25.7. SV. JAKOV DAN GRADA OPATIJE - Opatija.net
25.7. SV. JAKOV DAN GRADA OPATIJE - Opatija.net
25.7. SV. JAKOV DAN GRADA OPATIJE - Opatija.net
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
LIST <strong>GRADA</strong> <strong>OPATIJE</strong><br />
BROJ 164 • GODINA XVIII • SRPANJ-KOLOVOZ 2013.<br />
Besplatni<br />
primjerak<br />
<strong>25.7.</strong><br />
Sv. Jakov<br />
Dan Grada Opatije<br />
Poštarina plaćena u pošti 51410 <strong>Opatija</strong><br />
ISSN 1331-3827<br />
DVORANA<br />
“MARINO<br />
CVETKOVIĆ”<br />
OSTVARIO<br />
SE SAN - imamo<br />
sportski hram<br />
CARSKI<br />
GRAD<br />
Car stigao<br />
U OPATIJU
UVODNIK<br />
VIJEST MJESECA<br />
ožujak 2013.<br />
2<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Atmosfera je bila nabijena<br />
emocijama,<br />
pozitivnim vibracijama<br />
i ponosom. Mnogi<br />
koji su došli razgledati<br />
novu sportsku dvoranu<br />
“Marino Cvetković”<br />
bili su uzbuđeni.<br />
Naročito pripadnici<br />
one nešto starije generacije<br />
koji možda<br />
i neće često koristiti blagodati<br />
novog, modernog sportskog prostora,<br />
ali koji su gotovo 50 godina<br />
čekali na trenutak kada će <strong>Opatija</strong><br />
dobiti ovakav velebni objekt društvenog<br />
standarda. I ja sam među<br />
takvima.<br />
Doduše, nisam nikada bila<br />
neka prava sportašica, ali sam se<br />
od mladosti pa do ovih umirovljeničkih<br />
dana “motala” po sportskim<br />
terenima kao rekreativac (od<br />
košarke do badmintona). Još više<br />
Imamo dvoranu!<br />
vremena sam u opatijskim “dvoranama”<br />
- najprije u “kazalištu” zgrade<br />
Gorovo ili, kako se onda zvalo,<br />
u Partizanu, a kasnije u “balonu”<br />
- provodila sa svojom djecom koja<br />
su uredno pohađala sportske<br />
aktivnosti. Već nekoliko godina<br />
i moje unuke vježbaju u takvim<br />
skromnim sportskim prostorima.<br />
I konačno - imamo dvoranu!<br />
Pravu, veliku, grandioznu... Bit će<br />
razloga da se pamti ovogodišnja<br />
proslava Dana Grada, kada je <strong>Opatija</strong><br />
dobila novi sportski hram koji<br />
će moći poslužiti i za mnoge druge<br />
namjene. Potvrđeno je to odmah:<br />
svečana sjednica Gradskog vijeća<br />
povodom Dana Grada Opatije<br />
održana je u tom novom zdanju.<br />
Ovogodišnjim laureatima uručena<br />
su javna priznanja.<br />
Tim događajima i svečanim<br />
trenucima posvetili smo pažnju u<br />
ovom broju “Opatije”. A našu je<br />
Bele kamelije<br />
Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije!<br />
PEKARA - Mrkat je dobil jednu šesno ušminkanu pekaru i butigu od prehrambeneh proizvodi.<br />
Zgleda jako šesno i si su se već navadili poć tamo po kruh al neku marendu. Još<br />
kada bi sami delali i pekli kruh kade bi njin bil kraj.<br />
pažnju privukla i ovogodišnja manifestacija<br />
“Carski grad”. Mišljenja<br />
javnosti su, doduše, podijeljenja.<br />
Ima onih koji su prigovarali, imali<br />
primjedbe na program kojim su u<br />
opatijskom parku oživljeni povijesni<br />
likovi iz austrougarskog doba.<br />
Mene je, međutim, impresionirala<br />
atmosfera u kojoj se osjećao dah<br />
prošlosti. “Povijesne slike” su se<br />
sinkronizirano izmjenjivale na nekoliko<br />
punktova, a rijeka ljudi se<br />
“muvala” od Milenijuma do mula.<br />
Imala sam osjećaj da sam za trenutak<br />
zagazila u prošlo vrijeme, u<br />
neke mirnije vode prošlog doba, u<br />
neki spokoj lagodnog života kojeg<br />
su vodili gosti naših predaka. Bio je<br />
to dobar osjećaj.<br />
A i ovog se ljeta feštalo na sve<br />
strane i družilo na ribarskim i inim<br />
noćima. Imamo priču i o tome. A<br />
do kraja ljeta bit će toga još, pa tko<br />
dosad nije stigao proveseliti se na<br />
domaćim feštama - ima još prilike.<br />
Već više od mjesec dana živimo<br />
u Europskoj uniji. Ako mene<br />
pitate, zasad nisam primjetila da<br />
mi se u životu nešto promijenilo.<br />
A vama Na to ste odgovorili u<br />
našoj anketi. Zabilježili smo nešto<br />
i sa velikog slavlja u Opatiji kojim<br />
je označen ulazak Hrvatske u EU.<br />
Ljeto je već u drugom poluvremenu,<br />
školarci već razmišljaju o<br />
novoj školskoj godini, a mi, eto, pišemo<br />
o završetku prošle. O najboljim<br />
učenicima i njihovim školskim<br />
uspjesima. Za priče o vrijednim i<br />
uspješnim đacima nikad nije prekasno.<br />
Ova “<strong>Opatija</strong>” je dvobroj. U kolovozu<br />
ne izlazimo. Vidimo se opet<br />
tek krajem rujna. Možda i na nekoj<br />
rekreaciji ili koncertu u sportskoj<br />
dvorani “Marino Cvetković”...<br />
Mirjana Rončević<br />
MANDRAĆ - Vološćanski je Mandrać dobil novi detalj, a to su improvizirane tendice va<br />
oblike od jedra. Zgledaju jako šesno i va oveh letnjeh meseci storit će hlad i atmosferu<br />
ku Volosko i merita.<br />
Parićali Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina<br />
Črne maće<br />
Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo...<br />
Dan Grada<br />
i blagdan svetog Jakova<br />
Piše Kristina Tubić SNIMIO Nikola Turina<br />
D<br />
an Grada i blagdan<br />
svog zaštitnika svetog<br />
Jakova <strong>Opatija</strong><br />
je proslavila bogatim<br />
sportskim i kulturno-zabavnim<br />
programom, a centralni događaji<br />
desetodnevnog obilježavanja<br />
svakako su bili otvaranje nove<br />
Sportske dvorane “Marino Cvetković”,<br />
svečana sjednica Gradskog<br />
vijeća Grada Opatije te svečana<br />
procesija s kipom sv. Jakova<br />
gradskim ulicama.<br />
Sjednicu Gradskog vijeća<br />
obilježila je činjenica da je po<br />
prvi put održana u novom prostoru<br />
sportske dvorane “Marino<br />
Cvetković” te je bila prva svečana<br />
sjednica održana u Europskoj<br />
uniji. Novi predsjednik Gradskog<br />
vijeća Viktor Peršić čestitao je<br />
Dan grada uzvanicima i gostima<br />
te istaknuo kako ulazak u EU<br />
stavlja pred svih nove izazove.<br />
- Novi kapitalni projekti dio<br />
su programa kako osigurati<br />
bolji život u Opatiji i dobru poziciju<br />
u Europskoj uniji, a naše<br />
su želje za budućnost Opatije<br />
proširenje luke, izgradnja Doma<br />
kulture, natkrivanje Ljetne pozornice<br />
te rješavanje prometne<br />
infrastrukture. Opatiju u budućnosti<br />
vidim i kao centar zdravstvenog<br />
turizma, i to ne samo<br />
hrvatski, nego i međunarodni,<br />
kazao je Peršić te čestitao laureatima<br />
na nagradama i priznanjima<br />
Grada Opatije te im zahvalio što<br />
su svojim radom, znanjem i sposobnošću<br />
učinili naš grad boljim.<br />
Prisutnima se obratio i gradonačelnik<br />
Ivo Dujmić koji je naglasio<br />
kako je <strong>Opatija</strong> spremna iskoristiti<br />
prednosti koje pruža EU te solventna<br />
za budućnost turističke destinacije.<br />
Prikazan je film o gradskim<br />
projektima ostvarenim u protekloj<br />
godini te uručene nagrade i priznanja<br />
Grada Opatije. U glazbenom<br />
dijelu svečanosti nastupila<br />
je poznata violončelistica Ana<br />
Rucner koja je prisutne oduševila<br />
izvedbama Lijepe naše i Ode radosti,<br />
a nakon sjednice nastavilo<br />
se druženje uz domjenak i pjesmu<br />
ženske klape Volosko.<br />
Pripreme za župnu svetkovina<br />
zaštitnika Grada Opatije<br />
svetog Jakova održavle su se tri<br />
dana, a na sam Dan Grada i sv.<br />
Jakova svečanost je započela<br />
u jutarnjim satima<br />
svetom misom. Na<br />
spomenike poginulim<br />
braniteljima<br />
položeni su vijenci<br />
i izapaljene svijeće.<br />
U večernjim satima<br />
održano je euharistijsko<br />
slavlje koje je vodio fra Ivica<br />
Petanjak, nakon kojeg je uslijedila<br />
svečana procesija s kipom<br />
svetog Jakova ulicama Opatije,<br />
od crkve prema Slatini i natrag.<br />
Za sve sudionike slavlja upriličen<br />
je domjenak ispred crkve uz svečano<br />
rezanje torte napravljene u<br />
obliku opatijske crkve.<br />
U sklopu bogatih događanja<br />
proslave Dana Grada predstavljena<br />
je nova fotomonografija Opatije<br />
“Četiri godišnja doba”, održana<br />
zanimljiva podvodna izložba<br />
Lade Sego, a Zbor DVD-a, Zbor<br />
Kluba 60+ i Grupa 4’33’’ održali<br />
su koncerte. Ljubitelji klapske pjesme<br />
uživali su na Večeri klapa u<br />
Veprincu, na Hrvatskom festivalu<br />
klapa i mandolina na Ljetnoj pozornici<br />
te u Voloskom na Susretu<br />
klapa va Mandraće. Za sve mališane<br />
Društvo Naša djeca organi-<br />
Svečana sjednica Gradskog vijeća održana<br />
je u novoj sportskoj dvorani<br />
U procesiji je sudjelovao velik broj<br />
vjernika te predstavnici Grada Opatije<br />
ziralo je radionicu izrade simbola<br />
Opatije kamelija, a na Ljetnoj pozornici<br />
gostovalo je Pozorište na<br />
Terazijama s poznatim mjuziklom<br />
“Chicago”. U sportskom dijelu<br />
programa održani su rukometni<br />
turnir na pijesku na plaži u Ičićima,<br />
Maratonska atletska utrka za<br />
žene i muškarce te Ljetna olimpijada<br />
na plaži Tomaševac. Poznate<br />
osobe iz javnog kulturnog<br />
i sportskog života, među kojima<br />
su bili i Ana Kablin, Duško Jeličić<br />
Dule, Šajeta, Damir Kedžo, Jelena<br />
Kovačević, Azra Saleš i Ivona Tubić<br />
sudjelovali su u tradicionalnoj<br />
regati krstaša “Homo si bordižat<br />
– Opatijka 2013”, a na plaži Slatina<br />
<strong>Opatija</strong> Fight Club organizirao<br />
je borilački spektakl Summer<br />
Fight Night. Proslava Dana Grada<br />
završila je dvodnevnom likovnom<br />
manifestacijom “Mandrać 2013”.<br />
3<br />
impressum:<br />
DOBRO NAN PRIŠLI - Sred sezoni je a na Kuke fali jedna tabela kade bi pisali Dobro nan<br />
prišli. To bi bil najboji znak dobrodošlice usred prometnega kaosa ki je nastal va ten dele<br />
regije. Pa ako gosti moraju pasevat po žutemi trakami, sumnjivemi signalizacijami i nedofinjenemi<br />
prometni rješenji, vozit zada bageri, kamioni-mikseri, to njin je onda altroke<br />
jedna dobrodošlica na odmor, od Hrvatskeh cesti.<br />
NADVOŽNJAK - Za va Park Sv. Jakova rabilo bi storit jedan nadvožnjak da se more pasat<br />
nutra. Aš ovaj auto se uredno saki dan od jutra do navečer parkira jušto na ulaz. Pa ako<br />
imate karocu teško da ćete tuda pasat a jedanta će morda pasat i kakova kontrola prometa<br />
i parkiranja.<br />
<strong>Opatija</strong> - list Grada Opatije<br />
Nakladnik: GRAD OPATIJA<br />
Glavna urednica: Mirjana Rončević<br />
Izvršna urednica: Kristina Tubić<br />
Grafički dizajn i priprema: Sanjin Mačar<br />
Lektorica: Jadranka Martić<br />
Marketing: Lidija Lavrnja<br />
Suradnici:<br />
Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić,<br />
Dražen Turina, Aleksandar Vodopija,<br />
Marijana Smokvina, David Kurti<br />
Fotografije: Nikola Turina<br />
Uređivački savjet:<br />
Viktor Peršić (predsjednik),<br />
dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča,<br />
Andrej Pošćić i Aldo Simper<br />
Kontakt:<br />
List <strong>Opatija</strong>, Maršala Tita 3, 51410 <strong>Opatija</strong><br />
Telefon: 051/680-141<br />
Telefaks: 051/701-267<br />
E-mail:<br />
listopatija@gmail.com<br />
opatija-list@ri.t-com.hr<br />
URL: http://www.opatija.hr<br />
Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.<br />
Naklada: 6.000 primjeraka<br />
List je besplatan i izlazi mjesečno<br />
ISSN 1331-3827<br />
Oglašavanje u listu <strong>Opatija</strong><br />
Zadnja 3.200 kn; unutanji ovitak 2.000 kn;<br />
1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn;<br />
1/4 350 kn, 1/8 200 kn,<br />
Popust za tri objave 20 posto,<br />
popust za šest objava 30 posto.<br />
Naslovna stranica:<br />
Ovogodišnji dobitnici javnih priznanja<br />
Grada Opatije<br />
Snimio: Nikola Turina
Položeni vijenci za<br />
poginule branitelje<br />
Delegacije Grada Opatije, MUP-a, udruga proisteklih<br />
iz domovinskog rata i UABA-e položili<br />
su vijence i zapalili svijeće 21. lipnja povodom<br />
Dana Antifašističke borbe i Dana državnosti. Prisjetili<br />
su se sugrađana koji su živote položili na<br />
oltar domovine u 2. svjetskom i Domovinskom<br />
ratu te im odali počast kod spomenika poginulih<br />
hrvatskih branitelja u Voloskom, kod spomen<br />
ploče ispred zgrade Grada <strong>Opatija</strong>, na groblju u<br />
Opatiji, kod spomenika poginulih hrvatskih branitelja<br />
ispred Vile Antonio te kod Spomen parka<br />
Jama u Ičićima. K.T.<br />
Novozelandska<br />
ministrica u Opatiji<br />
Ministrica socijalnog razvitka Novog Zelanda<br />
Paula Be<strong>net</strong>t i predstojnica Kabi<strong>net</strong>a ministrice<br />
Siu Aston boravile su u Opatiji gdje su se sastale<br />
s gradonačelnikom Dujmićem te gostovale na<br />
nastupu novozelandskog folklornog ansambla<br />
na “Tarara Croatian Tour-i” koji je na Ljetnoj<br />
pozornici predstavio etno baštinu, pjesmu i ples<br />
Novog Zelanda i Samoe. Ministrica Be<strong>net</strong>t istaknula<br />
je kako joj je hrvatska kultura bliska budući<br />
da živi u kvartu u kojem dominira hrvatsko<br />
stanovništvo, pa su joj najbliži susjedi upravo<br />
hrvatski iseljenici. K.T.<br />
Srpska delegacija<br />
u Opatiji<br />
Delegacija Stalne konferencije gradova i opština<br />
Saveza gradova i opštima Srbije, u sklopu<br />
svog studijskog putovanja Hrvatskom, posjetila<br />
je i Opatiju gdje se susrela s gradonačelnikom<br />
Dujmićem i njegovim suradnicima. Razgovarali<br />
su o iskustvima u vođenju gradova u sektoru<br />
društvenih djelatnosti. Sastanku je prisustvovala<br />
i zamjenica gradonačelnika Pule Elena Puh<br />
Belci, koja je iznijela primjere njihove prakse iz<br />
segmenta sporta, predšolskog odgoja te programa<br />
za stanovnike starije dobi. K.T.<br />
Klapa Volosko<br />
kod Josipovića<br />
Tradicionalni prijem veleposlanika akreditiranih<br />
u Hrvatskoj, koji je priredio predsjednik RH<br />
Ivo Josipović 15. lipnja na Brijunima, svojom<br />
su pjesmom uveličale članice ženske klape Volosko.<br />
Pjevale su tradicionalne klapske pjesme<br />
s naglaskom na pjesme Istre i Kvarnera te su<br />
otpjevale i svojevrsnu himnu našemu gradu,<br />
“Serenadu Opatiji”. Nakon službenog dijela programa<br />
djevojke su, čije je pjevanje osobno pohvalio<br />
Predsjednik, zapjevale nekoliko pjesama<br />
uz pratnju Ante Radnića na gitari. (K.S.)<br />
srpanj - kolovoz 2013.<br />
4<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
IZ UREDA GRADONAČELNIKA<br />
Znojenje zbog<br />
“Panoramskog trokuta”<br />
Drage sugrađanke i sugrađani,<br />
Za sve nas i vas koji i po ljeti radimo<br />
punom parom nije loše što nije<br />
bilo dugih i velikih ljetnih vrućina, ali<br />
sam ja u srpnju imao dosta razloga<br />
da se dobro oznojim. Prvi razlog je<br />
bio izgradnja famoznog rotora na<br />
Kuku koji nam je neophodan, ali ni<br />
u snu nisam očekivao da će mi taj<br />
projekt zadati toliko glavobolje. Ta<br />
Otvoren Casino<br />
Rosalia<br />
investicija Hrvatskih cesta odmah<br />
po startu se zakomplicirala iz više<br />
razloga. Pokazalo se da priprema<br />
projektne dokumentacije nije bila<br />
temeljita, pa se projekt morao dorađivati,<br />
što je zaustavljalo radove.<br />
Ni nastavak radova nije bio sretniji,<br />
radilo se sporo umjesto u tri smjene<br />
i odvijanje prometa je bilo sve teže.<br />
Kako nam je dio važne prometnice,<br />
Nove ceste, jednim dijelom blokiran,<br />
kako je time zatvoren prilaz ne<br />
samo Opatijskoj rivijeri već i drugim<br />
turističkim odredištima na istočnoj<br />
obali Istre, zatražio sam od nadležnih<br />
da se nađe neko bolje, prihvatljivije<br />
prometno rješenje. Molbe su<br />
uslišane i stručnjaci su odredili novu<br />
regulaciju prometa u tom, sad već<br />
nazvanom, “Panoramskom trokutu”.<br />
