme<br />
nedostaje. Kada se ne bavim<br />
čovjekom, čitam do kasno u noć.<br />
Uživam u našem prekrasnom<br />
vrtu, samo pogled na njega odmara<br />
me i daje snagu. Radi relaksacije,<br />
ponekad odem i na bazene<br />
u našu Thalassotheraphiju ili<br />
šećem prema Veprincu i uživam<br />
u prirodi.<br />
Nudimo vam:<br />
- kvalitetne popravke<br />
- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko,<br />
Citizen, Casio, Lorenz, Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil,<br />
Dkny, Esprit, Mexx<br />
- modni nakit od nehrajueg elika: Calvin Klein, Swatch,<br />
Fossil, Dkny<br />
- Polar – monitore srane frekvencije<br />
- komoru za testiranje vodootpornosti ronilakih satova<br />
- razliite baterije i remene za satove<br />
- baterije za slušne aparate i foto aparate<br />
<strong>Sretan</strong><br />
<strong>Uskrs</strong>!<br />
Maršala Tita 150<br />
51410 <strong>Opatija</strong><br />
Hotel Bellevue<br />
Tel: 051/210-539<br />
TRADICIJA - KVALITETA - POVJERENJE<br />
7<br />
rada, od keramike koja mi je najviše prirasla srcu,<br />
do grafike koju sam završila na Akademiji za primijenjenu<br />
umjetnost, zapravo se bavim multimedijalnom<br />
umjetnošću. Nisam se držala kronologije već<br />
sam više išla po jednom smislu likovnosti i trudila<br />
se na neki način da knjiga ne bude dosadna. Suradnica<br />
u dizajnu bila mi je nećakinja Aleksandra Saša<br />
Boman s kojom sam jako dobro surađivala i koja je<br />
napravila jednu modernu knjigu – rekla je Merle,<br />
sretna zbog izdavanja monografije koja je, kaže<br />
umjetnica , rezultat upornog rada, ali i slučajnosti.<br />
Poznata keramičarka, grafičarka i slikarica dobitnica<br />
je mnogih nagrada i priznanja, a tijekom svog<br />
stvaralačkog rada održala je niz izložbi u Hrvatskoj<br />
i inozemstvu. Promociju monografije organizirali su<br />
Hrvatski muzej turizma i Matica Hrvatska- ogranak<br />
Pazin. (M. Z.)<br />
Rekonstrukcija opatijske boćarije<br />
Započeli su radovi na rekonstrukcije opatijske boćarije<br />
čijim će se uređenjem stvoriti uvjeti za održavanje<br />
natjecanja u višim ligaškim rangovima. Dva<br />
postojeća joga će se izravnati te dograditi još dva<br />
nova kao i male betonske tribine. Grad je u investiciju<br />
uložio oko 215 tisuća kuna, a radove izvodi<br />
tvrtka Zanatoprema iz Rijeke. Radovi bi trebali biti<br />
gotovi do kraja svibnja, a predsjednik Boćarskog<br />
kluba <strong>Opatija</strong> Zoran Škrokov najavio je kako će na<br />
otvorenju zaigrati i boćarska reprezentacija Hrvatske.<br />
(K. T.)
anketa<br />
Piše: Ira Prebilić Banić, Snimio Nikola Turina<br />
Kakav je <strong>Uskrs</strong> u opatijskim domovima<br />
Patka s mlincima<br />
punici u čast<br />
travanj 2011.<br />
8<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Viktor Peršić, dr.med. (44):<br />
- Svejedno da li ste praktični ili nepraktični<br />
vjernik, <strong>Uskrs</strong> je dobra prilika za okupljanje<br />
obitelji. Niti moja obitelj u tome<br />
nije izuzetak. Naravno, započet ćemo s<br />
doručkom – pinca, šunka, tvrdo kuhana<br />
jaja i mladi luk, posve tradicionalno. Djeci<br />
pod obavezno ide ogromno čokoladno<br />
jaje, koje mora imati igračku, bez toga<br />
se ne priznaje. Nekada su to bila čokoladna<br />
jaja iz Trsta, sigurno ih se sjećate,<br />
no nekoliko godina unazad ta ista jaja<br />
kupujemo kod nas. Ukratko, uskršnja se<br />
čokolada vuče po ladicama negdje do<br />
ljeta, kada se počinje topiti i kada i doživi<br />
konačnu eliminaciju. Za <strong>Uskrs</strong> nam dolazi<br />
i punica iz Čakovca, ručak se uvijek<br />
sprema njoj u čast. Nastojimo joj ugoditi<br />
raznim delicijama, često upravo pripremom<br />
kakvog specijaliteta njenog kraja.<br />
Tako će se ove godine na našem blagdanskom<br />
stolu naći patka s mlincima,<br />
vjerujem da će punica biti zadovoljna.<br />
Đeni Hrvatin, ekonomistica (38):<br />
- <strong>Uskrs</strong> je još jedna prilika za okupljanje<br />
obitelji, a mojoj obitelji nikada dovoljno<br />
razloga za okupljanje i druženje! Kada<br />
nema nekog posebnog razloga, mi ga<br />
jednostavno izmislimo. Sada je tu <strong>Uskrs</strong>,<br />
divna prilika za našu sklonost. Naravno,<br />
sve započinje tradicionalnim uskršnjim<br />
doručkom: pogačom, šunkom, tvrdo<br />
kuhanim jajima i lukom. Pogačice sami<br />
radimo, jaja kuhamo u vodi od kapule i<br />
u najlonskoj čarapi, znate ono kad u čarapu<br />
dodate cvjetiće i listiće, pa ostanu<br />
otisci na jajima. Zatim pogačice i jaja razmijenjujemo<br />
sa susjedima i prijateljima.<br />
Vjernik sam i katolički blagdani kao što<br />
su <strong>Uskrs</strong> i Božić oduvijek za mene imaju<br />
posebno značenje. Asociraju me na obitelj,<br />
a obitelj je za mene vrhunska vrijednost,<br />
vrijednost koja je glavni pokretač<br />
svega što u životu činim. Zato svim ljudima<br />
dobre volje želim sretan <strong>Uskrs</strong>!<br />
Azra Cetina, umirovljenica (56):<br />
- U mojoj obitelji <strong>Uskrs</strong> započinje tradicionalnim<br />
uskršnjim doručkom koji pripremamo<br />
moj suprug, sin i ja. Jaja farbamo<br />
na tzv.prirodni način, tj. u lišću kapule.<br />
Što se tiče običaja razmjenjivanja jaja,<br />
nemamo pravila, ovisi o inspiraciji, poneku<br />
godinu ih razmjenjujemo s nama<br />
dragim ljudima, poneku ne, baš kao što<br />
i maslinove grančice blagoslovimo kako<br />
koje godine. Za ručak obično spremamo<br />
piletinu, prvenstveno zbog zdravlja, ipak<br />
je to lakše meso od janjetine. Iako ne pridajem<br />
strogi značaj običajima i iako sam<br />
muslimanka po vjeroispovijesti, <strong>Uskrs</strong> za<br />
mene ima posebno značenje. Povezujem<br />
ga s novim životom, s rađanjem, u vrijeme<br />
se <strong>Uskrs</strong>a osjećam još povezanija s<br />
drugim ljudima, taj me blagdan uzdiže. I<br />
zato, od sveg srca, svim vašim čitateljima<br />
i svim ljudima dobre volje želim sretan<br />
<strong>Uskrs</strong>!<br />
Mažoretkinje na<br />
Europsko prvenstvo<br />
Opatijske mažoretkinje nastupile su na 19. državnom<br />
turniru Saveza mažoretkinja i pom-pon<br />
timova Hrvatske za sve dobne uzraste koji ujedno<br />
ima i karakter kvalifikacijskog turnira za Europsko<br />
prvenstvo. U kategoriji solo štap kadeti osvojile su<br />
srebrnu, a u kategoriji trio štap kadeti zlatnu medalju<br />
te se kvalificirale za nastup na Europskom<br />
prvenstvu kojemu je ove godine domaćin Hrvatska<br />
i održati će se u Poreču. – Posebno nas veseli<br />
činjenica da je naš nagrađeni trio osvojio i posebnu<br />
nagradu za najbolju tematsku koreografiju,<br />
tj. najbolji spoj glazbe, odora i koreografije kao<br />
cjelovite priče. Nastupili smo na glazbu čakavske<br />
grupe Kolaž, a odore su bile u primorskim bojama<br />
s kapicama u obliku jedra te smo na taj način<br />
promovirali Opatiju i čitav naš kraj. Po prvi put su<br />
nastupile i naše mlađe kadetkinje, koje su svojom<br />
izvedbom pokazale da nema straha za budućnost<br />
Opatijskih mažoretkinja, rekla je trenerica Lori<br />
Kalčić. (K. T.)
svojim domovima, u krugu najmilijih,<br />
naši sugrađani dočekuju <strong>Uskrs</strong><br />
U<br />
uz tradicionalni uskršnji doručak – pogaču,<br />
šunku, jaja i luk. Za ručak, na stolu<br />
će se naći janjetina, teletina, piletina…a<br />
poneke će sretnice među punicama<br />
imati i tu privilegiju da se njima u čast<br />
pripremi patka s mlincima. Na veselje<br />
onih najmlađih, uskršnji će zeko protrčati<br />
vrtovima i stanovima, razmjenjivat<br />
će se obojana jaja, pogačice i dobre želje…<br />
Našim sugrađanima <strong>Uskrs</strong> simbolizira<br />
pročišćenje, novi život, priliku za<br />
okupljanje obitelji, psihološki odmor, a<br />
nekima i nadu da će nakon <strong>Uskrs</strong>a pronaći<br />
životnu suputnicu!<br />
ORDINACIJE SALAMON d.o.o.<br />
M. Tita 65 • 51410 <strong>Opatija</strong><br />
Privatne specijalističko - konzilijarne djelatnosti:<br />
• ginekologija i opstetricija<br />
• ortopedija<br />
• dermatologija i venerologija<br />
Telefon: 051/701 693<br />
www.ordinacije-salamon.hr<br />
Zdravko Galešev, električar (57):<br />
- Ne idem u crkvu, nemam klasičnog<br />
uskršnjeg doručka, na uskršnje jutro doručkujem<br />
uobičajeno. I ručak mi je takav,<br />
pojedem nešto svakodnevno. Kad ne bi<br />
živio sam, možda bi bilo drugačije. I bilo<br />
je drugačije dok je mama bila živa, ona<br />
bi uvijek nešto spremila, imali smo i pravi<br />
uskršnji doručak, i pravi ručak, došli bi<br />
nam moj brat, žena i mali. Možda mi i ove<br />
godine dođe brat. Bilo kako bilo, <strong>Uskrs</strong><br />
posljednjih godina za mene predstavlja<br />
prvenstveno odmor. Kako se zbog posla<br />
svakodnevno dižem u 5 sati ujutro,<br />
psihološki mi dobro djeluje spoznaja da<br />
to ne moram učiniti i na uskršnje jutro.<br />
Jednostavno se opuštam i odmaram psihu.<br />
Nisam usamljen, doma mi nije teško<br />
biti sam…Kad poželim društvo izađem, a<br />
vani se društvo uvijek nađe. Zato bi moja<br />
poruka ljudima za <strong>Uskrs</strong> bila: Ljudi, odmorite<br />
se, dobro pojedite i popijte!<br />
Antonija Manestar, umirovljenica (67):<br />
- Moja kći, unuk i zet dođu k meni već dan<br />
prije <strong>Uskrs</strong>a, prava su napast… ha, ha, naravno<br />
da se šalim, pa govorim o svojim<br />
najmilijima! Za uskršnji doručak pincu ne<br />
radim sama, kupim gotovu, ali zato jaja<br />
kuham zajedno s ljuskama kapule, posve<br />
ekološki. Za ručak obično spremim teletinu<br />
s mladim krumpirom, vjerujem da će<br />
tako biti i ove godine. I naravno, i ove će<br />
godine uskršnji zeko za mog unuka posakrivati<br />
po stanu jaja. Uskršnji doručak<br />
ne blagoslovim, u crkvu kao instituciju ne<br />
vjerujem pa je nikada niti ne posjećujem.<br />
Ali <strong>Uskrs</strong> držim lijepim običajem koji poštujem,<br />
baš kao što poštujem i sve prave<br />
vjernike. <strong>Uskrs</strong> doživljavam kao proljeće,<br />
kao ponovno rađanje i duhovnu obnovu.<br />
Zato svim ljudima dobre volje, bili oni<br />
vjernici ili ne, želim da proslave <strong>Uskrs</strong> u<br />
miru, ljubavi i zadovoljstvu.<br />
Željko Rubeša, automehaničar (42):<br />
- Za uskršnji doručak imati ćemo klasiku<br />
– pincu, šunku, jaja i luk. I svi ćemo<br />
se okupiti: braća, sestre, tatina braća,<br />
mamina braća… Maminoj braći to i nije<br />
neki problem, žive samo kat iznad nas…<br />
Nekada je cijelu uskršnju ceremoniju<br />
vodila nona, danas je vodi mama. Stara<br />
smo vološćanska obitelj, od 1906.godine<br />
živimo na istom mjestu. Sebe smatram<br />
vjernikom, odgojen sam tako, u osnovnoj<br />
sam školi imao i problema zbog toga.<br />
No moram priznati da mi je do 1990.-te<br />
puno veći gušt bio odlaziti u crkvu nego<br />
što mi je to danas, danas je sve to skupa<br />
prenapuhano. I strašno sam ogorčen<br />
zbog toga što su zatvorili zvona vološćanske<br />
crkve zbog antena, ona ista zvona<br />
na koja sam se penjao još kao dječak.<br />
Uglavnom, <strong>Uskrs</strong> doživljavam kao čišćenje,<br />
kao novi život. Evo, možda nakon<br />
<strong>Uskrs</strong>a nađem i ženu!<br />
9<br />
Natjecanje u prvoj pomoći<br />
Gradsko natjecanje u pružanju prve pomoći za<br />
osnovne i srednje škole s područja Liburnije održano<br />
je 12. ožujka u prostorijama opatijskog Crvenog<br />
križa. U praktičnom dijelu natjecanja sudionici<br />
su pokazali znanje iz ljudskih prava, prava djece,<br />
povijesti Crvenog križa i humanih vrijednosti prve<br />
pomoći, dok je u praktičnom dijelu svaka ekipa morala<br />
pružiti prvu pomoć trojici ozlijeđenih. Najbolji u<br />
kategoriji podmlatka bili su opatijski osnovnoškolci,<br />
u sastavu Katarina Mance, Matea Fabijan, Tina Zorić,<br />
Matea Gregov, Ani Slosar i Gabriela Draženović<br />
s mentoricom Rajkom Mušćo, dok je u kategoriji<br />
mladeži najuspješnija bila ekipa Gimnazije Eugena<br />
Kumičića u sastavu Josip Basan, Ivona Brajković, Lea<br />
Delić Ibukić, Martina Glavan, Roberta Jurčić i Anton<br />
Banovac s mentorom dr. Jasminom Hamzićem te su<br />
se plasirali na Županijsko natjecanje koje će se održati<br />
u travnju u Vrboskom. K.T.
