07.01.2015 Views

Sretan Uskrs! - Opatija.net

Sretan Uskrs! - Opatija.net

Sretan Uskrs! - Opatija.net

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

LIST GRADA OPATIJE • BROJ 141 • GODINA XVI • TRAVANJ 2011.<br />

OPATIJA<br />

Poštarina plaćena u pošti 51410 <strong>Opatija</strong><br />

ISSN 1331-3827<br />

OPATIJA<br />

<strong>Sretan</strong> <strong>Uskrs</strong>!


uvodnik<br />

Ima dobrih vijesti<br />

Žale mi se mnogi na proljetni<br />

umor kojeg osjećaju ovih lijepih<br />

i sunčanih travanjskih dana,<br />

a i sama sam nekako «na podu».<br />

Malo tko voli odlaziti u liječničke<br />

ambulante, pa se uglavnom<br />

sami borimo s tim naličjem proljeća.<br />

Ipak, ponekad trebamo<br />

doktora i uglavnom svatko već<br />

ima svog «izabranika», ali članovima<br />

naše redakcije je palo na<br />

pamet da bi dobro bilo napraviti<br />

pregled ordinacija i zdravstvenih<br />

usluga koje se pružaju na<br />

području Opatije. I tako, za ovaj<br />

broj pripremili smo informacije<br />

o onome što nudi opatijski Dom<br />

zdravlja, a u slijedećim brojevima<br />

prezentirat ćemo i ponudu<br />

privatnog zdravstvenog sektora.<br />

Želim vam, naravno, da vam<br />

doktori uopće ne trebaju, ali za<br />

svaki slučaj – neka vam te informacije<br />

budu pri ruci.<br />

Dok jedne muči proljetni umor,<br />

drugi su u «banani» jer nemaju<br />

posla. Nadanja da će ga naći nekako<br />

su veća u ovo vrijeme pred<br />

sezonu, a za sve njih imamo radnosnu<br />

vijest da bi im u tome mogao<br />

pomoći i novi gradski program<br />

poticanja zapošljavanja.<br />

Zato vrijedi pažljivo proučiti što<br />

se u njemu nudi i tko bi te novce<br />

mogao iskoristiti. A kako su se<br />

neki snašli i bez te pomoći saznat<br />

ćete u našim redovitim pričama<br />

o malim poduzetnicima. Ni<br />

veliki nisu loši, dalo bi se zaključiti<br />

po Grand hotelu Adriatic, opatijskom<br />

hotelijerskom doajenu<br />

koji slavi važan jubilej: 40 godina<br />

od otvaranje svoje nadaleko poznate<br />

Kongresne dvorane.<br />

Posebno mi je drago što smo se<br />

susreli i s mladom, uspješnom<br />

Opatijkom Matejom Majerle, i<br />

što se naši vaterpolisti mogu pohvaliti<br />

novim uspjesima, i što se<br />

<strong>Opatija</strong> odlično druži sa svojim<br />

zbratimljenim gradovima, i što<br />

se kamelija «preselila» na slatke<br />

tanjure, i što se…Ostalo provjerite<br />

sami. Ima dobrih vijesti …<br />

Otkotrljala se ova godina sve do<br />

<strong>Uskrs</strong>a, a taj veliki blagdan ostavio<br />

je trag u ovom broju «Opatije»<br />

i kroz intervju s paterom<br />

Zvonkom, i kroz anketu gdje su<br />

građani otkrili što se sve nudi na<br />

tradicionalnom blagdanskom<br />

stolu, i kroz rubriku «Recepti» u<br />

kojoj je svoje mjesto našla uskršnja<br />

pogača.<br />

<strong>Sretan</strong> <strong>Uskrs</strong>!<br />

Mirjana Rončević<br />

travanj 2011.<br />

2<br />

Bele kamelije Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije!<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

BROJILO OD BRZINI - Ako ste pomisleli da j’ ovo nekakova kk nova igrica i ni. To<br />

je brojilo od brzini. Odlična je stvar ovisto brojilo i jušto na praven meste, pul<br />

školi. Pa sada više šoferi nimaju škužu da ne znaju koliko su vozili, ili da su<br />

vozili malo više od pedeset. Kada bi jih samo bilo malo više, semi bi z decun<br />

na ceste al va aute bilo lagje.<br />

Parićala Irena Bistričić Vuković, Snimio: Nikola Turina<br />

PASAMAN - Z mjesnega odbora Vasanska prišla nan je kamelija za<br />

pasaman postavjen na Veprinački put pa ju mi i objavljujemo. Proljeće<br />

je prišlo, proletnji umor je tu, pa ako tuda pasujete a nogi vas slabo<br />

služe pasaman je od vele koristi za počinut i pridržat se.<br />

Crne mae Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo...<br />

ĆELAVA GOVORNICA - More bit da je moda danas bit ostrižen al pak<br />

obriven do gole koži, ma sejno telefonska govornica pul hotela Kvarner<br />

ne bi rabila pratit tu modu. Morda baš nekemu zatrebe, a daž pada<br />

kot zmućen. Onistemu ki ju je ogolel gredu dve maći, a vlasniku jedna<br />

aš za računi ima vremena a za popravit razbijeno nima. Se skupa tri.<br />

MAĆA OD STRUKI - Ki bi gore, sad je dole. Pasani put kamelija, sada<br />

maća. A zaš pitat ćete, kada smo zazivali dreva i hlad Zato aš je struka<br />

neslužbeno rekla da ovakovemi palmami ni mesto nanke med crnikun<br />

nanke v Opatije. Pa onputa neka se struka i službeno očituje, a mi<br />

dajemo jednu maću.


vijest mjeseca<br />

Vodeni park na<br />

Triestini<br />

Piše Mirjana Rončević<br />

Snimio Nikola Turina<br />

Vodeni park na području Triestine<br />

u Ičićima, na površini<br />

od preko 17 hektara, povezan s<br />

prostorom plaže i obalne šetnice,<br />

prometnica Rijeka - Pula<br />

na toj trasi bila bi “ukopana”, a<br />

objekti aquaparka i prateći hotelski<br />

ili kamp sadržaji bili ukomponirani<br />

u postojeću šumu bez<br />

rušenja stoljetnih stabala - vizija<br />

je prostornog uređenja tog, jednog<br />

od posljednjeg, vrijednog<br />

lokaliteta uz more na području<br />

Grada Opatije. Zamisao je to<br />

tima Fakulteta za menadžment<br />

u turizmu i ugostiteljstvu, na<br />

čelu s dr. sc. Zdenkom Cerovićem,<br />

kojemu su gradske vlasti<br />

povjerile izradu studije programskog<br />

sadržaja prikladnog za ovaj<br />

prostor, a koja je nedavno, nakon<br />

dugotrajnih i ozbiljnih analiza u<br />

kojima su sudjelovali i studenti,<br />

prezentirana naručitelju.<br />

- Turizam je elastičan, ljudi se<br />

ne odriču putovanja, ali traže<br />

stimulativnu zabavu, odmor u<br />

prirodi te strukturiranu ponudu<br />

zabave, rekreacije i upoznavanja<br />

s lokalnom kulturom, naglasio<br />

je dr. Cerović.<br />

Ovaj projekt golica maštu jer<br />

bi njime opatijska rivijera dobila<br />

atraktivne zabavne sadržaje<br />

koji bi bili u funkciji tijekom cijele<br />

godine, a jedna sada zapuštena<br />

turistička zona dobila bi<br />

sadržaje tražene na turističkom<br />

tržištu: kvalitetan doživljaj s<br />

adrenalinom.<br />

- Vodeni svijet Opatije za 365<br />

dana u godini, sa sadržajima<br />

najviše kategorije, a pritom<br />

maksimalno sačuvati prirodu<br />

- cilj je ovog projekta, naglasili<br />

su stručnjaci, autori studije.<br />

Vodeni park je osnovna ideja,<br />

a smještajni sadržaji uz njega<br />

nude se kroz dvije varijante: ili<br />

hotel visoke kategorije s 400<br />

soba sa sadržajima za kongrese<br />

i rekreaciju, ili autokamp s 500<br />

jedinica za prihvat 1.800 osoba.<br />

- Oba projekta promatrana su<br />

s aspekta investitora, a procjena<br />

je da bi se za prvu varijantu<br />

trebalo uložiti oko 100 milijuna<br />

eura s rokom povrata od 11 godina,<br />

dok je druga varijanta jeftinija,<br />

objasnili su autori studije.<br />

Ova studija bit će osnova za<br />

izradu DPU-a, za koji su sredstva<br />

već osigurana u gradskom<br />

proračunu, pa će se uskoro potražiti<br />

izrađivač plana, nakon<br />

čega će biti otvorena i javna rasprava<br />

o prenamjeni turističke<br />

zone Triestina.<br />

- Lokalna samouprava mora<br />

znati što želi na nekom prostoru,<br />

i tek s definiranim projektima<br />

možemo tražiti investitore.<br />

Revitalizacijom prekrasnog, ali<br />

sada nažalost zapuštenog prostora<br />

Triestine, dobit ćemo one<br />

prvenstveno zabavne sadržaje<br />

koji kronično nedostaju u opatijskoj<br />

turističkoj ponudi, kazao<br />

je opatijski gradonačelnik Ivo<br />

Dujmić.<br />

3<br />

TEMA<br />

5 Poticaj zapošljavanju <strong>Opatija</strong>ca<br />

INTERVJU<br />

6 Kap dobrote, bačva strplivosti<br />

i more ljubavi<br />

SUSRETI<br />

19 U mjuziklu kao riba u vodi<br />

KULTURA<br />

23 Kulturom bogata<br />

korizma<br />

»IZ SADRŽAJA<br />

Grad <strong>Opatija</strong><br />

impressum:<br />

<strong>Opatija</strong> - list Grada Opatije<br />

Nakladnik: GRAD OPATIJA<br />

Glavna urednica: Mirjana Rončević<br />

Izvršna urednica: Lidija Lavrnja<br />

Grafički urednik: Sanjin Mačar<br />

Suradnici:<br />

Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić,<br />

Dražen Turina, Goran Brozović,<br />

Ira Prebilić Banić, Kristina Tubić,<br />

Aleksandar Vodopija, Marijana Zorić<br />

Fotografije:<br />

Nikola Turina<br />

Uređivački savjet:<br />

Viktor Peršić (predsjednik),<br />

dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča,<br />

Andrej Pošćić i Aldo Simper<br />

Kontakt:<br />

List <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 3, 51410 <strong>Opatija</strong><br />

Telefon: 051/701-322 (int. 158)<br />

Telefaks: 051/701-267<br />

E-mail: opatija-list@ri.t-com.hr<br />

URL: http://www.opatija.hr<br />

Tisak: GRADSKA TISKARA OSIJEK<br />

Naklada: 5.500 primjeraka<br />

List je besplatan i izlazi mjesečno<br />

ISSN 1331-3827<br />

Oglašavanje u listu <strong>Opatija</strong><br />

Zadnja 3.200 kn;<br />

unutanji ovitak 2.000 kn;<br />

1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn;<br />

1/4 350 kn, 1/8 200 kn,<br />

Popust za tri objave 20 posto,<br />

popust za šest objava 30 posto.<br />

Naslovna stranica:<br />

Cvjetnica u Opatiji<br />

Snimio: Nikola Turina


IZ UREDA GRADONAČELNIKA<br />

Gradski<br />

vjetar<br />

u lea<br />

turizmu<br />

travanj 2011.<br />

4<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Drage sugrađanke i sugrađani,<br />

Jedan od načina kako Grad podupire<br />

svoje gospodarstvo čine<br />

ulaganja u pripremu ljetne turističke<br />

sezone, koje su upravo u<br />

punom jeku.<br />

Povodom stogodišnjice dovršetka<br />

izgradnje obalnog šetališta<br />

Lungomare, u uređenje<br />

omiljene šetnice <strong>Opatija</strong>ca i<br />

naših gostiju ulažemo oko dva<br />

milijuna kuna. Završeni su radovi<br />

na sanaciji obalnog puta kod<br />

Puntakolove, a u tijeku je popločavanje<br />

dionice Zert - Dražica<br />

i obnova ograde na pojedinim<br />

dionicama.<br />

Nakon što smo riješili dugogodišnji<br />

problem privezišta za<br />

barkajole kod Hotela „Admiral“,<br />

s nadležnim državnim tijelima<br />

dogovoreno je i izdavanje dosad<br />

nedostajuće dozvole za sidrišta<br />

za cruisere pred opatijskom<br />

obalom. Još malo gradskog vjetra<br />

u leđa opatijskog turizma.<br />

Nažalost, i dalje ostaje neriješen<br />

problem kupališta Slatina.<br />

Umjesto da bude ponos našega<br />

Grada, dugo godina svjedočimo<br />

problemima proisteklima iz<br />

načina na koji Riviera upravlja<br />

kupalištem. I Vi mi na to s razlogom<br />

često ukazujete. Između<br />

ostalog, stanje u kojem se Slatina<br />

nalazi razlog je zbog kojeg<br />

lani <strong>Opatija</strong> nije osvojila prvo<br />

mjesto u turističkoj akciji Plavi<br />

cvijet.<br />

Iako Grad nema izravnih ingerencija<br />

kojima bi mogao popraviti<br />

stanje na Slatini, ni tu<br />

nismo sjedili skrštenih ruku.<br />

Kako bismo Rivieru doveli za<br />

stol i počeli zajednički rješavati<br />

probleme, uskratili smo im suglasnost<br />

za Plavu zastavu za<br />

ovu godinu. Kada nema drugih<br />

načina, opravdanim smatramo<br />

koristiti i takve mogućnosti koje<br />

nam stoje na raspolaganju, sve<br />

kako bismo unaprijedili postojeće<br />

stanje.<br />

Pred nama su Uskršnji blagdani.<br />

Veliki tjedan u Opatiji obilježit će<br />

ne samo koncert „<strong>Uskrs</strong> u Opatiji“<br />

i koncert klasične glazbe<br />

udruge Festival Kvarner, izložba<br />

Expo 2011 , već i brojno izaslanstvo<br />

Bad Ischla, s kojim potpisujemo<br />

Povelju o bratimljenju.<br />

<strong>Opatija</strong> je prvi grad s kojim ta<br />

vrhunska austrijska turistička<br />

destinacija uspostavlja prijateljske<br />

odnose, a potpisivanje će<br />

pratiti i nastup njihovog puhačkog<br />

orkestra i muškog zbora na<br />

terasi hotela Imperial te izložba<br />

„Bad Ischl očima Voljena Grbca“<br />

u umjetničkom paviljonu Juraj<br />

Šporer.<br />

Vama i Vašim najmilijima ovim<br />

putem želim sretan <strong>Uskrs</strong>!<br />

Vaš gradonačelnik,<br />

Ivo Dujmić


Poticaj<br />

zapošljavanju<br />

<strong>Opatija</strong>ca<br />

tema<br />

Jednokratni poticaj od 3 tisuće<br />

kuna i 12 mjesečnih poticaja<br />

u visini od 20 posto bruto<br />

plaće (najviše do tisuću kuna)<br />

mjesečno, dati će se poslodavcu<br />

za svaku novozaposlenu osobu.<br />

Ako se pak radi o novozaposlenoj<br />

osobi sa invaliditetom poticaj<br />

je još nešto veći - jednokratni u<br />

iznosu od 4 tisuće kuna i 12 mjesečnih<br />

poticaja u visini od 30<br />

posto bruto plaće (najviše do<br />

1.500 kuna mjesečno). Osnivanje<br />

obrta poticat će se jednokratnim<br />

iznosom od 3 tisuće kuna.<br />

Krajem ožujka gradonačelnik je<br />

objavio Javni poziv na koji se svi<br />

zainteresirani poduzetnici koji<br />

ispunjavaju uvjete za dodjelu<br />

poticaja mogu javiti. Javni poziv<br />

sa popisom dokumentacije kao i<br />

obrasci zahtjeva dostupni su na<br />

web stranici Grada www.opatija.<br />

hr kao i u gradskoj pisarnici (Ul.<br />

m. Tita 3). Javni poziv otvoren je<br />

do utroška raspoloživih sredstava.<br />

Piše Mirjana Rončević, Snimio Nikola Turina<br />

Tako je predviđeno programom<br />

poticanja zapošljavanja i razvoja<br />

poduzetništva za 2011. godinu<br />

kojeg su nedavno izglasali opatijski<br />

vijećnici, podržavši prijedlog<br />

gradske vlasti bez mnogo<br />

komentara. Za taj je program u<br />

gradskom proračunu osigurano<br />

je 240 tisuća kuna, a za sufinanciranje<br />

kamata prema dosadašnjem<br />

programu poticanja poduzetništva<br />

još 160 tisuća kuna,<br />

dakle ukupno 400 tisuća kuna.<br />

- Korisnici sredstava po ovom<br />

programu mogu biti postojeća<br />

i novoosnovana mala i srednja<br />

trgovačka društva u 100 postotnom<br />

vlasništvu hrvatskih državljana,<br />

kao i obrtnici sa sjedištem<br />

na području Grada Opatije koji<br />

nemaju nepodmirenih obveza<br />

prema Gradu i na ime poreza i<br />

doprinosa koje ubire Porezna<br />

uprava.. Gradska vlast nastoji<br />

na razne načine pomoći poduzetništvu<br />

da prebrodi teškoće u<br />

poslovanju uzrokovane teškom<br />

gospodarskom situacijom , kao<br />

što je smanjenje zakupnine, spomeničke<br />

rente i slično. Pored tih<br />

mjera odlučilo se donijeti i ovaj<br />

poseban program kojim bi se<br />

direktno poticalo poduzetništvu<br />

ali kroz zapošljavanje odnosno<br />

subvencioniranje primanja novozaposlenih<br />

osoba. Pri tome se<br />

vodilo računa da se na jednostavan<br />

način omogući širem krugu<br />

prvenstveno malih i srednjih<br />

poduzetnika korištenje poticaja.<br />

Tako su programom predviđeni<br />

direktni poticaji za zapošljavanje<br />

nezaposlenih osoba kao i<br />

poticaji za početak obavljanja<br />

obrtničkih djelatnosti u 2011. godini,<br />

objašnjava Danije Jerman,<br />

pročelnik za financije u gradskoj<br />

upravi.<br />

Novozaposleni djelatnik za kojeg<br />

se traži poticaj mora imati prebivalište<br />

na području Grada Opatije<br />

i biti evidentiran na Zavodu<br />

za zapošljavanje minimalno dva<br />

mjeseca prije podnošenja zahtjeva,<br />

te mora ostati u radnom<br />

odnosu najmanje 24 mjeseca<br />

od dana podnošenja zahtjeva,<br />

predviđeno je ovim gradskim<br />

programom. Dalnje propozicije<br />

kažu da korisnik sredstava mora<br />

imati sjedište/prebivalište na području<br />

Grada Opatije, da mora<br />

zadržati isti broj zaposlenih osoba,<br />

uključujući i novozaposlenu<br />

osobu najmanje 24 mjeseca od<br />

dana predaje zahtjeva za dodjelu<br />

poticaja, odnosno da mora<br />

obavljati djelatnost najmanje 24<br />

mjeseca od dana predaje zahtjeva<br />

za poticaj osnivanja obrta.<br />

Tu je i već spomenuto pravilo<br />

da ne smije imati nepodmirenih<br />

obveza kada su u pitanju javna<br />

davanja.<br />

- U slučaju da dođe do raskida<br />

radnog odnosa novozaposlene<br />

osobe ili nekog drugog zaposlenika<br />

kod korisnika sredstava, ili<br />

prestanka obrta unutar rokova<br />

iz programa, korisnik sredstava<br />

obvezan je Gradu vratiti isplaćena<br />

poticajna sredstva. No, ako se<br />

umjesto zaposlenika s kojim je<br />

raskinut radni odnos u roku od<br />

30 dana zaposli drugi koji također<br />

ispunjava uvjete iz programa,<br />

poticajna sredstva ne bi trebalo<br />

vratiti, pojašnjava Jerman<br />

pravila igre.<br />

Dosad je podnijet samo jedan<br />

zahtjev za poticaj za novozaposlenu<br />

osobu, ali u gradskoj<br />

upravi smatraju da će interesa<br />

za ovaj program biti i da će se<br />

predviđena namjenska sredstva<br />

utrošti, što će u konačnici značiti<br />

da će neki nezaposleni građani<br />

Opatije doći do radnog mjesta.<br />

Dosadašnje gradske programe<br />

poticanja poduzetništvu kojima<br />

su subvencionirane kamate na<br />

kredite koristi 40 poduzetnika s<br />

područja Grada Opatije, a to govori<br />

da se u poduzetništvu svaka<br />

pomoć rado prima.<br />

5<br />

Srednjoškolci na drugom Danu akcije<br />

Četrdeset učenika i učenica Gimnazije Eugena Kumičića,<br />

Hotelijersko-turističke, Ugostiteljske i Obrtničke<br />

škole sudjelovali su u “Danu akcije” kojeg drugu<br />

godinu organiziraju udruge Gong i Delta, a dio su<br />

projekta “Mislim globalno, djelujem lokalno” kojeg<br />

je prije nekoliko godina razvio nizozemski Institut<br />

za političku participaciju. Opatijski srednjoškolci podijeljeni<br />

u četiri grupe dobili su zadatak da osmisle<br />

jedan projekt na temu “Mladi za mlade”, za njegovu<br />

provedbu raspolažu s proračunom od 5 tisuća kuna<br />

koji su dobili od Grada Opatije, a događaje tijekom<br />

čitavog dana pratila je i peta, novinarska grupa koja<br />

će po završetku akcije izraditi novine. Dan akcije<br />

održan je u prostorijama gradske uprave i u Gradskoj<br />

vijećnici, a uz pomoć i podršku djelatnika Grada<br />

Opatije. Pobijedila je grupa pod imenom “Peta kolona”<br />

s projektom “Tražimo se” koja je obradila projekt<br />

humanitarnog turnira u paintballu kojim će se<br />

sakupljati pomoć za odjel dječje onkologije u Rijeci,<br />

a koji će se u svibnju organizirati u Auto campu u<br />

Ičićima. (K. T. )<br />

Predstavljena knjiga o vinu<br />

U Vili Angiolini u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma<br />

8. travnja predstavljena je knjiga autora Ive<br />

Oreškovića “Malvasija - glasovito vino još iz doba<br />

Dubrovačke republike”. O knjizi su govorili dr. sc.<br />

Ivan Sokolić koji je naglasio da je ovo prva knjiga<br />

koja govori o povijesti vina s namjerom revitalizacije<br />

dubrovačke Malvasije, recenzentica dr. sc. Vesna Mijović<br />

koja je istaknula kako je dubrovačka Malvasija<br />

u doba Dubrovačke republike bila izuzetno cijenjena,<br />

bila vino vlastele i koristila se u ljekovite svrhe<br />

te sam autor Ivo Orešković. Organizirano je i kušanje<br />

prošeka Malvasija Dubrovačka Karaman koje nosi<br />

titulu prvaka svijeta iz 2009. godine s natjecanja<br />

Svijet Malvazije - Vinistra 2009., a o vinu je govorila<br />

sommelierka Danijela Kramarić. (K. T.)