Legendarna opatijska kockarnica Casino Rosalia,<br />
smještena u vili pokraj hotela Belvedere, ponovno<br />
je, nakon dvanaest godina, otvorila vrata<br />
gostima početkom glavne turističke sezone.<br />
Nakon dvogodišnjeg rada na obnovi i uređenju<br />
novi je vlasnik casina, tvrtka Globus Exclusive,<br />
najavio vraćanje nekadašnjeg sjaja ovoj kockarnici<br />
koja obogaćuje turističku ponudu Opatije. U<br />
opatijskoj kockarnici na raspolaganju posjetiteljima<br />
je 58 automata, stol za automatski rulet<br />
i prostorija za ekskluzivne igrače. Posjetitelji<br />
mogu zaigrati američki rulet, black jack, tri vrste<br />
pokera – carribien poker, casino texas holden<br />
poker, ruski poker, a u planu je i otvaranje<br />
punto banco. (M.R.)<br />
Ali, tek tada smo ušli u najgori dio<br />
priče, jer su se nova rješenja pokazala<br />
opasnim i pogubnim za sudionike<br />
u prometu. Reagirao sam odmah i<br />
više puta prema Hrvatskim cestama<br />
i prema nadležnom ministarstvu, i<br />
ukazao na potrebu da se nađu bolja<br />
prometna rješenja jer postojeća bi<br />
prije ili poslije mogla biti uzrokom<br />
velikih nesreća. Kako mirno spavati<br />
s tom spoznajom Ako se, nedajbože,<br />
što dogodi, odmah će se optužiti<br />
gradonačelnik. A napravio sam sve<br />
što je u moći gradonačelnika, upozoravao,<br />
molio i kumio nadležne i<br />
odgovorne da stručnjaci nađu bolja<br />
privremena prometna rješenja.<br />
Drugi razlog za “znojenje” bila<br />
je situacija sa zagađenim morem<br />
na kupalištu Slatina. Na sreću, kod<br />
daljnjih mjerenja kakvoće mora, loša<br />
situacija je ublažena i nije trebalo zabraniti<br />
kupanje. Ali, jasno je da će se<br />
po završetku kupališne sezone vrlo<br />
ozbiljno krenuti u otkrivanje uzroka<br />
zagađenja i njihovo saniranje, jer nakon<br />
toliko uloženog novca u kanalizacijski<br />
sustav ničemu i nikome se ne<br />
smije dozvoliti da dovede u pitanje<br />
čistoću mora.<br />
Ljepša strana<br />
medalje<br />
Život u Opatiji ovog srpnja<br />
imao je i drugu, ljepšu stranu meda-<br />
Grad uredio prostorije<br />
Doma zdravlja<br />
Uz pomoć Grada Opatije, koji je izdvojio<br />
79.054,95 kuna, ispostava Doma zdravlja na<br />
Novoj cesti uredila je prostorije za rad s pacijentima.<br />
Oličeni su zidovi ordinacije i čekaonice radiologije<br />
te uređena fasadna stolarija, pa će od<br />
sada pacijenti dok čekaju, kao i osoblje, boraviti<br />
u ugodnijem prostoru. K.T.<br />
lje. Sportska dvorana Marino Cvetković<br />
dobila je uporabnu dozvolu,<br />
predstavljena je javnosti, a do početka<br />
rujna će se u nju dovesti sva<br />
potrebna oprema i ići će u funkciju.<br />
Nadam se da će svi biti zadovoljni<br />
što <strong>Opatija</strong> konačno ima dvoranu<br />
na koju se tako dugo čekalo.<br />
Mnogima je nezaboravna bila<br />
i večer kada je <strong>Opatija</strong> bila “Carski<br />
grad”. Manifestacija je to koja je na<br />
obalnom putu, u parku i na mulu<br />
“oživjela” povijesne ličnosti iz vremena<br />
rađanja turističke Opatije i<br />
pokazala da se na prošlosti može<br />
graditi turistička budućnost. Doduše,<br />
do mene su doprli i neki prigovori<br />
na umjetničku obradu povijesnih<br />
zbivanja, a to samo znači da tu<br />
priču treba dorađivati i nadograđivati,<br />
da je treba modernizirati i od<br />
nje učiniti prepoznatljiv opatijski<br />
turistički proizvod.<br />
Proslavili smo i Dan Grada<br />
Opatije, uručili javna priznanja<br />
KABELSKA TV<br />
s više od 80 programa<br />
do 2 TV-a na jedan priključak<br />
5590 Kn<br />
mjesečno<br />
INFO 051 492 850<br />
www.catvliburnija.<strong>net</strong><br />
Osnovano 1993. u Veprincu<br />
Spaja Liburniju<br />
ovogodišnjim laureatima i čestitali<br />
im na postignutim uspjesima.<br />
Srpanj je, pak, počeo proslavom<br />
ulaska Hrvatske u Europsku<br />
uniju, a <strong>Opatija</strong> se slavlju pridružila<br />
posebnim programom u kojem je<br />
vatromet imao glavnu ulogu.<br />
Nismo, ipak, samo slavili. Radilo<br />
se na pripremi projekata kojima<br />
ćemo kandidirati za sredstva<br />
iz europskih fondova.Za koji dan<br />
raspisat ćemo natječaje za pravo<br />
građenja garaže Tržnica, za izradu<br />
projektne dokumentacije za<br />
izgradnju novog Dječjeg vrtića na<br />
Punta kolovi i za izgradnju kulturno-turističkog<br />
centra na lokaciji<br />
nekadašnjeg kina.<br />
Spremno<br />
u jesen<br />
Posla ima jako puno pa se reorganizacijom<br />
nastojimo ekipirati<br />
za pojedine zadatke. Promijenili<br />
smo vodstvo gradskog poduzeća<br />
Parkovi i sada očekujemo da<br />
više i bolje brinu o obalnom putu,<br />
parkovima, plažama... Dali smo im<br />
u zadatak i da nađu rješenje kako<br />
pomoći građanima u zbrinjavanju<br />
zelenog otpada. Stalno inzistiram<br />
na većoj učinkovitosti svih koji su<br />
na proračunskim jaslama, jer moramo<br />
se posložiti tako da sa isto novaca<br />
napravimo više i bolje. Otvoreni<br />
smo i za prijedloge građana<br />
pa ćemo uskoro otvoriti inter<strong>net</strong><br />
raspravu o tome kako oplemeniti<br />
i obogatiti naš lungomare. Svaki je<br />
prijedlog dobrodošao.<br />
Na jesen nas čeka ponovno<br />
traženje koncesionara za kupalište<br />
Lido, a za kupalište Slatina moramo<br />
također iznaći nova rješenja jer ovako<br />
kako je danas nije dobro. Najavljeno<br />
je da će na jesen početi obnova<br />
hotela Royal, a za nas to znači da<br />
ćemo sudjelovati u uređenju obale<br />
ispod tog kompleksa što će onda<br />
CATV Liburnija • Svijet novih mogućnosti<br />
Kabelska televizija Liburnije<br />
TV + INTERNET + TELEFON<br />
KABELSKA TV<br />
+ TELEFON<br />
uključeno 100 min razgovora<br />
do 2 TV-a na jedan priključak<br />
9900 Kn<br />
mjesečno<br />
biti i jedna kockica u mozaiku uređenja<br />
i proširenja opatijske luke. Pozabavit<br />
ćemo se boljom suradnjom<br />
među liburnijskim jedinicama lokalne<br />
samouprave, pogotovo kada je<br />
riječ o organizaciji raznih manifestacija<br />
što mora biti sinhronizirano.<br />
Preispitat ćemo sve gradske odluke<br />
kako bi ih modernizirali, a trebalo bi<br />
nekim beneficijama poduprijeti one<br />
gospodarske subjekte koji rade tijekom<br />
cijele godine.<br />
Spremno ćemo dočekati jesen,<br />
a u kolovozu ću ipak malo otići na<br />
godišnji odmor jer mi je predah<br />
potreban.<br />
Ma, neću poć nikamo ća, bit ću<br />
doma i poć malo na barku s unukom<br />
i ženom. Ako ča treba, bit ću<br />
blizu...<br />
Vaš gradonačelnik<br />
Ivo Dujmić<br />
KABELSKA TV<br />
+ TELEFON +FLAT INTERNET<br />
do 4MBPS, uključeno 100 min razgovora<br />
do 2 TV-a na jedan priključak<br />
19745 Kn<br />
mjesečno
srpanj - kolovoz 2013.<br />
6<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
INTERVJU<br />
oznati opatijski ugostitelj<br />
Josip Tariba<br />
P (70) ovogodišnji je<br />
dobitnik Nagrade<br />
Grada Opatije za životno djelo.<br />
Restorani koje je otvarao i vodio<br />
proteklih desetljeća donosili su<br />
novi imidž opatijskom ugostiteljstvu<br />
i poznati su daleko izvan<br />
lokalnih granica. “Gospodin Joso,<br />
kako ga od milja zovemo, neponovljiv<br />
je i jedan jedini u ovom<br />
poslu, gdje ne štedi sebe, i gdje<br />
čuva i njeguje ovaj stečeni imidž”,<br />
navedeno je u obrazloženju uz<br />
ovo javno priznanje. Od poslovnih<br />
planova ne odustaje ni sada,<br />
ima svoje želje i snove koje želi<br />
ostvariti prije odlaska u mirovinu.<br />
Vaš rad i ranijih je godina<br />
bio nagrađivan. Što Vam znači<br />
ovo najnovije priznanje<br />
- Kao što sam bio ponosan<br />
na sve dosadašnje nagrade, tako<br />
mi i ova mi nagrada puno znači.<br />
Ona je priznanje mom proteklom<br />
radu, a bilo bi mi drago da bude<br />
i podstrek za ostvarenje mog višegodišnjeg<br />
sna. Riječ je o hotelu<br />
kojeg želim sagraditi u Voloskom,<br />
no birokratska procedura oko<br />
njegove izgradnje traje već preko<br />
osamnaest godina. Trenutno, za<br />
za koju mislim da je najatraktivnija<br />
na Sjevernom Jadranu, no<br />
statistički podaci pokazuju da<br />
naša grad ima oko devet tisuća<br />
hotelskih ležajeva, a primjerice<br />
Poreč ih ima devedeset tisuća.<br />
Za daljnji razvoj opatijskog turizma<br />
važno je stoga razmišljati ne<br />
samo o obnovama hotela, već i o<br />
izgradnji novih. Apsurd je da se u<br />
Opatiji umjesto da se grade novi<br />
hoteli, odlučilo da se sruši jedan<br />
stari hotel, kao što je bio Zagreb.<br />
Uz to, ti hoteli bi trebali imati i ciljane<br />
goste, pa bi tako primjerice<br />
moj bio privlačan surferima, neki<br />
bi bili atraktivni zbog kockarnica,<br />
a neke bi gosti odabirali zbog<br />
niza drugih turističkih sadržaja.<br />
Iznijeli ste nam zbog čega<br />
želite biti hotelijer, no možemo<br />
li saznati što je bilo ključno da<br />
se još u ranoj mladosti odlučite<br />
za ugostiteljstvo<br />
- Rodio sam se na Rabu, a<br />
1958. godine došao sam u Opatiju.<br />
Kako moja obitelj nije imala velike<br />
financijske mogućnosti, odlučio<br />
sam izučiti ugostiteljski zanat.<br />
U to vrijeme na društvenim ljestvicama<br />
to baš i nije bilo cijenjeno<br />
zanimanje. To se s vremenom<br />
promijenilo, i danas mogu reći da<br />
sam ponosan što sam cijeli život<br />
posvetio ugostiteljstvu i turizmu.<br />
Što se tiče samog školovanja, u<br />
Josip Tariba<br />
Hotel Amfora Tariba<br />
Kako će hotel biti nova<br />
etapa u Vašem radu, recite<br />
nam nešto podrobnije o njemu<br />
- Zamislio sam ga tako<br />
da on iz daljine izgleda kao<br />
kruzer, a svi njegovi sadržaji<br />
bit će primjereni hotelu s pet<br />
zvjezdica. Imat će i restoran a<br />
la carte, budući se ja još uvijek<br />
ne mogu odreći svoje restoranske<br />
djelatnosti. Kako u Voloskom<br />
ima oko dvjesto dana<br />
kada puše tramontana, pa je<br />
stoga ono i poznato odredište<br />
surfera, planirano je da oni<br />
direktno iz hotelske garaže<br />
odlaze na surfanje. Hotel će se<br />
zvati Amfora Tariba. Prvi put<br />
sam naziv Amfora upotrijebio<br />
kada sam otvorio restoran kod<br />
40 boxa. Amfore su inače koristili<br />
i moji preci, a one su bile<br />
i ukras u mojim restoranima.<br />
Inače, kad smo već kod simboličnih<br />
predmeta, jako bi me<br />
obradovalo i da se u akvatoriju<br />
na Preluci ponovno postave<br />
tunere.<br />
ju, ali i mnoge druge. Bila su to<br />
vremena kada nije bilo inter<strong>net</strong>a<br />
i sa svime se trebalo upoznavati<br />
poseban naglasak uvijek je bio<br />
na gastronomiji i enologiji.<br />
Biti renomirani ugostitelj<br />
zahtjevan je posao, pa podrška<br />
obitelji često ima veliku ulogu.<br />
Da li je i kod Vas tako bilo<br />
- To je rad bez nedjelja i praznika.<br />
Nekad smo znali s poslom<br />
završiti u zoru, no već u podne<br />
opet bismo krenuli raditi. Veliku<br />
je ulogu imala i moja porodica,<br />
bez čije potpore bih sve to teško<br />
izdržao. Tako su obje moje kćerke<br />
već sa osam godina pomagale<br />
u restoranu, i dok je jedna<br />
krenula mojim stopama, druga<br />
je odabrala da bude profesorica<br />
na fakultetu. No, i dalje kada<br />
god je zatrebalo ona bi pomagala<br />
u restoranu. Mislim da je biti<br />
ugostitelj prelijepo zanimanje, u<br />
kojem imaš priliku kontaktirati i<br />
surađivati s mnogim osobama.<br />
Ti kontakti i meni su puno puta<br />
otvarali vrata u raznim prilikama.<br />
Recimo susreti s predsjednicima<br />
država, ministrima i drugim visokim<br />
gostima imaju uvijek poseban<br />
značaj, a pogotovo kad si<br />
mlad to ti daje i poseban poticaj<br />
za daljnje učenje i usavršavanje<br />
u svom poslu. Inače, osim rada<br />
u restoranu, velik dio vremena<br />
oduvijek su mi oduzimale razne<br />
funkcije. Naime, tijekom cijelog<br />
radnog vijeka obnašao sam i rape,<br />
ali i rakovice iz Istre i kvarnerskih<br />
otoka koje su također<br />
nenadmašne po svom ukusu.<br />
Zatim su tu ribe kovač i škarpina,<br />
koje smatram apsolutno najfinijim<br />
ribama. Nenadmašni su i<br />
hlapovi i jastozi, te grdobina, a<br />
kada je riječ o tuni mislim da je<br />
ova naša iz Jadranskog mora za<br />
tri koplja bolja od onih u svijetu.<br />
I ne zaslužuju hvalospjeve samo<br />
ribe, već i janjetina s naših kvarnerskih<br />
otoka , ali i ona iz Brseča.<br />
Zaslugu za to ima svakako i trava<br />
na kojoj ima puno soli, a rezultat<br />
je onda i najslasnija janjetina.<br />
Pohvale zaslužuje i lička teletina,<br />
kao i divljač s naših otoka, a tu je<br />
i izvrstan paški sir.<br />
Od nedavno je i naša zemlja<br />
u Europskoj uniji. Hoće li<br />
to imati odraza i na ugostiteljstvo<br />
i turizam u Opatiji<br />
- Uz hotelsku ponudu, smatram<br />
da glavni mamac za dolazak<br />
turista trebaju biti gastronomija<br />
i enologija. To je posebno<br />
važno zbog kongresnih gostiju,<br />
ali i dobro stojeće klijentele iz<br />
Srednje Europe.Inače posljednjih<br />
godina više nema ona masovnih<br />
dolazaka turista kao nekad. I kod<br />
nas i u svijetu postoji niz faktora<br />
koji utječu na turistička kretanja.<br />
Primjerice, Talijani koji su oduvijek<br />
u velikom broju dolazili na<br />
Piše Lidija Lavrnja SNIMIO Nikola Turina<br />
Želim biti direktor hotela<br />
7<br />
njega imam lokacijsku dozvolu, a<br />
sada bih trebao ishoditi i građevinsku.<br />
Nakon što ste godinama<br />
imali restorane sada želite imali<br />
hotel. Što vas motivira da ga<br />
želite locirati na mjestu gdje ste<br />
donedavno imali restoran Amforu<br />
- Da na toj lokaciji izgradim<br />
lijep obiteljski hotel, motiviralo<br />
me prije svega to što Volosko<br />
nema jedan pravi hotel. Osim<br />
toga, oduvijek mi je bila želja da<br />
budem direktor nekog hotela, ali<br />
to još uvijek nisam uspio ostvariti.<br />
Međutim, s vlastitim hotelom<br />
nadam se da će mi se i ta želja<br />
ostvariti. Inače, još jedan dodatni<br />
motiv za gradnju hotela bilo mi<br />
je to, što smatram da ih <strong>Opatija</strong><br />
nema dovoljno. Riječ je destinaciji<br />
Opatiji sam završio Ugostiteljsku<br />
školu, u Zagrebu Hotelijersku,<br />
a nakon srednješkolskog obrazovanja<br />
završio sam i Višu ekonomsku<br />
školu, ugostiteljsko-turističkog<br />
smjera u Opatiji. No, kako<br />
sam želio o ugostiteljstvu saznati<br />
čim više, pohađao sam i razne tečajeve,<br />
pa su kolege u šali znale<br />
reći da sam najškolovaniji krčmar<br />
u državi. Inače, i u obitelji smo<br />
imali ugostitelje, pa je tako jedan<br />
od njih, koji se također zvao Josip<br />
Tariba, u Rabu 1935. godine otvorio<br />
gostionicu. Kako je ona bila<br />
nasuprot ljekarne, dao joj je zanimljivo<br />
ime- Bolje tu, nego tam.<br />
Kako je započela Vaša priča<br />
s restoranima, po kojima ste bili<br />
poznati ne samo u Opatiji, već i<br />
mnogo šire<br />
- Oduvijek sam imao poduzetnički<br />
duh, i uspio sam u Opatiji<br />
čak četiri zatvorena i devastirana<br />
ugostiteljska objekta pretvoriti<br />
u renomirane restorane. Na dan<br />
kada se 1969. godine rodila moja<br />
kćerka preuzeo sam restoran Mali<br />
raj u Ičićima. Iako sam tada imao<br />
dvadeset i pet godina, ubrzo sam<br />
ga uspio postaviti na noge. Velik<br />
doprinos popularizaciji ovog<br />
restorana dao je i Ivo Robić, koji<br />
je često u njega zalazio. Nakon<br />
njega kupio sam Amforu kod 40<br />
boxa. I ovaj sam restoran razvio<br />
do krajnjih mogućnosti, a onda<br />
sam prije dvadeset i četiri godine<br />
preuzeo još jedan restoran, koji<br />
je također trebalo urediti i osigurati<br />