akcije<br />
Halugica<br />
zove djecu<br />
u knjižnicu<br />
Piše Aleksandar Vodopija<br />
Amerikanci u knjižnici<br />
travanj 2011.<br />
10<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Opatijska knjižnica «Viktor<br />
Car Emin» u proteklih mjesec<br />
dana imala je dva značajna<br />
događaja. Prvi je neformalan<br />
posjet diplomata iz SAD-a koji<br />
su došli potaknuti sugestijom<br />
Američkog kutka Sveučilišne<br />
knjižnice u Rijeci. Obišli su cijelu<br />
knjižnicu iskazavši velik interes<br />
na svim poljima. Posebno su zanimanje<br />
pokazali za događanja<br />
u samoj knjižnici, za stranu literaturu<br />
te kompletno poslovanje,<br />
kao i komunikaciju s korisnicima.<br />
Dogovorena je i buduća suradnja<br />
sa jednom od knjižnica u<br />
američkoj državi Virginia.<br />
Drugi je već postao tradicija –<br />
obilježavanje Međunarodnog<br />
dana dječje knjige. Datum je,<br />
naravno, poznat – 2. travnja, rođendan<br />
velikog Hansa Christiana<br />
Andersena.<br />
- Svi pamtimo barem neke od<br />
njegovih prekrasnih bajki, od<br />
kojih među najpoznatije spada<br />
‘’Mala sirena’’, no znademo li da<br />
u našoj literaturi možemo naći<br />
djelo koje na neki način korelira<br />
upravo sa navedenom pripovijetkom<br />
Govori li Vam išta<br />
spominjanje ‘’Halugice’’ Ona je<br />
junakinja istoimene alegorijske<br />
bajke našeg Vladimira Nazora.<br />
Rođena je iz ljubavi ribara i<br />
morske sirene i u neprestanom<br />
je traženju svojih pravih korijena.<br />
Žudeći za ljubavlju gorštaka,<br />
Halugica postavlja uvjet proscima:<br />
njezina će ruka pripasti<br />
onome tko joj donese ‘’facol<br />
rakamani’’ – vezeni rubac koji<br />
predstavlja njezinu vezu s majkom,<br />
objašnjavaju u opatijskoj<br />
knjižnici.<br />
Malo je onih koji znaju da je<br />
Nazor svoju nesretnu heroinu<br />
iznjedrio na svijet upravo u našem<br />
kraju, iznad Opatije, u Kastvu.<br />
Opatijska knjižnica našla je<br />
prikladan način da mu se oduži:<br />
novootvoreni dječji kutak nazvan<br />
je upravo ‘’Halugica’’. Tako<br />
knjižnica koja nosi ime Viktora<br />
Cara Emina, napokon ima i svoju<br />
dječju oazu nazvanu po junakinji<br />
Eminovog dugogodišnjeg<br />
prijatelja Nazora. Dječji je kutak<br />
zamišljen kao mjesto gdje će<br />
djeca provoditi svoje slobodno<br />
vrijeme osmišljeno i kreativno, a<br />
kako bi dobio dobar vjetar u jedra<br />
inauguriran je upravo povodom<br />
ovogodišnjeg Međunarodnog<br />
dana dječje knjige kada se<br />
održalo i druženje s članovima<br />
Dječjeg gradskog vijeća i učenicima<br />
OŠ ‘’Rikard Katalinić Jeretov’’,<br />
gdje su djeca imala priliku<br />
da kroz priču ožive lik Halugice<br />
i, njome nadahnuti, a uz pomoć<br />
akademske slikarice Valentine<br />
Bošnjak, izrađuju radove koji će<br />
biti putokaz za izradu znaka novog<br />
kutka.<br />
Mame u akciji<br />
“Kupi – prodaj – zamijeni”<br />
Dječja kolica, hodalice, bicikl,<br />
igračke, slikovnice i dječja<br />
odjeća nudili su se na štandovima<br />
Trećeg sajma rabljene dječje<br />
opreme “Kupi – prodaj – zamijeni”<br />
održanog 9. travnja u sportskoj<br />
dvorani hotela <strong>Opatija</strong>.<br />
Opatijska udruga za promicanje<br />
zdravog života ”Spiritus movens”<br />
uz pokroviteljstvo Grada<br />
Opatije jednom mjesečno organizira<br />
sajam na koji roditelji<br />
donose dječju opremu i odjeću<br />
koja im više ne treba, a ponekad<br />
gostuju i proizvođači dječje<br />
odjeće koji nude svoje proizvode<br />
po prigodnim cijenama.<br />
- Zamisao je da roditelji prodaju<br />
suvišnu dječju opremu, igračke i<br />
odjeću ili je zamijene za neki artikl<br />
koji im je potreban. Na taj se<br />
način ne samo rješavaju nepotrebnih<br />
stvari koje im zauzimaju<br />
prostor, već u ovo recesijsko<br />
vrijeme ostvaruju povrat dijela<br />
sredstava koje su uložili u skupu<br />
dječju opremu, igračke i odjeću,<br />
rekla je predsjednica Udruge i<br />
inicijatorica opatijskog sajma<br />
Milena Obradović Konjevoda.<br />
Ideju za organiziranje sajma<br />
buduća mama Milena dobila<br />
je u razgovoru s drugim budućim<br />
mamama na vježbanju za<br />
trudnice koje organizira udruga<br />
“Spiritus movens”, kao i na maratonu<br />
mama i beba na Učku,<br />
čiji su također organizatori.<br />
– Mnogi imaju kod kuće očuvanu<br />
i nosivu dječju odjeću te<br />
Piše Kristina Tubić<br />
Snimio Nikola Turina<br />
gotovo novu dječju opremu<br />
koja sigurno nekome treba, a<br />
svi znamo koliko je novo skupo.<br />
Neke stvari koje roditelji donesu<br />
na sajam su sasvim nove i<br />
još imaju etiketu, jer su kupili ili<br />
dobili na poklon krivu veličinu.<br />
Po uzoru na mnoge europske<br />
gradove te Zagreb odlučili smo<br />
i u Opatiji pokušati s dječjim<br />
sajmom i mogu reći da smo za<br />
sada vrlo zadovoljni. Odaziv<br />
nije jako velik, ali ljudima treba<br />
vremena da se priviknu na nove<br />
stvari kao što je ovaj sajam, kazala<br />
je Obradović Konjevoda te<br />
pozvala sve zainteresirane da<br />
posjete sajam koji se organizira<br />
drugu subotu u mjesecu te donesu<br />
dječje stvari za prodaju ili<br />
zamjenu.<br />
Rezervacija štanda<br />
i sve informacije o<br />
sajmu mogu se dobiti<br />
na telefon 098/629<br />
337. Neki artikli koji<br />
se ne uspiju prodati<br />
ili zamijeniti na sajmu<br />
se fotografiraju, a<br />
obavijesti i kontakti<br />
prodavatelja mogu<br />
se naći na Facebooku<br />
na stranici Udruge<br />
Spiritus movens.
Piše Marijana Zorić<br />
Snimio Nikola Turina<br />
u posjetu – MO Centar II<br />
Umorni<br />
od dopisivanja<br />
PROJEKT DOŠAO NA RED<br />
Početak radova na Cesti Carmen Sylva oduševila je<br />
članove mjesnog odbora, ali su ostali iznenađeni jer<br />
su za radove saznali samo dva dana prije početka.<br />
– Malo je neobično obzirom da mi forsiramo taj projekt već<br />
dvanaest godina, ali to vam je ta suradnja mjesnih odbora i<br />
Grada – kažu u Centru II, ipak zadovoljni zbog početka radova.<br />
11<br />
Predsjednik mjesnog odbora<br />
Centar II., Igor Slavić nedavno<br />
je, nažalost, preminuo,<br />
pa je mjesto vršitelja dužnosti<br />
preuzeo njegov zamjenik Luka<br />
Skorić. Članovi mjesnog odbora<br />
Branimir Jorgić, Čedna Hotzi,<br />
Bruno Bertolini, Slavko Bošnjak,<br />
Đilo Pastorčić, te nova članica<br />
Lidija Bagarić sastaju se po potrebi,<br />
a najčešće se dogovaraju<br />
putem telefona.<br />
– Nekada smo se sastajali češće,<br />
a sad se to nekako prorijedilo.<br />
Ja sam zadužen za papirologiju<br />
još ovo kratko vrijeme dok ne<br />
budu izbori – rekao je Skorić,<br />
koji će s krajem ovog mandata<br />
prekinuti rad u mjesnom odboru.<br />
– Dosta mi je, ne kažem da<br />
je zauvijek, ali na ovim izborima<br />
se neću natjecati. Čekam neka<br />
bolja vremena – kazao je Skorić<br />
i istaknuo kako rad u MO zahtjeva<br />
puno vremena i truda.<br />
Najveći problem Centra II su<br />
nerazvrstane ceste, loši prilazi<br />
naseljima, te sanacija stepeništa,<br />
a to je i ono što najviše<br />
muči stanovnike. – To vam je<br />
dopis na dopis. Za sve morate<br />
pisati dopise, i tako unedogled,<br />
a ponekad se pitate<br />
kamo sve to vodi – kaže Skorić,<br />
koji se u MO uključio jer je<br />
htio napraviti nešto dobro za<br />
svoje mjesto i stanovnike.<br />
Mjesni odbor Centar II proteže<br />
se od potoka Vrutki i obuhvaća<br />
cijeli dio iznad Nove ceste do<br />
kuda sežu granice Grada. – MO<br />
je velik, ali jako smo zadovoljni<br />
jer su članovi iz različitih dijelova<br />
te je cijelo područje bilo<br />
zastupljeno, odnosno svatko<br />
je mogao upozoriti na probleme<br />
koji muče određeno područje.<br />
Jako sam zadovoljan, a<br />
dalje ćemo vidjeti – rekao je<br />
Jorgić. -Za rad u mjesnom odboru<br />
važan je entuzijazam jer<br />
mjesni odbori zapravo nemaju<br />
nikakvu funkciju, budžet je premali<br />
i za sve se treba obraćati<br />
gradskoj vlasti. Naravno tu su i<br />
novčana sredstva, ne samo da<br />
volontiraš nego još i daješ – rekao<br />
je Skorić. Čedni Hotzi ovo<br />
je drugi mandat, ali ove godine<br />
se neće kandidirati. – Meni je<br />
jako velika čast biti u mjesnom<br />
odboru, ali moram iskreno reći<br />
da mi je puna pipa i zato odustajem.<br />
Smatram da bi suradnja<br />
mjesnog odbora i Grada<br />
trebala biti puno bolja. Kad su<br />
izbori svi svašta obećavaju, a<br />
kasnije se na to zaboravi, uvijek<br />
ista priča – rekla je Hotzi,<br />
nezadovoljna jer i za najsitnije<br />
stvari treba godina dana kako<br />
bi se riješile.<br />
Promocija nordijskog hodanja<br />
Opatijske šetnice Lungomare i Carmen Sylva privukle<br />
su svojom ljepotom članove zagrebačkog kluba<br />
nordijskog hodanja Zona srca te su svoj tečaj organizirali<br />
u Opatiji. Nekoliko sudionika iz Rijeke i Opatije<br />
pridružilo se instruktorici prof. Silviji Zoković koja ih<br />
je uputila u osnove nordijskog hodanja, te su zajedno<br />
uživali u ljepotama Opatije, lijepom vremenu i<br />
zdravom zraku na tečaju koji je trajao dva dana.<br />
- Nordijsko hodanje jedan je od sportova u najvećem<br />
usponu posljednjih godina u svijetu jer predstavlja<br />
idealnu aktivnost za modernog čovjeka.<br />
Ublažava bolove u vratu, leđima i donjem dijelu<br />
kralježnice, a i energetska potrošnja je veća negoli<br />
kod običnog hodanja. Može se prakticirati bilo gdje,<br />
na asfaltu, zemlji ili pijesku, a nije bitno niti doba<br />
dana niti doba godine, kao ni starosna dob hodača,<br />
objasnila je profesorica kineziologije Zoković koja se<br />
ovim sportom bavi već niz godina i redovno u Zagrebu<br />
održava tečajeve. K.T.
gradska uprava<br />
S lijeva na desno: Viena Balen - Tomica Štivić - Mirta Tomulić<br />
travanj 2011.<br />
12<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Piše Lidija Lavrnja, Snimio Nikola Turina<br />
Građani se mogu<br />
doći informirati u<br />
naš Odjel, ili nas<br />
mogu kontaktirati<br />
putem telefona<br />
(Tomulić 680-136,<br />
Štivić 680-137)<br />
i maila (plan@<br />
opatija.hr).<br />
U Odjelu sada<br />
radimo na nizu<br />
novih projekata i<br />
planova, a što se<br />
tiče dosadašnjih<br />
prostornih<br />
planova oni su<br />
svima dostupni<br />
na inter<strong>net</strong>u,<br />
poručuju<br />
iz Odjela za<br />
prostorno<br />
planiranje.<br />
Građani “uvučeni” u planiranje<br />
Kada imaju neka pitanja i nedoumice,<br />
ili žele dobiti informativnog<br />
sustava prostornog čić - da smo uvijek otvoreni za Također obavljam i uvide u idej-<br />
Grada Opatije, vođenju infor-<br />
- Želio bih naglasiti – kaže Štivi-<br />
namjeni na njihovim parcelama.<br />
macije koje se odnose na prostorne<br />
uređenja, izradi pripadajućih sva pitanja i pomoć građanima ne projekte koji su u postupcima<br />
planove građani najčešće akata, te praćenju pripreme, i stručnim službama. To se naj-<br />
izdavanja rješenja o uvjetima<br />
dolaze u Grad Opatiju. Tražene izrade i donošenja dokumenata bolje vidjelo i prilikom nedavno<br />
završenih javnih rasprava o<br />
građenja ili lokacijskih dozvola,<br />
informacije tada im daju djelatnici<br />
Upravnog odjela za prostor-<br />
poslova vezanih za urbanizam, Urbanističkom planu uređenja<br />
prostornog uređenja. Osim ovih<br />
a vodim i evidenciju dozvola za<br />
gradnju u geoinformatičkom sustavu<br />
(GIS-u).<br />
no planiranje. Pritom, najčešće rade i na pripremi i praćenju Dobreća i Urbanističkom planu<br />
dolaze u kontakt s višom stručnom<br />
izrade dokumenata potrebnih uređenja Okoli Dujmić- Falalelići<br />
suradnicom za prostorno<br />
uređenje Mirtom Tomulić dipl.<br />
ing građevinarstva, te višim<br />
stručnim suradnikom za prostorno<br />
za realizaciju izgradnje gradskih<br />
razvojnih projekata. Uz to, pripremaju<br />
stručne podloge studija<br />
i drugih dokumenata nužnih za<br />
– Katinići. Rado čujemo povratne<br />
informacije od građana, i voljeli<br />
bi da nam oni češće iznose<br />
neka svoja saznanja i zapažanja.<br />
Kad je riječ o trenutnim aktivnostima,<br />
saznali smo da su u<br />
Odjelu angažirani na pripremi<br />
arhitektonskog natječaja za nat-<br />
uređenje i potporu razvojnim izradu prostornih planova i grad-<br />
Pogotovo je važno da nam to krivanje Ljetne pozornice i oko<br />
projektima, Tomicom Štivićem, skih razvojnih projekata. Iako im iznesu u početnim fazama izrade<br />
planova. Poželjno je da gra-<br />
javne rasprave o Studiji utjecaja<br />
dipl.ing. arhitekture, a oni su oni je Odjel brojčano mali kažu da se<br />
na okoliš zahvata – autocesta A8<br />
i naši sugovornici na ovu temu. uspješno stručno nadopunjuju, đani prate javne medije, jer onda<br />
– dionica Rogovići – Matulji tj. tunelske<br />
ceste. Budući da rasprava<br />
Inače, pročelnik ovog Odjela je budući su u njemu zastupljene ne samo da imaju informacije o<br />
Zdenko Tupanjac, dipl. ing. građevinarstva,<br />
a od ove godine u prostornim uređenjem i građe-<br />
i aktivno uključivati. Rad našeg završava petnaestog travnja lju-<br />
primarne struke koje se bave nekim planovima, već se mogu<br />
njemu radi i volonterka Viena njem. U svom radu surađuju s Odjela je transparentan i svi di dolaze kod njih zbog uvida u<br />
Balen, dipl. ing. građevinarstva. drugim gradskim odjelima, ali i dokumenti dostupni su na web Studiju i eventualnih primjedbi.<br />
Kako je biti na usluzi građanima sa susjednim jedinicama lokalne<br />
samouprave, te nadležnim Na njegove riječi nadovezala se spravu su Urbanistički plan ure-<br />
stranicama Grada Opatije. Inače, u pripremi za javnu ra-<br />
samo jedan segment njihovog<br />
rada, Tomulić i Štivić ističu da se<br />
glavnina poslova Odjela bazira<br />
na praćenju stanja u prostoru<br />
županijskim i državnim tijelima.<br />
Dobro surađuju i s predstavnicima<br />
opatijskih mjesnih odbora.<br />
Tomulić koja kaže: - U mojoj domeni<br />
je primjerice davanje građanima<br />
informacije o planiranoj<br />
đenja naselja Pobri i Urbanistički<br />
plan uređenja naselja Poljane –<br />
Menderi – Strmice.<br />
Sat za pla<strong>net</strong>u Zemlju<br />
Trinaest hrvatskih gradova, među kojima je i <strong>Opatija</strong>,<br />
priključilo se globalnoj akciji u organizaciji Svjetskog<br />
fonda za prirodu (WWF) koji se održava svake<br />
godine posljednje subote mjeseca ožujka u 20.30<br />
sati. U to vrijeme, milijuni ljudi i tisuće poslovnih subjekata<br />
isključuju svjetla na sat vremena i tako šalju<br />
poruku da svakodnevnom brigom za uštedu energije<br />
pridonosimo zaštiti prirodnih bogatstava našeg<br />
pla<strong>net</strong>a, a prekomjernom potrošnjom joj štetimo i<br />
pridonosimo klimatskim promjenama. Grad <strong>Opatija</strong><br />
pridružio se akciji te ugasio svjetla na svojim zgradama,<br />
a članovi udruge Žmergo i građani Opatije ispred<br />
tržnice su svoju poruku poslali prigodnim majicama i<br />
transparentima te upaljenim svijećama. (K. T.)<br />
Popis stanovništva bez problema<br />
Prvog travnja započeo je popis stanovništva, kućanstava<br />
i stanova i trajat će sve do 28. travnja. U Opatiji<br />
na njemu radi 43 popisivača i 6 kontrolora, a građani<br />
u upitniku moraju odgovoriti na 45 pitanja koja<br />
obuhvaćaju osnovne podatke o osobi, vlasništvu<br />
nad nekretninama, stambenim uvjetima, ali i o informatičkoj<br />
pismenosti, obrazovanju, nacionalnosti<br />
i vjeroispovijesti. Popisivači sa sobom nose kovčežić<br />
s logom Popisa tako da su prepoznatljivi građanima.<br />
Prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja<br />
ove godine. U opatijskoj popisnoj ispostavi koja<br />
djeluje u Gradskoj vijećnici kažu da do sada nije bilo<br />
nikakvih problema niti prigovora građana. (K. T.)