intervju<br />

Kap dobrote,<br />

bačva strpljivosti<br />

i more ljubavi<br />

Piše Ira Prebilić Banić<br />

Snimio Nikola Turina<br />

travanj 2011.<br />

6<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Uskršnja poruka<br />

Vaša Uskršnja poruka svim ljudima dobre volje…<br />

- <strong>Uskrs</strong> ima trajnu poruku za sva vremena. Krist nije uskrsnuo radi sebe,<br />

nego radi nas, jer Bog nije stvorio čovjeka za smrt, nego za život. Zato<br />

je Kristovo uskrsnuće, nakon što je čovjek po grijehu odbacio život,<br />

ponovna ponuda života smrtnom čovjeku. No čovjek sam odabire<br />

kojim će putem poći. Zato je moja uskršnja poruka – i vjernicima i<br />

nevjernicima – da dobro razmisle što će odabrati, kojim će putem ići<br />

i kakvim će životom živjeti. I neka ljube bližnje svoje, neka budu kao<br />

majka četiriju kćeri čije riječi rado citiram, a koja kaže da svakodnevno<br />

za svoju djecu čuva kap dobrote, bačvu strpljivosti i more ljubavi!<br />

Pater Zvonko Vlah superior je opatijskog isusovačkog samostana i voditelj Doma za duhovne vježbe<br />

u opatijskoj Crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, poznatoj i kao “Vela Crkva”. Vrijeme uoči<br />

<strong>Uskrs</strong>a bila je prava prilika za razgovor sa svećenikom i misionarom koji je svoj život posvetio Bogu i<br />

ljudima, držeći vrata Crkve otvorenim ne samo vjernicima, već i svim onima koji su na putu traženja,<br />

posebno mladima. Pedesetčetverogodišnji pater Zvonko impresionira svojom mirnoćom, strpljivošću<br />

i ljubaznošću... I ne sumnjamo da baš kao i majka koja to čini za svoje kćeri, a čije riječi rado<br />

ponavlja, svakodnevno za sve nas čuva kap dobrote, bačvu strpljivosti i more ljubavi!<br />

Nova turistička udruga<br />

Od kraja ožujka <strong>Opatija</strong> je bogatija za još jednu<br />

udrugu. Novoosnovana udruga Skal klub Kvarner<br />

ima 28 članova, za predsjednicu je izabrana Katica<br />

Hauptfeld, dok je tajnica Mirna Krešić Budimir. Aktivnosti<br />

Udruge usmjerene su na razvoj i promidžbu<br />

turizma, suradnju sa istovrsnim klubovima iz zemlje<br />

i inozemstva, poboljšanje turističke ponude Kvarnera,<br />

te njezin plasman na domaće i međunarodno<br />

tržište. Udruga je dio međunarodne udruge profesionalaca<br />

u turizmu- Skål International, koja broji 20<br />

000 članova udruženih u 450 klubova iz 85 zemalja<br />

svijeta. Jedina je međunarodna udruga koja okuplja<br />

profesionalce, menadžere i lidere iz svih sektora<br />

turističkih djelatnosti kako bi udruženim snagama<br />

rješavali probleme od zajedničkog interesa, a s ciljem<br />

unapređenja turizma na lokalnoj, regionalnog,<br />

nacionalnoj i međunarodnoj razini. Poseban se<br />

naglasak stavlja na razvijanje poslovnih odnosa i<br />

prijateljstva među članovima, kao i na promicanje i<br />

podršku održivom razvoju te unapređenje kvalitete<br />

u turizmu. (L. L.)<br />

Monografija Edith Merle<br />

Edith Merle, angažirana avangardna umjetnica koja<br />

prelazi okvire klasičnog keramičarstva i stalno eksperimentira<br />

tehnikom, razmiče granice vidljivog i<br />

poznatog te se upušta u avanturu nepoznatog predstavila<br />

je svoju monografiju u vili Angiolini u Opatiji.<br />

- U monografiji se nalazi nekoliko opusa mojeg


Kakve su pripreme za <strong>Uskrs</strong> u<br />

Crkvi Navještenja BDM <br />

- I ove godine ozračju <strong>Uskrs</strong>a<br />

prethodi 40-dnevno vrijeme Korizme<br />

– to je za svakog kršćanina<br />

idealno vrijeme da malo uspori i<br />

razmisli o svom načinu života....<br />

Korizma nije vrijeme žalosti, kako<br />

je neki među nama doživljavaju,<br />

i tako to vrijeme čine neprivlačnim<br />

sebi i drugima. Korizma je,<br />

slikovito rečeno, novo proljeće<br />

života, vrijeme koje čovjeku daje<br />

šansu da se promijeni i u svom<br />

životu ispravi ono čime nije zadovoljan.<br />

To je vrijeme u kojem,<br />

disciplinom u piću, jelu i radu,<br />

svatko od nas ima priliku ozdraviti<br />

svoje tijelo i dušu. Korizmeno<br />

vrijeme uvijek započinje Pepelnicom<br />

– tom prigodom svećenik<br />

na Svetoj Misi vjernicima stavlja,<br />

čineći znak križa na čelu ili glavi,<br />

pepeo uz riječi: Obrati se i vjeruj<br />

evanđelju ili Sjeti se čovječe da<br />

si prah i da ćeš se u prah vratiti.<br />

Zato taj prah koji se zove čovjek<br />

i koji je smrtan i loman treba neprestanu<br />

Božju prisutnost i snagu<br />

Duha Svetoga da ga učini nepobjedivim<br />

i besmrtnim. Zato je<br />

ono nešto “posebno” što će se u<br />

uskrsno vrijeme u svim crkvama,<br />

a onda i u “Veloj Crkvi” dogoditi,<br />

to što će kršćani u Opatiji ponovo<br />

čuti riječi koje već preko dvije<br />

tisuće godina bruje svijetom. To<br />

su riječi svjedoka koji su vidjeli<br />

prazan grob Isusa iz Nazareta, i<br />

to samo tri dana poslije stravične<br />

smrti na križu, grob onoga koji je<br />

unaprijed prorekao svoje uskrsnuće.<br />

A te će riječi ići još i dalje,<br />

kroz milenije ljudske povijesti.<br />

Rodom ste Baranjac. Koliko ste<br />

već dugo u Opatiji na službi<br />

Kako Vam se sviđa <strong>Opatija</strong> i kakvi<br />

su vjernici Opatijci<br />

- Da, rođen sam u Baranji, no<br />

po roditeljima moji su korijeni iz<br />

Međimurja. U Opatiju sam prije<br />

šest godina došao iz Dubrovnika,<br />

gdje sam prethodno bio na<br />

službi. Po prirodi sam otvorena<br />

osoba, nije mi teško uspostaviti<br />

kontakt i ostvariti komunikaciju s<br />

ljudima, bez obzira na dob, stupanj<br />

naobrazbe ili životno opredjeljenje.<br />

Vjerujem da je razlog<br />

tome i to što sam već 15 godina<br />

misionar koji vrši duhovnu obnovu<br />

po župama cijele Hrvatske,<br />

ali i šire – jer bio sam i u Kanadi,<br />

SAD, Švicarskoj, Njemačkoj,<br />

Rumunjskoj i drugim zemljama<br />

gdje žive i rade Hrvati katolici.<br />

<strong>Opatija</strong> i njezini stanovnici,<br />

ali i ljudi iz okolnih mjesta koji<br />

rado dolaze u Opatiju, svi su mi<br />

oni dragi i prirasli srcu. Kad već<br />

imam mogućnost, ovim bi se putem<br />

zahvalio svima, i vjernicima i<br />

onima koji su još na putu traženja,<br />

za sve dobro što su učinili na<br />

moju zamolbu. A nikada nisam<br />

tražio za sebe, već kao predstavnik<br />

Crkve za Crkvu koja svojom<br />

prisutnošću čini ovaj grad ljepšim<br />

i privlačnijim velikom broju<br />

ljudi koji žive u Opatiji, ali i onima<br />

koji u Opatiju dolaze iz drugih<br />

sredina.<br />

Za sve one koji nisu upućeni, što<br />

su to duhovne vježbe, gdje se<br />

odvijaju i tko im sve može pristupiti<br />

- Duhovne vježbe odvijaju se<br />

u samostanu, u našem Domu<br />

duhovnih vježbi. U njima mogu<br />

sudjelovati svi oni koji žele živjeti<br />

u miru, istini, pravdi i poštenju.<br />

Nije nužno da su to samo kršćani,<br />

naprotiv, duhovne su vježbe<br />

kroz povijest pomogle upravo<br />

onima koji nisu bili zadovoljni<br />

svojim životom i iskreno su tražili<br />

njegov smisao. Dakako, svaki<br />

pravi kršćanin rado dolazi na<br />

duhovne vježbe jer zna koliko<br />

je važno barem jednom godišnje<br />

isključiti se iz svakodnevne<br />

jurnjave i susresti se sa sobom<br />

i s Bogom na način kako to već<br />

duhovne vježbe predviđaju, tako<br />

da bi i svi susreti koji u njihovom<br />

životu trebaju uslijediti bili što<br />

kvalitetniji, a isto tako da bi i svi<br />

poslovi i planovi koje nose u srcu<br />

bili uspješno obavljeni. Ako pak<br />

u nekim situacijama nisu načisto<br />

što treba učiniti ili kako dalje<br />

živjeti – duhovne vježbe su i u<br />

takvim slučajevima mnogima su<br />

već pomogle. U Domu duhovnih<br />

vježbi četiri puta godišnje, dvaput<br />

u proljeće i dvaput najesen,<br />

organiziramo i tzv. bračne vikende.<br />

Njihova je svrha produbljivanje<br />

komunikacije između<br />

supružnika, jer je upravo komunikacija<br />

jedan od osnovnih preduvjeta<br />

uspješnog braka. Pored<br />

toga, u Domu se održavaju i razni<br />

seminari, tako da našim samostanom<br />

godišnje prođe najmanje<br />

tisuću ljudi.<br />

Vrijeme u kojem živimo ne ide<br />

na ruku mladim ljudima. Kako im<br />

Crkva može pomoći<br />

- Najprije treba reći da je Crkva<br />

jako širok pojam, prema hijerarhiji<br />

nju čine papa, biskupi, svećenici,<br />

redovnici i redovnice, a u nju<br />

spadaju i svi kršteni muškarci i<br />

žene, od rođenja do smrti…Ovdje<br />

bi naglasio i to da postoje i anonimni<br />

kršćani, to su oni koje vodi<br />

Duh Sveti a da ni sami toga nisu<br />

svjesni, to su oni koji žive pravedno<br />

i moralno, otvoreni za istinu i<br />

dobro, a nisu niti u jednoj od gore<br />

spomenutih kategorija jer još<br />

nisu upoznali Boga! Ako se tako<br />

gleda na Crkvu, onda možemo i<br />

sami zaključiti da Crkva mladima,<br />

za koje ste rekli da im vrijeme baš<br />

i ne ide na ruku, i te kako može<br />

pomoći… i pomaže. U toj i takvoj<br />

Crkvi, pa bila ona ne znam kako<br />

Utemeljeno 1973.<br />

mala, kao recimo zrnce pijeska<br />

u odnosu na cijelu obalu, i takva<br />

Crkva ima za mlade uvijek otvorena<br />

vrata i oni – ako u nju dođu,<br />

makar i njihove obitelji zakazale,<br />

makar i društvo podbacilo, oni<br />

sami – družeći se u ozračju Božje<br />

riječi, po molitvi i sakramentima,<br />

u povezanosti s drugima po<br />

načelu nesebične ljubavi mogu<br />

svladati svaki tsunami, pa dopirao<br />

on ne znam s koje strane.<br />

Postoji li u Vašem životu uopće<br />

vrijeme koje nije posvećeno drugima<br />

- Malo ima takvog vremena, ali<br />

to je moj poziv, to sam ja, nikada<br />

nisam osjetio da mi takvo vrijeme<br />

nedostaje. Kada se ne bavim<br />

čovjekom, čitam do kasno u noć.<br />

Uživam u našem prekrasnom<br />

vrtu, samo pogled na njega odmara<br />

me i daje snagu. Radi relaksacije,<br />

ponekad odem i na bazene<br />

u našu Thalassotheraphiju ili<br />

šećem prema Veprincu i uživam<br />

u prirodi.<br />

Nudimo vam:<br />

- kvalitetne popravke<br />

- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko,<br />

Citizen, Casio, Lorenz, Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil,<br />

Dkny, Esprit, Mexx<br />

- modni nakit od nehrajueg elika: Calvin Klein, Swatch,<br />

Fossil, Dkny<br />

- Polar – monitore srane frekvencije<br />

- komoru za testiranje vodootpornosti ronilakih satova<br />

- razliite baterije i remene za satove<br />

- baterije za slušne aparate i foto aparate<br />

<strong>Sretan</strong><br />

<strong>Uskrs</strong>!<br />

Maršala Tita 150<br />

51410 <strong>Opatija</strong><br />

Hotel Bellevue<br />

Tel: 051/210-539<br />

TRADICIJA - KVALITETA - POVJERENJE<br />

7<br />

rada, od keramike koja mi je najviše prirasla srcu,<br />

do grafike koju sam završila na Akademiji za primijenjenu<br />

umjetnost, zapravo se bavim multimedijalnom<br />

umjetnošću. Nisam se držala kronologije već<br />

sam više išla po jednom smislu likovnosti i trudila<br />

se na neki način da knjiga ne bude dosadna. Suradnica<br />

u dizajnu bila mi je nećakinja Aleksandra Saša<br />

Boman s kojom sam jako dobro surađivala i koja je<br />

napravila jednu modernu knjigu – rekla je Merle,<br />

sretna zbog izdavanja monografije koja je, kaže<br />

umjetnica , rezultat upornog rada, ali i slučajnosti.<br />

Poznata keramičarka, grafičarka i slikarica dobitnica<br />

je mnogih nagrada i priznanja, a tijekom svog<br />

stvaralačkog rada održala je niz izložbi u Hrvatskoj<br />

i inozemstvu. Promociju monografije organizirali su<br />

Hrvatski muzej turizma i Matica Hrvatska- ogranak<br />

Pazin. (M. Z.)<br />

Rekonstrukcija opatijske boćarije<br />

Započeli su radovi na rekonstrukcije opatijske boćarije<br />

čijim će se uređenjem stvoriti uvjeti za održavanje<br />

natjecanja u višim ligaškim rangovima. Dva<br />

postojeća joga će se izravnati te dograditi još dva<br />

nova kao i male betonske tribine. Grad je u investiciju<br />

uložio oko 215 tisuća kuna, a radove izvodi<br />

tvrtka Zanatoprema iz Rijeke. Radovi bi trebali biti<br />

gotovi do kraja svibnja, a predsjednik Boćarskog<br />

kluba <strong>Opatija</strong> Zoran Škrokov najavio je kako će na<br />

otvorenju zaigrati i boćarska reprezentacija Hrvatske.<br />

(K. T.)


anketa<br />

Piše: Ira Prebilić Banić, Snimio Nikola Turina<br />

Kakav je <strong>Uskrs</strong> u opatijskim domovima<br />

Patka s mlincima<br />

punici u čast<br />

travanj 2011.<br />

8<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Viktor Peršić, dr.med. (44):<br />

- Svejedno da li ste praktični ili nepraktični<br />

vjernik, <strong>Uskrs</strong> je dobra prilika za okupljanje<br />

obitelji. Niti moja obitelj u tome<br />

nije izuzetak. Naravno, započet ćemo s<br />

doručkom – pinca, šunka, tvrdo kuhana<br />

jaja i mladi luk, posve tradicionalno. Djeci<br />

pod obavezno ide ogromno čokoladno<br />

jaje, koje mora imati igračku, bez toga<br />

se ne priznaje. Nekada su to bila čokoladna<br />

jaja iz Trsta, sigurno ih se sjećate,<br />

no nekoliko godina unazad ta ista jaja<br />

kupujemo kod nas. Ukratko, uskršnja se<br />

čokolada vuče po ladicama negdje do<br />

ljeta, kada se počinje topiti i kada i doživi<br />

konačnu eliminaciju. Za <strong>Uskrs</strong> nam dolazi<br />

i punica iz Čakovca, ručak se uvijek<br />

sprema njoj u čast. Nastojimo joj ugoditi<br />

raznim delicijama, često upravo pripremom<br />

kakvog specijaliteta njenog kraja.<br />

Tako će se ove godine na našem blagdanskom<br />

stolu naći patka s mlincima,<br />

vjerujem da će punica biti zadovoljna.<br />

Đeni Hrvatin, ekonomistica (38):<br />

- <strong>Uskrs</strong> je još jedna prilika za okupljanje<br />

obitelji, a mojoj obitelji nikada dovoljno<br />

razloga za okupljanje i druženje! Kada<br />

nema nekog posebnog razloga, mi ga<br />

jednostavno izmislimo. Sada je tu <strong>Uskrs</strong>,<br />

divna prilika za našu sklonost. Naravno,<br />

sve započinje tradicionalnim uskršnjim<br />

doručkom: pogačom, šunkom, tvrdo<br />

kuhanim jajima i lukom. Pogačice sami<br />

radimo, jaja kuhamo u vodi od kapule i<br />

u najlonskoj čarapi, znate ono kad u čarapu<br />

dodate cvjetiće i listiće, pa ostanu<br />

otisci na jajima. Zatim pogačice i jaja razmijenjujemo<br />

sa susjedima i prijateljima.<br />

Vjernik sam i katolički blagdani kao što<br />

su <strong>Uskrs</strong> i Božić oduvijek za mene imaju<br />

posebno značenje. Asociraju me na obitelj,<br />

a obitelj je za mene vrhunska vrijednost,<br />

vrijednost koja je glavni pokretač<br />

svega što u životu činim. Zato svim ljudima<br />

dobre volje želim sretan <strong>Uskrs</strong>!<br />

Azra Cetina, umirovljenica (56):<br />

- U mojoj obitelji <strong>Uskrs</strong> započinje tradicionalnim<br />

uskršnjim doručkom koji pripremamo<br />

moj suprug, sin i ja. Jaja farbamo<br />

na tzv.prirodni način, tj. u lišću kapule.<br />

Što se tiče običaja razmjenjivanja jaja,<br />

nemamo pravila, ovisi o inspiraciji, poneku<br />

godinu ih razmjenjujemo s nama<br />

dragim ljudima, poneku ne, baš kao što<br />

i maslinove grančice blagoslovimo kako<br />

koje godine. Za ručak obično spremamo<br />

piletinu, prvenstveno zbog zdravlja, ipak<br />

je to lakše meso od janjetine. Iako ne pridajem<br />

strogi značaj običajima i iako sam<br />

muslimanka po vjeroispovijesti, <strong>Uskrs</strong> za<br />

mene ima posebno značenje. Povezujem<br />

ga s novim životom, s rađanjem, u vrijeme<br />

se <strong>Uskrs</strong>a osjećam još povezanija s<br />

drugim ljudima, taj me blagdan uzdiže. I<br />

zato, od sveg srca, svim vašim čitateljima<br />

i svim ljudima dobre volje želim sretan<br />

<strong>Uskrs</strong>!<br />

Mažoretkinje na<br />

Europsko prvenstvo<br />

Opatijske mažoretkinje nastupile su na 19. državnom<br />

turniru Saveza mažoretkinja i pom-pon<br />

timova Hrvatske za sve dobne uzraste koji ujedno<br />

ima i karakter kvalifikacijskog turnira za Europsko<br />

prvenstvo. U kategoriji solo štap kadeti osvojile su<br />

srebrnu, a u kategoriji trio štap kadeti zlatnu medalju<br />

te se kvalificirale za nastup na Europskom<br />

prvenstvu kojemu je ove godine domaćin Hrvatska<br />

i održati će se u Poreču. – Posebno nas veseli<br />

činjenica da je naš nagrađeni trio osvojio i posebnu<br />

nagradu za najbolju tematsku koreografiju,<br />

tj. najbolji spoj glazbe, odora i koreografije kao<br />

cjelovite priče. Nastupili smo na glazbu čakavske<br />

grupe Kolaž, a odore su bile u primorskim bojama<br />

s kapicama u obliku jedra te smo na taj način<br />

promovirali Opatiju i čitav naš kraj. Po prvi put su<br />

nastupile i naše mlađe kadetkinje, koje su svojom<br />

izvedbom pokazale da nema straha za budućnost<br />

Opatijskih mažoretkinja, rekla je trenerica Lori<br />

Kalčić. (K. T.)