mu prosperitet. Bio je to<br />
restoran Amfora (bivša Meduza)<br />
u Voloskom, na čijem je otvaranju<br />
bilo prisutno šestotina i pedeset<br />
gostiju. Ovaj sam objekt u potpunosti<br />
preuredio, i pretvorio u<br />
luksuzni restoran pa je tako 1984.<br />
godine bio proglašen najboljim<br />
privatnim restoranom u istarskoj<br />
i primorsko-goranskoj regiji<br />
Posljednjih petnaestak godina<br />
taj je restoran svake godine bio<br />
uvršten među desetak najboljih<br />
restorana u Hrvatskoj.<br />
A kako je u međuvremenu i<br />
moja kćerka odrasla, tražio sam<br />
i za nju jedan restoran. Pronašao<br />
sam ga također u Voloskom, a<br />
opet je bilo riječi o objektu koji je<br />
stajao zatvoren i kojeg je trebalo<br />
staviti u funkciju. Preuzeo sam ga<br />
u dogovoru s njom, i u roku od<br />
mjesec i po dana on je bio obnovljen,<br />
te je 1966 godine restoran<br />
Plavi podrum započeo s radom.<br />
Ona je svojim radom uspjela nad-<br />
mašiti i sve moje rezultate , tako<br />
da je taj restoran već dva puta bio<br />
među sto najboljih na svijetu. Zaista<br />
sam ponosan na moju kćerku<br />
Danijelu Tariba- Kramarić koja je<br />
s ovakvim ekskluzivnim restoranom<br />
uspjela opstati i u ovim kriznim<br />
vremenima.<br />
Kada se osvr<strong>net</strong>e na pređeni<br />
put što biste još izdvojili<br />
- Kad ste vlasnik restorana<br />
trebate voditi brigu o svim njegovim<br />
segmentima. I moj rad je<br />
znao trajati od sedam ujutro pa<br />
sve do pola noći. Pauze koje sam<br />
imao koristio sam uglavnom za<br />
putovanja svijetom. Proputovao<br />
sam Kinu, Tajland, Peru, Meksiko,<br />
SAD-e, Japan, ali i čitav niz drugih<br />
zemalja. Bio sam prvi koji je u<br />
Opatiju donio grčku, španjolsku,<br />
meksičku i rusku gastronomi-<br />
na licu mjesta. Svoja saznanja<br />
prenosio bih onda u rad restorana,<br />
pa sam po dva tjedna, uz<br />
prigodnu glazbu znao održavati<br />
dane nacionalnih kuhinja raznih<br />
zemalja. Ti su dani bili izuzetno<br />
dobro posjećivani, i mogu reći da<br />
sam s njima obavio pionirski posao<br />
u ugostiteljstvu. Kako su se<br />
oni održavali i u doba socijalizma<br />
neke inozemne namirnice tada<br />
se nisu mogle kod nas nabaviti,<br />
pa bih ih ja onda dobio od mojih<br />
inozemnih gostiju. Svoje gastronomsko<br />
i sommeliersko znanje<br />
nastojao sam čim više približiti<br />
ljudima, i to ne samo kroz rad<br />
restorana. O tim sam temama<br />
govorio u više od tisuću radijskih<br />
emisija, a nastojao sam ih popularizirati<br />
i kroz pisane medije. Na<br />
taj način širili smo kulturu stola, a<br />
zne strukovne dužnosti, pa sam<br />
između ostalog bio predsjednik<br />
Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika<br />
Obrtničke komore Primorsko-<br />
goranske županije, te<br />
predsjednik Sekcije ugostitelja<br />
pri Udruženju obrtnika Opatije.<br />
Trenutačno obavljam dužnost<br />
predsjednika Sommelier kluba<br />
Hrvatske.<br />
Često ste bili u prilici da u<br />
restoranu gostima nudite razne<br />
riblje i mesne delicije. Što<br />
smatrate da je naše posebno<br />
bogatstvo kad je riječ o hrani<br />
- Dosta sam putovao, video<br />
mnoge zemlje i kušao razna jela.<br />
Ipak, mogu reći da se mi imamo<br />
čime pohvaliti, i za neke namirnice<br />
reći da su u svojoj kategoriji<br />
najbolje na svijetu. Tu bih prije<br />
svega izdvojio kvarnerske škamnašu<br />
Opatijsku rivijeru , sada su<br />
dolaske smanjili na oko dvadeset<br />
posto. Uz to, radi se i o turistima<br />
slabije platežne moći koji često<br />
i ne konzumiraju gastronomske<br />
delicije zbog kojih su nekadašnji<br />
gosti dolazili u naše renomirane<br />
restorane. No, vjerujem da će se<br />
našim ulaskom u Europsku uniju<br />
neke stvari promijeniti, i da će<br />
<strong>Opatija</strong> dobiti na svom značaju.<br />
Imamo hotele, imamo restorane,<br />
imamo dobru hranu, a imamo i<br />
vrsnih ljude u ugostiteljskoj djelatnosti.<br />
Ja sam osobno posebno<br />
ponosan na mojih dvadesetak<br />
djelatnika, koje sam obučavao, i<br />
koji su danas ne samo u Opatiji,<br />
već i izvan nje vrhunski kuharski<br />
i restoranski stručnjaci, a neki od<br />
njih postali su i vlasnici renomiranih<br />
restorana.
srpanj - kolovoz 2013.<br />
8<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Odlukom gradskih<br />
vijećnika o dodjeli<br />
javnih priznanja<br />
Grada Opatije ove su se<br />
godine među nagrađenima<br />
našli: Josip Tariba,<br />
dobitnik Nagrade za<br />
životno djelo, Manfred<br />
Matzka, imenovan Počasnim<br />
građaninom Grada<br />
Opatije, te Eduard Grizilo<br />
kojemu je dodjeljena<br />
Zahvalnica gradaonačelnika.<br />
Dobitnici godišnje<br />
Nagrade Grada Opatije<br />
su: za područje kulture<br />
Udruga antifašističkih<br />
boraca i antifašista Grada<br />
Opatije i Liburnije, za<br />
područje zaštite okoliša<br />
Udruga Žmergo, za područje<br />
sporta Dragutin<br />
Galina, za područje kulture<br />
prof. dr. sc. Roberto<br />
Žigulić, za područje<br />
odgoja i obrazovanja<br />
Olivera Mirković, te za<br />
područje kulture Udruga<br />
Kulturni front. Dobitnicima<br />
su nagrade uručene<br />
na svečanoj sjednici<br />
Gradskog vijeća povodom<br />
Dana Grada. Pridružujemo<br />
se čestitkama<br />
opatijskim laureatima,<br />
te ih ukratko predstavljamo.<br />
BEČANIN PRIVRŽEN OPATIJI<br />
Manfred Matzka (rođen 1950. u Austriji) imenovan je počasnim građaninom<br />
Grada Opatije. Još je kao dijete sa svojim roditeljima redovno svake godine (od<br />
1957. do 1968. godine) dolazio na odmor na Opatijsku rivijeru i već tada je postao<br />
privržen ljudima ovog kraja. Kasnije, pri brojnim dolascima i boravcima, istraživao<br />
je povijest Kvarnera i okolice, prikupio je zanimljivu građu što je rezultiralo i putopisom<br />
o Istri i Kvarneru, koji je objavljen 2005. godine. Gospodin Matzka je godinama,<br />
na razne načine i kroz razne projekte, mnogo pridonio na jačanju kulturnih veza<br />
između Hrvatske i Austrije. Kroz svoj radni vijek, kao doktor prava, obavljao je razne<br />
poslove i obnašao funkcije i u samo vrhu austrijske vlasti – bio je predstojnik ureda<br />
austrijskog saveznog kancelara. Povezanost s Opatijskom rivijerom zapečatio<br />
je 1997. godine kupnjom stare kamene kuće u zaleđu koju je obnovio po originalu i<br />
ubrzo se stopio s domaćim stanovništvom, a susjedi ga više nisu gledali kao turista.<br />
Kao promotor i ambasador opatijskog turizma nastavio je djelovati i nakon što je<br />
otišao u mirovinu, a planira i ubuduće promovirati “najljepšu obalu na svijetu”.<br />
Piše Mirjana Rončević SNIMIO Nikola Turina<br />
BORAC ZA DIONICE LRH-a<br />
Zahvalnicu gradonačelnika dobio je Eduard Grizilo za potporu i doprinos<br />
u borbi Grada za dionice Liburnia Riviera Hotela. Kao bivši zaposlenik<br />
LRH-a, a poslije umirovljenik, borio se za prava zaposlenika na dionice, ali<br />
i za pravo Grada na njegovih 25 posto plus jedne dionice. U raspravama<br />
u Gradskom vijeću i u organiziranju prosvjeda aktivno je branio interese<br />
grada i u svojim javnim istupima argumentirano je dokazivao ta prava, navedeno<br />
je u obrazloženju uz ovo priznanje.<br />
ČESTITKE<br />
OPATIJSKIM<br />
LAUREATIMA<br />
NAJBROJNIJA UDRUGA<br />
UABA Grada Opatije i Liburnije broji oko 500 članova i najbrojnija je udruga u gradu.<br />
Od toga više je od polovice članova rođeno poslije 1945. godine - stoji, između ostaloga,<br />
u obrazloženju o dodjeli Nagrade Grada Opatije za područje kulture Udruzi antifašističkih<br />
boraca i antifašista, čija je djelatnost, na tekovinama antifašističke borbe, usredotočena<br />
na promidžbi dobra nad zlim. Najveći su projekti opatijskih antifašista putujuća izložba<br />
“Crna noć je šapićala” i u široj javnosti dobro prihvaćeni “Dani antifašizma u Opatiji” koji<br />
su ove godine doživjeli već četvrto izdanje. Opatijska antifašistička udruga već godinama<br />
uspješno surađuje sa školama, te se kroz razne programe učenicima približavaju povijesni<br />
događaji iz NOB-a.<br />
- Zadnjih godina malo se tko u našem gradu može dičiti s toliko pozitivnosti proizišlih<br />
iz vlastitih programa, projekata i djelatnosti uopće, kao UABA Grada Opatije i Liburnije. Ta<br />
aktivnost promiče pozitivne smjernice i potiče dosizanje dobrog, zaključeno je u obrazloženju<br />
uz ovo javno priznanje koje je preuzeo predsjednik udruge Oleg Mandić.<br />
ISPRAVIO POVIJESNU NETOČNOST<br />
Opatijsku kulturu u 2012. godini obilježilo je djelovanja prof. dr.<br />
sc. Roberta Žigulića koji je polučio iznimne rezultate na području<br />
prezentacije bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine ovog<br />
kraja, kako domaćem puku tako i našim iseljenicima. Njegov se rad<br />
može okarakterizirati kao volonterski, ali je njegova karakteristika i<br />
izvrsnost, koje ne nedostaje u radovima prof. Žigulića, zaključeno je<br />
uz obrazloženje o dodjeli Nagrade Grada Opatije za područje kulture<br />
prof. dr. sc. Robertu Žiguliću.<br />
Roberto Žigulić, profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci, već se<br />
desetak godina bavi povijesnim i rodoslovnim istraživanjima malih<br />
sredina liburnijskog kraja, a prošle je godine prikupljao građu vezano<br />
za proslavu 100-godišnjice školske zgrade u Veprincu i pritom<br />
otkrio da je tradicija školstva u Veprincu mnogo duža od izgradnje<br />
tada nove školske zgrade. Diskretno je ispravio tu povijesnu <strong>net</strong>očnost<br />
i ustvrdio da je školstvo u Veprincu staro 170 godina!<br />
JAVNA PRIZNANJA<br />
ZELENE VRIJEDNOSTI<br />
Udruga Žmergo već godinama djeluje kao ambasador zelenih ideja i radi na promicanju pozitivnih<br />
vrijednosti na lokalnoj i nacionalnoj razini, te pritom predstavlja Opatiju u proaktivnom i<br />
pozitivnom svjetlu, naglašeno je u obrazloženju uz dodjelu Nagrade Grada Opatije za područje<br />
zaštite okoliša Udruzi Žmergo, koja je uručena Ani Golja.<br />
Od aktivnosti u 2012. godini “žmergovci” ističu rad Ekološkog centra <strong>Opatija</strong> - EcO koji pruža<br />
građanima mogućnost da na jednom mjestu dobiju informacije vezane uz “zelene teme”, a EcO<br />
služi i kao inkubator novih ideja i rješenja na području ekologije. Među raznim aktivnostima na<br />
promociji i jačanju ekološke svijesti i utjecaja na promjene u društvu, u Opatiji se organizira i Ekološki<br />
sajam. Stalno radi Zeleni telefon koji je u službi rješavanja problema zaštite prirode i okoliša,<br />
provode se Zelene čistke, popularizira se i uvježbava proces kompostiranja.<br />
GLAZBENI PROMOTOR<br />
Olivera Mirković, ravnateljica<br />
glazbene škole «Mirković», osnovane<br />
1995. godine, i nastavnica klavira,<br />
promotor je odgoja i obrazovanja<br />
na području glazbe. Kao izvrstan<br />
glazbeni pedagog i organizator,<br />
sa svojim je suradnicima osmislila<br />
i organizirala obrazovanje na način<br />
da je pored osnovne, u izvedbi program<br />
srednje glazbene škole i glazbenih<br />
tečajeva. Prisustvo polaznika<br />
glazbenih programa u opatijskom<br />
javnom i kulturnom životu obogaćuje<br />
život grada, navodi se u obrazloženju<br />
uz ovu nagradu.<br />
9<br />
LIBURNICON KAO BREND<br />
Udruga za razvoj kulture mladih «Kulturni front» najpoznatija je<br />
po projektu Festival Liburnicon, na kojem se okupljaju brojni ljubitelji<br />
znanstvene fantastike iz cijele Hrvatske. Na lanjskom, sedmom<br />
po redu Liburniconu, okupio se rekordan broj posjetitelja, ne samo<br />
iz zemlje već i iz inozemstva. Liburnicon je postao jedan od opatijskih<br />
brendova i privlači izvanrednu medijsku pažnju, navedeno je u<br />
obrazloženju uz ovo javno priznanje koje je preuzeo predsjednik<br />
udruge Ivan Cerovac.<br />
ZATRPAN MEDALJAMA<br />
Za izvanredne sportske rezultate koje je postigao, kao trener karatea i izbornik, sa svoj natjecateljima u 2012. godini na međunarodnim, državnim<br />
te županijskim natjecanjima, Dragutin Galina dobio je Nagradu Grada Opatije za sport. Taj dugogodišnji opatijski karate trener i predsjednik<br />
Karate kluba <strong>Opatija</strong>, te izbornik seniorske ženske nacionalne reprezentacije karate saveza, zatrpan je medaljama koje osvajaju njegovi natjecatelji<br />
po Hrvatskoj i svijetu. KK <strong>Opatija</strong> samo je prošle godine osvojio 124 odličja, a pod vodstvom Dragutina Galine na međunarodnim, svjetskim i europskim<br />
prvenstvima 2012. godine osvojeno je 8 medalja (na Europskom prvenstvu tri medalje - zlato, srebro i broncu, a na Svjetskom prvenstvu dvije<br />
srebrne medalje).<br />
- Predanim trenerskim radom i odgajanjem generacija malih karatista, nekih u vrhunske sportaše, Dragutin Galina zadužio je Grad Opatiju...- zaključeno<br />
je u obrazloženju uz ovo javno priznanje.<br />
3D filmovi pod<br />
vedrim nebom<br />
Foaje na maloj Ljetnoj pozornici postalo je prvo<br />
kino u Hrvatskoj na otvorenom s mogućnošću<br />
prikazivanja digitalnih 2D i 3D filmova, a jedinstvenost<br />
je i u tome što se publici pruža mogućnost<br />
sjedenja u nekoliko klasičnih redova gledališta,<br />
za postavljenim stolovima ili uz kameni<br />
šank. Digitalni projektor uz “surround” ozvučenje<br />
i platno dimenzija 9,1 x 5,1 metar koje se<br />
ispred pozornice električnim podizačem podiže<br />
i spušta s obzirom na potrebe programa, uz 2D i<br />
3D filmove moći će projicirati i TV program uživo<br />
te bilo koji slikovni, zvučni i video sadržaj pohranjen<br />
na bilo kojem digitalnom mediju (CD,<br />
DVD, Blue Ray, memorijske kartice, USB memorija,<br />
eksterni diskovi), kao i sliku i zvuk s konzola<br />
za igranje, Play Stationa, X-BOX-a, Nintenda i<br />
sličnog. Cijena ulaznica za 3D filmove iznosit će<br />
30 kuna, a njihov broj u prodaji bit će ograničen<br />
zbog limitiranog broja 3D naočala, za koje organizator<br />
moli da se ne nose kući, jer se mogu<br />
koristiti jedino uz 3D projekciju u Foajeu. K.T.<br />
Planinarsko društvo<br />
u radnoj akciji<br />
Planinarsko društvo “<strong>Opatija</strong>” organiziralo je u<br />
lipnju radnu akciju uređenja Planinarskog doma<br />
“Poklon”, a odazvalo se tridesetak članova,<br />
od kojih sedmero djece i mladih. Predsjednica<br />
Društva Mirjana Brumnjak naglasila je da je<br />
napravljen izuzetno velik posao budući da su se<br />
ne samo ispilila sva prikupljena drva za sljedeću<br />
zimu i adekvatno pohranila u drvarnicu, već je<br />
očišćen i tavan Doma te uređena okućnica, koja<br />
je sad osvježena novim cvijećem. Druženje kroz<br />
radne sadržaje nastavljeno je na zajedničkom<br />
ručku u Planinarskom domu, tijekom kojeg su<br />
se izmjenjivali dojmovi, rezimiralo učinjeno i<br />
planirale nove aktivnosti. K.T.<br />
Knjiga Marije Serdar<br />
U Kulturnom domu Zora predstavljena je nova<br />
knjiga Marije Serdar “Bez cenzuri”. Knjiga je podijeljena<br />
na četiri dijela, a svaki govori o jednom<br />
dijelu čovječjeg života,. Kroz čakavske stihove<br />
Marije Serdar ogleda se njezin životni put. Na<br />
promociji je nastupio Mješoviti pjevački zbor<br />
DVD-a <strong>Opatija</strong>, a mnogobrojna publika nakon<br />
programa duržila se na domjenku ispred Zore.<br />
Turnir u briškuli<br />
i trešeti<br />
Prvi Europski turnir u briškuli i trešeti održan je<br />
20. srpnja na terasi caffe bara Vološćica. Sudjelovalo<br />
je preko 80 igrača iz svih krajeva županije,<br />
a najuspješniji natjecatelji osvojili su bogate<br />
nagrade. Prvo mjesto osvojio je par Pokorni i<br />
Jutriša, drugi su bili Zekić i Medač, dok je treće<br />
mjesto pripalo paru Cetina i Knežević. K.T.