Opatijci na proslavi<br />
800 godina Balatonfüreda<br />
Mnogo je onih koji iz Balatonfüreda dolaze<br />
na odmor u Opatiju, isto tako Balatonfüred<br />
je idealna kontinentalna destinacija<br />
za odmor, uživanje u gastronomiji i<br />
rekreaciji - npr. dugim vožnjama biciklom.<br />
INFO:www.balatonfured.com<br />
Pogled na luku Balatonfüred<br />
i poluotok Tihany<br />
Gradonačelnik dr. Istvan<br />
Boka uručuje poklon<br />
gradonačelniku Ivi Dujmiću<br />
timljenih gradova (Kouvala iz<br />
Finske, Kovászna iz Rumunjske<br />
i Germering iz Njemačke).<br />
Balatonfüred posljednih godina<br />
bilježi veliki destinacijski napredak,<br />
uređeno je niz fasada u<br />
užem centru grada, sredstvima<br />
EU sufinancirana je rekonstrukcija<br />
yacht cluba, zatim rekonstrukcija<br />
gradske plaže, trga i<br />
nekoliko prilaznih cesta. Uređene<br />
su duge biciklističke staze<br />
i šetnice, a njihov ambiciozni<br />
gradonačelnik dr. Istvan Boka<br />
zastupnik je i u mađarskom parlamentu.<br />
Da se radi o izuzetno<br />
osebujnom gradonečalniku svjedoče<br />
činjenice da je ovaj doktor<br />
prava gradonačelnik već u<br />
trećem mandatu, na izborima<br />
prije godinu dana pobijedio je s<br />
najvišim postotkom glasova na<br />
loklanim izborima u cijeloj Mađarskoj<br />
te je uspio povući značajna<br />
EU sredstva za svoj grad u<br />
zadnjih šest godina.<br />
13<br />
Piše Ana Brumnjak Iličić<br />
Čast nam je imati ovako lijep<br />
i napredan partnerski grad<br />
te se ovom prilikom posebno<br />
zahvaljujem vrijednim kolegama<br />
iz Vaše uprave zahvaljujući<br />
kojima već petnaest godina<br />
uspješno surađujemo rekao je<br />
gradonačelnik Ivo Dujmić, koji je<br />
zajedno s predsjednikom opatijskog<br />
Gradskog vijeća O’Brienom<br />
Sclaunichom, s udjelovao na<br />
svečanosti obilježavanja 800<br />
godina postojanja mjesta Balatonfüred<br />
u Mađarskoj.<br />
Gradić s oko trinaest i pol tisuća<br />
stanovnika na sjevernoj obali<br />
jezera Balaton, početkom travnja<br />
organizirao je niz svečanosti<br />
povodom obilježavanja visoke<br />
obljetnice između kojih se ističe<br />
nekoliko događanja povodom<br />
mađarskog predsjedanja EU i<br />
otvaranje HUNFILA 2011 - međunarodne<br />
filatelističke izložbe<br />
u koju je bila uključena i <strong>Opatija</strong>.<br />
Osim opatijske delegacije<br />
svečanosti su nazočili i predstavnici<br />
njihovih ostalih zbra-<br />
Vaszary vila – muzej, knjižara<br />
i kafić u centru mjesta
U tijeku niz radova na II fazi izgradnje<br />
liburnijske sanitarne kanalizacije<br />
U Ičićima započela<br />
gradnja uređaja<br />
za pročišćavanje<br />
otpadnih voda<br />
travanj 2011.<br />
14<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
okviru druge faze izgradnje liburnijske sanitarne kanalizacije (<br />
U Jadranski projekt) u Ičićima su započeli radovi na izgradnji uređaja<br />
za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj će biti smješten nedaleko<br />
restorana Venecija, a planiran je za prvi stupanja pročišćavanja<br />
otpadnih voda. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 38.833.485,28 kn<br />
(bez PDV-a). Opterećenje mu je 58.282 ES ( ekvivalent stanovnika), a<br />
izvođači radova su Zajednica ponuditelja Viadukt d.d. Zagreb, G.P. Krk<br />
U<br />
d.d. Krk, Euro Mec Slr Italija, Construzioni Dondi S.p.A. Italija i Hidroing<br />
d.o.o. Osijek. Rok izvođenja radova je dvadeset i četiri mjeseca, a nakon<br />
toga slijedi dvanaest mjeseci probnog rada, nakon čega će uslijediti<br />
primopredaja objekta. Nadzor obavljaju Zajednica ponuditelja<br />
Wyg International Ltd. Nottinghamshire, Engleska i Hidroplan d.o.o.<br />
iz Zagreba, a vrijednost ugovorenih usluga nadzora iznosi 732.590,91<br />
kn (bez PDV-a).<br />
Radovi u Voloskom, Ičićima i Iki<br />
tekstu Radovi u Voloskom, Ičićima i Iki objavljenom u prošlom broju<br />
Opatije Komunalac je naveo podatke o vrijednostima radova na<br />
spomenutim područjima. Kako bi detaljnije informirali javnost navodimo<br />
i podatke o ugovorenim iznosima za spomenute radove. Vrijednost<br />
sveukupno ugovorenih radova je 3.856.580,48 kn (bez PDV-a),<br />
za CS “Ika oni iznose 1.465.191,30 kn (bez PDV-a), kolektor Most Ičići s<br />
rekonstrukcijom obalnog šetališta 1.545.094,07 kn (bez PDV-a), te za<br />
tlačni vod CS “Volosko” 846.295,11 kn (bez PDV- a.).<br />
Direktor, Ervino Mrak d.i.g.
Najjači kongresi<br />
U Grand hotelu Adriatic održano je uistinu<br />
mnogo kongresa, seminara i stručnih<br />
skupova. Evo samo neki od značajnijih<br />
kongresa od otvorenja Kongresne dvorane:<br />
• Kongres Međunarodne skijaške federacije<br />
FIS,1971 god. - 600 sudionika<br />
•Europski kongres o prevenciji<br />
alkoholizma i ovisnostima o drogama<br />
IPCA (1985. god. - 1000 sudionika)<br />
•VII svjetska konferencija Međunarodnog<br />
društva za obiteljsko pravo<br />
(1991. god. - 300 sudionika)<br />
•Europski kongres o neurofarmakologiji<br />
(1999. god. - 500 sudjelovatelja)<br />
Međunarodni skup pravnika u suorganizaciji<br />
s Međunarodnim sudom za ratne zločine<br />
u Haagu (1999. god. 200 sudionika)<br />
• XVIII Kongres Europskog<br />
udruženja direktora bolnica<br />
(2000. god. - 250 sudionika)<br />
•Kongres Alpe Adria Hepato-pankreato<br />
biljarna kirurgija i medicina (<br />
2001. god. - 300 sudionika)<br />
•EIZO - međunarodno savjetovanje Energija i<br />
zaštita okoline (2002.god. - 200 sudionika)<br />
• 23. IAS - međunarodni znastveni skup<br />
sedimentologa (2003. god. - 250 sudionika)<br />
•10. međunarodno savjetovanje<br />
Novija dostignuća u kromatografiji<br />
(2004. god. - 200 sudionika)<br />
• XX. međunarodni znanstveni susret<br />
stručnjaka za plin i sastanak IGU WOC<br />
(2005. god. - 300 sudionika)<br />
• 3. Srednjeeuropska konferencija o<br />
glini (2006. god. - 300 sudionika)<br />
• X. Međunarodni kongres o reproduktivnoj<br />
imunosti (2007. god. - 300 sudionika)<br />
svibnju 1971. svečano je<br />
U otvorena Kongresna dvorana<br />
Grand hotela Adriatic kongresom<br />
FIS-a (International Ski<br />
Federation), čime je započeo<br />
kongresni turizam u Opatiji i<br />
uopće na Jadranu. Sve do danas<br />
GH Adriatic profesionalno<br />
uz stručnu tehničku podršku i<br />
suvremenom audio-vizualnom<br />
opremom vrlo uspješno posluje<br />
na domaćem i međunarodnom<br />
tržištu. Hotel raspolaže kapacitetom<br />
od 15 do 550 osoba, koliko<br />
prima amfiteatralna kongresna<br />
dvorana, a ukupan kapacitet<br />
je 1040 mjesta raspoloživih u 8<br />
dvorana za sastanke. Godišnje<br />
se u Adriaticu održi 200-tinjak<br />
kongresa, seminara, konferencija<br />
i stručnih skupova.<br />
Od otvorenja Kongresne dvorane<br />
do danas restaurirana je tri<br />
puta. Zadnji put kompletno je renovirana<br />
prije pet godina, otkrio<br />
nam je šef kongersne tehnike<br />
Duško Bjelanović, koji je zaposlenik<br />
GH Adriatic već 41 godinu.<br />
Suvremena oprema<br />
- U početku bio sam ispomoć u<br />
kongresnom sektoru, a od 80-ih<br />
radim isključivo kao kongresni<br />
tehničar. Posao je vrlo interesantan<br />
i dinamičan, to je radno<br />
mjesto koje traži cijelog čovjeka<br />
i nema radnog vremena. Za trajanja<br />
kongresa na raspolaganju<br />
sam organizatoru od tehničkih<br />
dogovora do realizacije. Organizator,<br />
odnosno klijent mora<br />
biti zadovoljan, što znači da<br />
moramo udovoljiti svim njegovim<br />
zahtjevima. U počecima na<br />
raspolaganju smo imali dijaprojektore<br />
na povlačenje, zatim su<br />
na red došli dijaskopi pa grafoskopi,<br />
a danas u kongresnom<br />
centru na raspolaganju imamo<br />
Inter<strong>net</strong> corner i najsuvremeniju<br />
audio-vizualnu opremu, od<br />
DVD- i CD playera, laptopa i LCD<br />
projektora, do fiksnih i bežičnih<br />
mikrofona, simultanog prevođenja,<br />
interne televizije i drugog.<br />
Konstantno pratimo novitete u<br />
kongresnoj tehnici i u skladu s<br />
potrebama i zahtjevima kupujemo<br />
novu opremu. Prilagođavamo<br />
se zahtjevima tržišta i ne<br />
može se dogoditi da odbijemo<br />
klijenta zbog eventualnih zahtjeva<br />
koje ne možemo ispuniti. Ako<br />
se i dogodi da trenutno nemamo<br />
Četrdeseti<br />
rođendan<br />
Kongresne dvorane Adriatic<br />
nešto od opreme koja je klijentu<br />
potrebna, snalazimo se iznajmljivanjem<br />
od naših za to specijaliziranih<br />
suradnika, a svake dvije<br />
godine kupujemo i nove laptope,<br />
kaže naš sugovornik. Otkrio nam<br />
je i da je u svojim kongresnim<br />
počec-ima hotel Adriatic gotovo<br />
šest mjeseci ugošćivao različite<br />
kongrese, dok je danas situacija<br />
drugačija.<br />
Profesionalna usluga<br />
jubileji<br />
Piše Kristina Staničić<br />
Snimio Nikola Turina<br />
Duško Bjelanović 15<br />
Prije svega raspadom bivše<br />
države došlo je do promjena,<br />
točnije do smanjenja broja kongresa<br />
i seminara s područja država<br />
bivše Jugoslavije, a danas<br />
postoji sve više i otvara se sve<br />
više kongresnih dvorana i centara<br />
diljem države. Samo u Opatiji<br />
posljednjih su godina i drugi hoteli<br />
u svoju ponudu uvrstili dvorane<br />
za sastanke i kongrese, a da<br />
se ne spominje druge gradove<br />
i regije. Prema riječima Duška<br />
Bjelanovića, previše je svaštarenja<br />
na turističkom tržištu, a puno<br />
je bolja opcija specijalizacija hotelske<br />
kuće za određenu vrstu<br />
turizma. Na taj način postiže<br />
se bolja kvaliteta i pruža adekvatnija<br />
i profesionalnija usluga.<br />
Prednost kongresnog turizma,<br />
prema Bjelanovićevim riječima,<br />
je u tome što su kongresni gosti<br />
u nepisanom pravilu čak bolji<br />
potrošači od odmorišnog gosta,<br />
a uz kongrese uvijek se vežu i<br />
dodatni sadržaji kakvi su različiti<br />
kokteli, banketi, tzv. coffe brakeovi,<br />
transferi, izleti i dr., što se sve<br />
naravno i dodatno naplaćuje.<br />
Na pitanje što misli o konkureciji<br />
koju je i sam u razgovoru spomenuo,<br />
naš sugovornik odgovara<br />
da je ona svakako poželjna<br />
i motivirajuća, ali da se kvaliteta<br />
rada uvijek prepoznaje. U cijeloj<br />
priči najvažniji su ljudi i iskustvo,<br />
a toga u Grand hotelu Adriatic<br />
svakako ne nedostaje.<br />
Uz kongresnu namjenu, Kongresna<br />
dvorana koristi se i za<br />
održavanje različitih kazališnih<br />
predstava i koncerata, a sve u<br />
suradnji s Festivalom <strong>Opatija</strong>.<br />
Dobra suradnja ostvaruje se i s<br />
opatijskim školama i školama iz<br />
okolice koje u našoj dvorani održavaju<br />
različite školske predstave,<br />
a mi smo im na raspolaganju<br />
tijekom generalnih proba i u vrijeme<br />
izvedbe programa.
Zdravstvene usluge spadaju<br />
u jedan od najosjetljivijih<br />
segmenata svakoga grada i<br />
o njihovoj dobroj organizaciji<br />
mnogo toga ovisi. Svi smo<br />
svijesni mnogobrojnih nedorečenosti<br />
i problema u hrvatskome<br />
zdravstvu, no nitko<br />
ne može poreći kako, unutar<br />
zadanih okvira, u Opatiji ipak<br />
sve dobro funkcionira. To je<br />
posebno važno i obzirom na<br />
turističku komponentu našega<br />
grada, tako da zaista možemo<br />
biti ponosni na ono što <strong>Opatija</strong><br />
nudi, kako građanima, tako<br />
i našim gostima. Naravno, svi<br />
smo mi najsretniji kada nam<br />
nije potrebna liječnička pomoć,<br />
no ako nam ona ipak zatreba,<br />
neophodno je znati gdje se i<br />
kome možemo obratiti. <strong>Opatija</strong><br />
po tome pitanju može zaista<br />
zadovoljiti svačije potrebe,<br />
a obzirom na svoju veličinu,<br />
nudi nevjerojatno širok spektar<br />
mogućnosti koje ugrubo<br />
možemo podijeliti u tri stupa:<br />
sustav Doma zdravlja; sustav<br />
privatnih ordinacija; te sustav,<br />
u našem slučaju, specijalizirane<br />
bolničke zaštite (Talassotherapia).<br />
Kako najčešće nitko nije<br />
prorok kod svoje kuće, odlučili<br />
smo malo opširnije predstaviti<br />
i ovaj segment opatijskog<br />
života, a za početak ćemo se<br />
osvrnuti na ustanovu koja oduvijek<br />
ispunjava naše osnovne<br />
zdravstvene potrebe – Dom<br />
zdravlja Primorsko-goranske<br />
županije, Ispostava <strong>Opatija</strong>, i to<br />
na njezin dio upravo na opatijskom<br />
području, no imajući na<br />
umu da ova institucija pokriva<br />
i područja naših susjednih<br />
općina – Mošćeničke Drage,<br />
Lovrana, Matulja i Jušića. Djelatnosti<br />
koje su zastupljene u<br />
pet zgrada ove ustanove raštrkanih<br />
po opatijskom teritoriju<br />
variraju, no zajednički im je nazivnik<br />
ugovor s HZZO-om. Bez<br />
obzira radi li se o djelatnicima<br />
Doma zdravlja ili koncesionarima<br />
(donedavno liječnicima u<br />
zakupu) koji tu rade, sve usluge<br />
na sljedećih pet adresa barem<br />
djelomično pokriva naš Zavod<br />
za zdravstveno osiguranje, ovisno<br />
o tome imamo li dopunsko<br />
osiguranje ili ne, ali na preglede<br />
odlazimo ‘’s knjižicom’’.<br />
Zdravstvena stanica, <strong>Opatija</strong>, Nova cesta 97<br />
U ovoj se zgradi nalazi ordinacija opće medicine dr. Liljane<br />
Šepić, te više specijalističkih ordinacija: pedijatrijska ordinacija<br />
dr. Estele Vlašić, okulistička ordinacija dr. Nenada Radića,<br />
i dvije ginekološke ordinacije (dr. Boris Uhač i dr. Davor<br />
Mlinarić na čije mjesto ubrzo dolazi dr. Škrobonja, kao novi<br />
specijalist Doma zdravlja).<br />
Naravno, zastupljena je i stomatološka zaštita i to sa dvije<br />
ordinacije (stomatolozi dr. Ljubka Pinezić Kovačev i dr. Sonja<br />
Ušalj), ali i sa zubotehničkim laboratorijem u kojem djeluje<br />
troje zubotehničara (Livija Škrinjar, Mirjana Dobrec i Bernard<br />
Kuzmić).<br />
Značajno je napomenuti da tu djeluje i RTG (radiolozi dr. Lidija<br />
Dimitrovski i dr. Srđan Frketić) gdje se mogu obaviti sve<br />
klasične rendgenske snimke; ultrazvuk trbuha, dojki, kukova<br />
kod djece; mamografija; te rendgen zuba.<br />
travanj 2011.<br />
16<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Opatijska<br />
ponuda<br />
Doma z<br />
Piše Aleksandar Vodopija, Snimio Nikola turina<br />
Ambulanta Poljane, Ičići, Poljane 67/I<br />
U novouređenoj ambulanti koju vrijedi vidjeti djeluje ordinacija<br />
opće medicine dr. Tatjane Barbarić Ružić.<br />
Centar hitne pomoći, <strong>Opatija</strong>, Nazorova 4<br />
Kao što i sam naziv zgrade govori, ovdje djeluje Hitna medicinska<br />
pomoć.<br />
Osim toga, tu se nalazi i turistička ordinacija koju pokriva ekipa<br />
liječnika iz Hitne, a radi cijele godine, kao i ordinacija opće medicine<br />
dr. Renea Puharića (Nazorova 2).
Upravna zgrada, <strong>Opatija</strong>, Stubište dr. Vande Ekl 1<br />
U ovoj se zgradi nalazi ordinacija opće medicine dr. Zdravka Grgureva, te dvije<br />
stomatološke ordinacije (stomatolozi mr.sc. Gordana Vidas i dr. Dragič Rosič), kao<br />
i Ordinacija medicine rada dr. Šabana Zukića koja nudi sljedeće usluge: prethodni<br />
pregledi za zaposlenje, periodični i kontrolni pregledi, pregledi za vozače amatere,<br />
pregledi za vozače profesionalce, pregledi za matrikulu, pregledi za držanje<br />
i nošenje oružja, pregledi za upise u školu, pregledi za sportaše te pregledi za<br />
ocjenu radne sposobnosti.<br />
Tu je i medicinsko-biokemijski laboratorij koji vodi Vesna Pešut, mag.med.biochem.<br />
kao i baza za našu patronažu koju čini šest viših medicinskih sestara od<br />
kojih područje Opatije pokrivaju Olivera Dubić i Marija Marčelja, te djelomično<br />
Katarina Dodić, a za ostale su općine zadužene Alma Kršul, Miwako Baba Kristić i<br />
Nevenka Smokrović.<br />
Valja napomenuti da u istoj zgradi djeluju još i Školska medicina te Higijenskoepidemiološka<br />
služba, ali u okviru Nastavnog zavoda za javno zdravstvo čija je<br />
lokalna voditeljica dr. Daniela Lakošeljac.<br />
dravlja<br />
Besplatno<br />
testiranje<br />
U Higijensko-epidemiološkoj službi<br />
obavlja se i testiranje na Hepatitis B<br />
ili C, te na HIV (AIDS), svakim radnim<br />
danom ujutro, osim srijede kada<br />
se radi poslije podne. Neophodna je<br />
prethodna najava na telefon 051/711-<br />
292, a usluga je potpuno besplatna.<br />
17<br />
Ambulanta Volosko, <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 4<br />
Ova lokacija pokriva osnovne zdravstvene<br />
potrebe naših građana preko ordinacija<br />
opće medicine (dr. Sandra Kr<strong>net</strong>ić i dr. Branko<br />
Popović), te stomatoloških ordinacija (dr.<br />
Marijana Kocjan i dr. Eduard Stermečki).