svojim domovima, u krugu najmilijih,<br />

naši sugrađani dočekuju <strong>Uskrs</strong><br />

U<br />

uz tradicionalni uskršnji doručak – pogaču,<br />

šunku, jaja i luk. Za ručak, na stolu<br />

će se naći janjetina, teletina, piletina…a<br />

poneke će sretnice među punicama<br />

imati i tu privilegiju da se njima u čast<br />

pripremi patka s mlincima. Na veselje<br />

onih najmlađih, uskršnji će zeko protrčati<br />

vrtovima i stanovima, razmjenjivat<br />

će se obojana jaja, pogačice i dobre želje…<br />

Našim sugrađanima <strong>Uskrs</strong> simbolizira<br />

pročišćenje, novi život, priliku za<br />

okupljanje obitelji, psihološki odmor, a<br />

nekima i nadu da će nakon <strong>Uskrs</strong>a pronaći<br />

životnu suputnicu!<br />

ORDINACIJE SALAMON d.o.o.<br />

M. Tita 65 • 51410 <strong>Opatija</strong><br />

Privatne specijalističko - konzilijarne djelatnosti:<br />

• ginekologija i opstetricija<br />

• ortopedija<br />

• dermatologija i venerologija<br />

Telefon: 051/701 693<br />

www.ordinacije-salamon.hr<br />

Zdravko Galešev, električar (57):<br />

- Ne idem u crkvu, nemam klasičnog<br />

uskršnjeg doručka, na uskršnje jutro doručkujem<br />

uobičajeno. I ručak mi je takav,<br />

pojedem nešto svakodnevno. Kad ne bi<br />

živio sam, možda bi bilo drugačije. I bilo<br />

je drugačije dok je mama bila živa, ona<br />

bi uvijek nešto spremila, imali smo i pravi<br />

uskršnji doručak, i pravi ručak, došli bi<br />

nam moj brat, žena i mali. Možda mi i ove<br />

godine dođe brat. Bilo kako bilo, <strong>Uskrs</strong><br />

posljednjih godina za mene predstavlja<br />

prvenstveno odmor. Kako se zbog posla<br />

svakodnevno dižem u 5 sati ujutro,<br />

psihološki mi dobro djeluje spoznaja da<br />

to ne moram učiniti i na uskršnje jutro.<br />

Jednostavno se opuštam i odmaram psihu.<br />

Nisam usamljen, doma mi nije teško<br />

biti sam…Kad poželim društvo izađem, a<br />

vani se društvo uvijek nađe. Zato bi moja<br />

poruka ljudima za <strong>Uskrs</strong> bila: Ljudi, odmorite<br />

se, dobro pojedite i popijte!<br />

Antonija Manestar, umirovljenica (67):<br />

- Moja kći, unuk i zet dođu k meni već dan<br />

prije <strong>Uskrs</strong>a, prava su napast… ha, ha, naravno<br />

da se šalim, pa govorim o svojim<br />

najmilijima! Za uskršnji doručak pincu ne<br />

radim sama, kupim gotovu, ali zato jaja<br />

kuham zajedno s ljuskama kapule, posve<br />

ekološki. Za ručak obično spremim teletinu<br />

s mladim krumpirom, vjerujem da će<br />

tako biti i ove godine. I naravno, i ove će<br />

godine uskršnji zeko za mog unuka posakrivati<br />

po stanu jaja. Uskršnji doručak<br />

ne blagoslovim, u crkvu kao instituciju ne<br />

vjerujem pa je nikada niti ne posjećujem.<br />

Ali <strong>Uskrs</strong> držim lijepim običajem koji poštujem,<br />

baš kao što poštujem i sve prave<br />

vjernike. <strong>Uskrs</strong> doživljavam kao proljeće,<br />

kao ponovno rađanje i duhovnu obnovu.<br />

Zato svim ljudima dobre volje, bili oni<br />

vjernici ili ne, želim da proslave <strong>Uskrs</strong> u<br />

miru, ljubavi i zadovoljstvu.<br />

Željko Rubeša, automehaničar (42):<br />

- Za uskršnji doručak imati ćemo klasiku<br />

– pincu, šunku, jaja i luk. I svi ćemo<br />

se okupiti: braća, sestre, tatina braća,<br />

mamina braća… Maminoj braći to i nije<br />

neki problem, žive samo kat iznad nas…<br />

Nekada je cijelu uskršnju ceremoniju<br />

vodila nona, danas je vodi mama. Stara<br />

smo vološćanska obitelj, od 1906.godine<br />

živimo na istom mjestu. Sebe smatram<br />

vjernikom, odgojen sam tako, u osnovnoj<br />

sam školi imao i problema zbog toga.<br />

No moram priznati da mi je do 1990.-te<br />

puno veći gušt bio odlaziti u crkvu nego<br />

što mi je to danas, danas je sve to skupa<br />

prenapuhano. I strašno sam ogorčen<br />

zbog toga što su zatvorili zvona vološćanske<br />

crkve zbog antena, ona ista zvona<br />

na koja sam se penjao još kao dječak.<br />

Uglavnom, <strong>Uskrs</strong> doživljavam kao čišćenje,<br />

kao novi život. Evo, možda nakon<br />

<strong>Uskrs</strong>a nađem i ženu!<br />

9<br />

Natjecanje u prvoj pomoći<br />

Gradsko natjecanje u pružanju prve pomoći za<br />

osnovne i srednje škole s područja Liburnije održano<br />

je 12. ožujka u prostorijama opatijskog Crvenog<br />

križa. U praktičnom dijelu natjecanja sudionici<br />

su pokazali znanje iz ljudskih prava, prava djece,<br />

povijesti Crvenog križa i humanih vrijednosti prve<br />

pomoći, dok je u praktičnom dijelu svaka ekipa morala<br />

pružiti prvu pomoć trojici ozlijeđenih. Najbolji u<br />

kategoriji podmlatka bili su opatijski osnovnoškolci,<br />

u sastavu Katarina Mance, Matea Fabijan, Tina Zorić,<br />

Matea Gregov, Ani Slosar i Gabriela Draženović<br />

s mentoricom Rajkom Mušćo, dok je u kategoriji<br />

mladeži najuspješnija bila ekipa Gimnazije Eugena<br />

Kumičića u sastavu Josip Basan, Ivona Brajković, Lea<br />

Delić Ibukić, Martina Glavan, Roberta Jurčić i Anton<br />

Banovac s mentorom dr. Jasminom Hamzićem te su<br />

se plasirali na Županijsko natjecanje koje će se održati<br />

u travnju u Vrboskom. K.T.


akcije<br />

Halugica<br />

zove djecu<br />

u knjižnicu<br />

Piše Aleksandar Vodopija<br />

Amerikanci u knjižnici<br />

travanj 2011.<br />

10<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Opatijska knjižnica «Viktor<br />

Car Emin» u proteklih mjesec<br />

dana imala je dva značajna<br />

događaja. Prvi je neformalan<br />

posjet diplomata iz SAD-a koji<br />

su došli potaknuti sugestijom<br />

Američkog kutka Sveučilišne<br />

knjižnice u Rijeci. Obišli su cijelu<br />

knjižnicu iskazavši velik interes<br />

na svim poljima. Posebno su zanimanje<br />

pokazali za događanja<br />

u samoj knjižnici, za stranu literaturu<br />

te kompletno poslovanje,<br />

kao i komunikaciju s korisnicima.<br />

Dogovorena je i buduća suradnja<br />

sa jednom od knjižnica u<br />

američkoj državi Virginia.<br />

Drugi je već postao tradicija –<br />

obilježavanje Međunarodnog<br />

dana dječje knjige. Datum je,<br />

naravno, poznat – 2. travnja, rođendan<br />

velikog Hansa Christiana<br />

Andersena.<br />

- Svi pamtimo barem neke od<br />

njegovih prekrasnih bajki, od<br />

kojih među najpoznatije spada<br />

‘’Mala sirena’’, no znademo li da<br />

u našoj literaturi možemo naći<br />

djelo koje na neki način korelira<br />

upravo sa navedenom pripovijetkom<br />

Govori li Vam išta<br />

spominjanje ‘’Halugice’’ Ona je<br />

junakinja istoimene alegorijske<br />

bajke našeg Vladimira Nazora.<br />

Rođena je iz ljubavi ribara i<br />

morske sirene i u neprestanom<br />

je traženju svojih pravih korijena.<br />

Žudeći za ljubavlju gorštaka,<br />

Halugica postavlja uvjet proscima:<br />

njezina će ruka pripasti<br />

onome tko joj donese ‘’facol<br />

rakamani’’ – vezeni rubac koji<br />

predstavlja njezinu vezu s majkom,<br />

objašnjavaju u opatijskoj<br />

knjižnici.<br />

Malo je onih koji znaju da je<br />

Nazor svoju nesretnu heroinu<br />

iznjedrio na svijet upravo u našem<br />

kraju, iznad Opatije, u Kastvu.<br />

Opatijska knjižnica našla je<br />

prikladan način da mu se oduži:<br />

novootvoreni dječji kutak nazvan<br />

je upravo ‘’Halugica’’. Tako<br />

knjižnica koja nosi ime Viktora<br />

Cara Emina, napokon ima i svoju<br />

dječju oazu nazvanu po junakinji<br />

Eminovog dugogodišnjeg<br />

prijatelja Nazora. Dječji je kutak<br />

zamišljen kao mjesto gdje će<br />

djeca provoditi svoje slobodno<br />

vrijeme osmišljeno i kreativno, a<br />

kako bi dobio dobar vjetar u jedra<br />

inauguriran je upravo povodom<br />

ovogodišnjeg Međunarodnog<br />

dana dječje knjige kada se<br />

održalo i druženje s članovima<br />

Dječjeg gradskog vijeća i učenicima<br />

OŠ ‘’Rikard Katalinić Jeretov’’,<br />

gdje su djeca imala priliku<br />

da kroz priču ožive lik Halugice<br />

i, njome nadahnuti, a uz pomoć<br />

akademske slikarice Valentine<br />

Bošnjak, izrađuju radove koji će<br />

biti putokaz za izradu znaka novog<br />

kutka.<br />

Mame u akciji<br />

“Kupi – prodaj – zamijeni”<br />

Dječja kolica, hodalice, bicikl,<br />

igračke, slikovnice i dječja<br />

odjeća nudili su se na štandovima<br />

Trećeg sajma rabljene dječje<br />

opreme “Kupi – prodaj – zamijeni”<br />

održanog 9. travnja u sportskoj<br />

dvorani hotela <strong>Opatija</strong>.<br />

Opatijska udruga za promicanje<br />

zdravog života ”Spiritus movens”<br />

uz pokroviteljstvo Grada<br />

Opatije jednom mjesečno organizira<br />

sajam na koji roditelji<br />

donose dječju opremu i odjeću<br />

koja im više ne treba, a ponekad<br />

gostuju i proizvođači dječje<br />

odjeće koji nude svoje proizvode<br />

po prigodnim cijenama.<br />

- Zamisao je da roditelji prodaju<br />

suvišnu dječju opremu, igračke i<br />

odjeću ili je zamijene za neki artikl<br />

koji im je potreban. Na taj se<br />

način ne samo rješavaju nepotrebnih<br />

stvari koje im zauzimaju<br />

prostor, već u ovo recesijsko<br />

vrijeme ostvaruju povrat dijela<br />

sredstava koje su uložili u skupu<br />

dječju opremu, igračke i odjeću,<br />

rekla je predsjednica Udruge i<br />

inicijatorica opatijskog sajma<br />

Milena Obradović Konjevoda.<br />

Ideju za organiziranje sajma<br />

buduća mama Milena dobila<br />

je u razgovoru s drugim budućim<br />

mamama na vježbanju za<br />

trudnice koje organizira udruga<br />

“Spiritus movens”, kao i na maratonu<br />

mama i beba na Učku,<br />

čiji su također organizatori.<br />

– Mnogi imaju kod kuće očuvanu<br />

i nosivu dječju odjeću te<br />

Piše Kristina Tubić<br />

Snimio Nikola Turina<br />

gotovo novu dječju opremu<br />

koja sigurno nekome treba, a<br />

svi znamo koliko je novo skupo.<br />

Neke stvari koje roditelji donesu<br />

na sajam su sasvim nove i<br />

još imaju etiketu, jer su kupili ili<br />

dobili na poklon krivu veličinu.<br />

Po uzoru na mnoge europske<br />

gradove te Zagreb odlučili smo<br />

i u Opatiji pokušati s dječjim<br />

sajmom i mogu reći da smo za<br />

sada vrlo zadovoljni. Odaziv<br />

nije jako velik, ali ljudima treba<br />

vremena da se priviknu na nove<br />

stvari kao što je ovaj sajam, kazala<br />

je Obradović Konjevoda te<br />

pozvala sve zainteresirane da<br />

posjete sajam koji se organizira<br />

drugu subotu u mjesecu te donesu<br />

dječje stvari za prodaju ili<br />

zamjenu.<br />

Rezervacija štanda<br />

i sve informacije o<br />

sajmu mogu se dobiti<br />

na telefon 098/629<br />

337. Neki artikli koji<br />

se ne uspiju prodati<br />

ili zamijeniti na sajmu<br />

se fotografiraju, a<br />

obavijesti i kontakti<br />

prodavatelja mogu<br />

se naći na Facebooku<br />

na stranici Udruge<br />

Spiritus movens.


Piše Marijana Zorić<br />

Snimio Nikola Turina<br />

u posjetu – MO Centar II<br />

Umorni<br />

od dopisivanja<br />

PROJEKT DOŠAO NA RED<br />

Početak radova na Cesti Carmen Sylva oduševila je<br />

članove mjesnog odbora, ali su ostali iznenađeni jer<br />

su za radove saznali samo dva dana prije početka.<br />

– Malo je neobično obzirom da mi forsiramo taj projekt već<br />

dvanaest godina, ali to vam je ta suradnja mjesnih odbora i<br />

Grada – kažu u Centru II, ipak zadovoljni zbog početka radova.<br />

11<br />

Predsjednik mjesnog odbora<br />

Centar II., Igor Slavić nedavno<br />

je, nažalost, preminuo,<br />

pa je mjesto vršitelja dužnosti<br />

preuzeo njegov zamjenik Luka<br />

Skorić. Članovi mjesnog odbora<br />

Branimir Jorgić, Čedna Hotzi,<br />

Bruno Bertolini, Slavko Bošnjak,<br />

Đilo Pastorčić, te nova članica<br />

Lidija Bagarić sastaju se po potrebi,<br />

a najčešće se dogovaraju<br />

putem telefona.<br />

– Nekada smo se sastajali češće,<br />

a sad se to nekako prorijedilo.<br />

Ja sam zadužen za papirologiju<br />

još ovo kratko vrijeme dok ne<br />

budu izbori – rekao je Skorić,<br />

koji će s krajem ovog mandata<br />

prekinuti rad u mjesnom odboru.<br />

– Dosta mi je, ne kažem da<br />

je zauvijek, ali na ovim izborima<br />

se neću natjecati. Čekam neka<br />

bolja vremena – kazao je Skorić<br />

i istaknuo kako rad u MO zahtjeva<br />

puno vremena i truda.<br />

Najveći problem Centra II su<br />

nerazvrstane ceste, loši prilazi<br />

naseljima, te sanacija stepeništa,<br />

a to je i ono što najviše<br />

muči stanovnike. – To vam je<br />

dopis na dopis. Za sve morate<br />

pisati dopise, i tako unedogled,<br />

a ponekad se pitate<br />

kamo sve to vodi – kaže Skorić,<br />

koji se u MO uključio jer je<br />

htio napraviti nešto dobro za<br />

svoje mjesto i stanovnike.<br />

Mjesni odbor Centar II proteže<br />

se od potoka Vrutki i obuhvaća<br />

cijeli dio iznad Nove ceste do<br />

kuda sežu granice Grada. – MO<br />

je velik, ali jako smo zadovoljni<br />

jer su članovi iz različitih dijelova<br />

te je cijelo područje bilo<br />

zastupljeno, odnosno svatko<br />

je mogao upozoriti na probleme<br />

koji muče određeno područje.<br />

Jako sam zadovoljan, a<br />

dalje ćemo vidjeti – rekao je<br />

Jorgić. -Za rad u mjesnom odboru<br />

važan je entuzijazam jer<br />

mjesni odbori zapravo nemaju<br />

nikakvu funkciju, budžet je premali<br />

i za sve se treba obraćati<br />

gradskoj vlasti. Naravno tu su i<br />

novčana sredstva, ne samo da<br />

volontiraš nego još i daješ – rekao<br />

je Skorić. Čedni Hotzi ovo<br />

je drugi mandat, ali ove godine<br />

se neće kandidirati. – Meni je<br />

jako velika čast biti u mjesnom<br />

odboru, ali moram iskreno reći<br />

da mi je puna pipa i zato odustajem.<br />

Smatram da bi suradnja<br />

mjesnog odbora i Grada<br />

trebala biti puno bolja. Kad su<br />

izbori svi svašta obećavaju, a<br />

kasnije se na to zaboravi, uvijek<br />

ista priča – rekla je Hotzi,<br />

nezadovoljna jer i za najsitnije<br />

stvari treba godina dana kako<br />

bi se riješile.<br />

Promocija nordijskog hodanja<br />

Opatijske šetnice Lungomare i Carmen Sylva privukle<br />

su svojom ljepotom članove zagrebačkog kluba<br />

nordijskog hodanja Zona srca te su svoj tečaj organizirali<br />

u Opatiji. Nekoliko sudionika iz Rijeke i Opatije<br />

pridružilo se instruktorici prof. Silviji Zoković koja ih<br />

je uputila u osnove nordijskog hodanja, te su zajedno<br />

uživali u ljepotama Opatije, lijepom vremenu i<br />

zdravom zraku na tečaju koji je trajao dva dana.<br />

- Nordijsko hodanje jedan je od sportova u najvećem<br />

usponu posljednjih godina u svijetu jer predstavlja<br />

idealnu aktivnost za modernog čovjeka.<br />

Ublažava bolove u vratu, leđima i donjem dijelu<br />

kralježnice, a i energetska potrošnja je veća negoli<br />

kod običnog hodanja. Može se prakticirati bilo gdje,<br />

na asfaltu, zemlji ili pijesku, a nije bitno niti doba<br />

dana niti doba godine, kao ni starosna dob hodača,<br />

objasnila je profesorica kineziologije Zoković koja se<br />

ovim sportom bavi već niz godina i redovno u Zagrebu<br />

održava tečajeve. K.T.


gradska uprava<br />

S lijeva na desno: Viena Balen - Tomica Štivić - Mirta Tomulić<br />

travanj 2011.<br />

12<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Piše Lidija Lavrnja, Snimio Nikola Turina<br />

Građani se mogu<br />

doći informirati u<br />

naš Odjel, ili nas<br />

mogu kontaktirati<br />

putem telefona<br />

(Tomulić 680-136,<br />

Štivić 680-137)<br />

i maila (plan@<br />

opatija.hr).<br />

U Odjelu sada<br />

radimo na nizu<br />

novih projekata i<br />

planova, a što se<br />

tiče dosadašnjih<br />

prostornih<br />

planova oni su<br />

svima dostupni<br />

na inter<strong>net</strong>u,<br />

poručuju<br />

iz Odjela za<br />

prostorno<br />

planiranje.<br />

Građani “uvučeni” u planiranje<br />

Kada imaju neka pitanja i nedoumice,<br />

ili žele dobiti informativnog<br />

sustava prostornog čić - da smo uvijek otvoreni za Također obavljam i uvide u idej-<br />

Grada Opatije, vođenju infor-<br />

- Želio bih naglasiti – kaže Štivi-<br />

namjeni na njihovim parcelama.<br />

macije koje se odnose na prostorne<br />

uređenja, izradi pripadajućih sva pitanja i pomoć građanima ne projekte koji su u postupcima<br />

planove građani najčešće akata, te praćenju pripreme, i stručnim službama. To se naj-<br />

izdavanja rješenja o uvjetima<br />

dolaze u Grad Opatiju. Tražene izrade i donošenja dokumenata bolje vidjelo i prilikom nedavno<br />

završenih javnih rasprava o<br />

građenja ili lokacijskih dozvola,<br />

informacije tada im daju djelatnici<br />

Upravnog odjela za prostor-<br />

poslova vezanih za urbanizam, Urbanističkom planu uređenja<br />

prostornog uređenja. Osim ovih<br />

a vodim i evidenciju dozvola za<br />

gradnju u geoinformatičkom sustavu<br />

(GIS-u).<br />

no planiranje. Pritom, najčešće rade i na pripremi i praćenju Dobreća i Urbanističkom planu<br />

dolaze u kontakt s višom stručnom<br />

izrade dokumenata potrebnih uređenja Okoli Dujmić- Falalelići<br />

suradnicom za prostorno<br />

uređenje Mirtom Tomulić dipl.<br />

ing građevinarstva, te višim<br />

stručnim suradnikom za prostorno<br />

za realizaciju izgradnje gradskih<br />

razvojnih projekata. Uz to, pripremaju<br />

stručne podloge studija<br />

i drugih dokumenata nužnih za<br />

– Katinići. Rado čujemo povratne<br />

informacije od građana, i voljeli<br />

bi da nam oni češće iznose<br />

neka svoja saznanja i zapažanja.<br />

Kad je riječ o trenutnim aktivnostima,<br />

saznali smo da su u<br />

Odjelu angažirani na pripremi<br />

arhitektonskog natječaja za nat-<br />

uređenje i potporu razvojnim izradu prostornih planova i grad-<br />

Pogotovo je važno da nam to krivanje Ljetne pozornice i oko<br />

projektima, Tomicom Štivićem, skih razvojnih projekata. Iako im iznesu u početnim fazama izrade<br />

planova. Poželjno je da gra-<br />

javne rasprave o Studiji utjecaja<br />

dipl.ing. arhitekture, a oni su oni je Odjel brojčano mali kažu da se<br />

na okoliš zahvata – autocesta A8<br />

i naši sugovornici na ovu temu. uspješno stručno nadopunjuju, đani prate javne medije, jer onda<br />

– dionica Rogovići – Matulji tj. tunelske<br />

ceste. Budući da rasprava<br />

Inače, pročelnik ovog Odjela je budući su u njemu zastupljene ne samo da imaju informacije o<br />

Zdenko Tupanjac, dipl. ing. građevinarstva,<br />

a od ove godine u prostornim uređenjem i građe-<br />

i aktivno uključivati. Rad našeg završava petnaestog travnja lju-<br />

primarne struke koje se bave nekim planovima, već se mogu<br />

njemu radi i volonterka Viena njem. U svom radu surađuju s Odjela je transparentan i svi di dolaze kod njih zbog uvida u<br />

Balen, dipl. ing. građevinarstva. drugim gradskim odjelima, ali i dokumenti dostupni su na web Studiju i eventualnih primjedbi.<br />

Kako je biti na usluzi građanima sa susjednim jedinicama lokalne<br />

samouprave, te nadležnim Na njegove riječi nadovezala se spravu su Urbanistički plan ure-<br />

stranicama Grada Opatije. Inače, u pripremi za javnu ra-<br />

samo jedan segment njihovog<br />

rada, Tomulić i Štivić ističu da se<br />

glavnina poslova Odjela bazira<br />

na praćenju stanja u prostoru<br />

županijskim i državnim tijelima.<br />

Dobro surađuju i s predstavnicima<br />

opatijskih mjesnih odbora.<br />

Tomulić koja kaže: - U mojoj domeni<br />

je primjerice davanje građanima<br />

informacije o planiranoj<br />

đenja naselja Pobri i Urbanistički<br />

plan uređenja naselja Poljane –<br />

Menderi – Strmice.<br />

Sat za pla<strong>net</strong>u Zemlju<br />

Trinaest hrvatskih gradova, među kojima je i <strong>Opatija</strong>,<br />

priključilo se globalnoj akciji u organizaciji Svjetskog<br />

fonda za prirodu (WWF) koji se održava svake<br />

godine posljednje subote mjeseca ožujka u 20.30<br />

sati. U to vrijeme, milijuni ljudi i tisuće poslovnih subjekata<br />

isključuju svjetla na sat vremena i tako šalju<br />

poruku da svakodnevnom brigom za uštedu energije<br />

pridonosimo zaštiti prirodnih bogatstava našeg<br />

pla<strong>net</strong>a, a prekomjernom potrošnjom joj štetimo i<br />

pridonosimo klimatskim promjenama. Grad <strong>Opatija</strong><br />

pridružio se akciji te ugasio svjetla na svojim zgradama,<br />

a članovi udruge Žmergo i građani Opatije ispred<br />

tržnice su svoju poruku poslali prigodnim majicama i<br />

transparentima te upaljenim svijećama. (K. T.)<br />

Popis stanovništva bez problema<br />

Prvog travnja započeo je popis stanovništva, kućanstava<br />

i stanova i trajat će sve do 28. travnja. U Opatiji<br />

na njemu radi 43 popisivača i 6 kontrolora, a građani<br />

u upitniku moraju odgovoriti na 45 pitanja koja<br />

obuhvaćaju osnovne podatke o osobi, vlasništvu<br />

nad nekretninama, stambenim uvjetima, ali i o informatičkoj<br />

pismenosti, obrazovanju, nacionalnosti<br />

i vjeroispovijesti. Popisivači sa sobom nose kovčežić<br />

s logom Popisa tako da su prepoznatljivi građanima.<br />

Prvi preliminarni rezultati bit će objavljeni 30. lipnja<br />

ove godine. U opatijskoj popisnoj ispostavi koja<br />

djeluje u Gradskoj vijećnici kažu da do sada nije bilo<br />

nikakvih problema niti prigovora građana. (K. T.)