HR U EU<br />
Nakon mjuzikla “Jalta, Jalta” i uoči spektakularnog vatrometa praćenog europskom himnom “Odom radosti”, gradonačelnik Ivo Dujmić građanima<br />
je čestitao ulazak Hrvatske u EU, a u zdravici su mu se pridružili gradonačelnik austrijskog grada Bad Ischla Hannes Heide i počasni građanin Opatije<br />
Miklós Takács iz Balatonfüreda<br />
Ulazak u EU obilježili su i opatijski jedriličari - 28<br />
Optimista jedrilo je od Voloskog do Ičića predvođeni<br />
jedrilicom “Folow Us” Ivice Šćurića, svaka je jedrilica<br />
nosila po jednu zastavu zemalja članica EU, dok je na<br />
posljednjoj vijorila hrvatska zastava<br />
srpanj - kolovoz 2013.<br />
10<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Vatrometno slavlje<br />
na svakom koraku<br />
Piše Kristina Tubić SNIMIO Nikola Turina<br />
Cirkusanti “Triko Cirkus Teatar” i žongleri “Plamen Drum”<br />
na Slatini su zabavljali mnogobrojne posjetitelje u<br />
očekivanju velikog vatrometnog spektakla<br />
Opatijska publika uživala je u prekrasnim vatrometnim formama i kombinacijama<br />
oblika, boja i glazbe. Festival vatrometa u “baby” izdanju te glavnom “velikom”<br />
vatrometu u pola noći ostavio je bez daha stotine prisutnih<br />
11<br />
lazak Hrvatske u Europsku<br />
uniju obilježen<br />
je nizom doga-<br />
U<br />
đanja diljem Lijepe<br />
naše, a Opatijci i mnogobrojni<br />
gosti slavili su čak dva dana uz<br />
bogati kulturno-zabavni program<br />
u organizaciji Turističke zajednice<br />
Grada Opatije i Festivala <strong>Opatija</strong>.<br />
Fešta je započela u subotnje<br />
poslijepodne energičnim ritmovima<br />
senjskih bubnjara “Samba<br />
ispod volte” na nekoliko lokacija<br />
opatijske glavne ulice i šetališta<br />
Lungomare te programom<br />
uličnih zabavljača i cirkusanata<br />
“Triko Cirkus Teatar”. Mnogobrojni<br />
Opatijci i turisti okupili su<br />
se na Slatini gdje su “Koktelsi”<br />
zabavljali publiku u očekivanju<br />
Festivala vatrometa, a spektakl<br />
se odvijao pod voditeljskom palicom<br />
Roberta Ferlina. Uz pjesme<br />
iz dječjih filmova uslijedio je Baby<br />
vatromet koji je oduševio i male<br />
i velike. Kruna subotnjeg slavlja<br />
bio je piromuzički vatromet koji<br />
je u ponoć mnogobrojnu publiku<br />
ostavio bez daha. Spektakularne<br />
vizualne kreacije na nebu su se<br />
izmjenjivale praćene zvukovima<br />
popularnih pjesama, a kraj vatrometa<br />
popraćen je gromoglasnim<br />
pljeskom. Sljedećeg dana program<br />
je nastavljen uz EU reviju<br />
Optimista u kojoj je jedrilo 28<br />
jedrilica koje su nosile zastave zemalja<br />
članica EU, a na posljednjoj<br />
se vijorila hrvatska zastava. Odvožena<br />
je i EU biciklijada u kojoj<br />
su sudjelovali gosti iz prijateljskog<br />
grada Castel San Pietro Terme.<br />
Nedjeljno poslijepodne bilo<br />
je rezervirano za proslavu najmlađih<br />
“novopečenih” EU građana,<br />
pa je tako ispred Paviljona Šporer<br />
održana kazališna predstava za<br />
djecu “Europica” te “Euro modna<br />
revija” mališana iz Dječjeg vrtića<br />
Ičići. Na Ljetnoj pozornici u izvedbi<br />
Gradskog kazališta Komedija iz<br />
Zagreba mnogobrojna je publika<br />
uživala u mjuziklu “Jalta, Jalta”,<br />
nakon kojeg je uz Odu radosti i<br />
vatromet <strong>Opatija</strong> točno u ponoć<br />
simbolično ušla u EU, a građanima<br />
je na povijesnom događaju<br />
čestitao gradonačelnik Dujmić uz<br />
prigodnu zdravicu. Već sljedećeg<br />
dana, u ponedjeljak, Hrvatsku kao<br />
novu članicu EU zajednice pozdravio<br />
je u povodu Dana Europskog<br />
prijateljstva Italije i Hrvatske<br />
generalni konzul Republike Italije<br />
u Rijeci Nj.E. Renato Cianfarani<br />
na savjetovanju hrvatskih i talijanskih<br />
pravnika održanom u Vili<br />
Antonio u organizaciji Pravnog<br />
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Jean<br />
Mon<strong>net</strong> Međusveučilišnog centra<br />
izvrsnosti <strong>Opatija</strong> i Hrvatske odvjetničke<br />
komore.<br />
Nakon dječje predstave “Europica” ispred Šporera je održana “Euro revija” – modna revija<br />
u kojoj su mališani Dječjeg vrtića Ičići u ulozi manekena prošetali pistom predstavljajući<br />
zastave Europske unije<br />
Na kupalištu Slatina organizirana je fešta, a za zabavu, puno dobre glazbe i plesa<br />
pobrinuli su se “Koktelsi”<br />
Mališane su sa zemljama EU, njihovim znamenitostima i jezicima upoznali Kristijan Ugrina<br />
Kiki i Alan Katić kroz predstavu “Europica”, a po promotivnoj cijeni mogla se kupiti i prigodna<br />
prateća slikovnica<br />
Senjska bubnjarska skupina “Samba ispod volte” veselim je ritmovima zagrijavala<br />
Opatiju za mnogobrojna događanja organizirana povodom ulaska u EU
Susjedsko druženje<br />
na Punta Kolovi<br />
Danas, kada putem Inter<strong>net</strong>a lakše komuniciramo<br />
s ljudima s drugog kraja svijeta nego s prvim<br />
susjedima, građani Mjesnog odbora Punta<br />
Kolove organizirali su hvalevrijedno druženje<br />
susjeda kako bi se međusobno bolje upoznali.<br />
Obitelji Basarić, Kalčić, Tomić, Karabaić i Štimac<br />
pozvali su stanovnike ulica Antona Raspora i<br />
Antona Mikića na dječje igralište Punta Kolova<br />
na susjedsko druženje uz roštilj. Sakupljalo se<br />
40 kuna po osobi, a svatko je donio i nešto “za<br />
zasladiti”. Odazvalo se pedesetak susjeda, a<br />
fešta je potrajala do kasnih sati. Posebno ih je<br />
razveselio dolazak gradonačelnika Ive Dujmića,<br />
koji se našao u susjedstvu, te se pridružio zabavi.<br />
– Vrlo smo zadovoljni odazivom, kao i lijepim<br />
i ugodnim druženjem na kojem smo se pobliže<br />
upoznali. Već planiramo sljedeću feštu, na koju<br />
ćemo pozvati i šire susjedstvo, poručili su predstavnici<br />
Organizacijskog odbora druženja susjeda<br />
iz MO Punta Kolova. K.T.<br />
MIK u Opatiji<br />
Po sedmi put <strong>Opatija</strong> je bila jedan od domaćina<br />
MIK-a te na Ljetnoj pozornici ugostila MIK-ovu<br />
karavanu, a mnogobrojna publika dokazala je<br />
da je ovaj festival U Opatiji uvijek dragi gost.<br />
Pobjednica večeri bila je Gina Picinić s kompozicijom<br />
“Ši te ki ča za me pita”, drugo je mjesto<br />
pripalo Tamari Brusić i njezinoj pjesmi “Najlipši<br />
dani moga života”, a treće Alenu Poliću koji nastupio<br />
sa skladbom “Paprena Roza” i pratećim<br />
bendom Sunshine band. K.T.<br />
Osnovci ispitivali<br />
kakvoću mora<br />
Kakvoća mora opatijskih plaža uvijek je interesantna<br />
tema kako Opatijcima, tako i turistima,<br />
pa su učenici Osnovne škole “R.K. Jeretov” iz<br />
Opatije odlučili provesti ispitivanje na terenskoj<br />
nastavi u sklopu GLOBE programa. Projekt<br />
je započeo još u ožujku, a sudjelovalo je trideset<br />
učenika od petog do osmog razreda. Pod<br />
mentorstvom voditeljice GLOBE programa prof.<br />
Dragice Rade i voditeljice Eko škole prof. Katice<br />
Seki te u suradnji s voditeljicom laboratorija<br />
Komunalca dipl. sanit. ing. Alenkom Turković<br />
Juričić, proveli su ispitivanje na šest opatijskih<br />
plaža: Črnikovici, Lipovici, Tomaševcu, Lidu,<br />
Slatini i Ičićima. – Uzorke smo uzimali nekoliko<br />
puta na mjestima gdje su učenici rekli da se<br />
najradije kupaju. Ispitivali smo fizikalno-kemijska<br />
svojstva te nosili uzorke mora u Komunalac<br />
na mikrobiološko ispitivanje, nakon čega smo<br />
projekt prezentirali na Državnoj smotri GLOBE<br />
škola te izložili plakate u holu škole. Rezultati su<br />
pokazali da je kakvoća mora na svim ispitanim<br />
mjestima izvrsna, kazale su profesorice Rade i<br />
Seki te najavile nastavak projekta iduće školske<br />
godine. K.T.<br />
ANKETA<br />
Kako je živjeti u EU<br />
Hrvatska je 1. srpnja postala punopravna<br />
članica Europske unije, regionalne organizacije<br />
europskih država čije članice ostvaruju<br />
zajedničke ciljeve kao što su uravnotežen gospodarski<br />
i društveni razvoj, visoka razina zaposlenosti,<br />
te zaštita prava i interesa građana.<br />
Nakon što je taj događaj proslavljen i u Opatiji,<br />
nekolicinu sugrađana smo upitali je li to donijelo<br />
neke promijene u njihovoj svakodnevici i<br />
kako Opatijci žive u Europskoj uniji.<br />
Promjene stižu<br />
Piše Kristina Staničić SNIMIO Nikola Turina<br />
na kapaljku<br />
srpanj - kolovoz 2013.<br />
12<br />
Serđo Aničić (72)<br />
umirovljenik<br />
Štefica Bobić (74)<br />
umirovljenica<br />
Danijela Baćić (33)<br />
cvjećarka<br />
Dominik Doričić (17)<br />
učenik<br />
Borislav Debelić (41)<br />
vrtlar<br />
Josip Sanković (67)<br />
umirovljenik<br />
13<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
- Od članstva u Europskoj uniji očekujem<br />
mirniji i bolji život. U ovo kratko<br />
vrijeme ne mogu se vidjeti neke značajne<br />
promjene, ali čini mi se da je po pitanju<br />
papirologije malo krenulo na bolje.<br />
Što se tiče standarda, mislim da će i to<br />
pomalo krenuti na bolje. Nisam nikada<br />
bio skeptičan prema ulasku Hrvatske u<br />
Europsku uniju, dapače još od ‘66, kada<br />
sam puno putovao Europom, smatrao<br />
sam se Europljaninom.<br />
- Za sada ne osjećam nikakve promjene,<br />
ni na bolje, ni na gore, ali uvijek se<br />
nadam boljemu. Što će bit, to ne znam, vidjet<br />
ćemo. Hrvatskoj je svakako mjesto u<br />
Europskoj uniji, mi smo odavno u Europi, a<br />
sada je to i službeno. Ne možemo još znati<br />
što će nam članstvo u Uniji donijeti, ali moramo<br />
vjerovati da će krenuti na bolje u svakom<br />
smislu. Nadam se i da će nama penzionerima<br />
bit makar malo veće penzije.<br />
- Za sada se promjena osjeća<br />
samo po tome ča nan je struja jeftinija.<br />
Iskreno, nisan baš bila za ulazak u Europsku<br />
uniju, malo me je strah ča nan nosi.<br />
Mislim, ako va Italije i Grčkoj ni niš pomoglo,<br />
zbog čega bi nan pomoglo! Nadan<br />
se da će bit bolje. Morda smo njijn interesantni<br />
radi turizma pa će morda malo<br />
više ulagat u nas. Ja se nadan da će nan<br />
bit bolje. Ćemo videt!¨<br />
- Još se ništa nije promijenilo, sve je<br />
isto koliko vidim. Očekujem da se barem<br />
nešto promijeni na bolje, iako mislim da<br />
je to teško. Školstvo se vjerojatno neće<br />
bitno promijeniti, ali otvaraju nam se bolje<br />
mogućnosti za studiranje u europskim<br />
zemljama. Vjerojatno će se olakšati i zapošljavanje<br />
u zemljama Europske unije, ali to<br />
će vrijeme pokazati. Tek smo postali punopravna<br />
članica i treba proći neko vrijeme,<br />
ali, iskreno, više sam euroskeptičan nego<br />
optimističan u tom smislu.<br />
- Ako se ča promenilo Za sada još<br />
ni, ali gledamo i imamo nadu da će se<br />
ča promenit na boje. Bilo bi dobro da su<br />
malo boje plaći, da nan malo smanje režije<br />
i da bude tako da čovek more skrbet<br />
za svoju fameju. Mladima bi moglo bit<br />
boje i neka to bude čim prej, a ovi pred<br />
penziju, da redu rano i da moru uživat.<br />
Neka budemo kamo ćemo, samo neka<br />
nan omoguće da nan bude boje.<br />
- Promijenilo se još uvijek nije ništa, a<br />
što će se promijenit, to ćemo tek vidjet.<br />
Ako ništa, neka se uvede malo reda u birokraciju,<br />
sudstvo, zdravstvo i dr. Unija bi<br />
mogla mladima otvoriti neke nove mogućnosti,<br />
od mobilnosti u Europi, do boljih<br />
uvjeta studiranja i zapošljavanja u europskim<br />
zemljama, a što se nas umirovljenika<br />
tiče, nemam prevelika očekivanja. Bojim<br />
se da naša sudbina nije daleko od sudbine<br />
Grčke, Italije i nekih drugih zemalja, ali vidjet<br />
ćemo. Treba biti optimističan.<br />
Ususret NEXPO-u<br />
Svečana sjednica gradonačelnika Udruge gradova<br />
RH, načelnika Udruga općina RH i gradonačelnika<br />
Skupnosti občin Slovenije održana je<br />
u hotelu Ambasador 26. lipnja sa središnjom<br />
temom sastanka “Međunarodni sajam NEXPO<br />
2013. u kontekstu pristupanja RH EU”. NEXPO<br />
2013 najvažniji je i najveći sajam lokalne samouprave<br />
u regiji. Uz bogati kulturni i radni<br />
program, sajam će predstavljati otvoreni forum<br />
za susretanje poslovnog i javnog sektora te<br />
platformu za uspostavljanje buduće suradnje<br />
i investicija. Na NEXPO-u, koje će se održati od<br />
25. do 27. rujna u Rijeci i Opatiji, očekuje se oko<br />
150 izlagača iz redova lokalnih i regionalnih<br />
vlasti, poduzetnika i gospodarstva, razvojnih<br />
agencija, međunarodnih organizacija i organizacija<br />
civilnog društvom te 3000 posjetitelja iz<br />
regije i Europe. K.T.<br />
Vratolomije danskih<br />
gimnastičara<br />
<strong>Opatija</strong> je 16. srpnja ugostila danske gimnastičare<br />
u sklopu njihove europske ture, a mnogobrojni<br />
građani i turisti uživali su u njihovom<br />
plesu i vratolomijama prije podne ispred tržnice<br />
te navečer na terasi Grand hotela Četiri opatijska<br />
cvijeta. Četrdesetak mladih gimnastičara<br />
predstavilo se plesno-akrobatskim performansom,<br />
a nakon Opatije nastupit će i u Njemačkoj<br />
i Mađarskoj. Ova Danska gimnastička i sportska<br />
udruga jedna je od tri takve u Danskoj, a Europom<br />
putuju kako bi predstavili dansku tradiciju<br />
u gimnastici koja je dala mnogobrojne svjetski<br />
poznate gimnastičare, pod motom “gimnastika<br />
je više od sporta – to je način života”. K.T.<br />
Klikfest<br />
Klikfest <strong>Opatija</strong> je festival filmova snimanih isključivo<br />
mobitelima koji ove godine doživljava<br />
svoje prvo izdanje, a održati će se 25. kolovoza<br />
na Maloj ljetnoj pozornici, najavili su na konferenciji<br />
za medije zamjenik gradonačelnika<br />
Fernando Kirigin, stručna suradnica za odgoj i<br />
obrazovanje Marta Berčić, predsjednik Savjeta<br />
mladih Danko Žitinić, predstavnici udruga mladih<br />
Kulturni front i Boem te organizatori Liburnia<br />
Film Festivala. Savjet mladih grada Opatije<br />
je inicijator i organizator festivala, a snage je<br />
udružio s udrugama koje djeluju na području<br />
Opatije, Boem Kulturni front, kao i pojedincima,<br />
poput mladih opatijskih umjetnika. Pozvali<br />
su zainteresirane da prijave svoje radove, a<br />
najbolji radovi bit će prikazani na maloj sceni<br />
Ljetne pozornice. Informacije o festivalu, kao i<br />
o natječaju te uvjetima prijave dostupne su na<br />
www.klikfest.hr. K.T.<br />
Serpentes Magic<br />
Theatre<br />
Po prvi put na opatijskoj i široj regiji na posebno<br />
uređenoj terasi hotela Milenij održan<br />
je spektakl “Dinner Show” uz Serpentes Magic<br />
Theatre. Likovi Serpentesa u čarobnim kostimima<br />
i pomno uvježbanim koreografijama te<br />
vokalnim izvedbama iz repertoara mjuzikla,<br />
šansona i jazza oduševili su prisutne. Koncept<br />
je u svijetu prepoznatljiv kao ekskluzivni način<br />
zabave, a sastoji se od kombinacije vrhunske<br />
gastronomske ponude i glazbeno scenskog<br />
spektakla. Ugođaj nije pokvarila niti kiša koja<br />
je počela padati, pa je program nastavljen u<br />
restoranu hotela. K.T.