opuštanje<br />
udobne kabine<br />
predivne plaze
Najdraži grad<br />
na svijetu<br />
- A gdje je tu <strong>Opatija</strong><br />
- Prava sam pravcata Opatijka<br />
i uvijek volim ponavljati<br />
koliko volim svoj grad.<br />
Oduvijek sam htjela raditi<br />
ono što volim, ali iz svoga<br />
grada, u koji se uvijek iznova<br />
želim vraćati. Obzirom na<br />
moj angažman u Zagrebu,<br />
morala sam se i preseliti, no<br />
stalno ću se vraćati upravo<br />
u svoju domicilnu sredinu,<br />
gdje sam uvijek opuštena<br />
i smirena, tako da mi ni na<br />
kraj pameti nije pobjeći iz<br />
najdražeg mi grada na svijetu.<br />
Piše Aleksandar Vodopija<br />
Snimio: Nikola Turina<br />
nedavnoj zagrebačkoj premijeri<br />
kultnog mjuzikla “Fo-<br />
U<br />
otloose’’, u glavnoj je ženskoj<br />
ulozi upravo zablistala Mateja<br />
Majerle, naša mlada sugrađanka<br />
na privremenom boravku u<br />
Zagrebu. Kako ipak koristi svaku<br />
moguću priliku da napuni<br />
baterije u svojoj Opatiji, uhvatili<br />
smo je u jednom takvom predahu<br />
i zamolili da s nama podijeli<br />
utiske iz metropole.<br />
- U Zagrebu sam već mjesec i<br />
pol dana, koliko su trajale intenzivne<br />
probe na “Footlooseu’’,<br />
ali još uvijek nemam osjećaj da<br />
tamo i živim, pogotovo što sam<br />
se u Opatiju vraćala vikendima,<br />
posebno zbog svojih “karnevalskih’’<br />
obveza prema “Lady Luni’’<br />
s kojom nastupam već pet godina.<br />
Na žalost, Zagreb praktički<br />
da i nisam vidjela, ali sam zato<br />
savršeno dobro upoznala Studentski<br />
centar i Kino “Mosor’’,<br />
gdje su se održavale probe.<br />
Dovoljno je reći da smo vježbali<br />
svakodnevno od 10 do 22 sata,<br />
a jednom smo ostali čak i do tri<br />
ujutro, ali niti jednom mi se nije<br />
dogodilo da mi je bio problem<br />
doći na probu – upravo suprotno,<br />
što najbolje govori o zdravoj<br />
atmosferi koja je vladala tijekom<br />
pripremanja ovog velikog<br />
projekta, a koja se neminovno<br />
prenijela i na krajnji rezultat.<br />
Baš obzirom na to, do daljnjega<br />
ostajem u Zagrebu – barem još<br />
pola godine koliko bi najmanje<br />
“Footloose’’ trebao igrati.<br />
- Kakve su prve reakcije na<br />
predstavu<br />
- Na premijeri je bilo krcato ljudi,<br />
a kino gdje nastupamo ima<br />
preko tisuću mjesta. Još sam<br />
preplavljena emocijama, a nadam<br />
se da će se pozitivan trend<br />
i nastaviti, obzirom na izuzetno<br />
afirmativne rekacije publike i<br />
isto takvu energiju koja nas je<br />
sve obuzela. Cijene ulaznica za<br />
predstavu variraju između 90 i<br />
160 kuna, gdje za top cijenu dobivate<br />
i ulazak na backstage te<br />
u garderobe kako bi se vidjelo<br />
kako funkcioniramo i na tome<br />
polju, a mogući su i popusti za<br />
materijalno osjetljivije skupine<br />
posjetitelja.<br />
- Ovo nije vaše prvo iskustvo u<br />
mjuziklu, zar ne<br />
- Točno, sudjelovala sam u produkcijama<br />
skupine SKAM koju<br />
je vodila Rajna Miloš. Moja prva<br />
rola bila je naslovna uloga u Emi<br />
(čuvenoj “Annie’’) i to uz Maria<br />
Battifiacu u ulozi mecene. Audiciju<br />
sam položila sa samo devet<br />
godina i to je bila svojevrsna<br />
prekretnica i zvijezda vodilja u<br />
mojoj daljnjoj karijeri, budući<br />
da mi je nakon ovog iskustva<br />
uvijek ostala ljubav prema mjuziklu<br />
i velika želja da mu se<br />
opet vratim. Prava je šteta da<br />
se ovo kazalište ugasilo nakon<br />
samo četiri godine, no u tome<br />
smo periodu, uz već spomenutu<br />
“Emu’’, producirali još tri<br />
predstave (“Neposlušna priča’’,<br />
“Slomljeno jato’’, “U zmajevom<br />
gnijezdu’’), što smatram izuzetno<br />
velikim uspjehom.<br />
- Što je bilo nakon SKAM-a<br />
- Nakon gašenja SKAM-a malo<br />
sam pauzirala. Ne zadugo. Moja<br />
sestra Martina koja je tada već<br />
duže pjevala kao prateći vokal<br />
a bila je i članica “Putokaza’’,<br />
zajedno sa svojom riječkom<br />
ekipom uključila me je u projekt<br />
HRT-a “Zlatna ploča”. Nastavak<br />
suradnje nametnuo se sam po<br />
sebi, pa sam krenula sa pjevanjem,<br />
i to u svojstvu pratećeg<br />
vokala kako na raznim festivalima<br />
(“Dora’’, “Porin’’, “Ema’’),<br />
tako i s izvođačima poput Severine,<br />
Massima, Zdravka Čolića,<br />
Novih fosila, Leta 3, Olivera<br />
Dragojevića (Royal Albert Hall,<br />
London), te 2008. g. na Eurosongu<br />
kao pratnja crnogorskom<br />
susreti<br />
U mjuziklu<br />
kao riba u vodi<br />
U Opatiji 5. lipnja<br />
- Hoće li «Lakonogi» pred<br />
opatijsku publiku<br />
- Kako sada stvari stoje, 5. lipnja<br />
gostujemo u Opatiji. To me<br />
posebno veseli, kao i našu cijelu<br />
brojnu primorsko-istarsku ekipu<br />
koju uz mene čine Dario Bercich,<br />
Dino Antonić, Lela Kaplowitz,<br />
Martina Kolega i Davor Ćiković, te<br />
Nikola Milat – naš glavni glumac,<br />
mladi pravnik iz Zagreba rodom<br />
iz Pule koji je radi ove uloge<br />
dao otkaz na mjesto vježbenika<br />
u odvjetničkom uredu gdje je<br />
radio. Raduje me i planirana<br />
ljetna turneja po Jadranu, a<br />
postoji mogućnost čak i za<br />
gostovanje u inozemstvu. Za tu<br />
bismo priliku pripremili mjuzikl<br />
u izvorniku, na engleskom.<br />
predstavniku. Paralelno sam završila<br />
i Učiteljski fakultet, smjer<br />
predškolski odgoj. Kako uz<br />
pjesmu volim i plesati i glumiti,<br />
mjuzikl smatram za svoj idealni<br />
milje. Tu sam “kao riba u vodi’’<br />
te svoju budućnost vidim u kretanju<br />
upravo u ovome smjeru.<br />
- Kakvi su Vam planovi<br />
- Osnovni mi je plan odraditi<br />
ovaj mjuzikl što je bolje moguće.<br />
U stvari ne volim mnogo<br />
planirati jer što god sam dosad<br />
planirala, izjalovilo mi se, tako<br />
da nastojim dati priliku sreći.<br />
Definitivno se vidim u mjuziklima,<br />
no ne bih imala niti ništa<br />
protiv angažmana u nekakvom<br />
glazbenom sastavu, ili na filmu,<br />
premda me baš mjuzikl definitivno<br />
ispunjava zbog prekrasne<br />
kombinacije svega onoga što<br />
najviše volim. Posebno me veseli<br />
da gospodin Branko Glad,<br />
producent ovoga projekta, planira<br />
i prvu hrvatsku školu za<br />
mjuzikle. Radujem joj se, pogotovo<br />
ako u njoj bude djelovao i<br />
Igor Barberić, koreograf i redatelj<br />
čiji su profesionalizam i smirenost<br />
upravo zarazni, što može<br />
potvrditi i svih sedamstotinjak<br />
kandidata koji su pristupili audiciji<br />
za “Lakonogog’’.<br />
19
mali poduzetnici<br />
Biološki pročistač<br />
Separator zauljenih voda<br />
travanj 2011.<br />
20<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Ekološka rješenja<br />
za neugodne<br />
probleme Piše Marijana Zorić<br />
Malo tko zna da u Opatiji<br />
postoji tvrtka koja se bavi<br />
ekološkim inženjeringom. Koronu<br />
d. o. o. osnovao je Tomislav<br />
Knežević 1992. godine, a sjedište<br />
joj je na opatijskoj Tošini. Separatori<br />
ulja, bioekološki pročistači,<br />
kemijski tretman otpadnih voda<br />
ono je čime se ova tvrtka bavi.<br />
– Radimo uređaje za pročišćavanje<br />
otpadnih voda, septičke<br />
jame, odnosno biološke septičke<br />
jame koje sada zamjenjuju<br />
klasične septičke jame. To<br />
se sve tiče fekalnih otpadnih<br />
voda. Radove izvodimo za bilo<br />
koji objekt koji nema mogućnost<br />
priključka na kanalizaciju,<br />
obiteljske kuće, apartmanska<br />
stambene zgrade, a najviše je<br />
posla u prigradu i na otocima.<br />
Radimo i program separatora<br />
za zauljene otpadne vode. To<br />
su na primjer kuhinjske masti<br />
i ulja iz restorana. Znači svi<br />
hoteli, restorani, pizzerije, fast<br />
foodovi bi prije priključka na<br />
kanalizaciju trebali imati jedan<br />
separator koji će izdvojit to ulje<br />
koji oni koriste. Isto tako postoje<br />
i separatori za mineralna ulja. To<br />
su primjerice ulja koja se pojavljuju<br />
na parkiralištima kad iscuri<br />
nekakvo motorno ulje. Najveća<br />
primjena ove vrste separatora je<br />
Tvrtka Korona dobitnik<br />
je “Zlatne kune” za<br />
inovacije 2009. godine, te<br />
ima certifikat ISO 9001.<br />
Kvaliteta i zadovoljni kupci<br />
na prvom su nam mjestu<br />
– kažu u Koroni. Sjedište<br />
tvrtke je u Opatiji, a ured se<br />
nalazi u Rijeci. Informacije<br />
o proizvodima mogu se<br />
dobiti na broj telefona 051/<br />
211 159 i na inter<strong>net</strong>skoj<br />
stranici www.korona.hr.<br />
na parking zonama velikih trgovačkih<br />
centara, u autosalonima,<br />
i dionicama autoceste, primjena<br />
Direktor prodaje<br />
Luka Knežević<br />
je široka i svakodnevna, samo<br />
što većina ljudi to ne zna. Tako<br />
primjerice hotel Milenij u svojoj<br />
podzemnoj garaži mora imati te<br />
separatore, a u kuhinji separator<br />
za masti – rekao je direktor<br />
prodaje Korone Luka Knežević.<br />
U Koroni rade sve od proizvodnje<br />
uređaja, prodaje, te po potrebi<br />
dostavljanja, montiranja i<br />
održavanja.<br />
– Najbolji smo, radimo po cijeloj<br />
Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini,<br />
a iako postoji još nekoliko<br />
sličnih tvrtki jedni smo sa sjedištem<br />
na području Liburnije –<br />
kaže Knežević.<br />
Završnica Dječjih nedjelja<br />
Pet mjeseci druženja kroz ciklus Opatijskih dječjih<br />
nedjelja u kavani Palme hotela Bristol Grupacije<br />
Vienna International zaključeno je 27. ožujka koncertom<br />
za djecu Antonije Šola. Uz mnogobrojne<br />
mališane i njihove roditelje završnom koncertu su<br />
prisustvovali i neki od sudionika dvadesetak različitih<br />
programa koji su obogatili zabavnim sadržajima<br />
i uljepšali ovu zimu najmlađima: članovi Društva<br />
Naša djeca <strong>Opatija</strong>, Dječjeg vrtića <strong>Opatija</strong>, glazbene<br />
škole Tarla, Teatra na pjaceti, klaun Tedi, mađioničar<br />
Andrej Škedel i animatorica Melita Bujanović. Tvrtke<br />
Nestle i Podravka pobrinule su se za slatka iznenađenja.<br />
Izvučena je i glavna nagrada, tri noćenja za<br />
četiri osobe u Diseylandu u kojoj su sudjelovali svi<br />
koji su tijekom održavanja Opatijskih dječjih nedjelja<br />
ispunili nagradni kupon, a sretna je dobitnica Lucija<br />
Milohnić iz Matulja. Direktorica hotela Loredana<br />
Perčić najavila je druženja i slijedeće zime uz nova<br />
iznenađenja za mališane. (K. T.)
«Cipelići»<br />
prešli na vino<br />
Piše Marijana Zorić, Snimio Nikola Turina<br />
Cipele i vino recept su za uspjeh<br />
obitelji Laginja, Dragice, Denisa i<br />
Davida iz Opatije. Postolarski servis<br />
otvorili su 2000. godine na lokaciji<br />
ispod opatijske pošte u Spinčićevoj<br />
ulici, a nekoliko godina kasnije uz<br />
radnju i trgovinu cipela “Personality”.<br />
Ipak, s početkom krize prodaja cipela<br />
se polako smanjivala, te su „cipelići“<br />
morali smisliti nešto novo.<br />
– Kada smo zatvarali trgovinu, nismo<br />
znali što ćemo. Jedne večeri smo<br />
pili vino, i rekla sam to ćemo raditi<br />
– prisjeća se Dragica. Upravo u to<br />
vrijeme vina Zigante zanimala su se<br />
za prodaju vina u Opatiji, te je tako<br />
došlo do suradnje, a s ljudima iz vina<br />
Zigante povezao ih je Boris Krivičić<br />
poznatiji kao Đino.<br />
– Ljudi imaju ideju za nešto otvoriti,<br />
ali teško je u današnje vrijeme sve to<br />
posložiti. Treba naći artikl koji je jeftin,<br />
koji se troši svaki dan i koji je pristupačan,<br />
a vino je kao kruh – kaže<br />
Denis, i ističe kako im je cilj bio otvoriti<br />
lijepu vinariju s pristupačnim cijenama.<br />
U vinariji Vina Zigante mogu<br />
se kupiti proizvodi tvrtke “Karlić<br />
tartufe”, rifuzo maslinovo ulje, rakije<br />
Jermaniš, botiljirana vina Zigante, te<br />
rifuzo vina po cijeni od 15 kuna, a u<br />
pripremi je proširenje ponude. Dragica<br />
je zadužena za vođenje vinarije,<br />
a suprug Denis za postolarski posao<br />
kojega je sve manje.<br />
– Od 80- tih godina do danas postolarski<br />
posao se smanjio deset puta,<br />
zato smo i bili primorani otvoriti još<br />
nešto. Ipak, još uvijek se od njega<br />
može preživljavati – kaže Denis, i dodaje<br />
da je vinarija bila dobar odabir.<br />
U Opatiji postoji već nekoliko vinarija,<br />
ali Laginje se ne boje konkurencije. –<br />
Imamo stalne kupce, a dolaze i novi.<br />
Konkurencija je dobra. Znači da svatko<br />
od nas mora paziti kako će raditi<br />
i kakva će vina imati, a iz toga najviše<br />
profitiraju kupci. Uz konkurenciju<br />
doznajemo kvalitetu našeg vina što<br />
nam daje veću motivaciju i sigurnost<br />
u odabir – zaključila je Dragica.<br />
Denis Laginja<br />
21<br />
Miro Gavran među osnovcima<br />
Pisac za djecu, mlade i odrasle Miro Gavran posjetio<br />
je opatijsku Osnovnu školu 28. ožujka u organizaciji<br />
izdavačke kuće Mozaik. Književni susret organiziran<br />
je u školskoj knjižnici, a učenici petih razreda koji<br />
njegova djela obrađuju na satima lektire te predstavnici<br />
viših razreda družili su se s piscem te mu<br />
postavljali pitanja o njegovim knjigama, pisanju<br />
i djetinjstvu. Miro Gavran naš je najizvođeniji suvremeni<br />
dramatičar u proteklih dvadeset godina,<br />
a djela su mu prevedena na više od trideset jezika.<br />
U prigodnom programu nastupili su učenici šestog<br />
razreda Natalia Maslić, Matea Spasovski i Dino Žigulić<br />
koji su recitirali pjesme na čakavskom narječju<br />
koje su sami napisali, a član dramske grupe Luka Županović<br />
odglumio je odlomak iz Gavranove knjige<br />
Sretni dani. Pisac je pročitao nekoliko odlomaka iz<br />
svojih djela o ljubavi u školskim klupama te nasmijao<br />
učenike. Organizirana je i prodaja knjiga po promotivnim<br />
cijenama koje je književnik potpisivao,<br />
a posvete koje su učenici odnijeli kući ostat će im<br />
najljepša uspomena na susret s piscem. (K. T.)