Opatijci na proslavi<br />

800 godina Balatonfüreda<br />

Mnogo je onih koji iz Balatonfüreda dolaze<br />

na odmor u Opatiju, isto tako Balatonfüred<br />

je idealna kontinentalna destinacija<br />

za odmor, uživanje u gastronomiji i<br />

rekreaciji - npr. dugim vožnjama biciklom.<br />

INFO:www.balatonfured.com<br />

Pogled na luku Balatonfüred<br />

i poluotok Tihany<br />

Gradonačelnik dr. Istvan<br />

Boka uručuje poklon<br />

gradonačelniku Ivi Dujmiću<br />

timljenih gradova (Kouvala iz<br />

Finske, Kovászna iz Rumunjske<br />

i Germering iz Njemačke).<br />

Balatonfüred posljednih godina<br />

bilježi veliki destinacijski napredak,<br />

uređeno je niz fasada u<br />

užem centru grada, sredstvima<br />

EU sufinancirana je rekonstrukcija<br />

yacht cluba, zatim rekonstrukcija<br />

gradske plaže, trga i<br />

nekoliko prilaznih cesta. Uređene<br />

su duge biciklističke staze<br />

i šetnice, a njihov ambiciozni<br />

gradonačelnik dr. Istvan Boka<br />

zastupnik je i u mađarskom parlamentu.<br />

Da se radi o izuzetno<br />

osebujnom gradonečalniku svjedoče<br />

činjenice da je ovaj doktor<br />

prava gradonačelnik već u<br />

trećem mandatu, na izborima<br />

prije godinu dana pobijedio je s<br />

najvišim postotkom glasova na<br />

loklanim izborima u cijeloj Mađarskoj<br />

te je uspio povući značajna<br />

EU sredstva za svoj grad u<br />

zadnjih šest godina.<br />

13<br />

Piše Ana Brumnjak Iličić<br />

Čast nam je imati ovako lijep<br />

i napredan partnerski grad<br />

te se ovom prilikom posebno<br />

zahvaljujem vrijednim kolegama<br />

iz Vaše uprave zahvaljujući<br />

kojima već petnaest godina<br />

uspješno surađujemo rekao je<br />

gradonačelnik Ivo Dujmić, koji je<br />

zajedno s predsjednikom opatijskog<br />

Gradskog vijeća O’Brienom<br />

Sclaunichom, s udjelovao na<br />

svečanosti obilježavanja 800<br />

godina postojanja mjesta Balatonfüred<br />

u Mađarskoj.<br />

Gradić s oko trinaest i pol tisuća<br />

stanovnika na sjevernoj obali<br />

jezera Balaton, početkom travnja<br />

organizirao je niz svečanosti<br />

povodom obilježavanja visoke<br />

obljetnice između kojih se ističe<br />

nekoliko događanja povodom<br />

mađarskog predsjedanja EU i<br />

otvaranje HUNFILA 2011 - međunarodne<br />

filatelističke izložbe<br />

u koju je bila uključena i <strong>Opatija</strong>.<br />

Osim opatijske delegacije<br />

svečanosti su nazočili i predstavnici<br />

njihovih ostalih zbra-<br />

Vaszary vila – muzej, knjižara<br />

i kafić u centru mjesta


U tijeku niz radova na II fazi izgradnje<br />

liburnijske sanitarne kanalizacije<br />

U Ičićima započela<br />

gradnja uređaja<br />

za pročišćavanje<br />

otpadnih voda<br />

travanj 2011.<br />

14<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

okviru druge faze izgradnje liburnijske sanitarne kanalizacije (<br />

U Jadranski projekt) u Ičićima su započeli radovi na izgradnji uređaja<br />

za pročišćavanje otpadnih voda. Uređaj će biti smješten nedaleko<br />

restorana Venecija, a planiran je za prvi stupanja pročišćavanja<br />

otpadnih voda. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 38.833.485,28 kn<br />

(bez PDV-a). Opterećenje mu je 58.282 ES ( ekvivalent stanovnika), a<br />

izvođači radova su Zajednica ponuditelja Viadukt d.d. Zagreb, G.P. Krk<br />

U<br />

d.d. Krk, Euro Mec Slr Italija, Construzioni Dondi S.p.A. Italija i Hidroing<br />

d.o.o. Osijek. Rok izvođenja radova je dvadeset i četiri mjeseca, a nakon<br />

toga slijedi dvanaest mjeseci probnog rada, nakon čega će uslijediti<br />

primopredaja objekta. Nadzor obavljaju Zajednica ponuditelja<br />

Wyg International Ltd. Nottinghamshire, Engleska i Hidroplan d.o.o.<br />

iz Zagreba, a vrijednost ugovorenih usluga nadzora iznosi 732.590,91<br />

kn (bez PDV-a).<br />

Radovi u Voloskom, Ičićima i Iki<br />

tekstu Radovi u Voloskom, Ičićima i Iki objavljenom u prošlom broju<br />

Opatije Komunalac je naveo podatke o vrijednostima radova na<br />

spomenutim područjima. Kako bi detaljnije informirali javnost navodimo<br />

i podatke o ugovorenim iznosima za spomenute radove. Vrijednost<br />

sveukupno ugovorenih radova je 3.856.580,48 kn (bez PDV-a),<br />

za CS “Ika oni iznose 1.465.191,30 kn (bez PDV-a), kolektor Most Ičići s<br />

rekonstrukcijom obalnog šetališta 1.545.094,07 kn (bez PDV-a), te za<br />

tlačni vod CS “Volosko” 846.295,11 kn (bez PDV- a.).<br />

Direktor, Ervino Mrak d.i.g.


Najjači kongresi<br />

U Grand hotelu Adriatic održano je uistinu<br />

mnogo kongresa, seminara i stručnih<br />

skupova. Evo samo neki od značajnijih<br />

kongresa od otvorenja Kongresne dvorane:<br />

• Kongres Međunarodne skijaške federacije<br />

FIS,1971 god. - 600 sudionika<br />

•Europski kongres o prevenciji<br />

alkoholizma i ovisnostima o drogama<br />

IPCA (1985. god. - 1000 sudionika)<br />

•VII svjetska konferencija Međunarodnog<br />

društva za obiteljsko pravo<br />

(1991. god. - 300 sudionika)<br />

•Europski kongres o neurofarmakologiji<br />

(1999. god. - 500 sudjelovatelja)<br />

Međunarodni skup pravnika u suorganizaciji<br />

s Međunarodnim sudom za ratne zločine<br />

u Haagu (1999. god. 200 sudionika)<br />

• XVIII Kongres Europskog<br />

udruženja direktora bolnica<br />

(2000. god. - 250 sudionika)<br />

•Kongres Alpe Adria Hepato-pankreato<br />

biljarna kirurgija i medicina (<br />

2001. god. - 300 sudionika)<br />

•EIZO - međunarodno savjetovanje Energija i<br />

zaštita okoline (2002.god. - 200 sudionika)<br />

• 23. IAS - međunarodni znastveni skup<br />

sedimentologa (2003. god. - 250 sudionika)<br />

•10. međunarodno savjetovanje<br />

Novija dostignuća u kromatografiji<br />

(2004. god. - 200 sudionika)<br />

• XX. međunarodni znanstveni susret<br />

stručnjaka za plin i sastanak IGU WOC<br />

(2005. god. - 300 sudionika)<br />

• 3. Srednjeeuropska konferencija o<br />

glini (2006. god. - 300 sudionika)<br />

• X. Međunarodni kongres o reproduktivnoj<br />

imunosti (2007. god. - 300 sudionika)<br />

svibnju 1971. svečano je<br />

U otvorena Kongresna dvorana<br />

Grand hotela Adriatic kongresom<br />

FIS-a (International Ski<br />

Federation), čime je započeo<br />

kongresni turizam u Opatiji i<br />

uopće na Jadranu. Sve do danas<br />

GH Adriatic profesionalno<br />

uz stručnu tehničku podršku i<br />

suvremenom audio-vizualnom<br />

opremom vrlo uspješno posluje<br />

na domaćem i međunarodnom<br />

tržištu. Hotel raspolaže kapacitetom<br />

od 15 do 550 osoba, koliko<br />

prima amfiteatralna kongresna<br />

dvorana, a ukupan kapacitet<br />

je 1040 mjesta raspoloživih u 8<br />

dvorana za sastanke. Godišnje<br />

se u Adriaticu održi 200-tinjak<br />

kongresa, seminara, konferencija<br />

i stručnih skupova.<br />

Od otvorenja Kongresne dvorane<br />

do danas restaurirana je tri<br />

puta. Zadnji put kompletno je renovirana<br />

prije pet godina, otkrio<br />

nam je šef kongersne tehnike<br />

Duško Bjelanović, koji je zaposlenik<br />

GH Adriatic već 41 godinu.<br />

Suvremena oprema<br />

- U početku bio sam ispomoć u<br />

kongresnom sektoru, a od 80-ih<br />

radim isključivo kao kongresni<br />

tehničar. Posao je vrlo interesantan<br />

i dinamičan, to je radno<br />

mjesto koje traži cijelog čovjeka<br />

i nema radnog vremena. Za trajanja<br />

kongresa na raspolaganju<br />

sam organizatoru od tehničkih<br />

dogovora do realizacije. Organizator,<br />

odnosno klijent mora<br />

biti zadovoljan, što znači da<br />

moramo udovoljiti svim njegovim<br />

zahtjevima. U počecima na<br />

raspolaganju smo imali dijaprojektore<br />

na povlačenje, zatim su<br />

na red došli dijaskopi pa grafoskopi,<br />

a danas u kongresnom<br />

centru na raspolaganju imamo<br />

Inter<strong>net</strong> corner i najsuvremeniju<br />

audio-vizualnu opremu, od<br />

DVD- i CD playera, laptopa i LCD<br />

projektora, do fiksnih i bežičnih<br />

mikrofona, simultanog prevođenja,<br />

interne televizije i drugog.<br />

Konstantno pratimo novitete u<br />

kongresnoj tehnici i u skladu s<br />

potrebama i zahtjevima kupujemo<br />

novu opremu. Prilagođavamo<br />

se zahtjevima tržišta i ne<br />

može se dogoditi da odbijemo<br />

klijenta zbog eventualnih zahtjeva<br />

koje ne možemo ispuniti. Ako<br />

se i dogodi da trenutno nemamo<br />

Četrdeseti<br />

rođendan<br />

Kongresne dvorane Adriatic<br />

nešto od opreme koja je klijentu<br />

potrebna, snalazimo se iznajmljivanjem<br />

od naših za to specijaliziranih<br />

suradnika, a svake dvije<br />

godine kupujemo i nove laptope,<br />

kaže naš sugovornik. Otkrio nam<br />

je i da je u svojim kongresnim<br />

počec-ima hotel Adriatic gotovo<br />

šest mjeseci ugošćivao različite<br />

kongrese, dok je danas situacija<br />

drugačija.<br />

Profesionalna usluga<br />

jubileji<br />

Piše Kristina Staničić<br />

Snimio Nikola Turina<br />

Duško Bjelanović 15<br />

Prije svega raspadom bivše<br />

države došlo je do promjena,<br />

točnije do smanjenja broja kongresa<br />

i seminara s područja država<br />

bivše Jugoslavije, a danas<br />

postoji sve više i otvara se sve<br />

više kongresnih dvorana i centara<br />

diljem države. Samo u Opatiji<br />

posljednjih su godina i drugi hoteli<br />

u svoju ponudu uvrstili dvorane<br />

za sastanke i kongrese, a da<br />

se ne spominje druge gradove<br />

i regije. Prema riječima Duška<br />

Bjelanovića, previše je svaštarenja<br />

na turističkom tržištu, a puno<br />

je bolja opcija specijalizacija hotelske<br />

kuće za određenu vrstu<br />

turizma. Na taj način postiže<br />

se bolja kvaliteta i pruža adekvatnija<br />

i profesionalnija usluga.<br />

Prednost kongresnog turizma,<br />

prema Bjelanovićevim riječima,<br />

je u tome što su kongresni gosti<br />

u nepisanom pravilu čak bolji<br />

potrošači od odmorišnog gosta,<br />

a uz kongrese uvijek se vežu i<br />

dodatni sadržaji kakvi su različiti<br />

kokteli, banketi, tzv. coffe brakeovi,<br />

transferi, izleti i dr., što se sve<br />

naravno i dodatno naplaćuje.<br />

Na pitanje što misli o konkureciji<br />

koju je i sam u razgovoru spomenuo,<br />

naš sugovornik odgovara<br />

da je ona svakako poželjna<br />

i motivirajuća, ali da se kvaliteta<br />

rada uvijek prepoznaje. U cijeloj<br />

priči najvažniji su ljudi i iskustvo,<br />

a toga u Grand hotelu Adriatic<br />

svakako ne nedostaje.<br />

Uz kongresnu namjenu, Kongresna<br />

dvorana koristi se i za<br />

održavanje različitih kazališnih<br />

predstava i koncerata, a sve u<br />

suradnji s Festivalom <strong>Opatija</strong>.<br />

Dobra suradnja ostvaruje se i s<br />

opatijskim školama i školama iz<br />

okolice koje u našoj dvorani održavaju<br />

različite školske predstave,<br />

a mi smo im na raspolaganju<br />

tijekom generalnih proba i u vrijeme<br />

izvedbe programa.


Zdravstvene usluge spadaju<br />

u jedan od najosjetljivijih<br />

segmenata svakoga grada i<br />

o njihovoj dobroj organizaciji<br />

mnogo toga ovisi. Svi smo<br />

svijesni mnogobrojnih nedorečenosti<br />

i problema u hrvatskome<br />

zdravstvu, no nitko<br />

ne može poreći kako, unutar<br />

zadanih okvira, u Opatiji ipak<br />

sve dobro funkcionira. To je<br />

posebno važno i obzirom na<br />

turističku komponentu našega<br />

grada, tako da zaista možemo<br />

biti ponosni na ono što <strong>Opatija</strong><br />

nudi, kako građanima, tako<br />

i našim gostima. Naravno, svi<br />

smo mi najsretniji kada nam<br />

nije potrebna liječnička pomoć,<br />

no ako nam ona ipak zatreba,<br />

neophodno je znati gdje se i<br />

kome možemo obratiti. <strong>Opatija</strong><br />

po tome pitanju može zaista<br />

zadovoljiti svačije potrebe,<br />

a obzirom na svoju veličinu,<br />

nudi nevjerojatno širok spektar<br />

mogućnosti koje ugrubo<br />

možemo podijeliti u tri stupa:<br />

sustav Doma zdravlja; sustav<br />

privatnih ordinacija; te sustav,<br />

u našem slučaju, specijalizirane<br />

bolničke zaštite (Talassotherapia).<br />

Kako najčešće nitko nije<br />

prorok kod svoje kuće, odlučili<br />

smo malo opširnije predstaviti<br />

i ovaj segment opatijskog<br />

života, a za početak ćemo se<br />

osvrnuti na ustanovu koja oduvijek<br />

ispunjava naše osnovne<br />

zdravstvene potrebe – Dom<br />

zdravlja Primorsko-goranske<br />

županije, Ispostava <strong>Opatija</strong>, i to<br />

na njezin dio upravo na opatijskom<br />

području, no imajući na<br />

umu da ova institucija pokriva<br />

i područja naših susjednih<br />

općina – Mošćeničke Drage,<br />

Lovrana, Matulja i Jušića. Djelatnosti<br />

koje su zastupljene u<br />

pet zgrada ove ustanove raštrkanih<br />

po opatijskom teritoriju<br />

variraju, no zajednički im je nazivnik<br />

ugovor s HZZO-om. Bez<br />

obzira radi li se o djelatnicima<br />

Doma zdravlja ili koncesionarima<br />

(donedavno liječnicima u<br />

zakupu) koji tu rade, sve usluge<br />

na sljedećih pet adresa barem<br />

djelomično pokriva naš Zavod<br />

za zdravstveno osiguranje, ovisno<br />

o tome imamo li dopunsko<br />

osiguranje ili ne, ali na preglede<br />

odlazimo ‘’s knjižicom’’.<br />

Zdravstvena stanica, <strong>Opatija</strong>, Nova cesta 97<br />

U ovoj se zgradi nalazi ordinacija opće medicine dr. Liljane<br />

Šepić, te više specijalističkih ordinacija: pedijatrijska ordinacija<br />

dr. Estele Vlašić, okulistička ordinacija dr. Nenada Radića,<br />

i dvije ginekološke ordinacije (dr. Boris Uhač i dr. Davor<br />

Mlinarić na čije mjesto ubrzo dolazi dr. Škrobonja, kao novi<br />

specijalist Doma zdravlja).<br />

Naravno, zastupljena je i stomatološka zaštita i to sa dvije<br />

ordinacije (stomatolozi dr. Ljubka Pinezić Kovačev i dr. Sonja<br />

Ušalj), ali i sa zubotehničkim laboratorijem u kojem djeluje<br />

troje zubotehničara (Livija Škrinjar, Mirjana Dobrec i Bernard<br />

Kuzmić).<br />

Značajno je napomenuti da tu djeluje i RTG (radiolozi dr. Lidija<br />

Dimitrovski i dr. Srđan Frketić) gdje se mogu obaviti sve<br />

klasične rendgenske snimke; ultrazvuk trbuha, dojki, kukova<br />

kod djece; mamografija; te rendgen zuba.<br />

travanj 2011.<br />

16<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Opatijska<br />

ponuda<br />

Doma z<br />

Piše Aleksandar Vodopija, Snimio Nikola turina<br />

Ambulanta Poljane, Ičići, Poljane 67/I<br />

U novouređenoj ambulanti koju vrijedi vidjeti djeluje ordinacija<br />

opće medicine dr. Tatjane Barbarić Ružić.<br />

Centar hitne pomoći, <strong>Opatija</strong>, Nazorova 4<br />

Kao što i sam naziv zgrade govori, ovdje djeluje Hitna medicinska<br />

pomoć.<br />

Osim toga, tu se nalazi i turistička ordinacija koju pokriva ekipa<br />

liječnika iz Hitne, a radi cijele godine, kao i ordinacija opće medicine<br />

dr. Renea Puharića (Nazorova 2).


Upravna zgrada, <strong>Opatija</strong>, Stubište dr. Vande Ekl 1<br />

U ovoj se zgradi nalazi ordinacija opće medicine dr. Zdravka Grgureva, te dvije<br />

stomatološke ordinacije (stomatolozi mr.sc. Gordana Vidas i dr. Dragič Rosič), kao<br />

i Ordinacija medicine rada dr. Šabana Zukića koja nudi sljedeće usluge: prethodni<br />

pregledi za zaposlenje, periodični i kontrolni pregledi, pregledi za vozače amatere,<br />

pregledi za vozače profesionalce, pregledi za matrikulu, pregledi za držanje<br />

i nošenje oružja, pregledi za upise u školu, pregledi za sportaše te pregledi za<br />

ocjenu radne sposobnosti.<br />

Tu je i medicinsko-biokemijski laboratorij koji vodi Vesna Pešut, mag.med.biochem.<br />

kao i baza za našu patronažu koju čini šest viših medicinskih sestara od<br />

kojih područje Opatije pokrivaju Olivera Dubić i Marija Marčelja, te djelomično<br />

Katarina Dodić, a za ostale su općine zadužene Alma Kršul, Miwako Baba Kristić i<br />

Nevenka Smokrović.<br />

Valja napomenuti da u istoj zgradi djeluju još i Školska medicina te Higijenskoepidemiološka<br />

služba, ali u okviru Nastavnog zavoda za javno zdravstvo čija je<br />

lokalna voditeljica dr. Daniela Lakošeljac.<br />

dravlja<br />

Besplatno<br />

testiranje<br />

U Higijensko-epidemiološkoj službi<br />

obavlja se i testiranje na Hepatitis B<br />

ili C, te na HIV (AIDS), svakim radnim<br />

danom ujutro, osim srijede kada<br />

se radi poslije podne. Neophodna je<br />

prethodna najava na telefon 051/711-<br />

292, a usluga je potpuno besplatna.<br />

17<br />

Ambulanta Volosko, <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 4<br />

Ova lokacija pokriva osnovne zdravstvene<br />

potrebe naših građana preko ordinacija<br />

opće medicine (dr. Sandra Kr<strong>net</strong>ić i dr. Branko<br />

Popović), te stomatoloških ordinacija (dr.<br />

Marijana Kocjan i dr. Eduard Stermečki).