srpanj - kolovoz 2013.<br />
14<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Gimnazija Eugena<br />
Kumičića <strong>Opatija</strong><br />
– Silvia Franović<br />
učenica generacije<br />
Ravnateljica Gimnazije Ivanka Škarić i učenica generacije<br />
Silvia Franović<br />
Završna svečanost dodjele svjedodžbi maturantima<br />
Gimnazije održana je u 10. srpnja u<br />
dvorani Grand Hotela Četiri opatijska cvijeta 10.<br />
srpnja.<br />
- Učenici opće i jezične gimnazije izabrali su<br />
iz svojih razreda četiri najbolje učenice koje su<br />
se iskazale odličnim uspjehom, raznim slobodnim<br />
aktivnostima i sudjelovanjem na natjecanjima<br />
od županijskog do međunarodnog ranga u<br />
sve četiri godine školovanja, a nastavničko vijeće<br />
za učenicu generacije odabralo je Silviu Franović<br />
. Izvrsna je učenica, posebno nadarena za<br />
matematiku, a sudjelovala je na natjecanjima iz<br />
matematike i zemljopisa, kao i na međunarodnom<br />
natjecanju Alpe-Adria, kazala je ravnateljica<br />
GEK-a prof. Ivanka Škarić te istaknula kako je<br />
opatijska Gimnazija već tri godine na zavidnom<br />
nivou po rezultatima državne mature, koji su<br />
iznad nacionalnog prosjeka.<br />
Osnovna škola “R.K. Jeretov”<br />
– Dino Žigulić učenik generacije<br />
Učenik generacije Dino Žigulić s razrednicom Klaudijom Crnčan i<br />
ravnateljem Fredijem Glavanom<br />
Nagrade<br />
Piše Kristina Tubić SNIMIO Nikola Turina<br />
najboljim<br />
školarcima<br />
patijski osmaši i maturanti oprostili su<br />
O<br />
se od školskih klupa, a kraj školske godine<br />
u osnovnoj i četiri srednje škole<br />
obilježen je podjelama svjedodžbi, svečanostima<br />
te nagradama za najbolje učenike i nastavnike.<br />
I Grad <strong>Opatija</strong> pohvalio je i nagradio<br />
najuspješnije osnovnoškolce i njihove mentore<br />
te učenike generacija i naj-profesore srednjih<br />
škola te organizirao za njih prijem kod gradonačelnika<br />
i zamjenika gradonačelnika. Osnovnoškolci<br />
su dobili karte za Ljetnu pozornicu<br />
i pohvalnicu gradonačelnika, a srednjoškolci<br />
sliku akademskog slikara Claudia Franka.<br />
Puno uspjeha u daljnjem školovanju zaželjeli<br />
su osmašima njihovi profesori i nastavnici<br />
na svečanoj podjeli završnih svjedodžbi<br />
organiziranoj u holu škole 28. lipnja. Pohvaljeni<br />
su učenici koji su svih osam razreda<br />
završili s odličnim uspjehom te je proglašen<br />
učenik generacije.<br />
Na sjednici učiteljskog vijeća između<br />
tri kandidata - Dina Žigulića iz 8.a, Larisse<br />
Šimunić iz 8.b te Sofie Shkunnikove iz 8.c,<br />
većinom glasova izabran je učenik generacije<br />
Dino Žigulić.<br />
Uz odličan uspjeh u svih osam razreda,<br />
Dino je postizao i odlične rezultate na natjecanjima<br />
iz tehničke kulture, fizike i geografije. Nagrađen je za nekoliko pjesama koje su objavljene u raznim<br />
zbornicima, a njegov je likovni rad objavljen na državnom natjecanju likovnog stvaralaštva u Muzeju Mimara<br />
u Zagrebu. Član je Dječjeg gradskog vijeća od četvrtog razreda gdje je sudjelovao na raznim susretima te u<br />
pripremi mnogobrojnih projekata. Ove je godine sudjelovao i na tečaju Crvenog križa u Delnicama, gdje je<br />
stekao naziv “Junior – spasilac”. Aktivno se bavi sportom te još od drugog razreda igra vaterpolo za VK “<strong>Opatija</strong>”,<br />
gdje redovito sudjeluje na natjecanjima regionalnog, državnog i međunarodnog ranga. Dino će uskoro<br />
postati učenik Gimnazije Eugena Kumičića <strong>Opatija</strong>, a kako kaže, volio bi studirati geodeziju.<br />
Pohvale<br />
najuspješnijim<br />
osnovnoškolcima<br />
i mentorima<br />
Obrtnička škola - završne svjedodžbe<br />
kozmetičarima, frizerima i pedikerima<br />
Dva razreda frizera, razred<br />
kozmetičarki i razred pedikera<br />
primili su završne svjedodžbe<br />
na svečanosti organiziranoj 28.<br />
lipnja u prostorijama škole. Brzo<br />
pronalaženje posla zaželjela im<br />
je ravnateljica prof. Loreta Gr-<br />
Svjedodžbe kozmetičarima, frizerima i<br />
pedikerima podijeljene su na završnoj<br />
svečanosti u školi<br />
Zamjenik gradonačelnika Opatije Fernando<br />
Kirigin u Gradskoj je vijećnici 1. srpnja<br />
primio uspješne učenike i njihove mentore<br />
Osnovne škole “R.K. Jeretov” Opatije te im<br />
uručio pohvalnice i simbolične poklone za<br />
ostvarena postignuća na natjecanjima školskih<br />
i izvanškolskih aktivnosti na državnoj<br />
i međunarodnoj razini. Svake godine Grad<br />
<strong>Opatija</strong> nagrađuje najuspješnije osnovnoškolce<br />
i mentore koji su postigli značajne<br />
rezultate u protekloj školskoj godini sudjelujući<br />
na natjecanjima iz znanja i sporta. Laureatima<br />
su čestitali i dječji gradonačelnik<br />
Ivan Tancabel, ravnatelj Osnovne škole prof. Fredi Glavan, stručna suradnica<br />
za odgoj i obrazovanje u Gradu Opatiji Marta Berčić te pedagoginja<br />
Nada Lovretić.<br />
Pohvaljeno je 10 učenika koji su sudjelovali na natjecanjima na<br />
državnoj razini iz znanja prema Katalogu natjecanja i smotri Agencije<br />
za odgoj i obrazovanje: Anna Maria Prendivoj, Dominik Zahirović, Mia<br />
Lanča, Karlo Brckan, Stella Hrvatin, Adrian Šina, Ivana Lesničar, Antonio<br />
Cetin, Ivan Tancabel i Jure Šunić; 29 učenika koji su postigli rezultate na<br />
Hotelijersko-turistička škola – Mia Grlica učenica<br />
generacije, Duško Serdar najuspješniji profesor<br />
Završne svjedodžbe dodijeljene<br />
su 56 učenika Hotelijersko-turističke<br />
škole na završnoj<br />
svečanosti organiziranoj u<br />
prostorijama škole 2. srpnja. Na<br />
uspjehu im je čestitala ravnateljica<br />
mr.sc. Ksenija Beljan, istaknuvši<br />
kako su za uspjeh zaslužni sami<br />
učenici ali i roditelji koji su im bili<br />
dinić. Ove godine nije izabran<br />
učenik generacije, jer nitko<br />
nije zadovoljio visokim kriterijima<br />
uspjeha i zalaganja. Školovanje<br />
je uspješno završilo 31<br />
frizer, 10 pedikera i 23 kozmetičara.<br />
Ravnateljica Ksenija Beljan, razrednica Ksandra<br />
Sinožić, učenica generacije Mia Grlica i profesor<br />
godine Duško Serdar<br />
Ugostiteljska škola<br />
– Monika Posavac<br />
učenica generacije,<br />
Mira Juričić profesorica<br />
godine<br />
Na terasi hotela Kvarner održana<br />
je 26. lipnja svečana dodjela<br />
završnih svjedodžbi učenicima<br />
Ugostiteljske škole za zanimanja<br />
konobar, kuhar, slastičar i hotelijersko<br />
turistički komercijalist.<br />
Ravnatelj prof. Damjan Miletić<br />
predstavio je učenicu generacije<br />
i profesoricu godine.<br />
- Za proteklu školsku godinu<br />
učenicom generacije proglašena<br />
je Monika Posavac, koja je<br />
Najuspješnije učenike i mentore pohvalio je zamjenik gradonačelnika Fernando Kirigin<br />
natjecanjima, smotrama i projektima koji nisu na popisu AZOO: Kristian<br />
Tončić, Petra Peloza, Larisa Šimunić, Katja Srok, Katja Knežević, Luka<br />
Županović, Lea Kotević, Klara Stupar, Dolores Šuša, Iva Valinčić, Sarah Al<br />
Saleh, Adrien Mesec, Filip Lozić, Pavle Živanović, Noa Tubić, Lovro Kostelić,<br />
Sara Gašparić, Paola Kalčić, Lucija Čapalija, Lucija Deranja, Matea Topol,<br />
Sara Puž, Lana Radnić, Andrea Ćuković, Ella Puž, Lara Dervišević, Dora Sršen,<br />
Nikolina Maričić i Lucija Brkić te 9 mentora: Milana Međimorec, Loreta<br />
Jeknić, Liljana Host, Katica Seki, Dragica Rade, Saša Bačić, Sonja Rubinić,<br />
Vlatka Crnković i Yova Yordanova.<br />
Učenica godine Annamaria Vinger, ravnatelj Damjan Miletić,<br />
profesorica godine Mira Juričić i učenica generacije Monika Posavac<br />
s 5,0 završila sve razrede srednjoškolskog<br />
obrazovanja. Dolazi<br />
iz poznate ugostiteljske obitelji<br />
i vjerujem da je ljubav prema<br />
ugostiteljskog struci naslijedila<br />
od oca, iskusnog gastro majstora<br />
Nenada Posavca. Najuspješnija<br />
nastavnica ove je godine profesorica<br />
sociologije i povijesti te<br />
pedagoginja Mira Juričić, koja je<br />
gotovo čitav svoj radni vijek provela<br />
u našoj školi, a sljedeće nas<br />
školske godine napušta i odlazi<br />
OBRAZOVANJE<br />
podrška kao i profesori<br />
koji su ih nesebično<br />
pratili i vodili. Učenicom<br />
generacije proglašena<br />
je učenica 4.a razreda<br />
Mia Grlica koja je kroz<br />
četiri godine pokazala<br />
svoje znanje, pomagala<br />
kolegama te sudjelovala<br />
na natjecanjima. Profesorom<br />
godine proglašen je Duško Serdar,<br />
za kojeg kolege ističu da je<br />
ne samo izvrsni prosvjetni radnik<br />
nego i veliki čovjek. I sam je bio<br />
učenik opatijske škole, radio je u<br />
hotelijerstvu, zatim u Ugostiteljskoj<br />
i Hotelijersko-turističkoj školi<br />
te kao savjetnik za ugostiteljskoturističke<br />
programe za čitavu<br />
Hrvatsku, da bi se vratio u opatijsku<br />
školu gdje i danas radi kao<br />
nastavnik mentor.<br />
u mirovinu. Kako je svake godine<br />
titula učenika generacije „rezervirana“<br />
za maturanta, mi smo ove<br />
godine išli korak naprijed te od<br />
ove godine proglašavamo i učenika<br />
godine, a to je Annamaria<br />
Vinger, kazao je ravnatelj Miletić<br />
te istaknuo kako 90 posto učenika<br />
koji su ove godine završili<br />
školu već radi u struci, a vrlo su<br />
zadovoljni i što se tiče upisa, jer<br />
su već u prvom krugu popunili<br />
sva mjesta.<br />
15
srpanj - kolovoz 2013.<br />
16<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Komunalac se uključio u kampanju<br />
MOJA LIBURNIJA BEZ AZBESTA!<br />
Udruga Moj otok u petak, 12.7. u Kulturnom domu Zora organizirala<br />
je promociju akcije pod nazivom “Moja Liburnija bez<br />
azbesta”. Osnovni cilj ove akcije, ali i kampanje koju provodi<br />
Udruga je upoznati širu javnost s opasnošću od azbesta i mogućnostima<br />
njegovog uklanjanja.<br />
I Komunalac d.o.o. <strong>Opatija</strong> je odlučio sudjelovati u kampanji<br />
navedene udruge zbog dobrobiti svojih korisnika, koje želimo<br />
uputiti na načine postupanja sa onom vrstom otpada za koje<br />
nismo osposobljeni, a niti ovlašteni da bi ga preuzimali.<br />
Odaziv je bio velik te smo sigurni da su građani dobili sve<br />
tražene informacije i da će se uskoro riješiti opasnog azbesta.<br />
REKLAMIRANJE<br />
NA VOZILIMA KOMUNALCA<br />
Komunalac d.o.o. je na svom vozilu za prikupljanje komunalnog<br />
otpada istaknuo reklamu za O. J. Tržnice, a također pruža<br />
mogućnost oglašavanja ostalim zainteresiranim tvrtkama na<br />
našim vozilima. Stoga pozivamo iste da se odazovu ovom pozivu.<br />
ODLAGANJE<br />
PLASTIČNE AMBALAŽE<br />
Ovim putem želimo apelirati na<br />
stanovništvo da ne odlaže žute vrećice<br />
sa plastičnom ambalažom 1. i 15. u<br />
mjesecu, već VEČER PRIJE, uz plave<br />
kante za papir (s naljepnicom PAPIR).<br />
Naime, naši djelatnici skupljaju navedeni<br />
otpad već od ranih jutarnjih sati,<br />
a nakon što skupe otpad sa pojedine<br />
lokacije, nemaju mogućnost ponovno<br />
obilaziti ista mjesta.<br />
ODLAGANJE<br />
VOŠTANIH LAMPIONA<br />
Na grobljima diljem Liburnije postavili smo posude za odlaganje<br />
istrošenih voštanih lampiona. Molimo korisnike da se<br />
ponašaju odgovorno prema prirodi i odlažu lampione u za to<br />
predviđene posude.<br />
Snimio: N. TURINA<br />
Bevanda<br />
izrastao u<br />
boutique hotel<br />
O<br />
Piše Marijana Smokvina<br />
Umjesto Lida - Dubrovnik<br />
patija je od ovog srpnja<br />
bogatija za još jedan<br />
hotel. Riječ je o ekskluzivnom<br />
objektu koji je<br />
izniknuo iznad poznatog restorana<br />
Bevanda i u čiju je izgradnju uloženo<br />
4 milijuna eura. Vlasnik objekta Zoran<br />
Maržić smatra da će ovakva vrsta<br />
objekata vratiti Opatiji goste bolje<br />
kupovne moći.<br />
- Hotel Bevanda ima deset<br />
najatraktivnijih i najmodernijih<br />
soba u Opatiji koje sve imaju velike<br />
balkone i neposredan, najbliži<br />
mogući kontakt s morem. Sobe su<br />
luksuzno i moderno dizajnirane i<br />
opremljene vrhunskim namještajem<br />
i opremom, istaknuo je Maržić<br />
i dodao da hotel/ restaurant Bevanda<br />
ima vanjski, ljetni bar, natkrivenu<br />
restaurantsku terasu kao i unutrašnji<br />
prostor restorana te unutrašnji bar i<br />
poseban cigar bar. Maržić je naglasio<br />
da će posebnost objekta biti u usluzi,<br />
room servisu i neposrednom odnosu<br />
prema gostu koji je moguć jedino u<br />
takvim manjim boutique hotelima.<br />
- Posebno ističemo vrhunski<br />
vinski podrum s privatnim sefovima<br />
za vino i vrlo vrijednom kolekcijom<br />
vina i šampanjaca. Gastronomija<br />
Bevande se bazira na svježim, domaćim<br />
namirnicama spremljenim<br />
isključivo na drvima kao energentu<br />
Zoran Maržić je u planu imao preuzeti i kupalište Lido.<br />
- Koncesijski natječaj na kojem je Bevanda bila jedini ponuđač<br />
je neshvatljivom odlukom poništen. Planirali smo investiciju u<br />
plažu Lido od preko 2,5 milijuna eura i osigurali sredstva s čime<br />
bismo zaokružili projekt najboljeg hotela i najbolje plaže u Hrvatskoj.<br />
Nakon poništenja natječaja smo odlučili uložiti u širenje<br />
branda Bevanda te smo u pregovorima za kupnju izuzetno<br />
atraktivnog objekta za hotel/ restaurant u Dubrovniku.<br />
Snimio: N. TURINA<br />
i to na roštilju i u krušnoj peći.<br />
Osim vrhunske gastronomije i<br />
usluge (voditelj objekta je somellier<br />
Branko Muždeka, a gastro<br />
šef Andrej Barbieri) gostima je<br />
na raspolaganju i korištenje hotelskog<br />
Mercedes Viana s vozačem<br />
i hotelskog brzog broda sa<br />
skiperom za izlete i putovanja,<br />
Novosagrađeni Hotel Bevanda<br />
TURIZAM<br />
rekao je Maržić i zaključio “<strong>Opatija</strong><br />
mora biti destinacija avionskih a ne<br />
autobusnih gostiju i Bevanda će biti<br />
svojevrsni ponovni početak elitnijeg<br />
turizma u Opatiji”.<br />
Opatiji vjerni trideset godina<br />
Piše Marijana Smokvina trideset godina ljetuje u Opatiji, a<br />
koje je tim povodom ugostila i uručila<br />
se na prvi pogled, a ljubav traje već<br />
trideset godina.<br />
kraće izlete, rekli su Mirna i Hemk, koji<br />
svoje opatijske dane provode uglavnom<br />
na plaži Slatina. - Svako jutro u<br />
Opatiji se osjećamo kao im prigodne darove direktorica opatijske<br />
Turističke zajednice Suzi Petri-<br />
i odsjeli u hotelu <strong>Opatija</strong>. Već iduće 7 i 30 smo na plaži, na istom mjestu<br />
- Prvi put smo došli autobusom<br />
doma, rekli su Mirna i<br />
U Hemk Bomt, bračni par čić. Mirna i Hemk u Opatiju su došli godine spakirali smo stvari i došli i ostajemo do četiri popodne, i to<br />
iz Nizozemske koji već na nagovor njezinog brata i zaljubili automobilom bez da smo rezervirali već svi na plaži znaju, rekla je Mirna,<br />
smještaj, rekli su odlično raspoloženi i kroz smijeh dodala kako u Opatiji<br />
Mirna i Hemk, koji su tijekom trideset uživa u šetnjama i restoranima, ali<br />