udruge<br />
NAGRADE NAJLJEPŠIM KAMELIJAMA<br />
U hotelu Imperial održana je tradicionalna izložba kamelija i dodjela nagrada najljepšim<br />
cvjetovima i stablima kamelija po izboru stručnog žirija i publike. Prvo mjesto u kategoriji<br />
najljepši cvijet kamelije osvojila je Antonija Cvetković, drugo mjesto Diana Žigulić, a<br />
treće Mirjana Mendrila koja je treću nagradu osvojila i za najljepše stablo. Prvo mjesto za<br />
najljepše stablo kamelije osvojila je Ilona Rubeša, a hotel Imperial drugo. Prema glasovima<br />
publike najljepša kamelija je ona Antonije Cvetković. Drugo mjesto osvojila je Mirjana<br />
Rokić, a treće Cvijeta Juranović koju je nagrada ugodno iznenadila i razveselila.<br />
travanj 2011.<br />
22<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Gastro kreacije<br />
Piše Marijana Zorić<br />
Snimio Nikola Turina<br />
na svečanosti kamelija<br />
d prekrasnog cvijeta ka-<br />
do slasne slastice i melija postane brand Opatije u vrlo kratkom vremenskom pe-<br />
– Vizija naše Udruge je da ka-<br />
Skorup Kr<strong>net</strong>a, zadovoljna jer je<br />
“Omelije<br />
koktela“ naziv je izložbe Udruge<br />
ljubitelja kamelija Iginio Scarpa<br />
koja se održala 26. ožujka u<br />
opatijskoj vili Angiolini. Deset<br />
opatijskih hotela i restorana<br />
promoviralo je torte i kolače u<br />
obliku kamelije, te koktele s nazivom<br />
kamelija, a kroz priču o<br />
kamelijama provela ih je sama<br />
i opatijske rivijere. Kamelije su<br />
odavno simbol ovog grada s<br />
kojim već više od 160 godine<br />
žive u nekoj vrsti simbioze, svakodnevno<br />
nas podsjećajući na<br />
svoju prisutnost. Prvi put u povijesti<br />
turizma organizirali smo<br />
promociju novih gastro kreacija<br />
koje će ostati u trajnoj ponudi<br />
riodu uspjela organizirati „svečanost<br />
kamelija“. Vila Angiolina<br />
bila je premala za sve one koji<br />
su te večeri željeli vidjeti i degustirati<br />
nove kolače i koktele koji<br />
su brzo nestali sa stolova.<br />
– Budući da ljudi najbolje pamte<br />
ono što okuse, vide i u čemu<br />
sami sudjeluju željeli smo im<br />
Angiolina, odnosno Leonora sudionika ove svečanosti – rekla pružiti tu slasnu čaroliju – rekla<br />
Surian.<br />
je predsjednica Udruge Yasna je Skorup Kr<strong>net</strong>a.<br />
U organizaciji manifestacije<br />
udruzi je pomogao Hrvatski<br />
muzej turizma, a sve je završilo<br />
velikim vatrometom koji je za<br />
ovu priliku donirala tvrtka Pyro<br />
Project. Slastice s motivom kamelije<br />
pripremili su slastičari<br />
hotela Adriatic, Ambasador,<br />
Bristol, Imperial, Milenij, Miramar,<br />
Mozart, restorana Kamelija,<br />
i Le mandrać, te Ugostiteljske<br />
škole <strong>Opatija</strong>.<br />
Film i himna<br />
Ugostiteljske škole <strong>Opatija</strong><br />
Promotivni film opatijske Ugostiteljske škole “Ugostiteljstvo<br />
i turizam – izvrstan odabir” premijerno<br />
je prikazan na mjestu gdje je “rođen” opatijski<br />
hrvatski turizam, u Vili Angiolini 6. travnja. - To je<br />
prvi film koji je na području naše zemlje snimljen<br />
u nekoj ugostiteljskoj školi, a napravljen je kako<br />
bismo našu školu te zanimanja za koja se učenici<br />
mogu obrazovati na jedan drukčiji način približili<br />
osnovnoškolcima te im olakšali dileme pri upisu u<br />
srednju školu, rekao je ravnatelj Ugostiteljske škole<br />
<strong>Opatija</strong> Damjan Miletić. Svečanom predstavljanju<br />
filma uz mnogobrojne uzvanike prisustvovali su i<br />
savjetnik ministra turizma Ivo Bašić, zamjenik župana<br />
Vidoje Vujić, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić<br />
te direktorica TZ Opatije Jasna Doričić Sanković. Film<br />
o Ugostiteljskoj školi sniman je tijekom dvije školske<br />
godine, a uradak u trajanju od 13 minuta režirao je<br />
i snimio Robert Kalčić, montirao Danijel Sorola dok<br />
je Nikolina Marčelja na projektu radila kao školska<br />
koordinatorica. Financijsku potporu pružili su Ministarstvo<br />
turizma RH, Grad <strong>Opatija</strong>, Općina Matulji<br />
te Udruženje obrtnika. Uz film je predstavljena i<br />
školska himna “Škola života” koju su izveli bivši i sadašnji<br />
učenici škole, a nastala je kao plod suradnje<br />
ravnatelja Damjana Miletića, Vjeke Alilovića i Maura<br />
Staraja iz Koktelsa. (K. T.)
Kulturom<br />
bogata<br />
korizma<br />
kultura<br />
Piše Aleksandar Vodopija<br />
Snimio Nikola Turina<br />
Nakon kulturom iznimno bogate<br />
karnevalske sezone, i u<br />
Opatiji je nastupilo doba korizme,<br />
no to nipošto ne podrazumijeva<br />
i manjak kulturnih zbivanja.<br />
Dapače – možda su se malo<br />
više isprofilirala, no zanimljivosti<br />
zaista nije nedostajalo.<br />
Nastavak opatijske zimskoproljetne<br />
kazališne sezone obilježilo<br />
je gostovanje komorne<br />
predstave ‘’Čast’’ Istarskog narodnog<br />
kazališta iz Pule u kojoj<br />
upravo briljira četvoro glumaca<br />
različitih generacija – Mirela<br />
Brekalo Popović, Zoran Gogić,<br />
Lana Gojak i Helena Minić. Intimni<br />
ali snažni tekst Joanne<br />
Murray-Smith smješten u komorni<br />
prostor dvorane ‘’Kamelija’’<br />
u Adriaticu još je više došao<br />
do izražaja, a glumci su do<br />
maksimuma iskoristili praktički<br />
neposredan kontakt s publikom<br />
kako bi je posve uvukli u ovu<br />
dramu koja nam nudi zanimljiv<br />
pogled na priču o mužu koji<br />
ostavlja svoju suprugu zbog<br />
mlađe žene. Iskusni Ivica Šimić,<br />
redatelj ove predstave, iskoristio<br />
je sve mogućnosti teksta i<br />
primorao nas da suosjećamo sa<br />
svim likovima ove svakodnevne<br />
drame koja je isprofilirala INK<br />
Pula kao gosta kojeg bismo još<br />
katkad rado vidjeli u našemu<br />
gradu.<br />
Kad smo već kod kazališta koje<br />
vrijedi uvijek iznova ugošćavati,<br />
u tu nam se kategoriju već<br />
nakon prvog gostovanja (‘’Blago’’)<br />
jednostavno nametnula<br />
Tvornica lutaka Zagreb. Ugostili<br />
smo tako i njihovu predstavu<br />
‘’Grašak na zrnu kraljevne’’,<br />
svježu, veselu i duhovitu inačicu<br />
čuvene Andersenove ‘’Kraljevne<br />
na zrnu graška’’, već viđenu<br />
u Rijeci, ali uvijek rado viđenu<br />
opet. Predstava je to koja niti u<br />
jednome trenutku ne gubi vezu<br />
s izvornikom, ali savršeno čuva<br />
svoj identitet i malo drugačiji<br />
pristup klasici, uspijevajući pritom<br />
pomiriti te dvije teško pomirljive<br />
stvari, što može uspjeti<br />
tek najboljima. Tvornica lutaka<br />
je dokazala da spada upravo u<br />
tu kategoriju, a Festival <strong>Opatija</strong><br />
da znade prepoznati kvalitetu i<br />
iskoristiti je na najbolji mogući<br />
način.<br />
Kako u ovo vrijeme ‘’pada’’ i<br />
Svjetski dan kazališta (27. ožujka),<br />
Festival <strong>Opatija</strong> potrudio se<br />
da nas iznenadi i počasti, ugostivši<br />
tim povodom, samo dan<br />
prije, zagrebačko gradsko kazalište<br />
Žar ptica s predstavom<br />
Marijane Nola ‘’Diva’’. Naša je<br />
publika tako, uz besplatan ulaz,<br />
mogla uživati u vrsnoj igri dvije<br />
naše velike glumice – Marije Sekelez<br />
koja je ovom predstavom<br />
u Zagrebu proslavila 35. godišnjicu<br />
svog umjetničkog djelovanja,<br />
te Natalije Đorđević koja se<br />
još jednom dokazala kao jedna<br />
od naših najdarovitijih glumica<br />
mlađe generacije. Redatelj Želimir<br />
Mesarić potcrtao je univerzalnost<br />
ove intimne priče o<br />
odnosu majke i kćeri smještene<br />
u kazališnu garderobu, i tako<br />
nam još više približio ovaj sjajan<br />
tekst uobličen u predstavu koja<br />
se pokazala kao savršen poklon<br />
našoj kazališnoj publici.<br />
Naravno, uloga kulture je da<br />
progovara i o naličju života, te<br />
katkad treba popratiti i aktualna<br />
zbivanja u određenoj sredini.<br />
U tu kategoriju predstava spada<br />
još jedno iznenađenje koje nam<br />
je ponudio naš Festival – dirljive<br />
‘’Neraskidive niti: radnice<br />
u kulturi za radnice u tekstilnoj<br />
industriji’’ gdje su nam se<br />
predstavile nezaposlene bivše<br />
radnice Kamenskog uz podršku<br />
umjetnica s Kvarnera. Uz radnice<br />
su tako nastupile i glumice<br />
riječkog HNK-a Edita Karađole,<br />
Tanja Smoje, Jelena Lopatić i<br />
Andreja Blagojević, kao i glazbenice<br />
Ana Dražul, Neda Božić<br />
i Goranka Tuhtan, te plesačica<br />
Ivana Kalc, a sve je osmislila<br />
Lenka Udovički u dramaturškoj<br />
suradnji s Natašom Govedić.<br />
Naravno, usporedba sa sličnim<br />
projektom, ‘’Srce moje kuca za<br />
nju’’ Boruta Šeparovića i Olivera<br />
Frljića, te Tamare Curić i Larise<br />
Lipovac Navojec ne može<br />
se izbjeći, no osjetljivost teme<br />
i specifičnosti svake pojedine<br />
sudbine u kovitlacu nemilih događaja<br />
koji još uvijek hara i našom<br />
zemljom opravdava svako<br />
njihovo isticanje u nadi da će se<br />
napokon neke stvari početi kretati<br />
u pozitivnome smjeru.<br />
Podržavši tako one kojima se<br />
dogodilo ono što nam se svima<br />
nama može dogoditi već sutra,<br />
došli smo i do najava nekih nadopuna<br />
odnosno promjena u<br />
programu, a sve se to nekako<br />
koncentriralo oko <strong>Uskrs</strong>a. Veliki<br />
će petak tako u Opatiji obilježiti<br />
<strong>Uskrs</strong>ni koncert u neku ruku sličan<br />
onom Božićnom u Kvarneru<br />
koji nas je sve oduševio (isti<br />
izvođači), ali opet prilagođen<br />
najvećem kršćanskom blagdanu<br />
i samome danu Kristove smrti.<br />
Na veliku će subotu Festival<br />
Kvarner inaugurirati svoju novu<br />
sezonu koncerata Orkestra<br />
Akademije Ossiach, ali i njihovih<br />
gostiju, no neće nedostajati niti<br />
manjih prigodnih koncerata koji<br />
nas počesto znaju vrlo ugodno<br />
iznenaditi. Što se najavljenog<br />
dijela sezone tiče, nažalost nećemo<br />
upoznati ‘’Čovjeka koji<br />
je spasio Europu’’ koji se radije<br />
odlučio na upoznavanje Splita<br />
(Marulovi dani). U nadi da će<br />
nekom drugom prilikom vratiti<br />
dug Opatiji, zaželimo mu sreću<br />
i nemojmo mu previše zamjeriti,<br />
tim više što ćemo u istome terminu<br />
imati priliku na našoj novoj<br />
pozornici u Rijeci (HKD) ugostiti<br />
sjajni Trešnjin mjuzikl ‘’Čudnovate<br />
zgode šegrta Hlapića’’. Povedimo<br />
stoga djecu do Rijeke<br />
– u Opatiji su barem imali prilike<br />
vidjeti sjajnu izložbu maštovitih<br />
ilustracija Cvijete Job i Zdenka<br />
Balabanića. Osim toga, ako zaista<br />
dobijemo i našu autohtonu<br />
slasticu oblika kamelije ali i jedinstvene<br />
recepture kao što je<br />
najavljeno, lakše ćemo dočekati<br />
i ono za čime već dugo, dugo<br />
vapimo – polivalentnu dvoranu<br />
da napokon i u segmentu kulture<br />
postanemo i ostanemo ‘’svoji<br />
na svome’’.<br />
23
travanj 2011.<br />
24<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
sport<br />
Odlični rezultati<br />
opatijskih karatista<br />
Karatisti KK <strong>Opatija</strong> bili su vrlo<br />
uspješni na proteklim su državnim<br />
i međunarodnim natjecanjima.<br />
Na Prvenstvu Hrvatske<br />
za seniore održanom u Đakovu<br />
nastupilo je preko 550 natjecatelja<br />
iz 12 zemalja, a naš Neven<br />
Martić osvojio je treće mjesto u<br />
kategoriji do 75 kg. Na turniru<br />
Pod sloganom “Veži i kreni” 2.<br />
travnja na kupalištu Slatina<br />
u Opatiji startalo je prvo kolo<br />
Male lige - velikog natjecanja<br />
osnovnih škola u trčanju. Ligu<br />
već četvrtu godinu zaredom<br />
organizira Triatlon klub Rival iz<br />
Rijeke, s ciljem poticanja međuškolskih<br />
natjecanja djece.<br />
Nastupilo je preko 130 natjecatelja<br />
iz 16 osnovnih škola Rijeke,<br />
Opatije, Kastva, Čavli, Delnica i<br />
Matulja. Od opatijskih učenika<br />
zapažene rezultate postigli su<br />
Mateo Sobotinčić koji je u kategoriji<br />
dječaka petih i šestih<br />
razreda osvojio treće mjesto te<br />
Virovitica Open Petra Žic osvojila<br />
je zlato u kategoriji kadetkinja<br />
+54 kg, a vrlo je uspješna bila i<br />
na turniru Grand Prix Slovakia<br />
u Bratislavi gdje je osvojila treće<br />
mjesto također u kategoriji<br />
kadetkinja +54 kg. U Nedelišću<br />
na Croatia Cupu Petra Žic osvojila<br />
je dva prva mjesta u dvije<br />
Mala liga u trčanju<br />
Leon Sobotinčić koji je bio osmi<br />
i Antonio Cetin koji je stigao deveti.<br />
Utrkama se želi doprinijeti<br />
razvoju športskih programa za<br />
djecu osnovnih škola te promicanju<br />
trčanja i zdravog načina<br />
života i kretanja u prirodi. Moto<br />
ovogodišnje “Male lige” je “Veži<br />
i kreni!”, pa su sudionici utrka<br />
dobili na poklon vezice i upute<br />
o nekim zanimljivim i kreativnim<br />
načinima vezivanja tenisica.<br />
Liga se sastoji od pet kola,<br />
a posebnost joj daje različitost<br />
lokacija, pa nakon Opatije slijede<br />
Viškovo, Malinska, Fužine i<br />
Rijeka. K. T.<br />
Robert Matulja<br />
pobjednik riječke regate<br />
RU jedrilica<br />
Robert Matulja iz JK <strong>Opatija</strong> pobjednik je 17. riječke regate RU (radio upravljanih) jedrilica<br />
održane u Rijeci od 12. do 13. ožujka koja je ispred Gata Karoline Riječke okupila<br />
20 natjecatelje iz Hrvatske, Češke i Mađarske. Regata se boduje za Hrvatsku rang-ljestvicu<br />
klase One Metar i Hrvatski kup za istu klasu. S pet pobjeda u 9 jedrenja i jednim<br />
drugim i jednim trećim mjestom koje su mu se računale za ukupni poredak, <strong>Opatija</strong>c Matulja<br />
uvjerljivo je osvojio naslov najboljeg sa 7 bodova prednosti ispred Zvonka Jelačića.<br />
Član JK <strong>Opatija</strong> Robert Grubiša zauzeo je peto mjesto, Jasmin Jaklin bio je sedmi, Paolo<br />
Mavričić deveti, a Vedran Jaklin plasirao se na dvanaesto mjesto. K. T.<br />
kategorije: kadetkinje +54 kg i<br />
juniorke do 59 kg, a Anamarija<br />
Barak bila je druga u kategoriji<br />
juniorki do 59 kg. Na Tad Kupu<br />
Rijeka na kojem je nastupilo<br />
petsto natjecatelja iz šest zemalja<br />
zlato u kategoriji kadetkinja<br />
+54 kg osvojila je Petra Žic<br />
dok je treća u istoj kategoriji bila<br />
klupska kolegica Anamarija Barak.<br />
Petra je osvojila i brončanu<br />
medalju u kategoriji juniorki do<br />
59 kg, dok je Adis Hodžić bio<br />
drugi u kategoriji kadeta do 63<br />
kg. Od mlađih uzrasta srebrni je<br />