opuštanje<br />

udobne kabine<br />

predivne plaze


Najdraži grad<br />

na svijetu<br />

- A gdje je tu <strong>Opatija</strong><br />

- Prava sam pravcata Opatijka<br />

i uvijek volim ponavljati<br />

koliko volim svoj grad.<br />

Oduvijek sam htjela raditi<br />

ono što volim, ali iz svoga<br />

grada, u koji se uvijek iznova<br />

želim vraćati. Obzirom na<br />

moj angažman u Zagrebu,<br />

morala sam se i preseliti, no<br />

stalno ću se vraćati upravo<br />

u svoju domicilnu sredinu,<br />

gdje sam uvijek opuštena<br />

i smirena, tako da mi ni na<br />

kraj pameti nije pobjeći iz<br />

najdražeg mi grada na svijetu.<br />

Piše Aleksandar Vodopija<br />

Snimio: Nikola Turina<br />

nedavnoj zagrebačkoj premijeri<br />

kultnog mjuzikla “Fo-<br />

U<br />

otloose’’, u glavnoj je ženskoj<br />

ulozi upravo zablistala Mateja<br />

Majerle, naša mlada sugrađanka<br />

na privremenom boravku u<br />

Zagrebu. Kako ipak koristi svaku<br />

moguću priliku da napuni<br />

baterije u svojoj Opatiji, uhvatili<br />

smo je u jednom takvom predahu<br />

i zamolili da s nama podijeli<br />

utiske iz metropole.<br />

- U Zagrebu sam već mjesec i<br />

pol dana, koliko su trajale intenzivne<br />

probe na “Footlooseu’’,<br />

ali još uvijek nemam osjećaj da<br />

tamo i živim, pogotovo što sam<br />

se u Opatiju vraćala vikendima,<br />

posebno zbog svojih “karnevalskih’’<br />

obveza prema “Lady Luni’’<br />

s kojom nastupam već pet godina.<br />

Na žalost, Zagreb praktički<br />

da i nisam vidjela, ali sam zato<br />

savršeno dobro upoznala Studentski<br />

centar i Kino “Mosor’’,<br />

gdje su se održavale probe.<br />

Dovoljno je reći da smo vježbali<br />

svakodnevno od 10 do 22 sata,<br />

a jednom smo ostali čak i do tri<br />

ujutro, ali niti jednom mi se nije<br />

dogodilo da mi je bio problem<br />

doći na probu – upravo suprotno,<br />

što najbolje govori o zdravoj<br />

atmosferi koja je vladala tijekom<br />

pripremanja ovog velikog<br />

projekta, a koja se neminovno<br />

prenijela i na krajnji rezultat.<br />

Baš obzirom na to, do daljnjega<br />

ostajem u Zagrebu – barem još<br />

pola godine koliko bi najmanje<br />

“Footloose’’ trebao igrati.<br />

- Kakve su prve reakcije na<br />

predstavu<br />

- Na premijeri je bilo krcato ljudi,<br />

a kino gdje nastupamo ima<br />

preko tisuću mjesta. Još sam<br />

preplavljena emocijama, a nadam<br />

se da će se pozitivan trend<br />

i nastaviti, obzirom na izuzetno<br />

afirmativne rekacije publike i<br />

isto takvu energiju koja nas je<br />

sve obuzela. Cijene ulaznica za<br />

predstavu variraju između 90 i<br />

160 kuna, gdje za top cijenu dobivate<br />

i ulazak na backstage te<br />

u garderobe kako bi se vidjelo<br />

kako funkcioniramo i na tome<br />

polju, a mogući su i popusti za<br />

materijalno osjetljivije skupine<br />

posjetitelja.<br />

- Ovo nije vaše prvo iskustvo u<br />

mjuziklu, zar ne<br />

- Točno, sudjelovala sam u produkcijama<br />

skupine SKAM koju<br />

je vodila Rajna Miloš. Moja prva<br />

rola bila je naslovna uloga u Emi<br />

(čuvenoj “Annie’’) i to uz Maria<br />

Battifiacu u ulozi mecene. Audiciju<br />

sam položila sa samo devet<br />

godina i to je bila svojevrsna<br />

prekretnica i zvijezda vodilja u<br />

mojoj daljnjoj karijeri, budući<br />

da mi je nakon ovog iskustva<br />

uvijek ostala ljubav prema mjuziklu<br />

i velika želja da mu se<br />

opet vratim. Prava je šteta da<br />

se ovo kazalište ugasilo nakon<br />

samo četiri godine, no u tome<br />

smo periodu, uz već spomenutu<br />

“Emu’’, producirali još tri<br />

predstave (“Neposlušna priča’’,<br />

“Slomljeno jato’’, “U zmajevom<br />

gnijezdu’’), što smatram izuzetno<br />

velikim uspjehom.<br />

- Što je bilo nakon SKAM-a<br />

- Nakon gašenja SKAM-a malo<br />

sam pauzirala. Ne zadugo. Moja<br />

sestra Martina koja je tada već<br />

duže pjevala kao prateći vokal<br />

a bila je i članica “Putokaza’’,<br />

zajedno sa svojom riječkom<br />

ekipom uključila me je u projekt<br />

HRT-a “Zlatna ploča”. Nastavak<br />

suradnje nametnuo se sam po<br />

sebi, pa sam krenula sa pjevanjem,<br />

i to u svojstvu pratećeg<br />

vokala kako na raznim festivalima<br />

(“Dora’’, “Porin’’, “Ema’’),<br />

tako i s izvođačima poput Severine,<br />

Massima, Zdravka Čolića,<br />

Novih fosila, Leta 3, Olivera<br />

Dragojevića (Royal Albert Hall,<br />

London), te 2008. g. na Eurosongu<br />

kao pratnja crnogorskom<br />

susreti<br />

U mjuziklu<br />

kao riba u vodi<br />

U Opatiji 5. lipnja<br />

- Hoće li «Lakonogi» pred<br />

opatijsku publiku<br />

- Kako sada stvari stoje, 5. lipnja<br />

gostujemo u Opatiji. To me<br />

posebno veseli, kao i našu cijelu<br />

brojnu primorsko-istarsku ekipu<br />

koju uz mene čine Dario Bercich,<br />

Dino Antonić, Lela Kaplowitz,<br />

Martina Kolega i Davor Ćiković, te<br />

Nikola Milat – naš glavni glumac,<br />

mladi pravnik iz Zagreba rodom<br />

iz Pule koji je radi ove uloge<br />

dao otkaz na mjesto vježbenika<br />

u odvjetničkom uredu gdje je<br />

radio. Raduje me i planirana<br />

ljetna turneja po Jadranu, a<br />

postoji mogućnost čak i za<br />

gostovanje u inozemstvu. Za tu<br />

bismo priliku pripremili mjuzikl<br />

u izvorniku, na engleskom.<br />

predstavniku. Paralelno sam završila<br />

i Učiteljski fakultet, smjer<br />

predškolski odgoj. Kako uz<br />

pjesmu volim i plesati i glumiti,<br />

mjuzikl smatram za svoj idealni<br />

milje. Tu sam “kao riba u vodi’’<br />

te svoju budućnost vidim u kretanju<br />

upravo u ovome smjeru.<br />

- Kakvi su Vam planovi<br />

- Osnovni mi je plan odraditi<br />

ovaj mjuzikl što je bolje moguće.<br />

U stvari ne volim mnogo<br />

planirati jer što god sam dosad<br />

planirala, izjalovilo mi se, tako<br />

da nastojim dati priliku sreći.<br />

Definitivno se vidim u mjuziklima,<br />

no ne bih imala niti ništa<br />

protiv angažmana u nekakvom<br />

glazbenom sastavu, ili na filmu,<br />

premda me baš mjuzikl definitivno<br />

ispunjava zbog prekrasne<br />

kombinacije svega onoga što<br />

najviše volim. Posebno me veseli<br />

da gospodin Branko Glad,<br />

producent ovoga projekta, planira<br />

i prvu hrvatsku školu za<br />

mjuzikle. Radujem joj se, pogotovo<br />

ako u njoj bude djelovao i<br />

Igor Barberić, koreograf i redatelj<br />

čiji su profesionalizam i smirenost<br />

upravo zarazni, što može<br />

potvrditi i svih sedamstotinjak<br />

kandidata koji su pristupili audiciji<br />

za “Lakonogog’’.<br />

19


mali poduzetnici<br />

Biološki pročistač<br />

Separator zauljenih voda<br />

travanj 2011.<br />

20<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Ekološka rješenja<br />

za neugodne<br />

probleme Piše Marijana Zorić<br />

Malo tko zna da u Opatiji<br />

postoji tvrtka koja se bavi<br />

ekološkim inženjeringom. Koronu<br />

d. o. o. osnovao je Tomislav<br />

Knežević 1992. godine, a sjedište<br />

joj je na opatijskoj Tošini. Separatori<br />

ulja, bioekološki pročistači,<br />

kemijski tretman otpadnih voda<br />

ono je čime se ova tvrtka bavi.<br />

– Radimo uređaje za pročišćavanje<br />

otpadnih voda, septičke<br />

jame, odnosno biološke septičke<br />

jame koje sada zamjenjuju<br />

klasične septičke jame. To<br />

se sve tiče fekalnih otpadnih<br />

voda. Radove izvodimo za bilo<br />

koji objekt koji nema mogućnost<br />

priključka na kanalizaciju,<br />

obiteljske kuće, apartmanska<br />

stambene zgrade, a najviše je<br />

posla u prigradu i na otocima.<br />

Radimo i program separatora<br />

za zauljene otpadne vode. To<br />

su na primjer kuhinjske masti<br />

i ulja iz restorana. Znači svi<br />

hoteli, restorani, pizzerije, fast<br />

foodovi bi prije priključka na<br />

kanalizaciju trebali imati jedan<br />

separator koji će izdvojit to ulje<br />

koji oni koriste. Isto tako postoje<br />

i separatori za mineralna ulja. To<br />

su primjerice ulja koja se pojavljuju<br />

na parkiralištima kad iscuri<br />

nekakvo motorno ulje. Najveća<br />

primjena ove vrste separatora je<br />

Tvrtka Korona dobitnik<br />

je “Zlatne kune” za<br />

inovacije 2009. godine, te<br />

ima certifikat ISO 9001.<br />

Kvaliteta i zadovoljni kupci<br />

na prvom su nam mjestu<br />

– kažu u Koroni. Sjedište<br />

tvrtke je u Opatiji, a ured se<br />

nalazi u Rijeci. Informacije<br />

o proizvodima mogu se<br />

dobiti na broj telefona 051/<br />

211 159 i na inter<strong>net</strong>skoj<br />

stranici www.korona.hr.<br />

na parking zonama velikih trgovačkih<br />

centara, u autosalonima,<br />

i dionicama autoceste, primjena<br />

Direktor prodaje<br />

Luka Knežević<br />

je široka i svakodnevna, samo<br />

što većina ljudi to ne zna. Tako<br />

primjerice hotel Milenij u svojoj<br />

podzemnoj garaži mora imati te<br />

separatore, a u kuhinji separator<br />

za masti – rekao je direktor<br />

prodaje Korone Luka Knežević.<br />

U Koroni rade sve od proizvodnje<br />

uređaja, prodaje, te po potrebi<br />

dostavljanja, montiranja i<br />

održavanja.<br />

– Najbolji smo, radimo po cijeloj<br />

Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini,<br />

a iako postoji još nekoliko<br />

sličnih tvrtki jedni smo sa sjedištem<br />

na području Liburnije –<br />

kaže Knežević.<br />

Završnica Dječjih nedjelja<br />

Pet mjeseci druženja kroz ciklus Opatijskih dječjih<br />

nedjelja u kavani Palme hotela Bristol Grupacije<br />

Vienna International zaključeno je 27. ožujka koncertom<br />

za djecu Antonije Šola. Uz mnogobrojne<br />

mališane i njihove roditelje završnom koncertu su<br />

prisustvovali i neki od sudionika dvadesetak različitih<br />

programa koji su obogatili zabavnim sadržajima<br />

i uljepšali ovu zimu najmlađima: članovi Društva<br />

Naša djeca <strong>Opatija</strong>, Dječjeg vrtića <strong>Opatija</strong>, glazbene<br />

škole Tarla, Teatra na pjaceti, klaun Tedi, mađioničar<br />

Andrej Škedel i animatorica Melita Bujanović. Tvrtke<br />

Nestle i Podravka pobrinule su se za slatka iznenađenja.<br />

Izvučena je i glavna nagrada, tri noćenja za<br />

četiri osobe u Diseylandu u kojoj su sudjelovali svi<br />

koji su tijekom održavanja Opatijskih dječjih nedjelja<br />

ispunili nagradni kupon, a sretna je dobitnica Lucija<br />

Milohnić iz Matulja. Direktorica hotela Loredana<br />

Perčić najavila je druženja i slijedeće zime uz nova<br />

iznenađenja za mališane. (K. T.)


«Cipelići»<br />

prešli na vino<br />

Piše Marijana Zorić, Snimio Nikola Turina<br />

Cipele i vino recept su za uspjeh<br />

obitelji Laginja, Dragice, Denisa i<br />

Davida iz Opatije. Postolarski servis<br />

otvorili su 2000. godine na lokaciji<br />

ispod opatijske pošte u Spinčićevoj<br />

ulici, a nekoliko godina kasnije uz<br />

radnju i trgovinu cipela “Personality”.<br />

Ipak, s početkom krize prodaja cipela<br />

se polako smanjivala, te su „cipelići“<br />

morali smisliti nešto novo.<br />

– Kada smo zatvarali trgovinu, nismo<br />

znali što ćemo. Jedne večeri smo<br />

pili vino, i rekla sam to ćemo raditi<br />

– prisjeća se Dragica. Upravo u to<br />

vrijeme vina Zigante zanimala su se<br />

za prodaju vina u Opatiji, te je tako<br />

došlo do suradnje, a s ljudima iz vina<br />

Zigante povezao ih je Boris Krivičić<br />

poznatiji kao Đino.<br />

– Ljudi imaju ideju za nešto otvoriti,<br />

ali teško je u današnje vrijeme sve to<br />

posložiti. Treba naći artikl koji je jeftin,<br />

koji se troši svaki dan i koji je pristupačan,<br />

a vino je kao kruh – kaže<br />

Denis, i ističe kako im je cilj bio otvoriti<br />

lijepu vinariju s pristupačnim cijenama.<br />

U vinariji Vina Zigante mogu<br />

se kupiti proizvodi tvrtke “Karlić<br />

tartufe”, rifuzo maslinovo ulje, rakije<br />

Jermaniš, botiljirana vina Zigante, te<br />

rifuzo vina po cijeni od 15 kuna, a u<br />

pripremi je proširenje ponude. Dragica<br />

je zadužena za vođenje vinarije,<br />

a suprug Denis za postolarski posao<br />

kojega je sve manje.<br />

– Od 80- tih godina do danas postolarski<br />

posao se smanjio deset puta,<br />

zato smo i bili primorani otvoriti još<br />

nešto. Ipak, još uvijek se od njega<br />

može preživljavati – kaže Denis, i dodaje<br />

da je vinarija bila dobar odabir.<br />

U Opatiji postoji već nekoliko vinarija,<br />

ali Laginje se ne boje konkurencije. –<br />

Imamo stalne kupce, a dolaze i novi.<br />

Konkurencija je dobra. Znači da svatko<br />

od nas mora paziti kako će raditi<br />

i kakva će vina imati, a iz toga najviše<br />

profitiraju kupci. Uz konkurenciju<br />

doznajemo kvalitetu našeg vina što<br />

nam daje veću motivaciju i sigurnost<br />

u odabir – zaključila je Dragica.<br />

Denis Laginja<br />

21<br />

Miro Gavran među osnovcima<br />

Pisac za djecu, mlade i odrasle Miro Gavran posjetio<br />

je opatijsku Osnovnu školu 28. ožujka u organizaciji<br />

izdavačke kuće Mozaik. Književni susret organiziran<br />

je u školskoj knjižnici, a učenici petih razreda koji<br />

njegova djela obrađuju na satima lektire te predstavnici<br />

viših razreda družili su se s piscem te mu<br />

postavljali pitanja o njegovim knjigama, pisanju<br />

i djetinjstvu. Miro Gavran naš je najizvođeniji suvremeni<br />

dramatičar u proteklih dvadeset godina,<br />

a djela su mu prevedena na više od trideset jezika.<br />

U prigodnom programu nastupili su učenici šestog<br />

razreda Natalia Maslić, Matea Spasovski i Dino Žigulić<br />

koji su recitirali pjesme na čakavskom narječju<br />

koje su sami napisali, a član dramske grupe Luka Županović<br />

odglumio je odlomak iz Gavranove knjige<br />

Sretni dani. Pisac je pročitao nekoliko odlomaka iz<br />

svojih djela o ljubavi u školskim klupama te nasmijao<br />

učenike. Organizirana je i prodaja knjiga po promotivnim<br />

cijenama koje je književnik potpisivao,<br />

a posvete koje su učenici odnijeli kući ostat će im<br />

najljepša uspomena na susret s piscem. (K. T.)


udruge<br />

NAGRADE NAJLJEPŠIM KAMELIJAMA<br />

U hotelu Imperial održana je tradicionalna izložba kamelija i dodjela nagrada najljepšim<br />

cvjetovima i stablima kamelija po izboru stručnog žirija i publike. Prvo mjesto u kategoriji<br />

najljepši cvijet kamelije osvojila je Antonija Cvetković, drugo mjesto Diana Žigulić, a<br />

treće Mirjana Mendrila koja je treću nagradu osvojila i za najljepše stablo. Prvo mjesto za<br />

najljepše stablo kamelije osvojila je Ilona Rubeša, a hotel Imperial drugo. Prema glasovima<br />

publike najljepša kamelija je ona Antonije Cvetković. Drugo mjesto osvojila je Mirjana<br />

Rokić, a treće Cvijeta Juranović koju je nagrada ugodno iznenadila i razveselila.<br />

travanj 2011.<br />

22<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Gastro kreacije<br />

Piše Marijana Zorić<br />

Snimio Nikola Turina<br />

na svečanosti kamelija<br />

d prekrasnog cvijeta ka-<br />

do slasne slastice i melija postane brand Opatije u vrlo kratkom vremenskom pe-<br />

– Vizija naše Udruge je da ka-<br />

Skorup Kr<strong>net</strong>a, zadovoljna jer je<br />

“Omelije<br />

koktela“ naziv je izložbe Udruge<br />

ljubitelja kamelija Iginio Scarpa<br />

koja se održala 26. ožujka u<br />

opatijskoj vili Angiolini. Deset<br />

opatijskih hotela i restorana<br />

promoviralo je torte i kolače u<br />

obliku kamelije, te koktele s nazivom<br />

kamelija, a kroz priču o<br />

kamelijama provela ih je sama<br />

i opatijske rivijere. Kamelije su<br />

odavno simbol ovog grada s<br />

kojim već više od 160 godine<br />

žive u nekoj vrsti simbioze, svakodnevno<br />

nas podsjećajući na<br />

svoju prisutnost. Prvi put u povijesti<br />

turizma organizirali smo<br />

promociju novih gastro kreacija<br />

koje će ostati u trajnoj ponudi<br />

riodu uspjela organizirati „svečanost<br />

kamelija“. Vila Angiolina<br />

bila je premala za sve one koji<br />

su te večeri željeli vidjeti i degustirati<br />

nove kolače i koktele koji<br />

su brzo nestali sa stolova.<br />

– Budući da ljudi najbolje pamte<br />

ono što okuse, vide i u čemu<br />

sami sudjeluju željeli smo im<br />

Angiolina, odnosno Leonora sudionika ove svečanosti – rekla pružiti tu slasnu čaroliju – rekla<br />

Surian.<br />

je predsjednica Udruge Yasna je Skorup Kr<strong>net</strong>a.<br />

U organizaciji manifestacije<br />

udruzi je pomogao Hrvatski<br />

muzej turizma, a sve je završilo<br />

velikim vatrometom koji je za<br />

ovu priliku donirala tvrtka Pyro<br />

Project. Slastice s motivom kamelije<br />

pripremili su slastičari<br />

hotela Adriatic, Ambasador,<br />

Bristol, Imperial, Milenij, Miramar,<br />

Mozart, restorana Kamelija,<br />

i Le mandrać, te Ugostiteljske<br />

škole <strong>Opatija</strong>.<br />

Film i himna<br />

Ugostiteljske škole <strong>Opatija</strong><br />

Promotivni film opatijske Ugostiteljske škole “Ugostiteljstvo<br />

i turizam – izvrstan odabir” premijerno<br />

je prikazan na mjestu gdje je “rođen” opatijski<br />

hrvatski turizam, u Vili Angiolini 6. travnja. - To je<br />

prvi film koji je na području naše zemlje snimljen<br />

u nekoj ugostiteljskoj školi, a napravljen je kako<br />

bismo našu školu te zanimanja za koja se učenici<br />

mogu obrazovati na jedan drukčiji način približili<br />

osnovnoškolcima te im olakšali dileme pri upisu u<br />

srednju školu, rekao je ravnatelj Ugostiteljske škole<br />

<strong>Opatija</strong> Damjan Miletić. Svečanom predstavljanju<br />

filma uz mnogobrojne uzvanike prisustvovali su i<br />

savjetnik ministra turizma Ivo Bašić, zamjenik župana<br />

Vidoje Vujić, gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić<br />

te direktorica TZ Opatije Jasna Doričić Sanković. Film<br />

o Ugostiteljskoj školi sniman je tijekom dvije školske<br />

godine, a uradak u trajanju od 13 minuta režirao je<br />

i snimio Robert Kalčić, montirao Danijel Sorola dok<br />

je Nikolina Marčelja na projektu radila kao školska<br />

koordinatorica. Financijsku potporu pružili su Ministarstvo<br />

turizma RH, Grad <strong>Opatija</strong>, Općina Matulji<br />

te Udruženje obrtnika. Uz film je predstavljena i<br />

školska himna “Škola života” koju su izveli bivši i sadašnji<br />

učenici škole, a nastala je kao plod suradnje<br />

ravnatelja Damjana Miletića, Vjeke Alilovića i Maura<br />

Staraja iz Koktelsa. (K. T.)