godina stekli i puno prijatelja, a među ne i u šopingu jer butici imaju samo<br />
njima su i obitelji Marot i Žic kod kojih male konfekcijske brojeve. Hemku<br />
su odsjedali dvadeset i dvije godine.<br />
Obitelj Bomt za Opatiju ne vežu pitanje je li se i koliko <strong>Opatija</strong> promije-<br />
se u Opatiji najviše sviđa more, a na<br />
samo anegdote nego, kako kažu, nila u trideset godina odgovara kako<br />
osjećaj koji im taj grad pruža.<br />
je sve više manje jednako, ali da mu<br />
jako nedostaje “grill”. Tijekom trideset<br />
godina Bomtovi su naučili i puno<br />
- Zbog tog osjećaja koji je teško<br />
objasniti se i vraćamo. Sve nam se<br />
hrvatskih riječi, a Mirna se usavršila<br />
ovdje sviđa. More, klima, hrana,... ranijih<br />
godina smo znali ići na izlete u<br />
u pripremanju punjenih paprika koje<br />
jako vole. Njihova ovogodišnja opatijska<br />
ljetna avantura je završila, a naja-<br />
Poreč, Umag, Plitvice, i slično, ali zadnjih<br />
godina samo smo u Opatiji, sve<br />
vili su ponovni dolazak iduće godine,<br />
smo vidjeli. No i ranije <strong>Opatija</strong> nam<br />
kao i uvijek, u lipnju.<br />
je uvijek bila baza iz koje smo išli na<br />
17
Na platou ispred dvorane poredali su se mali i veliki sportaši,<br />
nestrpljivo čekajući trenutak kada će zakoračiti u novi sportski<br />
hram koji će biti prvenstveno namijenjen njima, ali i rekreativcima<br />
i opatijskim srednjoškolcima. Višenamjenska dvorana će moći<br />
ugostiti, uz razne velike sportske, i turističke i kongresne<br />
događaje, zabavne i kulturne spektakle.<br />
DVORANA “MARINO CVETKOVIĆ”<br />
Svečani trenutak nabijen emocijama: Ivo Dujmić i Blaženka i Marin Cvetković, roditelji poginulog branitelja<br />
po kome je dvorana dobila ime, režu vrpcu i otvaraju opatijski sportski hram na kojeg su čekale generacije<br />
opatijskih sportaša. Povijesni je to trenutak nakon čega u Opatiji više ništa neće biti isto.<br />
Sportska dvorana «Marino Cvetković» je, po sudu mnogih, odlično<br />
sjela u prostor na Lipovici, a uspješnim urbanim uređenjem<br />
njenog okoliša i prilaza dobio se još jedan lijepi motiv za opatijske<br />
razglednice. U prizemlju objekta je javna garaža sa preko 130<br />
parkirnih mjesta, što će sigurno uticati na smanjenje parkirnih<br />
muka <strong>Opatija</strong>ca i njihovih gostiju.<br />
srpanj - kolovoz 2013.<br />
18<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Piše Mirjana Rončević SNIMIO Nikola Turina<br />
rasno je...Ipak smo to<br />
doživjeli, mogao bih<br />
K plakati od sreće... - rekao<br />
je Zdravko Marok,<br />
opatijski sportski veteran, jedan od<br />
nekoliko stotina sportaša i građana<br />
koji su te nedjelje, 21. srpnja, rano<br />
poslijepodne svjedočili povijesnom<br />
događaju. U Opatiji, na Lipovici, gradonačelnik<br />
Ivo Dujmić i roditelji poginulog<br />
branitelja Marina Cvetkovića<br />
- Blaženka i Marin Cvetković, prerezali<br />
su vrpcu na vratima velebnog<br />
zdanja, prve prave opatijske sportske<br />
dvorane “Marino Cvetković”. A<br />
zatim su Opatijke i Opatijci i njihovi<br />
gosti nahrlili kroz vrata i razgledali<br />
novu dvoranu, koja je kod mnogih<br />
izazivalo uzdahe oduševljenja.<br />
- Pedeset let san čekal na to,<br />
to je fantastično, komentirao je<br />
emocijama savladan Mladen Blečić,<br />
jedan iz stare garde opatijskih<br />
košarkaša.<br />
- Ovo je pun pogodak, najljepši<br />
dar građanima, posebno<br />
sportašima Opatije, zadovoljna je<br />
bila i opatijska umirovljenica Božica<br />
Koka Kontić.<br />
-<br />
OSTVARIO<br />
imamo sportski hram<br />
Povorka sportaša, članova sportskih klubova i društava,<br />
predvođena lovranskim limenjacima i opatijskim<br />
mažoretkinjama, te vodstvom Sportskog saveza, prodefilirala<br />
je od Tržnice do Lipovice, a pridružili su joj se i brojni građani<br />
svih uzrasta i dobi. U defileu su se kao gošće našle i izraelske<br />
sportašice koje su na pripremama u Opatiji.<br />
Mladi sportaši trčkarali su novim<br />
sportskim prostorima, impresionirani<br />
veličinom dvorane i već planirali<br />
svoje termine u njoj.<br />
- Jako je lijepo. Nadam se da<br />
ćemo je i mi moći koristiti za kondicione<br />
treninge, rekla nam je trinaestogodišnja<br />
Tatjana Ećimović<br />
koja je sa skupinom ribolovaca iz<br />
opatijskog ribolovnog društva došla<br />
na ovu svečanost u povorci sportaša<br />
od Tržnice do Lipovice, koju su<br />
predvodili članovi vodstva Sportskog<br />
saveza Opatije, opatijske mažoretkinje<br />
i Puhački orkestar Lovran.<br />
A na prostranom platou ispred<br />
dvorane dočekao ih je počasni zastavni<br />
vod udruga proizašlih iz Domovinskog<br />
rata. Slavlje je moglo<br />
početi.<br />
- Na ovom smo mjestu 17. listopada<br />
2011. godine položili kamen<br />
temeljac za novu dvoranu koju<br />
danas predstavljamo javnosti, i<br />
time je konačno ostvaren san brojnih<br />
generacija sportaša, sportskih<br />
djelatnika i građana Opatije, podsjetio<br />
je Ivo Dujmić koji nije skrivao<br />
uzbuđenje i zadovoljstvo što se,<br />
unatoč nekim skepticima, uspio ostvariti<br />
postavljeni cilj i obećanje dato građanima,<br />
Zahvalio je svim koji su pridonijeli i<br />
pomogli u podizanju ovog sportskog<br />
hrama koji će moći poslužiti i za kulturne<br />
i turističke potrebe Opatije. Predsjednik<br />
Sportskog saveza Fernando Kirigin<br />
podsjetio je da se o ovom povijesnom<br />
trenutku sanjalo proteklih 47 godina,<br />
otkako su krenule inicijative za izgradnju<br />
sportskog objekta u Opatiji, te zaključio<br />
da za opatijske sportaše sada počinje<br />
novo doba. Župan Zlatko Komadina<br />
izrazio je zadovoljstvo što će sada<br />
srednjoškolci imati gdje vježbati i što će<br />
sportska mladost imati odlične uvjete za<br />
rad i nastaviti postizati sportske uspjehe.<br />
- Budite vitezi sporta, poručio je<br />
sportašima Mladen Kranjčec koji se<br />
obratio okupljenima u ime branitelja,<br />
te je zamolio da se čuvaju uspomene<br />
na Marina Cvetkovića, sportaša koji bi<br />
danas imao 46 godina, i druge poginule<br />
branitelje s područja Grada Opatije.<br />
Njima u čast u predvorju dvorane<br />
postavljena je spomen ploča. Neće biti<br />
zaboravljeni. Minutom šutnje odana im<br />
je počast. Novi je sportski objekt blagoslovio<br />
velečasni Petar Belanić, a zatim<br />
je nastavljena velika opatijska fešta koju<br />
su obogatili svojim nastupom folkloraši<br />
Zore, te klape Mirakul iz Veprinca i Kamelije<br />
iz Voloskog.<br />
U foajeu uz spomen ploču poginulim braniteljima s područja Grada Opatije položen je vijenac i odana počast<br />
onima koji su dali živote za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Dvorana je dobila ime po poginulom branitelju,<br />
vrsnom sportašu Marinu Cvetkoviću, koji bi danas imao 46 godina.<br />
Grandiozna velika dvorana može se pregraditi u tri dijela i ima gledalište za 1.200 posjetitelja. Uz nju je i mala dvorana,<br />
te šest svlačionica od kojih su dvije prilagođene za potrebe invalida. Sportska dvorana se proteže na površini od 1.800<br />
kvadrata, a pod njenim krovom ima mjesta i za prateće sadržaje (fitness, ugostiteljski dio, kancelarije…)<br />
Svečanosti otvorenja odnosno predstavljanja sportske dvorane javnosti prisustovali su<br />
i uvaženi uzvanici koji su sa zanimanjem razgledavali sportske prostore. Na jednom od<br />
dvoranskih balkona uhvatili smo «okom kamere» dr. Viktora Peršića, predsjednika GV<br />
Opatije, Zlatka Komadinu, župana PGŽ-a, Vojka Obersnela, gradonačelnika Rijeke, Ivu<br />
Dujmića, gradonačelnika Opatije i Mladena Sinožića, direktora tvrke <strong>Opatija</strong> 21, koja će<br />
upravljati novom dvoranom<br />
19
srpanj - kolovoz 2013.<br />
CARSKI GRAD<br />
patijsku turističku povijest, doba kada<br />
su naš grad posjećivale okrunjene glave<br />
i slavne ličnosti, dočarao je glazbe-<br />
O<br />
no-scenski spektakl “Carski grad” koji se<br />
odvijao od Portića, kroz park, duž šetnice pa do mula<br />
gdje je sve bilo organizirano za doček cara Franje<br />
Josipa i carice Sissi. Preko dvjesto glumaca, glazbenika<br />
i statista dočaralo je priče i događaje iz austrougarskog<br />
doba, režiser i scenarist “carske priče” bio<br />
je Tomaž Letnar uz pomoć Rajne Miloš, a u projekt<br />
su se uključili i gradonačelnik Ivo Dujmić, kostimirane<br />
delegacije prijateljskih gradova Bad Ischla i Balatonfüreda,<br />
prijatelji iz Beča, gucevi iz Mošćeničke<br />
Drage te opatijski hotelijeri. Priča uz muziku i ples o<br />
gradu koji se priprema za dolazak cara ispričana je<br />
kroz crtice na devet pozornica pod vedrim nebom,<br />
a naglasak manifestacije nije bio na caru, koji tek<br />
pozdravlja Opatijce i, kao i svi carevi, odmah odlazi<br />
dalje, već na gradu i stanovnicima koji se svojim<br />
gostima žele predstaviti na jedinstven i impresivan<br />
način. Počast carskoj obitelji iskazali su violinist Jan<br />
Kubelik, plesačica Isadora Duncan, očevi filma braća<br />
Lumiere, operni pjevač Beniamino Gigli i mnogi drugi,<br />
a veliko finale odigralo se u opatijskoj luci, gdje su<br />
gradonačelnik Ivo Dujmić u pratnji “savjetnika” Roberta<br />
Ferlina i Marija Lipovšeka te čitave svite uzvanika<br />
u kojoj su se našli gradonačelnikovi zamjenici,<br />
gosti iz pobratimljenih gradova te direktorica Turističke<br />
zajednice Suzi Petričić, dočekali cara i caricu<br />
na njihovom proputovanju.<br />
Car stigao<br />
20<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Dolazak cara zabilježili su i "očevi filma" braća Lumiere, koji su svojim šalama i<br />
"šeprtljavom" filmskom ekipom nasmijavali publiku<br />
Piše Kristina Tubić SNIMIO David Kurti<br />
Kao Kurort Austrougarske <strong>Opatija</strong> je uz odmor i lječilišne tretmane svojim<br />
posjetiteljima nudila i obilje rekreacije i sporta, a tenis je već tada bio vrlo<br />
popularan među damama i gospodom<br />
Ispred glazbenog paviljona zasvirao je sam maestro Jan Kubelik, a dame u<br />
krinolinama i gospoda u frakovima zaplesali su uz zvuke violine<br />
u Opatiju<br />
Tisuće posjetitelja proživjelo je carsku povijest Opatije obilazeći devet punktova na<br />
kojim su se odvijale scene inspirirane pričama iz slavne opatijske turističke prošlosti<br />
Ljubavne arije slavnog tenora Beniamina Giglija mogle su se u Opatiji čuti 1935.<br />
godine, a u “carskom gradu” tenoru Martinu Sušniku kao pozornica je poslužila<br />
barka što je plovila morem između Ljetne pozornice i hotela Kvarner<br />
Zavodljivu stranu opatijske povijesti, priču o tajnoj vezi cara Franje Josipa i bečke<br />
glumice Katharine Schratt, ispričala je ispred Vile Angioline pjesmom Katja<br />
Budimčić. Kolijevka turizma dobila je “seksi štih” zahvaljujući crvenom svjetlu koje<br />
je obasjalo pokrete plesačica na koje nisu ostali imuni ni vojnici carske garde<br />
21<br />
Na veličanstvenoj "Kraljici mora" u opatijsku je luku uplovio car Franjo Josip I u pratnji<br />
carice Sissi, a na opatijsko tlo stupili su praćeni plotunom počasne paljbe carskih vojnika<br />
Vila Amalia ugostila je u prošlosti slavnu Isadoru Duncan, čiji su priču evocirale<br />
balerine, a sjetnu notu dodao je i veliki bijeli šal, kao simbol smrti slavne plesačice,<br />
koja je inspiraciju za svoj ples našla upravo u treperenju lišća opatijskih palmi<br />
Cara i caricu dočekali su gradonačelnik Ivo Dujmić u ulozi Njegove Ekselencije te njegovi savjetnici Robert Ferlin i Mario Lipovšek, ali carske su se glave kratko zadržale u<br />
posjetu Opatiji te odmah nakon zdravice i pozdrava Opatijcima, krenuli dalje za Italiju
srpanj - kolovoz 2013.<br />
22<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
DOMAĆE FEŠTE<br />
Vološćanska noć<br />
Dvanaestog srpnja ulice u Voloskom odisale<br />
su posebnim štimungom.Tog je dana<br />
naime, održana Vološćanska noć, pa<br />
pjesme, plesa i veselja nije nedostajalo.<br />
Veselom ugođaju posebno su doprinijeli<br />
Koktelsi, a pažnju publike privukli su i nastupi<br />
članica Zumbe, te mališana iz opatijskog<br />
DVD-a. Održana je i tradicionalna<br />
Kukanja, pa je to bila i prilika da se bodre<br />
navijači koji se puzanjem po nauljenom<br />
stupu žele domoći pršuta. Organizatori<br />
ovogodišnje manifestacije bili su udruga<br />
Zijat, sost, tancat i pit i Mjesni odbor Volosko.<br />
Ljetno doba razdoblje je u kojem se u Opatiji najveći dio raznih događanja odvija na<br />
otvorenim prostorima. Posebnu čar ne samo za domicilno stanovništvo, već i za domaće<br />
i inozemne turiste imaju tradicionalne fešte. Njihovi organizatori uglavnom su opatijski<br />
Mjesni odbori, a u organizaciju se sve češće uključuju i razne udruge. Nakon fešti održanih u<br />
lipnju i srpnju, uslijedit će i njihov nastavak u kolovozu i rujnu. Stoga, svi oni koji požele, još<br />
imaju priliku uživati u nekoj od njih, a kakva je atmosfera vladala na dosadašnjim pokušali smo<br />
vam dočarati ovim prilogom.<br />
Ika i Ikarski barkajoli<br />
Ika je u lipnju imala feštu, koju je pod nazivom Loja, loja, a ne kvartini<br />
organizirala udruga Ikarski barkajoli. I mladi i stari mogli su na na njoj<br />
pronaći nešto za sebe, a osim zabavnog imala je i natjecateljski karakter.<br />
Na fešti je nastupio Boćo jazz band, bila je organizirana i besplatna<br />
vožnja brodicama, te prikazano veslanje u paru. Za odrasle su također<br />
bila organizirana takmičenja u veslanju u drvenim barkama, dok su djeca<br />
mogla sudjelovali u likovnoj radionici, krpanju mreža, ali i ribolovu. A kad je<br />
riječ o onome što se moglo pojesti, onda su to uglavnom bile ribe, koje su<br />
najvećim djelom ulovili organizatori ove zabave.<br />
Veselja i zabave<br />
Piše Lidija Lavrnja<br />
SNIMIO Nikola Turina<br />
Ičićanske ljetne noći<br />
Za oživljavanje ljetnih noći u Ičićima pobrinuli su se članovi mjesne<br />
Turističke zajednice. Oni su naime, u okviru manifestacije Ičićanske<br />
ljetne noći 10. srpnja u lučici organizirali feštu koja je potrajala do kasno<br />
u noć. Za zabavnu atmosferu pobrinuli su se Mustafi i El Mariachi,<br />
te članovi Zumbe i plesne skupine Academia de Capoiera, dok su<br />
za ponudu morskih specijaliteta bili zaduženi tamošnji ugostitelji.<br />
Oni su bili i razlog što se lučicom širio miris pečenih lignji, srdelica<br />
i školjki. Međutim, svi koji te večeri nisu bili u lučici ne trebaju žaliti,<br />
budući će se ovakva manifestacija održati i 14. kolovoza. Uz to, Ičići<br />
će imati feštu koja će se održavati 6. i 7. rujna, a riječ je o Danima<br />
Ičića koje priprema ičićanski Mjesni odbor.<br />
ne fali<br />
Zabava na plaži<br />
Tomaševac<br />
U lipnju se tradicionalno održava<br />
i fešta Mjesnog odbora Belveder.<br />
Mjesto zabave bilo je ovog puta<br />
plaža Tomaševac, a glazbenoj i<br />
plesnoj atmosferi pridonio je nastup<br />
Lady lune. Međutim, iako ova<br />