bio Anton Baždarić u kategoriji<br />
mlađi učenici do 34 kg.<br />
K. T.<br />
Željezarija Vereno na Slatini<br />
- žice i mreže za vrše<br />
- zemlja za cvijee, gnojivo,<br />
vaze, žardinjere, grablje,<br />
štihae, rukavice,<br />
teleskopske škare za<br />
grane i živicu<br />
- «Hammerite» boje<br />
direktno na hru<br />
- novi «Belton» i «Beltop»<br />
premazi<br />
- piturski pribor-boje,<br />
kistovi, valjci,<br />
folije, trake, pigmenti,<br />
mrežice itd.<br />
Posjetite nas!<br />
<strong>Sretan</strong><br />
<strong>Uskrs</strong>!<br />
- najloni za trimere svih<br />
prola<br />
- veliki izbor podnih i kutnih<br />
prola<br />
- sajle i etke za išenje<br />
dimnjaka<br />
- sušila za robu, daske za<br />
peglanje<br />
- štedne žarulje «Philips»<br />
- Ceresit stop vlazi<br />
odvlaživai zraka<br />
- Dulux gotove boje –<br />
popust 10 %<br />
Radno vrijeme: 8 – 19 sati<br />
Subotom: 8-13 sati<br />
Telefon: 711–091, Mob: 091 577 86 59
Opatijskom<br />
Piše Kristina Tubić<br />
vaterpolistu poziv za<br />
reprezentaciju<br />
Iz Vaterpolo kluba Kvarner<br />
<strong>Opatija</strong> niknuli su mnogi reprezentativci<br />
i vrhunski vaterpolisti.<br />
Uspješnost i dobre rezultate<br />
nastavljaju i novi naraštaji pa je<br />
tako nakon osam godina jedan<br />
igrač VK Opatije dobio poziv za<br />
reprezentaciju. - Dario Rakovac<br />
pozvan je u reprezentaciju U-15<br />
za predstojeći međudržavni<br />
turnir u Budvi koji će se odigrati<br />
krajem travnja, što je i za Daria i<br />
za naš klub veliko priznanje i dokaz<br />
da treneri u klubu odrađuju<br />
kvalitetan posao bez obzira na<br />
objektivno najslabije uvjete, za<br />
razliku od svih drugih klubova<br />
Svjetski dan zdravlja obilježen<br />
je bogatim sportskorekreativnim<br />
programom za<br />
sve uzraste u organizaciji Kluba<br />
za športsku rekreaciju Gorovo<br />
i Grada Opatije. Na sam Dan<br />
zdravlja u poslijepodnevnim<br />
satima pješačilo se od Opatije<br />
do Ičića i natrag, a u Ičićima je<br />
za sve sudionike organizirana<br />
zdrava okrijepa, vježbe istezanja<br />
i mjerenje tlaka. Sljedećeg<br />
dana u dvorani Gorovo održan<br />
je Aerobic Day koji je okupio<br />
mnogobrojne obožavatelje raznih<br />
fitness programa, pa se<br />
tako aerobic plesao uz voditeljicu<br />
Miu Kalabić, tae bo vježbao<br />
uz Lorenu Zamlić, pilates uz<br />
koji daju reprezentativce, rekao<br />
je direktor VK Kvarner <strong>Opatija</strong><br />
Danijel Liber.<br />
Opatijski vaterpolisti treniraju<br />
četiri puta tjedno na bazenu<br />
Kantrida, a dva puta tjedno<br />
odrađuju “suhe” treninge u<br />
dvorani Ugostiteljske škole. U<br />
lipnju, čim zatopli, kreću sa svakodnevnim<br />
treninzima u moru<br />
na “pasarelama” u Vološćanskoj<br />
luci, gdje će trenirati čitavo ljeto,<br />
sve do kraja rujna, kada već<br />
i najhrabriji kupači odustanu od<br />
morskog kupanja. Trud i naporni<br />
treninzi donijeli su i pregršt<br />
odličnih rezultata. Mlađi kadeti<br />
Katju Luketić dok je ove godine<br />
novitet bila vrlo popularna<br />
zumba, plesni fitness temeljen<br />
na latino plesovima, koju su<br />
prisutnima pokazali instruktori<br />
Zumba Teama. U dvorani Gorovo<br />
održano je 4. prvenstvo<br />
Opatije za vrtićare, te županijska<br />
sportsko-rekreativna liga u<br />
badmintonu. Ovo je već osma<br />
godina da <strong>Opatija</strong> – zdravi grad<br />
obilježava Svjetski dan zdravlja,<br />
a uključenost građana svake je<br />
godine za pohvalu. U Opatiji je<br />
preko 30 posto stanovništva<br />
uključeno u neke sportsko-rekreativne<br />
programe, što je svrstava<br />
u sam hrvatski vrh, budući<br />
da je prosjek oko 12 posto. K. T.<br />
s trenerom Željkom Šimcem<br />
osvojili su treće mjesto na međužupanijskom<br />
prvenstvu, iza<br />
pobjednika VK Jadran iz Kostrene<br />
te VK Delfin iz Rovinja,<br />
kadeti i mlađi juniori nakon kvalifikacija<br />
za Kup Hrvatske krajem<br />
ovog mjeseca kreću s kvalifikacijama<br />
za prvenstvo Hrvatske, a<br />
prva ekipa nakon pobjede protiv<br />
Zadra u Zadru, tri kola prije<br />
kraja Prve B Hrvatske vaterpolo<br />
lige praktički je osigurala drugo<br />
mjesto sa šansama da bude i<br />
prva. Za brončanu ekipu mlađih<br />
kadeta igrali su Fran Čubranić,<br />
Josip Paradžik, Ivo Radetić, Ivan<br />
Popović, Marko Blažić, David<br />
Stefanović, Josip Ber<strong>net</strong>ić, Dino<br />
Žigulić, Ivan Frketić, Ivan Ivanković,<br />
Tin Brumnjak, Niko Kranjčar,<br />
Kristijan Tončić, Leopold<br />
Sušanj, Andrej Fućak i Damjan<br />
Žagar.<br />
Postignuti uspjesi opatijskih<br />
vaterpolista kao i veliki odaziv<br />
za upise u školu plivanja i vaterpola,<br />
svjedoče da Vaterpolo<br />
klub Kvarner <strong>Opatija</strong> ima odličnu<br />
perspektivu, te da hrabro<br />
“plivaju” naprijed, bez obzira što<br />
nemaju ono osnovno potrebno<br />
za ovaj sport, a to je bazen.<br />
Sportskom rekreacijom do zdravlja<br />
25
ecepti<br />
USKRSNA POGAČA<br />
Sastojci i način pripreme:<br />
1kg prosijanog brašna<br />
30 dkg šećera<br />
30 dkg rastopljenog maslaca<br />
4 cijela jaja plus dva žutanjka<br />
malo ulja i ruma<br />
malo soli<br />
korica 1 limuna i naranče<br />
6 do 8 dkg kvasa<br />
Vazmena pogača<br />
po rukavački<br />
Kvas se rastopi u malo mlakog mlijeka i brašna i pusti na toplom<br />
da se digne. Onda se zajedno s ostalim sastojcima mijesi tijesto<br />
i po potrebi stavlja mlako mlijeko. Potom se ostavi da se diže<br />
na toplom. Kada se digne napravi se jednu veću pogaču ili dvije<br />
manje, i opet pusti da se tijesto diže. Onda se pogača namaže s<br />
jajem, zareže se na njoj križ, i stavi peći na 150 do 170 stupnjeva.<br />
travanj 2011.<br />
26<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Piše Lidija Lavrnja, Snimio Nikola Turina<br />
Kako je najbolje pripremiti<br />
uskršnju pincu, šunku i janjetinu,<br />
kako čim ljepše obojiti<br />
i oslikati jaja,ukrasiti košarice i<br />
blagdanski stol samo su neka<br />
od pitanja koja se nameću u<br />
preduskršnje vrijeme. Budući<br />
da jedinstvenog odgovora<br />
nema, presudit će ukusi, vjernost<br />
tradiciji ili pak otvorenost<br />
unošenju nečeg novog, bilo da<br />
je riječ o ukrašavanju doma i<br />
trpeze, ili pripremi hrane. Naša<br />
sugovornica Marija Jurdana<br />
koju Opatijci više poznaju kao<br />
Sonju, budući je tako odmalena<br />
svi zovu, dilema ostati vjeran<br />
tradiciji ili nečem novom neće<br />
imati. Ona jednostavno ostaje<br />
vjerna tradiciji, i već dugi niz<br />
Nona Nina<br />
ima prapraunuke<br />
godina za <strong>Uskrs</strong> priprema jela<br />
na način kako se odavno pripremaju.<br />
- Za sebe mogu reći da delan<br />
po starinski, bolje reći po rukavački,<br />
jer su mi roditelji bili iz tog<br />
kraja. Za <strong>Uskrs</strong> obavezno napravim<br />
vazmenu pogaču, to jest<br />
uskrsnu pogaču, a za nju sam i<br />
čitateljima lista <strong>Opatija</strong> dala recept.<br />
Inače, od istog tijesta kao<br />
za pogaču, rade se i šišori, kako<br />
se po domaći zovu one pletenice<br />
od tijesta u kojima se na vrhu<br />
nalazi jaje. Ja u šišor stavljam<br />
samo jedno jaje, kao što se to<br />
i nekad radilo. Neki sada stave<br />
dva, ali meni takav šišor nije lijep,<br />
djeluje mi nekako iskrivljeno.<br />
Jako volim peći kolače, i to<br />
po starinskim receptima, i takvi<br />
mi ispadaju najbolje. Vidim da<br />
ih jako vole i moji ukućani, ali i<br />
oni kojima sam ih darovala. Inače,<br />
kuham za cijelu familiju, sina,<br />
nevjestu i dvije unuke. Osim<br />
Obiteljsko okupljanje u kući<br />
na adresi Menderi 168 imalo<br />
je 31.ožujka značajan povod.<br />
A on je bio devedeset i šesti<br />
rođendan Poljanke Nine Kašić.<br />
Lani se obitelj okupila u restoranu<br />
Aurora, no ove godine zbog<br />
nešto lošijeg zdravlja slavljenice<br />
odlučili su se za proslavu u njezinoj<br />
kući, u koju je doselila nakon<br />
udaje. Za Poljane je vezana<br />
cijeli život, jer se rodila nekoliko<br />
kuća dalje od ove u kojoj stanuje<br />
već dugi niz godina. Živi sa sinom<br />
Stanom, a ima i tri kćerke,<br />
sedam unuka, osam praunuka i<br />
dva prapraunuka. Rođendan je<br />
bio prigoda ne samo za slavlje<br />
i čestitanje, već i za obiteljsko<br />
druženje, budući je okupio<br />
brojnu rodbinu, među kojoj su<br />
uz sina bile i kćeri Marija sa suprugom<br />
Aldom, koji inače žive u<br />
Opatiji, ali i kćer Ana koja je za<br />
tu prigodu sa suprugom Antonom<br />
doputovala iz New Yorka.<br />
Za koji dan iz Floride će doputovati<br />
i kćer Mira sa suprugom<br />
Žarkom, pa će to biti prilika i za<br />
novu rođendansku proslavu.<br />
nečeg slatkog, volim napraviti i<br />
domaću paštu, torteline i njoke.<br />
Rado radim i grašnjake, koji se<br />
pripremaju s marunom, a također<br />
su jedan starinski kolač koji<br />
se uglavnom sprema za vrijeme<br />
karnevala. A reći ću vam i jednu<br />
zanimljivost. Iako volim peći<br />
kolače, moram priznati da ih ne<br />
volim jesti , ni moje ni neke druge,<br />
niti rado jedem nešto slatko.<br />
Jedino što eventulno mogu izdvojiti<br />
je štrudel od jabuka- istaknula<br />
je naša sugovornica, te<br />
nadodala da osim onoga što je<br />
već spomenula za <strong>Uskrs</strong> priprema<br />
i druga uobičajena jela , kao<br />
što su šunka, jaja, luk i janjetina.<br />
Što se tiče bojanja jaja, kaže da<br />
tko želi biti tradicionalan i farbati<br />
ih po starinski, treba ih da bi<br />
ona dobila zelenu boju staviti u<br />
vodu od špinata, za crvenkastu<br />
u onu od cikle, smeđkastu od<br />
kapule i za žutu od šafrana.<br />
Piše Lidija Lavrnja, Snimio Nikola Turina<br />
“Moja majka imala je težak život.<br />
Odgajala je nas djecu, radila<br />
na imanju, vodila brigu o blagu<br />
koje smo držali, pješice odlazila<br />
do Opatije noseći mlijeko na<br />
leđima... Do nedavno znala se<br />
prošetati okućnicom, no to joj je<br />
sada sve teže, te najviše voli sjediti<br />
uz topli štednjak. Zbog slabijeg<br />
vida ne gleda televiziju, a<br />
uz sina, društvo joj prave i susjedi.<br />
Voli popiti ujutro bijelu kavu,<br />
no voli i crnu, a što se tiče njezine<br />
prehrane ona se oduvijek<br />
bazirala na onome čega je bilo<br />
u vrtu”- ispričala je njezina kćer<br />
Ana. I premda nona Nina sama<br />
nije puno pričala o svom životu,<br />
s velikom je pažnjom i potvrđivanjem<br />
popratila sve ono što je<br />
o njenom mukotrpnom životu<br />
rekla kćerka.<br />
A uz rodbinu i prijatelje na slavljeničin<br />
rođendan mislili su i<br />
mještani Poljana, pa je tako u i<br />
ime tamošnjeg mjesnog odbora,<br />
njegov predsjednik Danijel<br />
Staraj posjetio slavljenicu i uručio<br />
joj buket cvijeća.
Utočište<br />
časnika i prognanika<br />
foto vremeplov<br />
Pripremili: Kristina Tubić<br />
i Nikola Turina<br />
Zgrada hotela Zagreb danas<br />
zasigurno proživljava<br />
svoje najgore izdanje od doba<br />
od kada je nastala. Izgrađena<br />
je 1888. godine kao stambena<br />
zgrada Južnih željeznica, ali je<br />
nedugo nakon izgradnje poklonjena<br />
Carskom i kraljevskom<br />
Društvu Bijelog križa kako bi u<br />
njoj mogli besplatno boraviti<br />
bolesni časnici koji su u Opatiju<br />
dolazili na oporavak. Tako je postala<br />
vojno lječilište, a naziv joj<br />
je bio K.u.K. Offiziers Kurhaus ili<br />
kratko Militärkurhaus (Lječilišna<br />
vojnička kuća Bijelog križa <strong>Opatija</strong>).<br />
Nakon Prvog svjetskog rata<br />
vlasnik zgrade postaje društvo<br />
Poggi & Co., koje 1925. godine<br />
spaja ovu zgradu sa zgradom<br />
iza nje, tj. hotelom i restoranom<br />
Gasthof Slatina izgrađenom<br />
1889. godine. Od tada te dvije<br />
kuće postaju cjelina, koja za<br />
vrijeme Italije djeluje kao Hotel<br />
Continentale, a čiji se naziv vidi<br />
i na fasadi na našoj fotografiji.<br />
Nakon Drugog svjetskog rata<br />
dobiva naziv Hotel Zagreb, koji<br />
zadržava do danas. Za vrijeme<br />
Domovinskog rata u njemu su<br />
smješteni prognanici, a nakon<br />
njihovog odlaska hotel više nije<br />
u funkciji. Danas je zgrada u vlasništvu<br />
Liburnija Riviera Hotela,<br />
ali zbog spornih potraživanja<br />
grofa Draškovića u postupku<br />
povrata nacionalizirane imovine<br />
susjedne parcele, devastirana<br />
čeka neka bolja vremena.<br />
opatijski tragovi<br />
Pripremio Goran Brozović<br />
Omladinski<br />
Klub 48<br />
Samo malo! Javio mi je Robi Drescher, preko<br />
prijatelja,da je onaj oslić iz prošlog broja imao kilodevedesetpet<br />
a raža tri i pol, a da mu nitko ne vjeruje.<br />
Neki dan su se sreli Neral Bruno i Vlah Ivica i nabrojili<br />
dvadesetak mjesta, kamo su mladi mogli izaći i zabaviti<br />
se: Biljar u Partizanu, Pivnica u Kontinentalu, 72 u<br />
Jadranu,Mimi u Lovranu,Baraka na Novoj cesti, Starina,<br />
Milde, Mario, Pobri , Bregi, Grote... Tri kuglane... Bilo je<br />
to sedamdesetih.<br />
Posebno mjesto bio je “Klub 48” u podrumu Hotela<br />
Palme (danas Bristol). Svaki dan program. Entuzijazam<br />
vodstva Kluba. Ponedjeljkom glazba sa dva<br />
gramofona,pa mix pult, pa light show!. Utorak film. 16<br />
mm. Zove se Kinoteka,a po onom snijegu 1976. trebalo<br />
je u Rijeku na vlak otpremiti naučnotehnički film za Beograd.<br />
Srijedom gosti na tribini: ginekologinja Dragica<br />
Deković, psihologinja Urška Pegan, filmski kritičar Aldo<br />
Paquola, pjevačica Lada Kos, političar Vladimir Bebić...<br />
A Ameri prezentirali neku novu tehniku “Video”. Klub<br />
krcat. Četvrtkom kviz: ekipe sastavljene po mjesnim<br />
zajednicama. Svako pitanje popraćeno nekim dijapozitivom!.<br />
Petak, subota, nedjelja: ples, a subotom bi još<br />
dolazili iz Kvarnera maturalci da nastave do jutra.<br />
I par se Novih godina dočekalo u Klubu; po nabavnim<br />
cijenama. A Klub je poslovao sa dobiti.<br />
Dobro, bilo je i sponzora, članarina i kotizacija mjesnih<br />
zajednica, ali tko je to onda znao, kad smo bili tako<br />
mladi.<br />
Sreća je da danas imamo Skalinadu, Portun... ali 48,<br />
e to više nemamo.<br />
27<br />
Ekipa <strong>Opatija</strong> II na kvizu: Igor Živanović-Žile,<br />
Vlado Kusturin i Denis Ribarić-Đelo
informator<br />
najava događanja<br />