Kulturom<br />

bogata<br />

korizma<br />

kultura<br />

Piše Aleksandar Vodopija<br />

Snimio Nikola Turina<br />

Nakon kulturom iznimno bogate<br />

karnevalske sezone, i u<br />

Opatiji je nastupilo doba korizme,<br />

no to nipošto ne podrazumijeva<br />

i manjak kulturnih zbivanja.<br />

Dapače – možda su se malo<br />

više isprofilirala, no zanimljivosti<br />

zaista nije nedostajalo.<br />

Nastavak opatijske zimskoproljetne<br />

kazališne sezone obilježilo<br />

je gostovanje komorne<br />

predstave ‘’Čast’’ Istarskog narodnog<br />

kazališta iz Pule u kojoj<br />

upravo briljira četvoro glumaca<br />

različitih generacija – Mirela<br />

Brekalo Popović, Zoran Gogić,<br />

Lana Gojak i Helena Minić. Intimni<br />

ali snažni tekst Joanne<br />

Murray-Smith smješten u komorni<br />

prostor dvorane ‘’Kamelija’’<br />

u Adriaticu još je više došao<br />

do izražaja, a glumci su do<br />

maksimuma iskoristili praktički<br />

neposredan kontakt s publikom<br />

kako bi je posve uvukli u ovu<br />

dramu koja nam nudi zanimljiv<br />

pogled na priču o mužu koji<br />

ostavlja svoju suprugu zbog<br />

mlađe žene. Iskusni Ivica Šimić,<br />

redatelj ove predstave, iskoristio<br />

je sve mogućnosti teksta i<br />

primorao nas da suosjećamo sa<br />

svim likovima ove svakodnevne<br />

drame koja je isprofilirala INK<br />

Pula kao gosta kojeg bismo još<br />

katkad rado vidjeli u našemu<br />

gradu.<br />

Kad smo već kod kazališta koje<br />

vrijedi uvijek iznova ugošćavati,<br />

u tu nam se kategoriju već<br />

nakon prvog gostovanja (‘’Blago’’)<br />

jednostavno nametnula<br />

Tvornica lutaka Zagreb. Ugostili<br />

smo tako i njihovu predstavu<br />

‘’Grašak na zrnu kraljevne’’,<br />

svježu, veselu i duhovitu inačicu<br />

čuvene Andersenove ‘’Kraljevne<br />

na zrnu graška’’, već viđenu<br />

u Rijeci, ali uvijek rado viđenu<br />

opet. Predstava je to koja niti u<br />

jednome trenutku ne gubi vezu<br />

s izvornikom, ali savršeno čuva<br />

svoj identitet i malo drugačiji<br />

pristup klasici, uspijevajući pritom<br />

pomiriti te dvije teško pomirljive<br />

stvari, što može uspjeti<br />

tek najboljima. Tvornica lutaka<br />

je dokazala da spada upravo u<br />

tu kategoriju, a Festival <strong>Opatija</strong><br />

da znade prepoznati kvalitetu i<br />

iskoristiti je na najbolji mogući<br />

način.<br />

Kako u ovo vrijeme ‘’pada’’ i<br />

Svjetski dan kazališta (27. ožujka),<br />

Festival <strong>Opatija</strong> potrudio se<br />

da nas iznenadi i počasti, ugostivši<br />

tim povodom, samo dan<br />

prije, zagrebačko gradsko kazalište<br />

Žar ptica s predstavom<br />

Marijane Nola ‘’Diva’’. Naša je<br />

publika tako, uz besplatan ulaz,<br />

mogla uživati u vrsnoj igri dvije<br />

naše velike glumice – Marije Sekelez<br />

koja je ovom predstavom<br />

u Zagrebu proslavila 35. godišnjicu<br />

svog umjetničkog djelovanja,<br />

te Natalije Đorđević koja se<br />

još jednom dokazala kao jedna<br />

od naših najdarovitijih glumica<br />

mlađe generacije. Redatelj Želimir<br />

Mesarić potcrtao je univerzalnost<br />

ove intimne priče o<br />

odnosu majke i kćeri smještene<br />

u kazališnu garderobu, i tako<br />

nam još više približio ovaj sjajan<br />

tekst uobličen u predstavu koja<br />

se pokazala kao savršen poklon<br />

našoj kazališnoj publici.<br />

Naravno, uloga kulture je da<br />

progovara i o naličju života, te<br />

katkad treba popratiti i aktualna<br />

zbivanja u određenoj sredini.<br />

U tu kategoriju predstava spada<br />

još jedno iznenađenje koje nam<br />

je ponudio naš Festival – dirljive<br />

‘’Neraskidive niti: radnice<br />

u kulturi za radnice u tekstilnoj<br />

industriji’’ gdje su nam se<br />

predstavile nezaposlene bivše<br />

radnice Kamenskog uz podršku<br />

umjetnica s Kvarnera. Uz radnice<br />

su tako nastupile i glumice<br />

riječkog HNK-a Edita Karađole,<br />

Tanja Smoje, Jelena Lopatić i<br />

Andreja Blagojević, kao i glazbenice<br />

Ana Dražul, Neda Božić<br />

i Goranka Tuhtan, te plesačica<br />

Ivana Kalc, a sve je osmislila<br />

Lenka Udovički u dramaturškoj<br />

suradnji s Natašom Govedić.<br />

Naravno, usporedba sa sličnim<br />

projektom, ‘’Srce moje kuca za<br />

nju’’ Boruta Šeparovića i Olivera<br />

Frljića, te Tamare Curić i Larise<br />

Lipovac Navojec ne može<br />

se izbjeći, no osjetljivost teme<br />

i specifičnosti svake pojedine<br />

sudbine u kovitlacu nemilih događaja<br />

koji još uvijek hara i našom<br />

zemljom opravdava svako<br />

njihovo isticanje u nadi da će se<br />

napokon neke stvari početi kretati<br />

u pozitivnome smjeru.<br />

Podržavši tako one kojima se<br />

dogodilo ono što nam se svima<br />

nama može dogoditi već sutra,<br />

došli smo i do najava nekih nadopuna<br />

odnosno promjena u<br />

programu, a sve se to nekako<br />

koncentriralo oko <strong>Uskrs</strong>a. Veliki<br />

će petak tako u Opatiji obilježiti<br />

<strong>Uskrs</strong>ni koncert u neku ruku sličan<br />

onom Božićnom u Kvarneru<br />

koji nas je sve oduševio (isti<br />

izvođači), ali opet prilagođen<br />

najvećem kršćanskom blagdanu<br />

i samome danu Kristove smrti.<br />

Na veliku će subotu Festival<br />

Kvarner inaugurirati svoju novu<br />

sezonu koncerata Orkestra<br />

Akademije Ossiach, ali i njihovih<br />

gostiju, no neće nedostajati niti<br />

manjih prigodnih koncerata koji<br />

nas počesto znaju vrlo ugodno<br />

iznenaditi. Što se najavljenog<br />

dijela sezone tiče, nažalost nećemo<br />

upoznati ‘’Čovjeka koji<br />

je spasio Europu’’ koji se radije<br />

odlučio na upoznavanje Splita<br />

(Marulovi dani). U nadi da će<br />

nekom drugom prilikom vratiti<br />

dug Opatiji, zaželimo mu sreću<br />

i nemojmo mu previše zamjeriti,<br />

tim više što ćemo u istome terminu<br />

imati priliku na našoj novoj<br />

pozornici u Rijeci (HKD) ugostiti<br />

sjajni Trešnjin mjuzikl ‘’Čudnovate<br />

zgode šegrta Hlapića’’. Povedimo<br />

stoga djecu do Rijeke<br />

– u Opatiji su barem imali prilike<br />

vidjeti sjajnu izložbu maštovitih<br />

ilustracija Cvijete Job i Zdenka<br />

Balabanića. Osim toga, ako zaista<br />

dobijemo i našu autohtonu<br />

slasticu oblika kamelije ali i jedinstvene<br />

recepture kao što je<br />

najavljeno, lakše ćemo dočekati<br />

i ono za čime već dugo, dugo<br />

vapimo – polivalentnu dvoranu<br />

da napokon i u segmentu kulture<br />

postanemo i ostanemo ‘’svoji<br />

na svome’’.<br />

23


travanj 2011.<br />

24<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

sport<br />

Odlični rezultati<br />

opatijskih karatista<br />

Karatisti KK <strong>Opatija</strong> bili su vrlo<br />

uspješni na proteklim su državnim<br />

i međunarodnim natjecanjima.<br />

Na Prvenstvu Hrvatske<br />

za seniore održanom u Đakovu<br />

nastupilo je preko 550 natjecatelja<br />

iz 12 zemalja, a naš Neven<br />

Martić osvojio je treće mjesto u<br />

kategoriji do 75 kg. Na turniru<br />

Pod sloganom “Veži i kreni” 2.<br />

travnja na kupalištu Slatina<br />

u Opatiji startalo je prvo kolo<br />

Male lige - velikog natjecanja<br />

osnovnih škola u trčanju. Ligu<br />

već četvrtu godinu zaredom<br />

organizira Triatlon klub Rival iz<br />

Rijeke, s ciljem poticanja međuškolskih<br />

natjecanja djece.<br />

Nastupilo je preko 130 natjecatelja<br />

iz 16 osnovnih škola Rijeke,<br />

Opatije, Kastva, Čavli, Delnica i<br />

Matulja. Od opatijskih učenika<br />

zapažene rezultate postigli su<br />

Mateo Sobotinčić koji je u kategoriji<br />

dječaka petih i šestih<br />

razreda osvojio treće mjesto te<br />

Virovitica Open Petra Žic osvojila<br />

je zlato u kategoriji kadetkinja<br />

+54 kg, a vrlo je uspješna bila i<br />

na turniru Grand Prix Slovakia<br />

u Bratislavi gdje je osvojila treće<br />

mjesto također u kategoriji<br />

kadetkinja +54 kg. U Nedelišću<br />

na Croatia Cupu Petra Žic osvojila<br />

je dva prva mjesta u dvije<br />

Mala liga u trčanju<br />

Leon Sobotinčić koji je bio osmi<br />

i Antonio Cetin koji je stigao deveti.<br />

Utrkama se želi doprinijeti<br />

razvoju športskih programa za<br />

djecu osnovnih škola te promicanju<br />

trčanja i zdravog načina<br />

života i kretanja u prirodi. Moto<br />

ovogodišnje “Male lige” je “Veži<br />

i kreni!”, pa su sudionici utrka<br />

dobili na poklon vezice i upute<br />

o nekim zanimljivim i kreativnim<br />

načinima vezivanja tenisica.<br />

Liga se sastoji od pet kola,<br />

a posebnost joj daje različitost<br />

lokacija, pa nakon Opatije slijede<br />

Viškovo, Malinska, Fužine i<br />

Rijeka. K. T.<br />

Robert Matulja<br />

pobjednik riječke regate<br />

RU jedrilica<br />

Robert Matulja iz JK <strong>Opatija</strong> pobjednik je 17. riječke regate RU (radio upravljanih) jedrilica<br />

održane u Rijeci od 12. do 13. ožujka koja je ispred Gata Karoline Riječke okupila<br />

20 natjecatelje iz Hrvatske, Češke i Mađarske. Regata se boduje za Hrvatsku rang-ljestvicu<br />

klase One Metar i Hrvatski kup za istu klasu. S pet pobjeda u 9 jedrenja i jednim<br />

drugim i jednim trećim mjestom koje su mu se računale za ukupni poredak, <strong>Opatija</strong>c Matulja<br />

uvjerljivo je osvojio naslov najboljeg sa 7 bodova prednosti ispred Zvonka Jelačića.<br />

Član JK <strong>Opatija</strong> Robert Grubiša zauzeo je peto mjesto, Jasmin Jaklin bio je sedmi, Paolo<br />

Mavričić deveti, a Vedran Jaklin plasirao se na dvanaesto mjesto. K. T.<br />

kategorije: kadetkinje +54 kg i<br />

juniorke do 59 kg, a Anamarija<br />

Barak bila je druga u kategoriji<br />

juniorki do 59 kg. Na Tad Kupu<br />

Rijeka na kojem je nastupilo<br />

petsto natjecatelja iz šest zemalja<br />

zlato u kategoriji kadetkinja<br />

+54 kg osvojila je Petra Žic<br />

dok je treća u istoj kategoriji bila<br />

klupska kolegica Anamarija Barak.<br />

Petra je osvojila i brončanu<br />

medalju u kategoriji juniorki do<br />

59 kg, dok je Adis Hodžić bio<br />

drugi u kategoriji kadeta do 63<br />

kg. Od mlađih uzrasta srebrni je<br />

bio Anton Baždarić u kategoriji<br />

mlađi učenici do 34 kg.<br />

K. T.<br />

Željezarija Vereno na Slatini<br />

- žice i mreže za vrše<br />

- zemlja za cvijee, gnojivo,<br />

vaze, žardinjere, grablje,<br />

štihae, rukavice,<br />

teleskopske škare za<br />

grane i živicu<br />

- «Hammerite» boje<br />

direktno na hru<br />

- novi «Belton» i «Beltop»<br />

premazi<br />

- piturski pribor-boje,<br />

kistovi, valjci,<br />

folije, trake, pigmenti,<br />

mrežice itd.<br />

Posjetite nas!<br />

<strong>Sretan</strong><br />

<strong>Uskrs</strong>!<br />

- najloni za trimere svih<br />

prola<br />

- veliki izbor podnih i kutnih<br />

prola<br />

- sajle i etke za išenje<br />

dimnjaka<br />

- sušila za robu, daske za<br />

peglanje<br />

- štedne žarulje «Philips»<br />

- Ceresit stop vlazi<br />

odvlaživai zraka<br />

- Dulux gotove boje –<br />

popust 10 %<br />

Radno vrijeme: 8 – 19 sati<br />

Subotom: 8-13 sati<br />

Telefon: 711–091, Mob: 091 577 86 59


Opatijskom<br />

Piše Kristina Tubić<br />

vaterpolistu poziv za<br />

reprezentaciju<br />

Iz Vaterpolo kluba Kvarner<br />

<strong>Opatija</strong> niknuli su mnogi reprezentativci<br />

i vrhunski vaterpolisti.<br />

Uspješnost i dobre rezultate<br />

nastavljaju i novi naraštaji pa je<br />

tako nakon osam godina jedan<br />

igrač VK Opatije dobio poziv za<br />

reprezentaciju. - Dario Rakovac<br />

pozvan je u reprezentaciju U-15<br />

za predstojeći međudržavni<br />

turnir u Budvi koji će se odigrati<br />

krajem travnja, što je i za Daria i<br />

za naš klub veliko priznanje i dokaz<br />

da treneri u klubu odrađuju<br />

kvalitetan posao bez obzira na<br />

objektivno najslabije uvjete, za<br />

razliku od svih drugih klubova<br />

Svjetski dan zdravlja obilježen<br />

je bogatim sportskorekreativnim<br />

programom za<br />

sve uzraste u organizaciji Kluba<br />

za športsku rekreaciju Gorovo<br />

i Grada Opatije. Na sam Dan<br />

zdravlja u poslijepodnevnim<br />

satima pješačilo se od Opatije<br />

do Ičića i natrag, a u Ičićima je<br />

za sve sudionike organizirana<br />

zdrava okrijepa, vježbe istezanja<br />

i mjerenje tlaka. Sljedećeg<br />

dana u dvorani Gorovo održan<br />

je Aerobic Day koji je okupio<br />

mnogobrojne obožavatelje raznih<br />

fitness programa, pa se<br />

tako aerobic plesao uz voditeljicu<br />

Miu Kalabić, tae bo vježbao<br />

uz Lorenu Zamlić, pilates uz<br />

koji daju reprezentativce, rekao<br />

je direktor VK Kvarner <strong>Opatija</strong><br />

Danijel Liber.<br />

Opatijski vaterpolisti treniraju<br />

četiri puta tjedno na bazenu<br />

Kantrida, a dva puta tjedno<br />

odrađuju “suhe” treninge u<br />

dvorani Ugostiteljske škole. U<br />

lipnju, čim zatopli, kreću sa svakodnevnim<br />

treninzima u moru<br />

na “pasarelama” u Vološćanskoj<br />

luci, gdje će trenirati čitavo ljeto,<br />

sve do kraja rujna, kada već<br />

i najhrabriji kupači odustanu od<br />

morskog kupanja. Trud i naporni<br />

treninzi donijeli su i pregršt<br />

odličnih rezultata. Mlađi kadeti<br />

Katju Luketić dok je ove godine<br />

novitet bila vrlo popularna<br />

zumba, plesni fitness temeljen<br />

na latino plesovima, koju su<br />

prisutnima pokazali instruktori<br />

Zumba Teama. U dvorani Gorovo<br />

održano je 4. prvenstvo<br />

Opatije za vrtićare, te županijska<br />

sportsko-rekreativna liga u<br />

badmintonu. Ovo je već osma<br />

godina da <strong>Opatija</strong> – zdravi grad<br />

obilježava Svjetski dan zdravlja,<br />

a uključenost građana svake je<br />

godine za pohvalu. U Opatiji je<br />

preko 30 posto stanovništva<br />

uključeno u neke sportsko-rekreativne<br />

programe, što je svrstava<br />

u sam hrvatski vrh, budući<br />

da je prosjek oko 12 posto. K. T.<br />

s trenerom Željkom Šimcem<br />

osvojili su treće mjesto na međužupanijskom<br />

prvenstvu, iza<br />

pobjednika VK Jadran iz Kostrene<br />

te VK Delfin iz Rovinja,<br />

kadeti i mlađi juniori nakon kvalifikacija<br />

za Kup Hrvatske krajem<br />

ovog mjeseca kreću s kvalifikacijama<br />

za prvenstvo Hrvatske, a<br />

prva ekipa nakon pobjede protiv<br />

Zadra u Zadru, tri kola prije<br />

kraja Prve B Hrvatske vaterpolo<br />

lige praktički je osigurala drugo<br />

mjesto sa šansama da bude i<br />

prva. Za brončanu ekipu mlađih<br />

kadeta igrali su Fran Čubranić,<br />

Josip Paradžik, Ivo Radetić, Ivan<br />

Popović, Marko Blažić, David<br />

Stefanović, Josip Ber<strong>net</strong>ić, Dino<br />

Žigulić, Ivan Frketić, Ivan Ivanković,<br />

Tin Brumnjak, Niko Kranjčar,<br />

Kristijan Tončić, Leopold<br />

Sušanj, Andrej Fućak i Damjan<br />

Žagar.<br />

Postignuti uspjesi opatijskih<br />

vaterpolista kao i veliki odaziv<br />

za upise u školu plivanja i vaterpola,<br />

svjedoče da Vaterpolo<br />

klub Kvarner <strong>Opatija</strong> ima odličnu<br />

perspektivu, te da hrabro<br />

“plivaju” naprijed, bez obzira što<br />

nemaju ono osnovno potrebno<br />

za ovaj sport, a to je bazen.<br />

Sportskom rekreacijom do zdravlja<br />

25


ecepti<br />

USKRSNA POGAČA<br />

Sastojci i način pripreme:<br />

1kg prosijanog brašna<br />

30 dkg šećera<br />

30 dkg rastopljenog maslaca<br />

4 cijela jaja plus dva žutanjka<br />

malo ulja i ruma<br />

malo soli<br />

korica 1 limuna i naranče<br />

6 do 8 dkg kvasa<br />

Vazmena pogača<br />

po rukavački<br />

Kvas se rastopi u malo mlakog mlijeka i brašna i pusti na toplom<br />

da se digne. Onda se zajedno s ostalim sastojcima mijesi tijesto<br />

i po potrebi stavlja mlako mlijeko. Potom se ostavi da se diže<br />

na toplom. Kada se digne napravi se jednu veću pogaču ili dvije<br />

manje, i opet pusti da se tijesto diže. Onda se pogača namaže s<br />

jajem, zareže se na njoj križ, i stavi peći na 150 do 170 stupnjeva.<br />

travanj 2011.<br />

26<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

Piše Lidija Lavrnja, Snimio Nikola Turina<br />

Kako je najbolje pripremiti<br />

uskršnju pincu, šunku i janjetinu,<br />

kako čim ljepše obojiti<br />

i oslikati jaja,ukrasiti košarice i<br />

blagdanski stol samo su neka<br />

od pitanja koja se nameću u<br />

preduskršnje vrijeme. Budući<br />

da jedinstvenog odgovora<br />

nema, presudit će ukusi, vjernost<br />

tradiciji ili pak otvorenost<br />

unošenju nečeg novog, bilo da<br />

je riječ o ukrašavanju doma i<br />

trpeze, ili pripremi hrane. Naša<br />

sugovornica Marija Jurdana<br />

koju Opatijci više poznaju kao<br />

Sonju, budući je tako odmalena<br />

svi zovu, dilema ostati vjeran<br />

tradiciji ili nečem novom neće<br />

imati. Ona jednostavno ostaje<br />

vjerna tradiciji, i već dugi niz<br />

Nona Nina<br />

ima prapraunuke<br />

godina za <strong>Uskrs</strong> priprema jela<br />

na način kako se odavno pripremaju.<br />

- Za sebe mogu reći da delan<br />

po starinski, bolje reći po rukavački,<br />

jer su mi roditelji bili iz tog<br />

kraja. Za <strong>Uskrs</strong> obavezno napravim<br />

vazmenu pogaču, to jest<br />

uskrsnu pogaču, a za nju sam i<br />

čitateljima lista <strong>Opatija</strong> dala recept.<br />

Inače, od istog tijesta kao<br />

za pogaču, rade se i šišori, kako<br />

se po domaći zovu one pletenice<br />

od tijesta u kojima se na vrhu<br />

nalazi jaje. Ja u šišor stavljam<br />

samo jedno jaje, kao što se to<br />

i nekad radilo. Neki sada stave<br />

dva, ali meni takav šišor nije lijep,<br />

djeluje mi nekako iskrivljeno.<br />

Jako volim peći kolače, i to<br />

po starinskim receptima, i takvi<br />

mi ispadaju najbolje. Vidim da<br />

ih jako vole i moji ukućani, ali i<br />

oni kojima sam ih darovala. Inače,<br />

kuham za cijelu familiju, sina,<br />

nevjestu i dvije unuke. Osim<br />

Obiteljsko okupljanje u kući<br />

na adresi Menderi 168 imalo<br />

je 31.ožujka značajan povod.<br />

A on je bio devedeset i šesti<br />

rođendan Poljanke Nine Kašić.<br />

Lani se obitelj okupila u restoranu<br />

Aurora, no ove godine zbog<br />

nešto lošijeg zdravlja slavljenice<br />

odlučili su se za proslavu u njezinoj<br />

kući, u koju je doselila nakon<br />

udaje. Za Poljane je vezana<br />

cijeli život, jer se rodila nekoliko<br />

kuća dalje od ove u kojoj stanuje<br />

već dugi niz godina. Živi sa sinom<br />

Stanom, a ima i tri kćerke,<br />

sedam unuka, osam praunuka i<br />

dva prapraunuka. Rođendan je<br />

bio prigoda ne samo za slavlje<br />

i čestitanje, već i za obiteljsko<br />

druženje, budući je okupio<br />

brojnu rodbinu, među kojoj su<br />

uz sina bile i kćeri Marija sa suprugom<br />

Aldom, koji inače žive u<br />

Opatiji, ali i kćer Ana koja je za<br />

tu prigodu sa suprugom Antonom<br />

doputovala iz New Yorka.<br />

Za koji dan iz Floride će doputovati<br />

i kćer Mira sa suprugom<br />

Žarkom, pa će to biti prilika i za<br />

novu rođendansku proslavu.<br />

nečeg slatkog, volim napraviti i<br />

domaću paštu, torteline i njoke.<br />

Rado radim i grašnjake, koji se<br />

pripremaju s marunom, a također<br />

su jedan starinski kolač koji<br />

se uglavnom sprema za vrijeme<br />

karnevala. A reći ću vam i jednu<br />

zanimljivost. Iako volim peći<br />

kolače, moram priznati da ih ne<br />

volim jesti , ni moje ni neke druge,<br />

niti rado jedem nešto slatko.<br />

Jedino što eventulno mogu izdvojiti<br />

je štrudel od jabuka- istaknula<br />

je naša sugovornica, te<br />

nadodala da osim onoga što je<br />

već spomenula za <strong>Uskrs</strong> priprema<br />

i druga uobičajena jela , kao<br />

što su šunka, jaja, luk i janjetina.<br />

Što se tiče bojanja jaja, kaže da<br />

tko želi biti tradicionalan i farbati<br />

ih po starinski, treba ih da bi<br />

ona dobila zelenu boju staviti u<br />

vodu od špinata, za crvenkastu<br />

u onu od cikle, smeđkastu od<br />

kapule i za žutu od šafrana.<br />

Piše Lidija Lavrnja, Snimio Nikola Turina<br />

“Moja majka imala je težak život.<br />

Odgajala je nas djecu, radila<br />

na imanju, vodila brigu o blagu<br />

koje smo držali, pješice odlazila<br />

do Opatije noseći mlijeko na<br />

leđima... Do nedavno znala se<br />

prošetati okućnicom, no to joj je<br />

sada sve teže, te najviše voli sjediti<br />

uz topli štednjak. Zbog slabijeg<br />

vida ne gleda televiziju, a<br />

uz sina, društvo joj prave i susjedi.<br />

Voli popiti ujutro bijelu kavu,<br />

no voli i crnu, a što se tiče njezine<br />

prehrane ona se oduvijek<br />

bazirala na onome čega je bilo<br />

u vrtu”- ispričala je njezina kćer<br />

Ana. I premda nona Nina sama<br />

nije puno pričala o svom životu,<br />

s velikom je pažnjom i potvrđivanjem<br />

popratila sve ono što je<br />

o njenom mukotrpnom životu<br />

rekla kćerka.<br />

A uz rodbinu i prijatelje na slavljeničin<br />

rođendan mislili su i<br />

mještani Poljana, pa je tako u i<br />

ime tamošnjeg mjesnog odbora,<br />

njegov predsjednik Danijel<br />

Staraj posjetio slavljenicu i uručio<br />

joj buket cvijeća.