fešta ima svoje vjerne posjetioce,<br />
i mada na njoj nije nedostajalo zabave,<br />
ona je ipak nekad bila mnogo<br />
sadržajnija, ali i posjećenija.<br />
Dani Tošine<br />
I Mjesni odbor Tošina pobrinuo<br />
se za zabavu na svom području.<br />
Oni su 19. lipnja održali Dane<br />
Tošine, na kojima su organizirali<br />
ne samo sportska natjecanja,<br />
već i modnu reviju. Za druženje<br />
građana, uz hranu, piće i zabavu,<br />
bio je pripremljen prostor ispred<br />
prostorija Odbora, a nastupio je i<br />
sastav Rio Grande.<br />
Petrova va Pojanah<br />
Za razliku od jednodnevnih, ova tradicionalna fešta u Poljanama traje tri dana. Ove se godine<br />
odvijala od 20. do 22. lipnja, a uz glazbene imala je i sportske sadržaje. Na memorijalnom turniru Za<br />
Kopeta takmičari su se ogledali u briškuli i trešeti, potezao se je i konop, a održan je i međunarodni<br />
boćarski turnir na kojem su pobjedu odnijeli gosti iz Portoroža. Glazbenoj, plesnoj i zabavnoj<br />
atmosferi pridonijeli su nastupi Klape Mirakul, Zvonejskih kantura, Grupe Maestral i Brevis Banda,<br />
kao i harmonikaša Benjamina Klanjca, te Opatijskih mažoretkinja. Po prvi put je organiziran i Mići<br />
samanj, na kojem su bili predstavljeni lokalni proizvodi, kao što su razne marmelade, džemovi,<br />
vina i likeri. Na fešti je, uz razna jela i pića, neizostavan artikal bio i tradicionalni petrovski kolčić.<br />
Vasanska se druži<br />
Kad je riječ o fešti koju svake godine organizira Mjesni odbor<br />
Vasanska, onda se za nju može reći da je ne karakterizira<br />
masovnost, već ambijent i ljudi koji se na njoj okupljaju. Ona<br />
ustvari predstavlja jedno ugodno druženje mještana, ali i<br />
svi ostali koji na nju dođu su dobrodošli. Ambijent gdje se<br />
održava zaista je neuobičajen za Opatiju, jer nije uz more<br />
već uz izvor potoka Vrutki. A da bi druženje proteklo u čim<br />
prijatnijoj atmosferi, organizatori su se i ove godine, točnije<br />
19. srpnja pobrinuli ne samo za zakusku, već i za prigodni<br />
program. On je ove godine protekao u znaku proze i poezije,<br />
a bila je postavljena i izložba slika.<br />
23
srpanj - kolovoz 2013.<br />
24<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
KULTURA<br />
ČAKAVSKI BARDI U OPATIJI<br />
Piše Aleksandar Vodopija<br />
prepunoj dvorani Vile Angioline,<br />
u petak 28. lipnja,<br />
U održano je predstavljanje<br />
zvučnog suvenira ‘’Čakavski<br />
bardi’’ u organizaciji Gradske knjižnice ‘’Viktor<br />
Car Emin’’ <strong>Opatija</strong>. Izbor iz opusa trojice<br />
velikana čakavske pisane riječi, a za izdavanje<br />
glazbeno-poetskog proizvoda (CD-a),<br />
izabrale su Rajka Jurdana Šepić i Vlasta Sušanj<br />
Kapićeva, uz suradnju s autorima glazbe<br />
Robertom Funčićem, dr. art., Mihaljem<br />
Ivkovićem te Smiljanom Kirinčićem, kao i s<br />
autorom vizuala, Vojom Radoičićem.<br />
Ovaj projekt je od iznimne važnosti za Opatiju<br />
i šire područje Liburnije, te služi kao<br />
primjer očuvanja zavičajne baštine. Rajka<br />
Jurdana Šepić i Vlasta Sušanj Kapićeva svojim<br />
zalaganjem sabrale su mnoga blaga čakavskog<br />
izričaja čuvajući njegovu izvornost<br />
AZUR NEKRETNINE d.o.o.,Put Perišići 6,51415 LOVRAN<br />
TEL./FAX.:051/293-425<br />
MOBITEL:091/200-5132<br />
E-mail:info@azurnekretnine.hr<br />
Agencija za posredovanje u prometu nekretnina<br />
Prodajete ili kupujete<br />
nekretninu <br />
Trebate savjet ili<br />
procjenu vrijednosti <br />
KONTAKTIRAJTE NAS!<br />
i ljepotu u želji da i budući naraštaji nastave<br />
s ponosom i ljubavlju istraživati i stvarati na<br />
svom domaćem jeziku.<br />
Pjesnike Gervaisa, Kompanjeta i Pavešića<br />
povezuje upravo taj osjećaj vječne povezanosti<br />
s rodnim krajem, ljudima, njihovim<br />
sudbinama i ozračjem podneblja kojim su<br />
sudbinski određeni.<br />
Gervais i Kompanjet rođeni su Opatijci,<br />
ali im se, glede tema i sočne čakavštine,<br />
pridružio i Škrljevčan Pavešić. Gervais, kao<br />
najstariji među njima, utjecao je na početno<br />
stvaralaštvo dvojice mlađih, koji su bili<br />
vršnjaci i dijelili gimnazijske klupe na Sušaku.<br />
Ipak, Kompanjet i Pavešić odabrali su<br />
put samosvojnih lirika, pronalazeći vlastiti<br />
poetski izričaj zaokupljeni sadržajima koji<br />
su uzdigli čakavski izraz iznad običnog folklora<br />
i romantičnih sličica primorskog pej-<br />
REAL ESTATE AGENCY - AGENZIA IMMOBILIARE - IMMOBILIENAGENTUR<br />
saža. Sva trojica su pisala angažiranu poeziju<br />
posvećenu malom čovjeku i njegovom<br />
prolaznom životu punom teškog rada i boli,<br />
ali i vedrine koja pobjeđuje sve oluje života.<br />
Dr. sc. Vjekoslava Jurdana i dr. sc. Jasna<br />
Gržinić iznijele su svoj stručni osvrt na cjelokupni<br />
opus pjesnika. Njihova dugotrajna<br />
pomna istraživanja stvaralaštva urodila su<br />
dvjema doktorskim disertacijama: o Gervaisu<br />
(V. Jurdana) i o Kompanjetu (J. Gržinić),<br />
koje su obogatile znanost, ali i zavičajnu<br />
povijest i kulturu.<br />
‘’Čakavski bardi nisu više s nama, ali njihove<br />
pjesme trajno su upisane u našem svakodnevnom<br />
življenju, jer unatoč svim teškoćama<br />
i krizama, valja nam otvoriti srca i duše<br />
pijući puninu života i ljubavi koju su nam<br />
ovi poeti trajno darovali u nasljeđe’’, zaključila<br />
je ravnateljica Gradske knjižnice <strong>Opatija</strong>,<br />
Suzana Šturm-Kržić, dijeleći i više nego<br />
ugodnu večer s mnogobrojnom publikom u<br />
Vili Angiolini.<br />
Stipendistica<br />
Grada Opatije<br />
Martina je bila odlična studentica<br />
i temeljem kriterija<br />
akademskog uspjeha dvije je<br />
godine primala stipendiju Grada<br />
Opatije.<br />
– Jako mi je dobro došla<br />
stipendija, od nje sam si platila<br />
dodatni tečaj engleskog,<br />
kako bih ga što bolje usavršila.<br />
Predložila bih Gradu Opatiji da<br />
uz stipendije, uspješne učenike<br />
i studente možda nagradi i ponudom<br />
nekog tečaja ili testiranja<br />
znanja stranog jezika, jer to<br />
je nešto što nam je potrebno,<br />
pa iako su cijene za studente<br />
povoljnije, mnogima je još uvijek<br />
vrlo skupo.<br />
Martina Mavrović novopečena<br />
je magistra eksperimentalne<br />
biologije i već<br />
pakira kofere za put u Finsku gdje<br />
kreće na doktorski studij. Ova<br />
24-godišnja Opatijka magistrirala<br />
je imunobiologiju i fiziologiju na<br />
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu<br />
u Zagrebu, a kako je izrazila<br />
želju da se dalje usavršava u nekoj<br />
od zemalja EU, njezin profesor<br />
ju je preporučio finskom kolegi iz<br />
Centra za neuroznanost Sveučilišta<br />
u Helsinkiju. Nakon nekoliko<br />
mailova i telefonskih razgovora,<br />
Martina je dobila poziv da sudjeluje<br />
u istraživačkom projektu kojeg<br />
provode, a koji će biti njezinog dio<br />
doktorskog studija.<br />
- Oduvijek me privlači proučavanje<br />
mozga. Još kao učenicu<br />
opatijske Gimnazije Eugena Kumičića<br />
to me jako zanimalo, pa<br />
je tako moj maturalni rad bio na<br />
temu živčanog sustava. Nakon<br />
gimnazije otišla sam u Zagreb na<br />
preddiplomski studij biologije.<br />
U početku mi je u Zagrebu bilo<br />
teško, tamo je sasvim drugačiji<br />
način života od onog u našoj<br />
Opatiji, ali malo pomalo sam se<br />
navikla i ubrzo sam jako zavoljela<br />
našu metropolu. Preporučila<br />
bih svojim mladim sugrađanima<br />
da ako žele i mogu, svakako odu<br />
barem dio studija u Zagreb, jer<br />
su iskustva zaista neprocjenjiva.<br />
Po završetku preddiplomskog<br />
studija, upisala sam eksperimentalnu<br />
biologiju na PMF-u,<br />
gdje sam neko vrijeme radila<br />
kao demonstrator. U proljeće<br />
sam diplomirala, a diplomski rad<br />
sam napravila na Medicinskom<br />
fakultetu u Zagrebu, jer ni na<br />
mom fakultetu, niti na Institutu<br />
Ruđer Bošković nisu provodili<br />
Snimio: N. TURINA<br />
U Finsku<br />
po doktorat<br />
nove metode koje su mene interesirale,<br />
pa su me uputili na<br />
Medicinski fakultet. S mentoricom<br />
sam već tada razgovarala<br />
o želji da se dalje školujem negdje<br />
u Europi i ona me povezala<br />
s jednim profesorom s Instituta,<br />
koji me pak preporučio u Finskoj.<br />
Centar za neuroznanost u<br />
Helsinkiju ima vrlo moderne laboratorije<br />
i jedva čekam da počnem<br />
raditi. Projekt u kojem ću<br />
sudjelovati bavi se istraživanjem<br />
epilepsije i nekih stanja mozga<br />
te molekularnim mehanizmima<br />
popravka i nastanka tih stanja.<br />
Ponudili su mi i mogućnost<br />
smještaja u kampusu, tako da o<br />
tome ne moram brinuti, kazala<br />
je Martina. Ispričala nam je i kako<br />
je kao studentica bila aktivna u<br />
Udruzi studenata biologije BIUS<br />
te je sudjelovala u istraživačkim<br />
kampovima diljem zemlje. Hrvatska<br />
pristupanjem u EU mora imati<br />
inventariziranu floru i faunu, a najveću<br />
pomoć u popisivanju pružili<br />
su upravo članovi udruge BIUS.<br />
Na nedavno održanom kampu<br />
na Cresu upravo Martinina sekcija<br />
došla je do zanimljivih rezultata,<br />
naime, pronašli su veću količinu<br />
USPJEŠNI OPATIJCI<br />
Piše Kristina Tubić<br />
Martina Mavrović<br />
zubatih kamenica na dubini od<br />
nekih pola metra, a koje inače obitavaju<br />
u velikim dubinama.<br />
- Sudjelovala sam i na ornitološkim<br />
kampovima u Parku prirode<br />
Učka, gdje smo jako puno<br />
naučili o pticama. U gimnaziji<br />
sam bila članica udruge “Crta”<br />
koju vode profesorice Mira Verunica<br />
i Sanja Bradić i upravo su mi<br />
kolege i profesori iz “Crte”, uz<br />
naravno moje roditelje, bili velika<br />
pomoć i potpora kada sam<br />
otišla na studij u Zagreb, istaknula<br />
je Martina.<br />
25
USPJEŠNI OPATIJCI<br />
tradicije i igrači moraju biti u potpuno<br />
bijeloj odjeći, a mi suci smo<br />
u Ralph Lauren odijelima, za koja<br />
smo dobili točne upute kako što<br />
mora stajati, kako se točno stavlja<br />
pojas te kako ćemo spremiti i čuvati<br />
odijelo do sljedećeg Wimbledona,<br />
ispričala nam je Anja Vreg. Na kraju<br />
nam je odala da iako obožava putovati,<br />
često je vrlo naporno i voljela bi<br />
DUNDOVIĆ<br />
NAJPOVOLJNIJA<br />
DOSTAVA PLINA<br />
Brojevi telefona<br />
za narudžbu su:<br />
098/923 25 06<br />
091/929 86 08<br />
Poštovani građani,<br />
već dugi niz godina bavimo<br />
se prodajom i dostavom plina<br />
za kućanstvo, ugostiteljstvo i viličare.<br />
Dostavu obavljamo na području Rijeke,<br />
Opatije i njene okolice. Prodajna<br />
mjesta imamo Ičićima i Lovranu.<br />
Bilo bi nam zadovoljstvo da i vi<br />
posta<strong>net</strong>e korisnici naših usluga!<br />
za poslovanje nekretninama<br />
i usluge prevođenja<br />
Prevodimo: engleski, talijanski,<br />
njemački, francuski,<br />
ruski, mađarski,<br />
poljski i slovenski...<br />
Tel. +385 51 718 383<br />
Tel./fax: +385 51 272 611<br />
GSM: +385 99 215 5553<br />
e-mail: vuksanovicdoo@gmail.com<br />
<strong>Opatija</strong>, M. Tita 79/I, (preko puta Tržnice)<br />
www.vuksanovic.hr<br />
Opatijka Anja Vreg sudila je ove godine mečeve na Wimbledonu<br />
jubitelji tenisa koji su<br />
pratili ovogodišnje najpoznatije<br />
turnire Wim-<br />
L<br />
bledon, Roland Gaross<br />
ili Madrid Masters na sudačkoj su<br />
stolici mogli zapaziti mladu sutkinju,<br />
našu Opatijku, Anju Vreg (23).<br />
Ona je glavni internacionalni sudac<br />
brončane značke i sudila je mnogim<br />
visokorangiranim tenisačicama i tenisačima<br />
poput Kirilenko, Petrove,<br />
Bartoli, Lisicki, Errani, Vinci, Tsonge,<br />
Verdasca, mlađeg brata Murraya,<br />
Dolgopolova...<br />
- Proteklih godinu dana za<br />
mene je bilo vrlo uspješno, odradila<br />
sam gotovo sve značajnije turnire,<br />
od Olimpijade u Londonu pa preko<br />
svih Slamova. Sudila sam i azijsku<br />
turu, Miami, američku turu, za Novu<br />
godinu sam odradila Kinu te Brazil,<br />
Čile i Kolumbiju. Bila sam pozvana<br />
i na ženski Masters u Istanbul, što<br />
je izuzetna čast, jer poziv dobivaju<br />
najbolji suci. Sudeći teniske<br />
mečeve proputovala sam gotovo<br />
cijeli svijet. Odlazim s jednom kraja<br />
svijeta na drugi, a tijekom godine<br />
kući sam sve ukupno kad se zbroji<br />
možda mjesec dana, najviše dva.<br />
Jako volim putovati i uvijek se<br />
trudim kada negdje sudim i nešto<br />
posjetiti i pogledati u tom kraju.<br />
Najviše me oduševila Južna Amerika,<br />
a bila sam i u Riu de Janeiru,<br />
koji je zaista prekrasan. To je jedan<br />
sasvim drugi svijet, potpuno različit<br />
od Europe i našeg načina života te<br />
mentaliteta. Posjetila sam i Bahame,<br />
a spremam se u Južnu Koreju,<br />
gdje ću suditi i već sam se dogovorila<br />
s jednom kolegicom da ćemo,<br />
kada odradimo turnir, putovati do<br />
Sjeverne Koreje. Ići ću i u Osaku i<br />
Peking, gdje ću raditi kao “Hawk-<br />
Opatijka u<br />
sudačkoj<br />
stolici<br />
Wimbledona<br />
Piše Kristina Tubić<br />
Anja u Madridu daje upute Tsongi, Dolgopolovu,<br />
Verdascu i Marreru<br />
Eye” ili “oko sokolovo”. Radi se o<br />
tehnologiji u tenisu gdje se pomoću<br />
kamera prate putanje loptica<br />
koje kompjutorski sustav pretvara u<br />
digitalni prikaz koji daje s oko 90%<br />
točnosti siguran prikaz kuta leta<br />
loptice i traga na liniji. Igrači smiju<br />
tražiti tijekom meča “Hawk-Eye”,<br />
a ja ću biti osoba koja je za kompjutorom,<br />
kazala je Anja, koja iako je<br />
većinu godine na putu diljem svijeta,<br />
nađe vremena i za fakultetske obveze.<br />
Ova dvadesettrogodišnja sutkinja<br />
je i uspješna studentica. Završila je<br />
studij Poslovnog upravljanja u Rijeci i<br />
krenula dalje te upisala Menadžment<br />
u turizmu. I strani jezici joj odlično idu,<br />
pa tako govori engleski, njemački i<br />
talijanski, a uči i španjolski. U sudačke<br />
vode došla je kao igračica. Tenis igra<br />
od svoje četvrte godine, prije profesionalno,<br />
a danas rekreativno.<br />
- Nastupala sam za teniske<br />
klubove <strong>Opatija</strong> i Kvarner, te kao<br />
slovenska reprezentativka do 12,<br />
14 i 16 godina. Najveći uspjeh bio<br />
mi je nastup na Svjetskom prvenstvu<br />
u Americi na Orange Bowlu, te<br />
osvojeni turnir u Miami Beachu. Na<br />
europskim turnirima imam mnogo<br />
osvojenih naslova u pojedinačnoj<br />
konkurenciji kao i u parovima, a<br />
kao slovenska reprezentativka bila<br />
sam među prvih pet u državi. Počela<br />
sam suditi kao linijski sudac, ali<br />
danas većinu mečeva radim u stolici,<br />
iako volim i jedno i drugo. Vrlo<br />
sam ponosna što sam kao sudac u<br />
stolici sudila četiri polufinala WTA<br />
(Women’s Tennis Association) turnira.<br />
Puno je više glavnih sudaca<br />
muškaraca nego žena, ali me veseli<br />
što nas je svakim danom sve više,<br />
istaknula je Anja. Na naše pitanje da<br />
nam otkrije neke zanimljivosti o poznatim<br />