SVIBANJ<br />
travanj 2011.<br />
28<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
TJEDAN CRVENOG KRIŽA<br />
od 9. do 15. svibnja 2011.<br />
“DANI ZDRAVLJA I REKREACIJE”<br />
Na štandovima opatijske<br />
tržnice<br />
proizvodi za zdravlje i rekreaciju<br />
svaki dan<br />
od 08,00 do 12,00 sati<br />
i u kavani hotela imperial<br />
ponuda čajeva po promotivnim<br />
cijenama<br />
VEGETARIJANSKI DAN<br />
- 9. svibnja<br />
9,00 - 12,00 štandovi:<br />
prirodni proizvodi od smokava,<br />
jabuka, meda, lavande, proizvodi<br />
s eko farme, maslinovo<br />
ulje, ljekovito bilje, ulja zdravih<br />
biljakaproizvodi za kozmetiku,<br />
masažu i rekreaciju<br />
9,30 otvaranje manifestacije<br />
otvaranje izložbe o radu Crvenog<br />
križa<br />
Društvo naša djeca – obilježavanje<br />
Dana EU<br />
10,30 Ugostiteljska škola<br />
<strong>Opatija</strong>:<br />
predstavljanje vegetarijanske<br />
kuhinje s degustacijom i prezentacija<br />
zdravog kruha<br />
DAN VITAMINA I MINERALA -<br />
10. svibnja<br />
8,00 - 10,30 mjerenje:<br />
tlaka i šećera u krvi, masnoće,<br />
mineralno - vitaminskog statusa<br />
i savjeti liječnika<br />
DAN MAKROBIOTIKE<br />
- 11. svibnja<br />
8,00 - 10,30 Ugostiteljska<br />
škola <strong>Opatija</strong>:<br />
predstavljanje makrobiotske<br />
prehrane s degustacijom i<br />
prezentacija zdravog kruha<br />
mjerenje i izračunavanje idealne<br />
težine<br />
18,00 Kulturni Dom “Zora”:<br />
Doc. dr. sc. Alen Ružić predavanje:<br />
“Zdrava prehrana”<br />
DAN ČAJA - 12. svibnja<br />
8.00 - 13,00<br />
druženje uz degustaciju čajeva<br />
s poznatim ekspertima za trave<br />
i druge biljke Dragom Plećkom<br />
i Ivanom Lesingerom<br />
18,00 Hotel Imperial:<br />
Drago Plećko i Ivan Lesiger<br />
predavanje:<br />
“Nepoznata komunikacija biljaka<br />
i životinja“<br />
DAN DJEČJE PREHRANE<br />
- 13. svibnja<br />
9,00 - 13,00 Dječji vrtić <strong>Opatija</strong>:<br />
predstavljanje dječje prehrane i<br />
degustacija hrane, uz prigodan<br />
program<br />
8,00 - 13,00 dvorana Gorovo:<br />
Olimpijada umirovljenika<br />
DAN REKREACIJE<br />
- 14. svibnja<br />
08,00 - 13,00<br />
Predstavljane raznih sportskih<br />
aktivnosti i zajedničko vježbanje<br />
Obilježavanje Dana obitelji -<br />
Društvo naša djeca<br />
11,00 Ugostiteljska škola<br />
<strong>Opatija</strong>:<br />
predstavljanje i degustacija<br />
mediteranske kuhinje<br />
Voditelj programa: ŠAJETA<br />
DAN PLANINARENJA<br />
- 15. svibnja<br />
9,00 na Slatini kod fontane<br />
Okupljanje i”HOMO SI VA<br />
LEPRINAC”, pješačenje s planinarskim<br />
društvima, okrjepa<br />
maneštrom uz harmoniku<br />
Comunità degli Italiani<br />
di Abbazia – Zajednica<br />
Talijana - <strong>Opatija</strong><br />
Proljetne aktivnosti<br />
Zajednica Talijana <strong>Opatija</strong>,<br />
Narodno sveučilište iz Trsta,<br />
(Università Popolare di Trieste)<br />
i Talijanska Unija iz Rijeke<br />
organiziraju proljetni ciklus<br />
predavanja za sve zainteresirane<br />
građane. Predavanja će<br />
se održati u Kulturnom Domu<br />
“Zora” u Opatiji.<br />
3.5. 2011. u 17,30 sati<br />
Daniela Kalafatović<br />
Tema: alergije i nepodnošljivost<br />
nekih namirnica<br />
24.5. 2011. u 17,30 sati<br />
Roberto Della Loggia<br />
Tema: ljekovite biljke i arterioskleroza<br />
31.5. 2011. u 17,30 sati<br />
Nicola Bressi<br />
Tema: Čudnovata fauna slatkih<br />
voda Istre<br />
FESTIVAL TALIJANSKOG<br />
FILMA<br />
Povodom 150. obljetnice ujedinjenja<br />
Italije Generalni konzulat<br />
Italije u Rijeci u suradnji s<br />
riječkim Filozofskim fakultetom<br />
i zajednicama Talijana Opatije,<br />
Labina, Rijeke, Poreča, Pazina,<br />
te Gradom <strong>Opatija</strong> organizira<br />
Festival talijanskog filma. Festival<br />
se održava od 10. do 14.<br />
svibnja u dvorani Ville Antonio<br />
s početkom u 18,00 sati, a bit<br />
će prikazani filmovi suvremene<br />
talijanske kinematografije.<br />
PROIEZIONE DEI FILM NELLA<br />
SALA DI “VILLA ANTONIO”<br />
Nell’ambito delle celebrazioni<br />
per il 150º anniversario<br />
dell’Unità d’Italia, il Consolato<br />
Generale d’Italia a Fiume, in<br />
collaborazione con l’Università<br />
di Fiume e con le Comunità degli<br />
Italiani di Abbazia, Albona,<br />
Fiume, Parenzo e Pisino organizza<br />
la “Rassegna del Cinema<br />
italiano”<br />
1. NOTTE PRIMA DEGLI ESAMI<br />
OGGI, martedì, 10 maggio, ore<br />
18,00<br />
REGIA: Fausto Brizzi<br />
CAST: Nicolas Vaporidis, Carolina<br />
Crescentini, Sarah Maestri,<br />
Andrea De Rosa, Chiara Mastali,<br />
Eros Galbiati, Clizia Fornasier,<br />
Giorgio Panariello, Paolo<br />
Onofri, Serena Autieri, Franco<br />
Interlenghi, Armando Pizzuti<br />
PAESE: Italia 2007<br />
GENERE: Commedia<br />
DURATA: 102 min<br />
2. IL PAPA’ DI GIOVANNA,<br />
mercoledì, 11 maggio, ore 18,00<br />
REGIA: Pupi Avati<br />
SCENEGGIATURA: Pupi Avati<br />
CAST: Silvio Orlando, Alba<br />
Rohrwacher, Francesca Neri,<br />
Ezio Greggio, Serena Grandi.<br />
PAESE: Italia 2008<br />
GENERE: Drammatico<br />
DURATA: 104 Min<br />
3. EX, giovedì, 12 maggio,<br />
ore 18,00<br />
REGIA: Fausto Brizzi<br />
CAST: Alessandro Gassman,<br />
Angelo Infanti, Carla Signoris,<br />
Claudia Gerini, Claudio Bisio,<br />
Cristiana Capotondi, Cecile<br />
Cassel, Elena Sofia Ricci, Fabio<br />
De Lugi, Flavio Insinna, Gian<br />
Marco Tognazzi, Giorgia Wurth,<br />
Malik Zidi, Martina Pinto, Nancy<br />
Brilli, Silvio Orlando, Vincenzo<br />
Salemme.<br />
ANNO: 2009<br />
PAESE: Italia<br />
DURATA: 120 min<br />
GENERE: Commedia<br />
4. GENERAZIONE MILLE<br />
EURO, venerdì, 13 maggio,<br />
ore 18,00<br />
REGIA: Massimo Venier<br />
SCENEGGIATURA: Massimo<br />
Venier, Federica Ponteremoli<br />
CAST: Alessandro Tiberi,<br />
Valentina Lodovini, Carolina<br />
Crescentini, Paolo Villaggio,<br />
Francesca Mandelli, Francesca<br />
Inaudi, Francesco Brandi, Lucia<br />
Ocone, Roberto Citran, Natalino<br />
Balasso, Steffan Boje<br />
PAESE: Italia 2009<br />
GENERE: Commedia<br />
DURATA: 101 min<br />
5. LA VERA LEGGENDA DI<br />
TONY VILAR, sabato,<br />
14 maggio,ore 18,00<br />
REGIA: Giuseppe Garibaldi<br />
CAST: Peppe Voltarelli, Totonno<br />
Chiappetta, Dario De Luca, Cristina<br />
Mantis, Saverio La Ruina,<br />
Roy Paci<br />
PAESE: Italia 2006<br />
GENERE: Musicale<br />
DURATA: 93 min<br />
OSTALA DOGAĐANJA<br />
Volosko<br />
21.5- Super palent show<br />
Tri tima sastavljena od jedne<br />
muške i tri ženske klape kuhat<br />
će palentu i pjevati<br />
Ljetna pozornica<br />
27.-28.5. «Opatijske barufe»<br />
Na tri pozornice nastupit će<br />
četrdeset i tri izvođača
1. LIBURNIJA PROMETUJE SVAKI DAN<br />
Pobri-<strong>Opatija</strong> 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16**<br />
MARKET MIHOTII 05;40 06;10 07;15 08;15 10;00 11;00 12;10 13;20 14;30 16;00 17;00 18;00 19;30 20;30 21;35 23;15**<br />
35A GORNJI POBRI 05;41 06;11 07;16 08;16 10;01 11;01 12;11 13;21 14;31 16;01 17;01 18;01 19;31 20;31 21;36 23;16**<br />
34A POBRI 05;42 06;12 07;17 08;17 10;02 11;02 12;12 13;22 14;32 16;02 17;02 18;02 19;32 20;32 21;37 23;17**<br />
33A VARLJENI PUT ZA FORTICU 05;43 06;13 07;18 08;18 10;03 11;03 12;13 13;23 14;33 16;03 17;03 18;03 19;33 20;33 21;38 23;18**<br />
32A VARLJENI 05;44 06;14 07;19 08;19 10;04 11;04 12;14 13;24 14;34 16;04 17;04 18;04 19;34 20;34 21;39 23;19**<br />
30A KOSIEVO 05;46 06;16 07;21 08;21 10;06 11;06 12;16 13;26 14;36 16;06 17;06 18;06 19;36 20;36 21;41 23;21**<br />
29A GROBLJE OPATIJA KOSOVO 05;48 06;19 07;24 08;24 10;09 11;09 12;19 13;29 14;39 16;09 17;09 18;09 19;39 20;39 21;44 23;24**<br />
21 BILLA-ŠKOLA - 06;20 07;25 08;25 10;10 11;10 12;20 13;30 14;40 16;10 17;10 18;10 19;40 20;40 21;45 -<br />
22 MALA ŠKOLA - 06;21 07;26 08;26 10;11 11;11 12;21 13;31 14;41 16;11 17;11 18;11 19;41 20;41 21;46 -<br />
23 PUT UZ DOL - 06;22 07;27 08;27 10;12 11;12 12;22 13;32 14;42 16;12 17;12 18;12 19;42 20;42 21;47 -<br />
24 VILA ANDREA - 06;23 07;28 08;28 10;13 11;13 12;23 13;33 14;43 16;13 17;13 18;13 19;43 20;43 21;48 -<br />
1 TOŠINA VAGA - 06;24 - 08;29 10;14 11;14 12;24 13;34 14;44 16;14 17;14 18;14 19;44 20;44 21;49 -<br />
1A PAVLOVAC - KUK - - 07;30 - - - - - - - - - - - - -<br />
1B PAVLOVAC-PANORAMA - - 07;31 - - - - - - - - - - - - -<br />
2A TOŠINA-IGRALIŠTE - - 07;32 - - - - - - - - - - - - -<br />
3a TOŠINA MARKET - - - 08;31 10;16 11;16 12;26 13;36 14;46 16;16 17;16 18;16 19;46 20;46 21;51 -<br />
3b VOLOSKO - I.Pošia - - - 08;32 10;17 11;17 12;27 13;37 14;47 16;17 17;17 18;17 19;47 20;47 21;52 -<br />
4 VOLOSKO - A.Štangera - - - 08;33 10;18 11;18 12;28 13;38 14;48 16;18 17;18 18;18 19;48 20;48 21;53 -<br />
3 VOLOSKO-GROBLJE - 06;26 07;33 - - - - - - - - - - - -<br />
5 LIPOVICA-KOMUNALAC - 06;29 07;34 08;34 10;19 11;19 12;29 13;39 14;49 16;19 17;19 18;19 19;49 20;49 21;54 -<br />
20 LIPOVICA 05;50 - 07;35 - - - - - - - - - - - - 23;25**<br />
6A JAKUS-IGRALIŠTE 05;51 - - - - - - - - - - - - - - 23;26**<br />
7A ŠKRBII 05;52 06;29 07;36 08;34 10;19 11;19 12;29 13;39 14;49 16;19 17;19 18;19 19;49 20;49 21;54 23;27**<br />
8A TRŽNICA 05;53 06;30 07;40 08;35 10;20 11;20 12;30 13;40 14;50 16;20 17;20 18;20 19;50 20;50 21;55 23;28**<br />
9A PARK ANGIOLINA-GOROVO 05;54 06;31 07;41 08;36 10;21 11;21 12;31 13;41 14;51 16;21 17;21 18;21 19;51 20;51 21;56 23;29**<br />
10A MILENIJ 05;55 06;32 07;42 08;37 10;22 11;22 12;32 13;42 14;52 16;22 17;22 18;22 19;52 20;52 21;57 23;30**<br />
11 SLATINA 05;55 06;32 07;43 08;38 10;23 11;23 12;33 13;43 14;53 16;23 17;23 18;23 19;53 20;53 21;58 -<br />
12 TALASOTERAPIJA - - 07;44 08;39 10;24 11;24 12;34 13;44 14;54 16;24 17;24 18;24 19;54 20;54 21;59 -<br />
13 ADMIRAL - - 07;45 08;40 10;25 11;25 12;35 13;45 14;55 16;25 17;25 18;25 19;55 20;55 22;00 -<br />
14 PUNTA KOLOVA - - 07;46 08;41 10;26 11;26 12;36 13;46 14;56 16;26 17;26 18;26 19;56 20;56 22;01 -<br />
15 PUNTA KOLOVA I - - 07;47 08;42 10;27 11;27 12;37 13;47 14;57 16;27 17;27 18;27 19;57 20;57 22;02 -<br />
16 ADRIATIC - - 07;48 08;43 10;28 11;28 12;38 13;48 14;58 16;28 17;28 18;28 19;58 20;58 22;03 -<br />
17 PLAHUTI-CRKVA - - 07;49 08;44 10;29 11;29 12;39 13;49 14;59 16;29 17;29 18;29 19;59 20;59 22;04 -<br />
18 SLATINA - - 07;49 08;44 10;30 11;30 12;40 13;50 15;00 16;30 17;30 18;30 20;00 21;00 22;05 -<br />
19 DOM ZDRAVLJA - - 07;50 08;45 10;31 11;31 - - - - - - - - - -<br />
20 40 BOX - - 07;51 08;46 10;32 11;32 - - - - - - - - - -<br />
6A JAKUS-IGRALIŠTE - - 07;52 08;47 10;33 11;33 - - - - - - - - - -<br />
7A ŠKRBII - - 07;53 08;48 10;34 11;34 - - - - - - - - - -<br />
8A TRŽNICA - - 07;54 08;49 10;35 11;35 - - - - - - - - - -<br />
9A PARK ANGIOLINA-GOROVO - - 07;55 08;50 10;36 11;36 - - - - - - - - - -<br />
10B MILENIJ - - 07;56 08;51 10;37 11;37 - - - - - - - - - -<br />
SLATINA - - 07;56 08;51 10;37 11;37 - - - - - - - - - -<br />
10B SLATINA polazak 05;55 06;45 08;00 09;25 10;45 11;45 12;45 14.00 15;30 16;35 17;35 19;15 20;15 21;15 22;30 24;00**<br />
9B MILENIJ 05;56 06;46 08;01 09;26 10;46 11;46 12;46 14;01 15;31 16;36 17;36 19;16 20;16 21;16 22;31 24;01**<br />
8B PARK ANGIOLINA-GOROVO 05;57 06;47 08;02 09;27 10;47 11;47 12;47 14;02 15;32 16;37 17;37 19;17 20;17 21;17 22;32 24;02**<br />
7B TRŽNICA 05;58 06;48 08;03 09;28 10;48 11;48 12;48 14;03 15;33 16;38 17;38 19;18 20;18 21;18 22;33 24;03**<br />
6B ŠKRBII 05;59 06;49 08;04 09;29 10;49 11;49 12;49 14;04 15;34 16;39 17;39 19;19 20;19 21;19 22;34 24;04**<br />
29B KOSOVO-GROBLJE 06;01 06;51 08;06 09;31 10;51 11;50 12;50 14;05 15;36 16;41 17;41 19;21 20;21 21;20 22;35 24;05**<br />
30B KOSIEVO 06;03 06;53 08;07 09;32 10;52 11;52 12;52 14;06 15;37 16;42 17;42 19;22 20;22 21;21 22;36 24;07**<br />
31 D. TRINAJSTIA 06;04 06;54 08;08 09;32 10;53 11;52 12;53 14;07 15;38 16;43 17;43 19;23 20;23 21;22 22;37 24;07**<br />
32B VARLJENI 06;05 06;55 08;09 09;33 10;54 11;53 12;54 14;08 15;39 16;44 17;44 19;24 20;24 21;23 22;38 24;08**<br />
33B VARLJENI PUT ZA FORTICU 06;06 06;56 08;10 09;34 10;55 11;54 12;55 14;09 15;40 16;45 17;45 19;25 20;25 21;24 22;39 24;09**<br />
34B POBRI 06;07 06;57 08;11 09;35 10;56 11;54 12;56 14;10 15;41 16;46 17;46 19;26 20;26 21;25 22;40 24;09**<br />
35B GORNJI POBRI 06;08 06;58 08;12 09;36 10;57 11;55 12;57 14;11 15;42 16;47 17;47 19;27 20;27 21;26 22;41 24;10**<br />
MARKET MIHOTII 06;09 06;59 08;13 09;37 10;58 11;56 12;58 14;12 15;43 16;48 17;48 19;28 20;28 21;27 22;42 24;11**<br />
3. OPATIJA-VEPRINAC-OPATIJA<br />
PROMETUJE SVAKI DAN<br />
PROMETUJE SAMO 7. I 8. MJESEC<br />
<strong>Opatija</strong>-Veprinac 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.*<br />
10A SLATINA 05;35 06;37 09;00 10;50 12;00 13;55 15;15 17;00 19;45 20;45 21;45 23;15<br />
11 THALASOTERAPIJA 05;36 06;38 09;01 10;51 12;01 13;56 15;16 17;01 19;46 20;46 21;46 23;16<br />
12 ADMIRAL 05;37 06;39 09;02 10;52 12;02 13;57 15;17 17;02 19;47 20;47 21;47 23;17<br />
13 PUNTA KOLOVA 05;38 06;40 09;03 10;53 12;03 13;58 15;18 17;03 19;48 20;48 21;48 23;18<br />
25A MOTEL III 05;39 06;41 09;04 10;54 12;04 13;59 15;19 17;04 19;49 20;49 21;49 23;19<br />
26A III 05;40 06;42 09;05 10;55 12;05 14;00 15;20 17;05 19;50 20;50 21;50 23;20<br />
36 POLJANE(Centar) 05;46 06;48 09;11 11;01 12;11 14;06 15;26 17;11 19;56 20;56 21;56 23;26<br />
37 POLJANE(SV.Petar) 05;52 06;54 09;17 11;07 12;17 14;12 15;32 17;17 20;02 21;02 22;02 23;32<br />
39 VEPRINAC 05;58 07;00 09;23 11;13 12;23 14;18 15;38 17;23 20;08 21;08 22;08 23;38<br />
40 VEPRINAC-ZATKA 06;03 07;03 09;28 11;18 12;28 14;23 15;43 17;28 20;13 21;13 22;13 23;43<br />
29<br />
Veprinac-<strong>Opatija</strong> 1. 2. 3. 3A 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.<br />
40 VEPRINAC-ZATKA 05;05 06;10 07;05 07;05 09;30 11;20 12;45 14;30 16;00 17;50 20;15 21;15 22;30<br />
39 VEPRINAC 05;10 06;15 07;10 07;10 09;35 11;25 12;50 14;35 16;05 17;55 20;20 21;20 22;35<br />
38 KALINA 05;11 06;16 07;11 07;11 09;36 11;26 12;51 14;36 16;06 17;56 20;21 21;21 22;36<br />
37 POLJANE (SV.Petar) 05;15 06;20 07;15 07;15 09;40 11;30 12;55 14;40 16;10 18;00 20;25 21;25 22;40<br />
36 POLJANE (Centar ) 05;21 06;26 07;21 07;21 09;46 11;36 13;01 14;46 16;16 18;06 20;31 21;31 22;46<br />
26B III 05;27 06;32 07;27 07;27 09;52 11;42 13;07 14;52 16;22 18;12 20;36 21;36 22;52<br />
25B MOTEL III 05;28 06;33 07;28 07;28 09;53 11;43 13;08 14;53 16;23 18;13 20;37 21;37 22;53<br />