Utočište<br />

časnika i prognanika<br />

foto vremeplov<br />

Pripremili: Kristina Tubić<br />

i Nikola Turina<br />

Zgrada hotela Zagreb danas<br />

zasigurno proživljava<br />

svoje najgore izdanje od doba<br />

od kada je nastala. Izgrađena<br />

je 1888. godine kao stambena<br />

zgrada Južnih željeznica, ali je<br />

nedugo nakon izgradnje poklonjena<br />

Carskom i kraljevskom<br />

Društvu Bijelog križa kako bi u<br />

njoj mogli besplatno boraviti<br />

bolesni časnici koji su u Opatiju<br />

dolazili na oporavak. Tako je postala<br />

vojno lječilište, a naziv joj<br />

je bio K.u.K. Offiziers Kurhaus ili<br />

kratko Militärkurhaus (Lječilišna<br />

vojnička kuća Bijelog križa <strong>Opatija</strong>).<br />

Nakon Prvog svjetskog rata<br />

vlasnik zgrade postaje društvo<br />

Poggi & Co., koje 1925. godine<br />

spaja ovu zgradu sa zgradom<br />

iza nje, tj. hotelom i restoranom<br />

Gasthof Slatina izgrađenom<br />

1889. godine. Od tada te dvije<br />

kuće postaju cjelina, koja za<br />

vrijeme Italije djeluje kao Hotel<br />

Continentale, a čiji se naziv vidi<br />

i na fasadi na našoj fotografiji.<br />

Nakon Drugog svjetskog rata<br />

dobiva naziv Hotel Zagreb, koji<br />

zadržava do danas. Za vrijeme<br />

Domovinskog rata u njemu su<br />

smješteni prognanici, a nakon<br />

njihovog odlaska hotel više nije<br />

u funkciji. Danas je zgrada u vlasništvu<br />

Liburnija Riviera Hotela,<br />

ali zbog spornih potraživanja<br />

grofa Draškovića u postupku<br />

povrata nacionalizirane imovine<br />

susjedne parcele, devastirana<br />

čeka neka bolja vremena.<br />

opatijski tragovi<br />

Pripremio Goran Brozović<br />

Omladinski<br />

Klub 48<br />

Samo malo! Javio mi je Robi Drescher, preko<br />

prijatelja,da je onaj oslić iz prošlog broja imao kilodevedesetpet<br />

a raža tri i pol, a da mu nitko ne vjeruje.<br />

Neki dan su se sreli Neral Bruno i Vlah Ivica i nabrojili<br />

dvadesetak mjesta, kamo su mladi mogli izaći i zabaviti<br />

se: Biljar u Partizanu, Pivnica u Kontinentalu, 72 u<br />

Jadranu,Mimi u Lovranu,Baraka na Novoj cesti, Starina,<br />

Milde, Mario, Pobri , Bregi, Grote... Tri kuglane... Bilo je<br />

to sedamdesetih.<br />

Posebno mjesto bio je “Klub 48” u podrumu Hotela<br />

Palme (danas Bristol). Svaki dan program. Entuzijazam<br />

vodstva Kluba. Ponedjeljkom glazba sa dva<br />

gramofona,pa mix pult, pa light show!. Utorak film. 16<br />

mm. Zove se Kinoteka,a po onom snijegu 1976. trebalo<br />

je u Rijeku na vlak otpremiti naučnotehnički film za Beograd.<br />

Srijedom gosti na tribini: ginekologinja Dragica<br />

Deković, psihologinja Urška Pegan, filmski kritičar Aldo<br />

Paquola, pjevačica Lada Kos, političar Vladimir Bebić...<br />

A Ameri prezentirali neku novu tehniku “Video”. Klub<br />

krcat. Četvrtkom kviz: ekipe sastavljene po mjesnim<br />

zajednicama. Svako pitanje popraćeno nekim dijapozitivom!.<br />

Petak, subota, nedjelja: ples, a subotom bi još<br />

dolazili iz Kvarnera maturalci da nastave do jutra.<br />

I par se Novih godina dočekalo u Klubu; po nabavnim<br />

cijenama. A Klub je poslovao sa dobiti.<br />

Dobro, bilo je i sponzora, članarina i kotizacija mjesnih<br />

zajednica, ali tko je to onda znao, kad smo bili tako<br />

mladi.<br />

Sreća je da danas imamo Skalinadu, Portun... ali 48,<br />

e to više nemamo.<br />

27<br />

Ekipa <strong>Opatija</strong> II na kvizu: Igor Živanović-Žile,<br />

Vlado Kusturin i Denis Ribarić-Đelo


informator<br />

najava događanja<br />

SVIBANJ<br />

travanj 2011.<br />

28<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

TJEDAN CRVENOG KRIŽA<br />

od 9. do 15. svibnja 2011.<br />

“DANI ZDRAVLJA I REKREACIJE”<br />

Na štandovima opatijske<br />

tržnice<br />

proizvodi za zdravlje i rekreaciju<br />

svaki dan<br />

od 08,00 do 12,00 sati<br />

i u kavani hotela imperial<br />

ponuda čajeva po promotivnim<br />

cijenama<br />

VEGETARIJANSKI DAN<br />

- 9. svibnja<br />

9,00 - 12,00 štandovi:<br />

prirodni proizvodi od smokava,<br />

jabuka, meda, lavande, proizvodi<br />

s eko farme, maslinovo<br />

ulje, ljekovito bilje, ulja zdravih<br />

biljakaproizvodi za kozmetiku,<br />

masažu i rekreaciju<br />

9,30 otvaranje manifestacije<br />

otvaranje izložbe o radu Crvenog<br />

križa<br />

Društvo naša djeca – obilježavanje<br />

Dana EU<br />

10,30 Ugostiteljska škola<br />

<strong>Opatija</strong>:<br />

predstavljanje vegetarijanske<br />

kuhinje s degustacijom i prezentacija<br />

zdravog kruha<br />

DAN VITAMINA I MINERALA -<br />

10. svibnja<br />

8,00 - 10,30 mjerenje:<br />

tlaka i šećera u krvi, masnoće,<br />

mineralno - vitaminskog statusa<br />

i savjeti liječnika<br />

DAN MAKROBIOTIKE<br />

- 11. svibnja<br />

8,00 - 10,30 Ugostiteljska<br />

škola <strong>Opatija</strong>:<br />

predstavljanje makrobiotske<br />

prehrane s degustacijom i<br />

prezentacija zdravog kruha<br />

mjerenje i izračunavanje idealne<br />

težine<br />

18,00 Kulturni Dom “Zora”:<br />

Doc. dr. sc. Alen Ružić predavanje:<br />

“Zdrava prehrana”<br />

DAN ČAJA - 12. svibnja<br />

8.00 - 13,00<br />

druženje uz degustaciju čajeva<br />

s poznatim ekspertima za trave<br />

i druge biljke Dragom Plećkom<br />

i Ivanom Lesingerom<br />

18,00 Hotel Imperial:<br />

Drago Plećko i Ivan Lesiger<br />

predavanje:<br />

“Nepoznata komunikacija biljaka<br />

i životinja“<br />

DAN DJEČJE PREHRANE<br />

- 13. svibnja<br />

9,00 - 13,00 Dječji vrtić <strong>Opatija</strong>:<br />

predstavljanje dječje prehrane i<br />

degustacija hrane, uz prigodan<br />

program<br />

8,00 - 13,00 dvorana Gorovo:<br />

Olimpijada umirovljenika<br />

DAN REKREACIJE<br />

- 14. svibnja<br />

08,00 - 13,00<br />

Predstavljane raznih sportskih<br />

aktivnosti i zajedničko vježbanje<br />

Obilježavanje Dana obitelji -<br />

Društvo naša djeca<br />

11,00 Ugostiteljska škola<br />

<strong>Opatija</strong>:<br />

predstavljanje i degustacija<br />

mediteranske kuhinje<br />

Voditelj programa: ŠAJETA<br />

DAN PLANINARENJA<br />

- 15. svibnja<br />

9,00 na Slatini kod fontane<br />

Okupljanje i”HOMO SI VA<br />

LEPRINAC”, pješačenje s planinarskim<br />

društvima, okrjepa<br />

maneštrom uz harmoniku<br />

Comunità degli Italiani<br />

di Abbazia – Zajednica<br />

Talijana - <strong>Opatija</strong><br />

Proljetne aktivnosti<br />

Zajednica Talijana <strong>Opatija</strong>,<br />

Narodno sveučilište iz Trsta,<br />

(Università Popolare di Trieste)<br />

i Talijanska Unija iz Rijeke<br />

organiziraju proljetni ciklus<br />

predavanja za sve zainteresirane<br />

građane. Predavanja će<br />

se održati u Kulturnom Domu<br />

“Zora” u Opatiji.<br />

3.5. 2011. u 17,30 sati<br />

Daniela Kalafatović<br />

Tema: alergije i nepodnošljivost<br />

nekih namirnica<br />

24.5. 2011. u 17,30 sati<br />

Roberto Della Loggia<br />

Tema: ljekovite biljke i arterioskleroza<br />

31.5. 2011. u 17,30 sati<br />

Nicola Bressi<br />

Tema: Čudnovata fauna slatkih<br />

voda Istre<br />

FESTIVAL TALIJANSKOG<br />

FILMA<br />

Povodom 150. obljetnice ujedinjenja<br />

Italije Generalni konzulat<br />

Italije u Rijeci u suradnji s<br />

riječkim Filozofskim fakultetom<br />

i zajednicama Talijana Opatije,<br />

Labina, Rijeke, Poreča, Pazina,<br />

te Gradom <strong>Opatija</strong> organizira<br />

Festival talijanskog filma. Festival<br />

se održava od 10. do 14.<br />

svibnja u dvorani Ville Antonio<br />

s početkom u 18,00 sati, a bit<br />

će prikazani filmovi suvremene<br />

talijanske kinematografije.<br />

PROIEZIONE DEI FILM NELLA<br />

SALA DI “VILLA ANTONIO”<br />

Nell’ambito delle celebrazioni<br />

per il 150º anniversario<br />

dell’Unità d’Italia, il Consolato<br />

Generale d’Italia a Fiume, in<br />

collaborazione con l’Università<br />

di Fiume e con le Comunità degli<br />

Italiani di Abbazia, Albona,<br />

Fiume, Parenzo e Pisino organizza<br />

la “Rassegna del Cinema<br />

italiano”<br />

1. NOTTE PRIMA DEGLI ESAMI<br />

OGGI, martedì, 10 maggio, ore<br />

18,00<br />

REGIA: Fausto Brizzi<br />

CAST: Nicolas Vaporidis, Carolina<br />

Crescentini, Sarah Maestri,<br />

Andrea De Rosa, Chiara Mastali,<br />

Eros Galbiati, Clizia Fornasier,<br />

Giorgio Panariello, Paolo<br />

Onofri, Serena Autieri, Franco<br />

Interlenghi, Armando Pizzuti<br />

PAESE: Italia 2007<br />

GENERE: Commedia<br />

DURATA: 102 min<br />

2. IL PAPA’ DI GIOVANNA,<br />

mercoledì, 11 maggio, ore 18,00<br />

REGIA: Pupi Avati<br />

SCENEGGIATURA: Pupi Avati<br />

CAST: Silvio Orlando, Alba<br />

Rohrwacher, Francesca Neri,<br />

Ezio Greggio, Serena Grandi.<br />

PAESE: Italia 2008<br />

GENERE: Drammatico<br />

DURATA: 104 Min<br />

3. EX, giovedì, 12 maggio,<br />

ore 18,00<br />

REGIA: Fausto Brizzi<br />

CAST: Alessandro Gassman,<br />

Angelo Infanti, Carla Signoris,<br />

Claudia Gerini, Claudio Bisio,<br />

Cristiana Capotondi, Cecile<br />

Cassel, Elena Sofia Ricci, Fabio<br />

De Lugi, Flavio Insinna, Gian<br />

Marco Tognazzi, Giorgia Wurth,<br />

Malik Zidi, Martina Pinto, Nancy<br />

Brilli, Silvio Orlando, Vincenzo<br />

Salemme.<br />

ANNO: 2009<br />

PAESE: Italia<br />

DURATA: 120 min<br />

GENERE: Commedia<br />

4. GENERAZIONE MILLE<br />

EURO, venerdì, 13 maggio,<br />

ore 18,00<br />

REGIA: Massimo Venier<br />

SCENEGGIATURA: Massimo<br />

Venier, Federica Ponteremoli<br />

CAST: Alessandro Tiberi,<br />

Valentina Lodovini, Carolina<br />

Crescentini, Paolo Villaggio,<br />

Francesca Mandelli, Francesca<br />

Inaudi, Francesco Brandi, Lucia<br />

Ocone, Roberto Citran, Natalino<br />

Balasso, Steffan Boje<br />

PAESE: Italia 2009<br />

GENERE: Commedia<br />

DURATA: 101 min<br />

5. LA VERA LEGGENDA DI<br />

TONY VILAR, sabato,<br />

14 maggio,ore 18,00<br />

REGIA: Giuseppe Garibaldi<br />

CAST: Peppe Voltarelli, Totonno<br />

Chiappetta, Dario De Luca, Cristina<br />

Mantis, Saverio La Ruina,<br />

Roy Paci<br />

PAESE: Italia 2006<br />

GENERE: Musicale<br />

DURATA: 93 min<br />

OSTALA DOGAĐANJA<br />

Volosko<br />

21.5- Super palent show<br />

Tri tima sastavljena od jedne<br />

muške i tri ženske klape kuhat<br />

će palentu i pjevati<br />

Ljetna pozornica<br />

27.-28.5. «Opatijske barufe»<br />

Na tri pozornice nastupit će<br />

četrdeset i tri izvođača


1. LIBURNIJA PROMETUJE SVAKI DAN<br />

Pobri-<strong>Opatija</strong> 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16**<br />

MARKET MIHOTII 05;40 06;10 07;15 08;15 10;00 11;00 12;10 13;20 14;30 16;00 17;00 18;00 19;30 20;30 21;35 23;15**<br />

35A GORNJI POBRI 05;41 06;11 07;16 08;16 10;01 11;01 12;11 13;21 14;31 16;01 17;01 18;01 19;31 20;31 21;36 23;16**<br />

34A POBRI 05;42 06;12 07;17 08;17 10;02 11;02 12;12 13;22 14;32 16;02 17;02 18;02 19;32 20;32 21;37 23;17**<br />

33A VARLJENI PUT ZA FORTICU 05;43 06;13 07;18 08;18 10;03 11;03 12;13 13;23 14;33 16;03 17;03 18;03 19;33 20;33 21;38 23;18**<br />

32A VARLJENI 05;44 06;14 07;19 08;19 10;04 11;04 12;14 13;24 14;34 16;04 17;04 18;04 19;34 20;34 21;39 23;19**<br />

30A KOSIEVO 05;46 06;16 07;21 08;21 10;06 11;06 12;16 13;26 14;36 16;06 17;06 18;06 19;36 20;36 21;41 23;21**<br />

29A GROBLJE OPATIJA KOSOVO 05;48 06;19 07;24 08;24 10;09 11;09 12;19 13;29 14;39 16;09 17;09 18;09 19;39 20;39 21;44 23;24**<br />

21 BILLA-ŠKOLA - 06;20 07;25 08;25 10;10 11;10 12;20 13;30 14;40 16;10 17;10 18;10 19;40 20;40 21;45 -<br />

22 MALA ŠKOLA - 06;21 07;26 08;26 10;11 11;11 12;21 13;31 14;41 16;11 17;11 18;11 19;41 20;41 21;46 -<br />

23 PUT UZ DOL - 06;22 07;27 08;27 10;12 11;12 12;22 13;32 14;42 16;12 17;12 18;12 19;42 20;42 21;47 -<br />

24 VILA ANDREA - 06;23 07;28 08;28 10;13 11;13 12;23 13;33 14;43 16;13 17;13 18;13 19;43 20;43 21;48 -<br />

1 TOŠINA VAGA - 06;24 - 08;29 10;14 11;14 12;24 13;34 14;44 16;14 17;14 18;14 19;44 20;44 21;49 -<br />

1A PAVLOVAC - KUK - - 07;30 - - - - - - - - - - - - -<br />

1B PAVLOVAC-PANORAMA - - 07;31 - - - - - - - - - - - - -<br />

2A TOŠINA-IGRALIŠTE - - 07;32 - - - - - - - - - - - - -<br />

3a TOŠINA MARKET - - - 08;31 10;16 11;16 12;26 13;36 14;46 16;16 17;16 18;16 19;46 20;46 21;51 -<br />

3b VOLOSKO - I.Pošia - - - 08;32 10;17 11;17 12;27 13;37 14;47 16;17 17;17 18;17 19;47 20;47 21;52 -<br />

4 VOLOSKO - A.Štangera - - - 08;33 10;18 11;18 12;28 13;38 14;48 16;18 17;18 18;18 19;48 20;48 21;53 -<br />

3 VOLOSKO-GROBLJE - 06;26 07;33 - - - - - - - - - - - -<br />

5 LIPOVICA-KOMUNALAC - 06;29 07;34 08;34 10;19 11;19 12;29 13;39 14;49 16;19 17;19 18;19 19;49 20;49 21;54 -<br />

20 LIPOVICA 05;50 - 07;35 - - - - - - - - - - - - 23;25**<br />

6A JAKUS-IGRALIŠTE 05;51 - - - - - - - - - - - - - - 23;26**<br />

7A ŠKRBII 05;52 06;29 07;36 08;34 10;19 11;19 12;29 13;39 14;49 16;19 17;19 18;19 19;49 20;49 21;54 23;27**<br />

8A TRŽNICA 05;53 06;30 07;40 08;35 10;20 11;20 12;30 13;40 14;50 16;20 17;20 18;20 19;50 20;50 21;55 23;28**<br />

9A PARK ANGIOLINA-GOROVO 05;54 06;31 07;41 08;36 10;21 11;21 12;31 13;41 14;51 16;21 17;21 18;21 19;51 20;51 21;56 23;29**<br />

10A MILENIJ 05;55 06;32 07;42 08;37 10;22 11;22 12;32 13;42 14;52 16;22 17;22 18;22 19;52 20;52 21;57 23;30**<br />

11 SLATINA 05;55 06;32 07;43 08;38 10;23 11;23 12;33 13;43 14;53 16;23 17;23 18;23 19;53 20;53 21;58 -<br />

12 TALASOTERAPIJA - - 07;44 08;39 10;24 11;24 12;34 13;44 14;54 16;24 17;24 18;24 19;54 20;54 21;59 -<br />

13 ADMIRAL - - 07;45 08;40 10;25 11;25 12;35 13;45 14;55 16;25 17;25 18;25 19;55 20;55 22;00 -<br />

14 PUNTA KOLOVA - - 07;46 08;41 10;26 11;26 12;36 13;46 14;56 16;26 17;26 18;26 19;56 20;56 22;01 -<br />

15 PUNTA KOLOVA I - - 07;47 08;42 10;27 11;27 12;37 13;47 14;57 16;27 17;27 18;27 19;57 20;57 22;02 -<br />

16 ADRIATIC - - 07;48 08;43 10;28 11;28 12;38 13;48 14;58 16;28 17;28 18;28 19;58 20;58 22;03 -<br />

17 PLAHUTI-CRKVA - - 07;49 08;44 10;29 11;29 12;39 13;49 14;59 16;29 17;29 18;29 19;59 20;59 22;04 -<br />

18 SLATINA - - 07;49 08;44 10;30 11;30 12;40 13;50 15;00 16;30 17;30 18;30 20;00 21;00 22;05 -<br />

19 DOM ZDRAVLJA - - 07;50 08;45 10;31 11;31 - - - - - - - - - -<br />

20 40 BOX - - 07;51 08;46 10;32 11;32 - - - - - - - - - -<br />

6A JAKUS-IGRALIŠTE - - 07;52 08;47 10;33 11;33 - - - - - - - - - -<br />

7A ŠKRBII - - 07;53 08;48 10;34 11;34 - - - - - - - - - -<br />

8A TRŽNICA - - 07;54 08;49 10;35 11;35 - - - - - - - - - -<br />

9A PARK ANGIOLINA-GOROVO - - 07;55 08;50 10;36 11;36 - - - - - - - - - -<br />

10B MILENIJ - - 07;56 08;51 10;37 11;37 - - - - - - - - - -<br />

SLATINA - - 07;56 08;51 10;37 11;37 - - - - - - - - - -<br />

10B SLATINA polazak 05;55 06;45 08;00 09;25 10;45 11;45 12;45 14.00 15;30 16;35 17;35 19;15 20;15 21;15 22;30 24;00**<br />

9B MILENIJ 05;56 06;46 08;01 09;26 10;46 11;46 12;46 14;01 15;31 16;36 17;36 19;16 20;16 21;16 22;31 24;01**<br />

8B PARK ANGIOLINA-GOROVO 05;57 06;47 08;02 09;27 10;47 11;47 12;47 14;02 15;32 16;37 17;37 19;17 20;17 21;17 22;32 24;02**<br />

7B TRŽNICA 05;58 06;48 08;03 09;28 10;48 11;48 12;48 14;03 15;33 16;38 17;38 19;18 20;18 21;18 22;33 24;03**<br />

6B ŠKRBII 05;59 06;49 08;04 09;29 10;49 11;49 12;49 14;04 15;34 16;39 17;39 19;19 20;19 21;19 22;34 24;04**<br />

29B KOSOVO-GROBLJE 06;01 06;51 08;06 09;31 10;51 11;50 12;50 14;05 15;36 16;41 17;41 19;21 20;21 21;20 22;35 24;05**<br />

30B KOSIEVO 06;03 06;53 08;07 09;32 10;52 11;52 12;52 14;06 15;37 16;42 17;42 19;22 20;22 21;21 22;36 24;07**<br />