14 PUNTA KOLOVA I 05;29 06;34 07;29 07;29 09;54 11;44 13;09 14;54 16;24 18;14 20;38 21;38 22;54<br />
15 ADRIATIC 05;30 06;35 07;30 07;30 09;55 11;45 13;10 14;55 16;25 18;15 20;39 21;39 22;55<br />
16 PLAHUTI-CRKVA 05;31 06;36 07;31 07;31 09;56 11;46 13;11 14;56 16;26 18;16 20;40 21;40 22;56<br />
10 A SLATINA 05;32 06;37 07;32 - 09;57 11;47 13;12 14;57 16;27 18;17 20;41 21;41 22;57<br />
9B MILENIJ - - 07;33 - - - - - - - - - -<br />
8B PARK ANGIOLINA-GOROVO - - 07;34 - - - - - - - - - -<br />
7B TRŽNICA - - 07;35 - - - - - - - - - -<br />
6B ŠKRBII - - 07;36 - - - - - - - - - -<br />
17 VRUTKI - - - 07;31 10;26 11;47 13;35 - 16;28 18;18 - - -<br />
18 DOM ZDRAVLJA - - - 07;32 10;27 11;48 13;36 - 16;31 18;19 - - -<br />
19 40 BOX - - - 07;33 10;28 11;49 13;37 - 16;32 18;20 - - -<br />
21 BILLA-ŠKOLA - - 07;41 07;35 10;30 11;50 13;38 15;00 16;35 18;21 - - -<br />
22 MALA ŠKOLA - - 07;42 07;36 10;31 11;51 13;39 15;01 16;36 18;22 - - -<br />
23 PUT UZ DOL - - 07;43 07;37 10;32 11;52 13;40 15;02 16;37 18;23 - - -<br />
24 VILA ANDREA - - 07;44 07;38 10;32 11;52 13;40 15;03 16;38 18;24 - - -<br />
1 TOŠINA-VAGA - - 07;45 07;39 - - - - - - - - -<br />
2 TOŠINA - MARKET - - 07;46 07;39 - - - - - - - - -<br />
1A PAVLOVAC - KUK - - - - 10;32 11;52 13;40 15;03 16;41 18;27 - - -<br />
1B PAVLOVAC-PANORAMA - - - - 10;33 11;53 13;41 15;04 16;42 18;28 - - -<br />
2A TOŠINA-IGRALIŠTE - - - - 10;34 11;54 13;42 15;05 16;43 18;29 - - -<br />
3b VOLOSKO - I.Pošia - - 07;46 - - - - - - - - - -<br />
4 VOLOSKO - A.Štangera - - 07;47 - - - - - - - - - -<br />
3 VOLOSKO-GROBLJE - - 07;48 07;43 10;35 11;55 13;43 15;06 16;44 18;30 - - -<br />
4 LIPOVICA-KOMUNALAC - - 07;49 07;44 10;36 11;56 13;44 15;07 16;45 18;31 - - -<br />
5 LIPOVICA - - 07;50 07;45 10;37 11;57 13;45 15;08 16;46 18;32 - - -<br />
7A TRŽNICA - - 07;51 07;46 10;38 11;58 13;46 15;09 16;47 18;33 - - -<br />
8A PARK ANGIOLINA-GOROVO - - 07;52 07;47 10;39 11;59 13;47 15;10 16;48 18;34 - - -<br />
9A MILENIJ - - 07;53 07;48 10;40 12;00 13;48 15;11 16;49 18;35 - - -<br />
10A SLATINA - - 07;54 07;49 10;41 12;01 13;49 15;12 16;50 18;36 - - -<br />
PROMETUJE SAMO 7. I 8. MJESEC<br />
3A PROMETUJE SAMO ZA VRIJEME ŠKOLSKE NASTAVE
maticni ured <strong>Opatija</strong><br />
Prvo roditeljsko<br />
iskustvo<br />
Piše Kristina Staničić<br />
Niko Ivančić svoje je roditelje<br />
Maju i Luku razveselio dolaskom<br />
na ovaj svijet 30. ožujka<br />
u 16 sati i 55 minuta. Bio je dugačak<br />
51 cm i težak 3690 grama.<br />
Na porodu je prisustvovao<br />
i tata, koji je stigao u rađaonicu<br />
direktno iz Vicenze.<br />
- Imala sam šest sati trudove,<br />
misleći da su lažni, a onda sam<br />
oko 8 sati ujutro krenula u rodilište<br />
i nazvala Luku da krene iz<br />
Italije. Bio mi je uistinu velika<br />
podrška, rekla nam je mlada<br />
mama, a ponosni nam tata otkriva<br />
da je toga dana doživio<br />
najljepše životno iskustvo. Iako<br />
je u početku bio skeptičan, sada<br />
bi svim budućim tatama preporučio<br />
prisustvovanje na porodu.<br />
Maja je pohvalila i bolničko<br />
osoblje, cijelu ekipu liječnika,<br />
primalja i sestara koji su bili izuzetno<br />
pažljivi, strpljivi i ljubazni.<br />
Ispred rađaonice čitavo su vrijeme<br />
nestrpljivo čekali none i nonići<br />
koji nisu mogli sjediti doma<br />
uz telefon, uzbuđenje je bilo<br />
preveliko, a u trenucima najveće<br />
nervoze smirivali su ih i nasmijavali<br />
Lukini bratići. Pravi odbor<br />
za doček koji nije krio svije emocije<br />
u trenutku kada im je, neposredno<br />
nakon rođenja, primalja<br />
pokazala novog člana njihove<br />
obitelji. Svi se slažu u jednom,<br />
bio je to najljepši trenutak. Već<br />
prvu večer u obitelji mame Maje<br />
počela je fešta dolaskom opatijskih<br />
Zoraša. Naime nona Mirjana<br />
i nono Damir bili su članovi<br />
FA Zora, u kojem danas pleše<br />
i Maja, a idući dan fešta se nastavila<br />
i u širem krugu prijatelja.<br />
Maja, Luka i mali Niko<br />
I u Lukinoj obitelji bilo je veselo,<br />
a kada Niko navrši mjesec<br />
dana tatina se strana priprema<br />
organizirati feštu na kojoj će s<br />
rodbinom i prijateljima proslavit<br />
rođenje prinove. S obzirom<br />
da im je Niko prvo dijete, sretni<br />
roditelji još se uvijek privikavaju<br />
na sve čari roditeljstva.<br />
- Tek smo desetak dana kod<br />
kuće i u fazi smo upoznavanja<br />
i lovljenja ritma. Baš kad pomislimo<br />
da nam je krenulo, Niko<br />
dokaže da smo u krivu i sve kreće<br />
ispočetka, otkriva nam Maja.<br />
- Postati tata nešto je neopisivo,<br />
opisuje nam Luka i dodaje da<br />
tijekom dana promatraju svaki<br />
njegov pokret i izraze lica. Cijeli<br />
nam se svijet sada vrti oko Nike,<br />
nema ništa ljepše nego kad<br />
nas u šest sati probudi plač našeg<br />
sina, “neprocjenjivo”- kroz<br />
osmijeh zaključuje ponosni tata.<br />
travanj 2011.<br />
30<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
VJENČANI:<br />
12. ožujka: Amela Avdić i Merfi Ljubičić, 19. ožujka: Klaudija Kinkela i Josip Mudri, Mirjam Rosandić i Karlo Kurbatfinski, 25. ožujka:<br />
Jana Puceković i Ivan Zubić, 2. travnja: Ivana Brkić i Anselmo Afrić, Adriana Tevanović i Filip Maksimović<br />
UMRLI: (do 30. ožujka): Vili Čeh (56), Mladen Miočić (57), Dragutin Babić (72), Marija Simčić rođ. Kalčić (96), Juro Perkić (63), Olga Korić rođ.<br />
Trdoslavić (101), Rayda Popov rođ. Beusterien (100), Božica Rukavina rođ. Brać (88)<br />
Preporuka svima koji vole<br />
tartar biftek – posjetite<br />
gostionu Daniela u Veleniki<br />
kod Poreča. Početkom travnja<br />
ovdje smo jeli jedan od boljih<br />
ikad kušanih, napravljen sa<br />
kvalitetnim i friškim mesom<br />
i svim potrebnim sastojcima<br />
(minimalno 12 začina.). Obilna<br />
porcija tartara kod Daniele vrijedi<br />
110 kuna., a bilo ga je dovoljno<br />
za zalogaj za predjelo za<br />
nas četvoro. Nakon toga naručili<br />
smo dondole (70 kuna porcija)<br />
i mušule (60 kuna porcija),<br />
a školjke su servirane sa domaćom<br />
paštom bavette (slične<br />
kao tagliatelle samo kraće ) u<br />
odličnom bijelom toću. Uz to je<br />
naravno išlo fino bijelo otvoreno<br />
vino po 50 kuna za litru. Za<br />
desert smo dobili odličnu domaću<br />
orahnjaču i to na račun<br />
kuće.<br />
Ambijent lijep i ugodan (lijepa<br />
terasa), posluga na visini, a<br />
sve to još sa obiteljskom „touchom“<br />
(mama kuha, tata, sin i<br />
snaha pomažu a tu je naravno i<br />
kćer Danijela po kojoj je nazvan<br />
lokal).<br />
Inače, to je dobro posjećeno<br />
mjesto i od strane taljanskih<br />
gastro izlet<br />
Vrhunski<br />
Danielin<br />
tartar<br />
biftek<br />
Piše Svetlana Milohnić<br />
gostiju kao i od motorista, pa<br />
gužve nisu rijetkost. Zato nije<br />
loše obaviti rezervaciju, naročito<br />
vikendom.<br />
Gostiona Daniela u Veleniki ima<br />
u ponudi riblja i mesna jela, za<br />
sladokusce tu su i ukusne palačinke.<br />
U svakom slučaju to je<br />
zanimljivo i ugodno mjesto za<br />
provesti vrijeme sa prijateljima<br />
i nasladiti nepce.
Piše Dražen Turina<br />
Po lete saki ki je bil<br />
pogjedat onisti<br />
film od Balaševića<br />
na Ljetnoj<br />
pozornice mogal<br />
je sobun doma<br />
zet jedan mići paketić zemji z<br />
Vojvodini. Balašević je rekal da<br />
se j’ odlučil na takov regal aš da<br />
j’ još i njegov otac govoril: “Sine,<br />
znaš kakova j’ ta naša vojvođanska<br />
zemja! Da putac posadiš neš<br />
će prit vanka!”. Moj otac pak je<br />
prišal va Opatiju za zeta z centra<br />
Reki. Gracki čovek. Kada se<br />
j’ ženil rekal je svojoj matere da<br />
mu kupi stomanju na kvadrići<br />
aš da gre bivat na selo. Zaspraven<br />
gjedajuć, naš kozji breh je i<br />
bil selo za ono kade je odrasal.<br />
Ča je Bogu pravo za reć on voli<br />
Opatiju, i to puno više od nekeh<br />
ki su tu rojeni al za tu našu zemju<br />
nikada ni našal ni jenu lepu<br />
besedu a kamo još takovi verši<br />
kot stari Balašević. Za razumet<br />
ga je aš stojarski tehničar ki se<br />
već od rane mladosti razumel va<br />
komplikani sistemi fabrike traktori<br />
Torpedo, lopatu je prej tega<br />
videl samo na slike i jedanput<br />
kot soldat va Čačke. Ako je tamo<br />
i proval kopat ni mu bilo teško<br />
aš šumadijska zemja će prej bit<br />
kot ova z Vojvodini nego kot ova<br />
naša – črjena, trda, teška, masna<br />
i elastična aš se i kramp od nje<br />
lagije odbija nego ča se va nju<br />
zabija.<br />
Kad san prvi put proval kopat<br />
kot otrok znan da san zabil va<br />
zemju vrh lopati, poprtil se na<br />
nju, ćapal se za manig i skakal<br />
kot munjen. Na kraje smo se<br />
prevrnuli i lopata i ja a va zemje<br />
je ostala mića jama od dva centimetra.<br />
Moj nonić po maminoj<br />
bande, kega nismo poznali ni<br />
moj otac ni ja, kopal je tu zemju<br />
celi život al ne samo našu nego i<br />
od nekeh susedi, drugeh judi ki<br />
bi ga zvali i onu komunjsku po<br />
celoj Opatije aš je delal va “Parkeh”.<br />
Znamo da je dobro kopal<br />
aš još doma imamo onisti “Orden<br />
rada” ča su ga onda delili.<br />
Od dve njegove sliki ke su ostale<br />
na jednoj je z lopatun. Moj otac<br />
je kjel kad bi moral kopat tu našu<br />
zemju i zval ju je glina. A moral<br />
je kopat aš tamo još sedandeseteh<br />
let bila je vela sramot ako su<br />
vrti zapušćeni. To je bila užanca<br />
ka se ne sme zatrt. Poć na mrkat<br />
po salatu ili pomidori – Boh nas<br />
očuvaj i Majka Božja Trsatska!!!<br />
Za njega užanca je bila puno<br />
stareja od oviste domaćeh težaki<br />
i šla je se do starega Rima i<br />
velega izuma tega vremena a to<br />
je ciment! Sako malo bi neki vrt<br />
pul kući postal tarac. Preživeli su<br />
samo dva spreda i moran se pohvalit<br />
malo i z mojun zaslugun aš<br />
je već i mat popustila: “Ala, storite<br />
bilo ča samo da ni ta graja i<br />
gomila pred kućun!”<br />
Nekada je bilo tu i smešneh stvari.<br />
Zgora naše kući je bivala jena<br />
Anica ka je teško hodila pa nikada<br />
ni prihajevala pul nas. I ona je<br />
redila svoj vrt a puno njoj je pomogla<br />
moja nona. Onda bi naš<br />
otac, kad bi videl kakovi veli i lepi<br />
pomidori kade za kupit, vavek<br />
kupil jedan škartoc teh “ekstra<br />
primjerki” i nesal Anice: “Eko Van<br />
malo…To je z našeg vrta!”. Ona bi<br />
ponemela aš bi njiji bili još mići i<br />
zeleni. Brižna bi se sa zmutila ne<br />
znajuć da su tisti arivali z kakove<br />
Dalmacije ili Makedonije. No,<br />
ruku na srce, nisan ni ja bil baš<br />
kapac kopat tu kako bi otac rekal<br />
“glinu”. Jedan dan san naručil<br />
pet kamijoni dobre zemje z neke<br />
šumi na Kastafštine i pokril vrajžu<br />
glinu a na nju – tu moran reć<br />
besedu “jebiga” - razvukal onu<br />
slavonsku travu va tepihe kakova<br />
se stavja na stadioni. Nonić sigurno<br />
ne bi bil kuntenat al’ nisan<br />
jedini na brege, morda još samo<br />
dve kuće imaju neš malo vrta.<br />
Zač Zato aš se stoli, kantride,<br />
suncobrani, bazeni, ljuljački i oni<br />
“džakuzi” ne moru stavit na gredice<br />
z pomidori ili fažolun.<br />
Situacija je sada ipak malo boja<br />
aš je tu i moja Nataša z Delnic.<br />
Oni tamo celo leto “mašu” z lopatami<br />
– ili kopaju vrti ili čiste<br />
sneh. Tako smo lane po prvi put<br />
posudili “sjeckalicu” od ekološkega<br />
društva Žmergo i mesto da<br />
palimo pleve i grani storili svoj<br />
prvi kompost. Dve bačvi – malo<br />
al’ čoveka veseli. Sad san ja kot<br />
Balašević pa seh pitan: “Ste za<br />
malo dobre zemji” Niki baš ne<br />
zame ali me si hvale pa se jako<br />
štiman. Ovo leto mi se nekako<br />
čini da je kompostiranje postalo<br />
pravi hit. Sako malo neki deli<br />
neke brošure, “sjeckalic” imaš za<br />
kupit skoro va sakoj drogerije a<br />
ja semi govorin “Judi parećajte<br />
se aš va Evrope se ne more palit<br />
oganj kako je kega voja!”. Va celu<br />
stvar se uključil i naš Komunalac<br />
pa juden čak deli “kompostijere”<br />
badave. Ja san ih inače već kupil<br />
četire al’ po onoj “zami se ča te<br />
pripada” pitan oca:”Kad će nami<br />
dat jenu “kompostijeru” Ča vi<br />
penzioneri z Komunalca nimate<br />
prednost”. On: “Ča će ti Ča još<br />
ti ni dosta” Ja: “Ni. Otejen povećat<br />
proizvodnju. Morda se orjentiran<br />
i na izvoz.”. On je takov – da<br />
dele “hard diski” ili fotoaparati<br />
– bil bi prvi tamo, to mu je đir.<br />
Kad jeno jutro zove ženskica z<br />
Komunalca i govori: “Vas je prijavljeno<br />
9 (još je bila Zorica živa-<br />
Boh ju pomiluj) va 55 kvadrati pa<br />
imate pravo na “kompostijeru”!”<br />
Finalmente neka korist od tega<br />
ča još nisan dobil građevinsku<br />
dozvolu. Morda dignen i kat od<br />
prodaje visoko kvalitetne domaće<br />
zemje al ne kot građevinsko<br />
zemljište nego za rožice – ki<br />
zna…<br />
31<br />
Stranica od Šajeti
Snimio Nikola Turina<br />
Humanitarna akcija Dan narcisa<br />
– cvijetom protiv raka<br />
dojke obilježena je po 16. put<br />
u više od 30 hrvatskih gradova<br />
pod motom “jednim narcisom<br />
protiv karcinoma dojki”,<br />
a s ciljem podizanja svijesti o<br />
ovom oboljenju. Za pomoć<br />
udrugama žena oboljelih od<br />
raka dojke na gradskim se trgovima<br />
simbolično prodaju<br />
cvjetovi kako bi se upozorilo<br />
na potrebu ranog otkrivanja i<br />
kvalitetnog liječenja te bolesti<br />
od koje u Hrvatskoj godišnje<br />
oboli 2300, a umre 900 žena.<br />
U Opatiji je Dan narcisa obilježen<br />
25. ožujka u organizaciji<br />
Udruge žena operiranih od<br />
raka dojke “Nada” iz Rijeke, a<br />
u suradnji s Crvenim križom i<br />
Klubom 60+ te Gradom <strong>Opatija</strong><br />
koji je donirao dvije tisuće<br />
narcisa. Gospodin Damir Blažić<br />
iz Lignja i njegov susjed<br />
koji je želio ostati anoniman<br />
priključili su se akciji te pozvali<br />
članice Kluba 60+ na svoje livade<br />
prepune narcisa, gdje su<br />
one ubrale preko 3 tisuće cvjetova.<br />
Donirane narcise članice<br />
Kluba dijelile su ispred tržnice<br />
te sakupljale dobrovoljne priloge.<br />
Cilj ovogodišnje akcije je<br />
nabavka kemo fotelje za Kliniku<br />
za onkologiju KBC Rijeka, a<br />
u opatijskoj akciji je sakupljeno<br />
2.400 kuna.<br />
Kristina Tubić