31 D. TRINAJSTIA 06;04 06;54 08;08 09;32 10;53 11;52 12;53 14;07 15;38 16;43 17;43 19;23 20;23 21;22 22;37 24;07**<br />

32B VARLJENI 06;05 06;55 08;09 09;33 10;54 11;53 12;54 14;08 15;39 16;44 17;44 19;24 20;24 21;23 22;38 24;08**<br />

33B VARLJENI PUT ZA FORTICU 06;06 06;56 08;10 09;34 10;55 11;54 12;55 14;09 15;40 16;45 17;45 19;25 20;25 21;24 22;39 24;09**<br />

34B POBRI 06;07 06;57 08;11 09;35 10;56 11;54 12;56 14;10 15;41 16;46 17;46 19;26 20;26 21;25 22;40 24;09**<br />

35B GORNJI POBRI 06;08 06;58 08;12 09;36 10;57 11;55 12;57 14;11 15;42 16;47 17;47 19;27 20;27 21;26 22;41 24;10**<br />

MARKET MIHOTII 06;09 06;59 08;13 09;37 10;58 11;56 12;58 14;12 15;43 16;48 17;48 19;28 20;28 21;27 22;42 24;11**<br />

3. OPATIJA-VEPRINAC-OPATIJA<br />

PROMETUJE SVAKI DAN<br />

PROMETUJE SAMO 7. I 8. MJESEC<br />

<strong>Opatija</strong>-Veprinac 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.*<br />

10A SLATINA 05;35 06;37 09;00 10;50 12;00 13;55 15;15 17;00 19;45 20;45 21;45 23;15<br />

11 THALASOTERAPIJA 05;36 06;38 09;01 10;51 12;01 13;56 15;16 17;01 19;46 20;46 21;46 23;16<br />

12 ADMIRAL 05;37 06;39 09;02 10;52 12;02 13;57 15;17 17;02 19;47 20;47 21;47 23;17<br />

13 PUNTA KOLOVA 05;38 06;40 09;03 10;53 12;03 13;58 15;18 17;03 19;48 20;48 21;48 23;18<br />

25A MOTEL III 05;39 06;41 09;04 10;54 12;04 13;59 15;19 17;04 19;49 20;49 21;49 23;19<br />

26A III 05;40 06;42 09;05 10;55 12;05 14;00 15;20 17;05 19;50 20;50 21;50 23;20<br />

36 POLJANE(Centar) 05;46 06;48 09;11 11;01 12;11 14;06 15;26 17;11 19;56 20;56 21;56 23;26<br />

37 POLJANE(SV.Petar) 05;52 06;54 09;17 11;07 12;17 14;12 15;32 17;17 20;02 21;02 22;02 23;32<br />

39 VEPRINAC 05;58 07;00 09;23 11;13 12;23 14;18 15;38 17;23 20;08 21;08 22;08 23;38<br />

40 VEPRINAC-ZATKA 06;03 07;03 09;28 11;18 12;28 14;23 15;43 17;28 20;13 21;13 22;13 23;43<br />

29<br />

Veprinac-<strong>Opatija</strong> 1. 2. 3. 3A 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.<br />

40 VEPRINAC-ZATKA 05;05 06;10 07;05 07;05 09;30 11;20 12;45 14;30 16;00 17;50 20;15 21;15 22;30<br />

39 VEPRINAC 05;10 06;15 07;10 07;10 09;35 11;25 12;50 14;35 16;05 17;55 20;20 21;20 22;35<br />

38 KALINA 05;11 06;16 07;11 07;11 09;36 11;26 12;51 14;36 16;06 17;56 20;21 21;21 22;36<br />

37 POLJANE (SV.Petar) 05;15 06;20 07;15 07;15 09;40 11;30 12;55 14;40 16;10 18;00 20;25 21;25 22;40<br />

36 POLJANE (Centar ) 05;21 06;26 07;21 07;21 09;46 11;36 13;01 14;46 16;16 18;06 20;31 21;31 22;46<br />

26B III 05;27 06;32 07;27 07;27 09;52 11;42 13;07 14;52 16;22 18;12 20;36 21;36 22;52<br />

25B MOTEL III 05;28 06;33 07;28 07;28 09;53 11;43 13;08 14;53 16;23 18;13 20;37 21;37 22;53<br />

14 PUNTA KOLOVA I 05;29 06;34 07;29 07;29 09;54 11;44 13;09 14;54 16;24 18;14 20;38 21;38 22;54<br />

15 ADRIATIC 05;30 06;35 07;30 07;30 09;55 11;45 13;10 14;55 16;25 18;15 20;39 21;39 22;55<br />

16 PLAHUTI-CRKVA 05;31 06;36 07;31 07;31 09;56 11;46 13;11 14;56 16;26 18;16 20;40 21;40 22;56<br />

10 A SLATINA 05;32 06;37 07;32 - 09;57 11;47 13;12 14;57 16;27 18;17 20;41 21;41 22;57<br />

9B MILENIJ - - 07;33 - - - - - - - - - -<br />

8B PARK ANGIOLINA-GOROVO - - 07;34 - - - - - - - - - -<br />

7B TRŽNICA - - 07;35 - - - - - - - - - -<br />

6B ŠKRBII - - 07;36 - - - - - - - - - -<br />

17 VRUTKI - - - 07;31 10;26 11;47 13;35 - 16;28 18;18 - - -<br />

18 DOM ZDRAVLJA - - - 07;32 10;27 11;48 13;36 - 16;31 18;19 - - -<br />

19 40 BOX - - - 07;33 10;28 11;49 13;37 - 16;32 18;20 - - -<br />

21 BILLA-ŠKOLA - - 07;41 07;35 10;30 11;50 13;38 15;00 16;35 18;21 - - -<br />

22 MALA ŠKOLA - - 07;42 07;36 10;31 11;51 13;39 15;01 16;36 18;22 - - -<br />

23 PUT UZ DOL - - 07;43 07;37 10;32 11;52 13;40 15;02 16;37 18;23 - - -<br />

24 VILA ANDREA - - 07;44 07;38 10;32 11;52 13;40 15;03 16;38 18;24 - - -<br />

1 TOŠINA-VAGA - - 07;45 07;39 - - - - - - - - -<br />

2 TOŠINA - MARKET - - 07;46 07;39 - - - - - - - - -<br />

1A PAVLOVAC - KUK - - - - 10;32 11;52 13;40 15;03 16;41 18;27 - - -<br />

1B PAVLOVAC-PANORAMA - - - - 10;33 11;53 13;41 15;04 16;42 18;28 - - -<br />

2A TOŠINA-IGRALIŠTE - - - - 10;34 11;54 13;42 15;05 16;43 18;29 - - -<br />

3b VOLOSKO - I.Pošia - - 07;46 - - - - - - - - - -<br />

4 VOLOSKO - A.Štangera - - 07;47 - - - - - - - - - -<br />

3 VOLOSKO-GROBLJE - - 07;48 07;43 10;35 11;55 13;43 15;06 16;44 18;30 - - -<br />

4 LIPOVICA-KOMUNALAC - - 07;49 07;44 10;36 11;56 13;44 15;07 16;45 18;31 - - -<br />

5 LIPOVICA - - 07;50 07;45 10;37 11;57 13;45 15;08 16;46 18;32 - - -<br />

7A TRŽNICA - - 07;51 07;46 10;38 11;58 13;46 15;09 16;47 18;33 - - -<br />

8A PARK ANGIOLINA-GOROVO - - 07;52 07;47 10;39 11;59 13;47 15;10 16;48 18;34 - - -<br />

9A MILENIJ - - 07;53 07;48 10;40 12;00 13;48 15;11 16;49 18;35 - - -<br />

10A SLATINA - - 07;54 07;49 10;41 12;01 13;49 15;12 16;50 18;36 - - -<br />

PROMETUJE SAMO 7. I 8. MJESEC<br />

3A PROMETUJE SAMO ZA VRIJEME ŠKOLSKE NASTAVE


maticni ured <strong>Opatija</strong><br />

Prvo roditeljsko<br />

iskustvo<br />

Piše Kristina Staničić<br />

Niko Ivančić svoje je roditelje<br />

Maju i Luku razveselio dolaskom<br />

na ovaj svijet 30. ožujka<br />

u 16 sati i 55 minuta. Bio je dugačak<br />

51 cm i težak 3690 grama.<br />

Na porodu je prisustvovao<br />

i tata, koji je stigao u rađaonicu<br />

direktno iz Vicenze.<br />

- Imala sam šest sati trudove,<br />

misleći da su lažni, a onda sam<br />

oko 8 sati ujutro krenula u rodilište<br />

i nazvala Luku da krene iz<br />

Italije. Bio mi je uistinu velika<br />

podrška, rekla nam je mlada<br />

mama, a ponosni nam tata otkriva<br />

da je toga dana doživio<br />

najljepše životno iskustvo. Iako<br />

je u početku bio skeptičan, sada<br />

bi svim budućim tatama preporučio<br />

prisustvovanje na porodu.<br />

Maja je pohvalila i bolničko<br />

osoblje, cijelu ekipu liječnika,<br />

primalja i sestara koji su bili izuzetno<br />

pažljivi, strpljivi i ljubazni.<br />

Ispred rađaonice čitavo su vrijeme<br />

nestrpljivo čekali none i nonići<br />

koji nisu mogli sjediti doma<br />

uz telefon, uzbuđenje je bilo<br />

preveliko, a u trenucima najveće<br />

nervoze smirivali su ih i nasmijavali<br />

Lukini bratići. Pravi odbor<br />

za doček koji nije krio svije emocije<br />

u trenutku kada im je, neposredno<br />

nakon rođenja, primalja<br />

pokazala novog člana njihove<br />

obitelji. Svi se slažu u jednom,<br />

bio je to najljepši trenutak. Već<br />

prvu večer u obitelji mame Maje<br />

počela je fešta dolaskom opatijskih<br />

Zoraša. Naime nona Mirjana<br />

i nono Damir bili su članovi<br />

FA Zora, u kojem danas pleše<br />

i Maja, a idući dan fešta se nastavila<br />

i u širem krugu prijatelja.<br />

Maja, Luka i mali Niko<br />

I u Lukinoj obitelji bilo je veselo,<br />

a kada Niko navrši mjesec<br />

dana tatina se strana priprema<br />

organizirati feštu na kojoj će s<br />

rodbinom i prijateljima proslavit<br />

rođenje prinove. S obzirom<br />

da im je Niko prvo dijete, sretni<br />

roditelji još se uvijek privikavaju<br />

na sve čari roditeljstva.<br />

- Tek smo desetak dana kod<br />

kuće i u fazi smo upoznavanja<br />

i lovljenja ritma. Baš kad pomislimo<br />

da nam je krenulo, Niko<br />

dokaže da smo u krivu i sve kreće<br />

ispočetka, otkriva nam Maja.<br />

- Postati tata nešto je neopisivo,<br />

opisuje nam Luka i dodaje da<br />

tijekom dana promatraju svaki<br />

njegov pokret i izraze lica. Cijeli<br />

nam se svijet sada vrti oko Nike,<br />

nema ništa ljepše nego kad<br />

nas u šest sati probudi plač našeg<br />

sina, “neprocjenjivo”- kroz<br />

osmijeh zaključuje ponosni tata.<br />

travanj 2011.<br />

30<br />

List <strong>Opatija</strong><br />

VJENČANI:<br />

12. ožujka: Amela Avdić i Merfi Ljubičić, 19. ožujka: Klaudija Kinkela i Josip Mudri, Mirjam Rosandić i Karlo Kurbatfinski, 25. ožujka:<br />

Jana Puceković i Ivan Zubić, 2. travnja: Ivana Brkić i Anselmo Afrić, Adriana Tevanović i Filip Maksimović<br />

UMRLI: (do 30. ožujka): Vili Čeh (56), Mladen Miočić (57), Dragutin Babić (72), Marija Simčić rođ. Kalčić (96), Juro Perkić (63), Olga Korić rođ.<br />

Trdoslavić (101), Rayda Popov rođ. Beusterien (100), Božica Rukavina rođ. Brać (88)<br />

Preporuka svima koji vole<br />

tartar biftek – posjetite<br />

gostionu Daniela u Veleniki<br />

kod Poreča. Početkom travnja<br />

ovdje smo jeli jedan od boljih<br />

ikad kušanih, napravljen sa<br />

kvalitetnim i friškim mesom<br />

i svim potrebnim sastojcima<br />

(minimalno 12 začina.). Obilna<br />

porcija tartara kod Daniele vrijedi<br />

110 kuna., a bilo ga je dovoljno<br />

za zalogaj za predjelo za<br />

nas četvoro. Nakon toga naručili<br />

smo dondole (70 kuna porcija)<br />

i mušule (60 kuna porcija),<br />

a školjke su servirane sa domaćom<br />

paštom bavette (slične<br />

kao tagliatelle samo kraće ) u<br />

odličnom bijelom toću. Uz to je<br />

naravno išlo fino bijelo otvoreno<br />

vino po 50 kuna za litru. Za<br />

desert smo dobili odličnu domaću<br />

orahnjaču i to na račun<br />

kuće.<br />

Ambijent lijep i ugodan (lijepa<br />

terasa), posluga na visini, a<br />

sve to još sa obiteljskom „touchom“<br />

(mama kuha, tata, sin i<br />

snaha pomažu a tu je naravno i<br />

kćer Danijela po kojoj je nazvan<br />

lokal).<br />

Inače, to je dobro posjećeno<br />

mjesto i od strane taljanskih<br />

gastro izlet<br />

Vrhunski<br />

Danielin<br />

tartar<br />

biftek<br />

Piše Svetlana Milohnić<br />

gostiju kao i od motorista, pa<br />

gužve nisu rijetkost. Zato nije<br />

loše obaviti rezervaciju, naročito<br />

vikendom.<br />

Gostiona Daniela u Veleniki ima<br />

u ponudi riblja i mesna jela, za<br />

sladokusce tu su i ukusne palačinke.<br />

U svakom slučaju to je<br />

zanimljivo i ugodno mjesto za<br />

provesti vrijeme sa prijateljima<br />

i nasladiti nepce.


Piše Dražen Turina<br />

Po lete saki ki je bil<br />

pogjedat onisti<br />

film od Balaševića<br />

na Ljetnoj<br />

pozornice mogal<br />

je sobun doma<br />

zet jedan mići paketić zemji z<br />

Vojvodini. Balašević je rekal da<br />

se j’ odlučil na takov regal aš da<br />

j’ još i njegov otac govoril: “Sine,<br />

znaš kakova j’ ta naša vojvođanska<br />

zemja! Da putac posadiš neš<br />

će prit vanka!”. Moj otac pak je<br />

prišal va Opatiju za zeta z centra<br />

Reki. Gracki čovek. Kada se<br />

j’ ženil rekal je svojoj matere da<br />

mu kupi stomanju na kvadrići<br />

aš da gre bivat na selo. Zaspraven<br />

gjedajuć, naš kozji breh je i<br />

bil selo za ono kade je odrasal.<br />

Ča je Bogu pravo za reć on voli<br />

Opatiju, i to puno više od nekeh<br />

ki su tu rojeni al za tu našu zemju<br />

nikada ni našal ni jenu lepu<br />

besedu a kamo još takovi verši<br />

kot stari Balašević. Za razumet<br />

ga je aš stojarski tehničar ki se<br />

već od rane mladosti razumel va<br />

komplikani sistemi fabrike traktori<br />

Torpedo, lopatu je prej tega<br />

videl samo na slike i jedanput<br />

kot soldat va Čačke. Ako je tamo<br />

i proval kopat ni mu bilo teško<br />

aš šumadijska zemja će prej bit<br />

kot ova z Vojvodini nego kot ova<br />

naša – črjena, trda, teška, masna<br />

i elastična aš se i kramp od nje<br />

lagije odbija nego ča se va nju<br />

zabija.<br />

Kad san prvi put proval kopat<br />

kot otrok znan da san zabil va<br />

zemju vrh lopati, poprtil se na<br />

nju, ćapal se za manig i skakal<br />

kot munjen. Na kraje smo se<br />

prevrnuli i lopata i ja a va zemje<br />

je ostala mića jama od dva centimetra.<br />

Moj nonić po maminoj<br />

bande, kega nismo poznali ni<br />

moj otac ni ja, kopal je tu zemju<br />

celi život al ne samo našu nego i<br />

od nekeh susedi, drugeh judi ki<br />

bi ga zvali i onu komunjsku po<br />

celoj Opatije aš je delal va “Parkeh”.<br />

Znamo da je dobro kopal<br />

aš još doma imamo onisti “Orden<br />

rada” ča su ga onda delili.<br />

Od dve njegove sliki ke su ostale<br />

na jednoj je z lopatun. Moj otac<br />

je kjel kad bi moral kopat tu našu<br />

zemju i zval ju je glina. A moral<br />

je kopat aš tamo još sedandeseteh<br />

let bila je vela sramot ako su<br />

vrti zapušćeni. To je bila užanca<br />

ka se ne sme zatrt. Poć na mrkat<br />

po salatu ili pomidori – Boh nas<br />

očuvaj i Majka Božja Trsatska!!!<br />

Za njega užanca je bila puno<br />

stareja od oviste domaćeh težaki<br />

i šla je se do starega Rima i<br />

velega izuma tega vremena a to<br />

je ciment! Sako malo bi neki vrt<br />

pul kući postal tarac. Preživeli su<br />

samo dva spreda i moran se pohvalit<br />

malo i z mojun zaslugun aš<br />

je već i mat popustila: “Ala, storite<br />

bilo ča samo da ni ta graja i<br />

gomila pred kućun!”<br />

Nekada je bilo tu i smešneh stvari.<br />

Zgora naše kući je bivala jena<br />

Anica ka je teško hodila pa nikada<br />

ni prihajevala pul nas. I ona je<br />

redila svoj vrt a puno njoj je pomogla<br />

moja nona. Onda bi naš<br />

otac, kad bi videl kakovi veli i lepi<br />

pomidori kade za kupit, vavek<br />

kupil jedan škartoc teh “ekstra<br />

primjerki” i nesal Anice: “Eko Van<br />

malo…To je z našeg vrta!”. Ona bi<br />

ponemela aš bi njiji bili još mići i<br />

zeleni. Brižna bi se sa zmutila ne<br />

znajuć da su tisti arivali z kakove<br />

Dalmacije ili Makedonije. No,<br />

ruku na srce, nisan ni ja bil baš<br />

kapac kopat tu kako bi otac rekal<br />

“glinu”. Jedan dan san naručil<br />

pet kamijoni dobre zemje z neke<br />

šumi na Kastafštine i pokril vrajžu<br />

glinu a na nju – tu moran reć<br />

besedu “jebiga” - razvukal onu<br />

slavonsku travu va tepihe kakova<br />

se stavja na stadioni. Nonić sigurno<br />

ne bi bil kuntenat al’ nisan<br />

jedini na brege, morda još samo<br />

dve kuće imaju neš malo vrta.<br />

Zač Zato aš se stoli, kantride,<br />

suncobrani, bazeni, ljuljački i oni<br />

“džakuzi” ne moru stavit na gredice<br />

z pomidori ili fažolun.<br />

Situacija je sada ipak malo boja<br />

aš je tu i moja Nataša z Delnic.<br />

Oni tamo celo leto “mašu” z lopatami<br />

– ili kopaju vrti ili čiste<br />

sneh. Tako smo lane po prvi put<br />

posudili “sjeckalicu” od ekološkega<br />

društva Žmergo i mesto da<br />

palimo pleve i grani storili svoj<br />

prvi kompost. Dve bačvi – malo<br />

al’ čoveka veseli. Sad san ja kot<br />

Balašević pa seh pitan: “Ste za<br />

malo dobre zemji” Niki baš ne<br />

zame ali me si hvale pa se jako<br />

štiman. Ovo leto mi se nekako<br />

čini da je kompostiranje postalo<br />

pravi hit. Sako malo neki deli<br />

neke brošure, “sjeckalic” imaš za<br />

kupit skoro va sakoj drogerije a<br />

ja semi govorin “Judi parećajte<br />

se aš va Evrope se ne more palit<br />

oganj kako je kega voja!”. Va celu<br />

stvar se uključil i naš Komunalac<br />

pa juden čak deli “kompostijere”<br />

badave. Ja san ih inače već kupil<br />

četire al’ po onoj “zami se ča te<br />

pripada” pitan oca:”Kad će nami<br />

dat jenu “kompostijeru” Ča vi<br />

penzioneri z Komunalca nimate<br />

prednost”. On: “Ča će ti Ča još<br />

ti ni dosta” Ja: “Ni. Otejen povećat<br />

proizvodnju. Morda se orjentiran<br />

i na izvoz.”. On je takov – da<br />

dele “hard diski” ili fotoaparati<br />

– bil bi prvi tamo, to mu je đir.<br />

Kad jeno jutro zove ženskica z<br />

Komunalca i govori: “Vas je prijavljeno<br />

9 (još je bila Zorica živa-<br />

Boh ju pomiluj) va 55 kvadrati pa<br />

imate pravo na “kompostijeru”!”<br />

Finalmente neka korist od tega<br />

ča još nisan dobil građevinsku<br />

dozvolu. Morda dignen i kat od<br />

prodaje visoko kvalitetne domaće<br />

zemje al ne kot građevinsko<br />

zemljište nego za rožice – ki<br />

zna…<br />

31<br />

Stranica od Šajeti


Snimio Nikola Turina<br />

Humanitarna akcija Dan narcisa<br />

– cvijetom protiv raka<br />

dojke obilježena je po 16. put<br />

u više od 30 hrvatskih gradova<br />

pod motom “jednim narcisom<br />

protiv karcinoma dojki”,<br />

a s ciljem podizanja svijesti o<br />

ovom oboljenju. Za pomoć<br />

udrugama žena oboljelih od<br />

raka dojke na gradskim se trgovima<br />

simbolično prodaju<br />

cvjetovi kako bi se upozorilo<br />

na potrebu ranog otkrivanja i<br />

kvalitetnog liječenja te bolesti<br />

od koje u Hrvatskoj godišnje<br />

oboli 2300, a umre 900 žena.<br />

U Opatiji je Dan narcisa obilježen<br />

25. ožujka u organizaciji<br />

Udruge žena operiranih od<br />

raka dojke “Nada” iz Rijeke, a<br />

u suradnji s Crvenim križom i<br />

Klubom 60+ te Gradom <strong>Opatija</strong><br />

koji je donirao dvije tisuće<br />

narcisa. Gospodin Damir Blažić<br />

iz Lignja i njegov susjed<br />

koji je želio ostati anoniman<br />

priključili su se akciji te pozvali<br />

članice Kluba 60+ na svoje livade<br />

prepune narcisa, gdje su<br />

one ubrale preko 3 tisuće cvjetova.<br />

Donirane narcise članice<br />

Kluba dijelile su ispred tržnice<br />

te sakupljale dobrovoljne priloge.<br />

Cilj ovogodišnje akcije je<br />

nabavka kemo fotelje za Kliniku<br />

za onkologiju KBC Rijeka, a<br />

u opatijskoj akciji je sakupljeno<br />

2.400 kuna.<br />

Kristina Tubić

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!