tenisačima objasnila je da su<br />
suci vezani ugovorima o povjerljivosti,<br />
pa smo je zamolili da nam iznese<br />
svoje utiske s Wimbledona.<br />
- Suditi na Wimbledonu je<br />
prekrasan osjećaj. Englezi drže do<br />
Akupunktura<br />
Kristaloterapija<br />
Bioenergija<br />
Limfna drenaža<br />
da ima više dana kada ne mora raditi<br />
baš ništa. A od svih prekrasnih mjesta<br />
na svijetu koja je posjetila, najljepše je<br />
doći kući, gdje ju čekaju mama Ada i<br />
najbolji prijatelji i prijateljice na svijetu,<br />
s kojima se druži još iz djetinjstva.<br />
Dr. Dražen Martinac<br />
Glavobolje<br />
Bolovi u vratu, leđima i nogama<br />
Psihičke smetnje i stres<br />
Mršavljenje<br />
I druge kronične bolesti<br />
Tel. 051/ 272-086, 091/ 531- 0054<br />
Dr. Maxa J. Oertela 13, <strong>Opatija</strong><br />
Radno vrijeme: po dogovoru<br />
27
Ponuda<br />
- Najviše imamo hrvatska vina<br />
te malu selekciju talijanskih<br />
vina obzirom da se i zovemo<br />
barolo za one koji žele nešto<br />
drugačije. Imamo tartufe, med,<br />
naše istarske rakije i istarska<br />
ulja koja su trenutno najnagrađivanija<br />
u svijetu. Uz mene<br />
radi još jedan djelatnik koji je<br />
ujedno i mali proizvođač vina<br />
Visintin tako da se i to vino<br />
može kupiti u Barolu, istaknuo<br />
je Elvis Šuša i dodao kako bi<br />
volio kad bi bilo više entuzijazma<br />
za vino kod običnih ljudi,<br />
ali i kod ugostitelja koji bi se,<br />
smatra Elvis, trebali više baviti<br />
raznolikošću vinara jer ima<br />
puno kvalitetnih proizvođača, a<br />
ne nuditi uvijek isto.<br />
Snimio: N. TURINA<br />
MALI PODUZETNICI<br />
Piše Marijana Smokvina<br />
akon tri godine poslovanja<br />
u prostoru<br />
N na obalnom šetalištu<br />
u blizini disco cluba<br />
Colosseum, vinoteka Barolo se u<br />
listopadu prošle godine preselila u<br />
“garažu” kod opatijskog vrtića.<br />
– Razlog preseljenja bile su<br />
na prvom mjestu financije. Najam<br />
onog prostora bio je vrlo<br />
visok. Ljeti se još i radilo, ali<br />
zimski periodi su bili jako teški,<br />
odnosno bilo je nemoguće<br />
održati se. Tako da sam, kad se<br />
pružila prilika, kupio ovaj prostor<br />
i uredio ga. Ovdje se manje radi,<br />
malo sam zavučen nisam baš na<br />
poziciji gdje je velika prolaznost,<br />
ali imam stalne klijente koje nastojim<br />
održati i nema zakupa pa<br />
je manje stresno. Čak se zavlače<br />
i stranci, a kad nas otkriju onda<br />
se i vraćaju, rekao je vlasnik Elvis<br />
Šuša, i dodao kako je prostor bivše<br />
garaže idealno mjesto za ovu djelatnost.<br />
– Vidite kako je visok strop.<br />
Vinarija<br />
Ovo je nekada davno, u vrijeme<br />
austrougarske bilo spremište za<br />
gradsku kočiju. Prepoznao sam<br />
to kao idealno mjesto, odlična je<br />
temperatura za vino tijekom cijele<br />
godine i baš je lijepo za vinsku<br />
priču, ispričao je Elvis.<br />
Na pokretanje posla odlučio<br />
se prije tri godine.<br />
- To je bilo dosta hrabro, obzirom<br />
da je kriza počela. Moja<br />
ljubav jesu vina, gastronomija,<br />
u “garaži”<br />
hrana, ulja... imam strast prema<br />
tome, entuzijazam. Mislim da bi<br />
<strong>net</strong>ko tko želi čisto iz biznisa to<br />
raditi već odavno zatvorio jer u<br />
tome nema velikih novaca. Danas<br />
je jako teško biti mali poduzetnik.<br />
<strong>Opatija</strong> je nekad živjela<br />
preko cijele godine, a sad se sve<br />
svodi na ljetni period. Sezona je<br />
kratka i imamo jako visoke namete.<br />
Uz hotelijere, mislim da<br />
bi i lokalne jedinice samouprave<br />
trebale malim poduzetnicima<br />
olakšati posao, barem onaj birokratski<br />
dio, jer ipak mi i zapošljavamo<br />
ljude, a na kraju tu živimo<br />
te tu i trošimo našu zaradu. No,<br />
bez obzira na sve to treba se<br />
truditi, imati viziju, raditi i neki<br />
rezultat treba biti na kraju. U današnje<br />
vrijeme važan je entuzijazam,<br />
radi se svaki dan od 10 do<br />
22 sata, nema odmora za vikend,<br />
rekao je Elvis, i zaključio: - Još<br />
uvijek opstajemo.<br />
29<br />
Nudimo vam:<br />
Utemeljeno 1973.<br />
- kvalitetne popravke<br />
- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko, Citizen, Casio, Lorenz,<br />
Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil, Dkny, Esprit, Mexx<br />
- modni nakit od nehrđajućeg čelika: Calvin Klein, Swatch,<br />
Fossil, Dkny<br />
- zamjena baterija i ostalog za Polar monitore srčane frekvencije<br />
- komoru za testiranje vodootpornosti ronilačkih satova<br />
- različite baterije i remene za satove<br />
- baterije za slušne aparate i foto aparate<br />
TRADICIJA • KVALITETA • POVJERENJE<br />
Mogućnosti plaćanja:<br />
- 10 % popusta na gotovinu<br />
- karticom na rate<br />
Maršala Tita 150, 51410 <strong>Opatija</strong>, Hotel Bellevue, Tel: 051/210-539<br />
Radno vrijeme: Ljetno: 8:00 - 12:00 i 17:00 - 21:00,<br />
Zimsko: 8:00 - 12:00 i 16:00 - 19:00, Subotom 8:00-13:00<br />
Željezarija Vereno<br />
na Slatini<br />
10% popusta na miješanja boja plaćena<br />
gotovinom tijekom kolovoza 2013.<br />
Novo u ponudi – ELEKTRIČNI<br />
ALAT BOSCH, MAKITA, SKIL<br />
- VENTILATORI<br />
- MREŽICE PROTIV<br />
KUKACA ALU I PVC<br />
- MREŽE ZA HLAD RAZNIH<br />
ŠIRINA<br />
- ALUMINIJSKE LJESTVE<br />
- VRTNE CIJEVI I<br />
PRIKLJUČCI<br />
Posjetite nas!<br />
- VELIKI IZBOR VRTNOG<br />
ALATA<br />
- LANCI ZA SIDRENJE<br />
- FILTERI ZA NAPE,<br />
VREĆICE S-BAG<br />
- DASKE ZA PEGLANJE<br />
- KOMPJUTERSKO<br />
NIJANSIRANJE BOJA<br />
Vereno d.o.o., M. Tita 162/3<br />
Radno vrijeme: 8 -19 sati<br />
Subotom: 8 – 13 sati<br />
Tel: 711-091, Mob: 091-577-8659
srpanj - kolovoz 2013.<br />
30<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
LIBURNIA JAZZ FESTIVAL<br />
Glazbenici raštrkani po gradu<br />
I<br />
Piše Aleksandar Vodopija SNIMIO Nikola Turina<br />
za nas je 13. Liburnia<br />
Jazz Festival. Kao i<br />
uvijek, prvog vikenda<br />
u srpnju, <strong>Opatija</strong><br />
se pretvorila u pravu Jazz Meku<br />
ispunjenu jedinstvenim krstarenjima<br />
jazz boatom, doručcima i<br />
večernjim koncertima na terasama<br />
hotela s pogledom na more,<br />
te, naravno, poput šlaga na torti,<br />
na kraju svakog intenzivnog jazz<br />
dana – svjetskim zvijezdama jazza<br />
na Ljetnoj pozornici.<br />
Ove je godine LJF imao svojevrsnu<br />
pretpremijeru već u četvrtak,<br />
4. srpnja, kada nas je, na terasi<br />
‘’Kvarnera’’, u festivalska zbivanja<br />
uvela mađarska skupina ‘’Djabe’’,<br />
jedan od najpoznatijih jazz/world<br />
fusion sastava središnje Europe,<br />
karakterističan po virtuoznom<br />
spoju mađarske folklorne odnosno<br />
etno glazbe i jazza.<br />
U tzv. OFF programu nastupili<br />
su mnogi već poznati sastavi<br />
ali imali smo prilike otkriti i neke<br />
sasvim nove, poput all women<br />
jazz banda Chocolate Disaster, te<br />
sve poznatijeg portugalsko-hrvatskog<br />
jazz dua Amália Baraona<br />
i Dinko Stipaničev, a Festival je<br />
službeno otvorio Kvartet Ignacia<br />
Berroe, “cara kubanskih ritmova”<br />
i jednog od najcjenjenijih svjetskih<br />
bubnjara, najpoznatijeg po svojem<br />
dugogodišnjem radu s Dizzyjem<br />
Gillespijem.<br />
Ipak, ono po čemu će se najviše<br />
pamtiti ovogodišnji Liburnia<br />
Jazz je nastup nenadmašne Marie<br />
João. Prethodio mu je koncert<br />
Bruno Mičetić tria, kao projekt pro-<br />
mocije albuma riječkog mladog<br />
gitarista koji je posljednjih godina<br />
uplovio i u jazz vode, a otprije je<br />
poznat i kao rock gitarist riječke<br />
grupe Keops. U triu je pored<br />
Mičetića nastupio vrsni bubnjar<br />
Ratko Divjak, te svima nam dobro<br />
znani Joe Kaplowitz, klavijaturist<br />
osebujne jazz dinamike koji svojim<br />
dionicama slušatelju naprosto<br />
Rekli su…<br />
prije dovršen u studiju), publika<br />
je ušla u svijet sazdan od Marijine<br />
interpretacije; vokala koji duhom i<br />
izvedbom varira između asocijacija<br />
na “partiture” Ime Sumak, Bjørk<br />
ili Nine Hagen, a koji na trenutke,<br />
poput kakvog trbuhozborca, izvodi<br />
onomatopejski scat urbanih<br />
zvukova (ljudskih glasova, dijaloga<br />
i uzvika po ulicama), čime se<br />
projekt približio elementima suvremenog<br />
teatra, pa ga možemo<br />
nazvati i “theatre-jazz-scat-squotvara<br />
vrata jazz meditacije. To je<br />
ujedno bio i početak promoviranja<br />
albuma, hommagea jazz standardima,<br />
pod nazivom ‘’Phantom’s<br />
whisper’’. Koncert je pokazao solidnu<br />
jazz razinu kakva u cjelini resi<br />
okupljeni trio i dobro pripremio<br />
publiku na ono što se s nestrpljenjem<br />
iščekivalo – nastup osebujne<br />
portugalske pjevačice Marie João.<br />
Publika ju je toplo dočekala na maloj<br />
pozornici Ljetne, baš kao i njezina<br />
dva mlada glazbenika (João<br />
Farinha – fender rhodes, elektronika;<br />
André Nascimento – elektronika),<br />
a Elvis ih je Stanić opravdano<br />
najavio kao ‘’jazz 22. stoljeća’’.<br />
Slušajući <strong>net</strong>om zabilježene<br />
kompozicije drugog “elektroničkog”<br />
jazz projekta, izuzetno probrane<br />
i egzotične interpretacije<br />
(album je, prema riječima pjevačice<br />
Marie, doslovno dva dana<br />
at”. Elektroničko-akustični dualitet<br />
sinteza je loopova prirodnih zvukova<br />
džungle, mora, kitova i dupina,<br />
kroz koje se prepliću osebujne<br />
vokalne jazz-vizije Marie João, koje<br />
su mnogima u publici izmamile i<br />
pokoju suzu. Osebujnost i smjelost<br />
interpretacije pjesama “Night and<br />
Day” te “I Get a Kick Out of You”,<br />
antologijskih kompozicija Colea<br />
Portera, stvorile su doista neobičan,<br />
ali srčani, suptilni jazz ambijent,<br />
u kojeg se u jednom trenu<br />
naprasno upleo i vatromet iz neposredne<br />
blizine Ljetne pozornice,<br />
izazvavši konsternaciju publike ali<br />
i novu, neočekivanu zvučnu kulisu<br />
koncerta.<br />
Na bis je Maria odgovorila ponovnim<br />
dolaskom na malu scenu<br />
s malim iznenađenjem – obradom<br />
Leda Zeppelina, “Since I’ve<br />
Been Loving You”, koja je publiku<br />
doslovno oduševila utisnuvši joj<br />
uspomenu na ovu vanvremensku<br />
večer duboko, duboko u sjećanja.<br />
Elvis Stanić (50), organizator i umjetnički direktor LJF-a:<br />
- Meni je zaista najvažnije da smo ‘’pregrmili’’ taj nesretni broj 13. Na drugome mjestu, premda<br />
gotovo jednako važno, ističem da mi se konačno ispunila moja davnašnja želja o ‘’preseljenju’’ na<br />
malu Ljetnu pozornicu čiji je prostor neusporedivo primjereniji jazzu od velike i napokon je došlo<br />
vrijeme da se ne doživljava kao degradacija glazbenika, nego upravo suprotno. Osim toga, drago<br />
mi je i da smo se profilirali ne kao standardni jazz festival, nego kao festival improvizacije. Bitno<br />
je da smo dovoljno raznoliki i šaroliki tako da najrazličitiji slojevi ljudi tu mogu naći svoj interes.<br />
Veliki su jazz festivali, pogotovo na ovim našim prostorima i u ovo naše vrijeme, jednostavno<br />
stvar prošlosti, te danas treba ‘’ciljati’’ na što raznolikiji repertoar i na mnogo malih pozornica<br />
raštrkanih na mnogo malih mjesta, što smo, čini mi se, i uspjeli. To je, smatram, jedini način da se<br />
ljudi ne osjećaju sputano, da nemaju obvezu dva sata sjediti na jednome mjestu i slušati možda<br />
nešto što im i nije sasvim po volji. Mislim da smo ovakvim pristupom jednostavno uspjeli postići<br />
jednu pravu feštu za uši i oči. Jasno je da se u svemu tome treba držati referenci najvišeg nivoa i<br />
standarda, tako da si jednostavno ne možemo dozvoliti ići ispod određenih granica kvalitete, ali<br />
sigurno je da uvijek vrijedi dati priliku i mladima koji nas zaista nikad nisu razočarali. Naravno,<br />
najesen nas očekuje i, sada već tradicionalni, Jazz Ex Tempore koji bi, vjerujem, mogao proteći u<br />
znaku, po pitanju jazza, zaista uzavrele Estonije, i biti pravo otkriće našoj vjernoj publici, ali i šire.<br />
Melinda Kostelac (45), samostalna umjetnica:<br />
- Rado pratim Liburnia Jazz Festival jer potvrđuje prisustvo i rast ‘’lokalne’’ jazz scene (usprkos<br />
svim recesijskim preprekama), čiji se izvođači mahom izvrsno uklapaju i nadopunjuju program<br />
s međunarodnim gostima. Ovogodišnje iznenađenje i otkriće za mene je svakako Maria João,<br />
eklatantni primjer jednog mogućeg razvoja jazza u elektroničkom miljeu, ali i jazza kao zrcala i<br />
‘’gnijezda’’ glazbenih žanrova koji su se naposljetku i iznjedrili iz istog, te mu se, skoro je prirodno,<br />
i vraćaju, s novim ‘’globalnim signalima’’ civilizacije. Utoliko izlaskom iz Ljetne uvijek uvijek<br />
doživim šok od ‘’zumba’’ atmosfere na mulu, ali svatko ima pravo na svoju vrstu zabave. Liburnia<br />
Jazz meni, kao publici, znači trajnu glazbenu, antologijsku uspomenu, nešto što se ne propušta.<br />
Snimio: N. TURINA<br />
Šteta je bilo propustiti<br />
Piše: Aleksandar Vodopija<br />
jetna je sezona u Opatiji,<br />
prije no što smo<br />
L stigli i trepnuti, ušla<br />
u svoj zenit. Mnogobrojna<br />
zbivanja teško da su ikoga<br />
mogla ostaviti ravnodušnim, a<br />
njihova je raznolikost zaista omogućila<br />
da svatko pronađe nešto<br />
baš po svome ukusu. Nažalost,<br />
uzmemo li u obzir generalno slabiju<br />
posjećenost priredaba nego<br />
inače, izgleda da mnogi nisu niti<br />
pokušali ići u potragu, što je zaista<br />
prava šteta. Osvrnimo se samo<br />
na dio onoga što su propustili.<br />
Baš kao što nas je u početak<br />
ljeta uveo koncert “Veliki i mali<br />
za Opatiju”, tako smo u njegov<br />
centralni dio ušli uz ljetnu sezonu<br />
Festivala Kvarner koji nam je,<br />
u samo sedam dana krajem lipnja,<br />
pružio priliku da uživamo u<br />
čak četiri posve različita, ali po<br />
kvaliteti zaista iznimna koncerta.<br />
Sezonu je tako otvorio koncert<br />
ansambla L’Arpeggiata koji je još<br />
2000. godine osnovala austrijska<br />
barokna harfistica Christina Pluhar,<br />
a sastavljen je isključivo od<br />
virtuoza i umjetnički izvanrednih<br />
glazbenika koji su nam se, nakon<br />
trijumfalnog nastupa prošle<br />
godine, još jednom predstavili u<br />
najboljem svjetlu. Ansambl je to u<br />
potpunosti specijaliziran za izvođenje<br />
glazbe 17. stoljeća, no ono<br />
što ga zaista izdvaja jest činjenica<br />
da je izvodi na poseban i jedinstven<br />
način. Iznimna kombinacija<br />
izuzetnog užitka muziciranja, volje<br />
za improvizacijom i spremnosti<br />
na smjelo eksperimentiranje<br />
povijesnom glazbenom baštinom<br />
i ove je godine urodila plodom<br />
oduševivši publiku u “Kvarneru”<br />
jednostavno je zatekavši svojom<br />
svježinom, snagom i ekspresivnošću<br />
doista jedinstvenog glazbenog<br />
izričaja koji je uključio<br />
čak i “rap” interpretaciju jedne<br />
povijesne pjesme u interpretaciji<br />
nenadmašnog pjevača i plesača<br />
Vincenza Capezzuta. On je, nakon<br />
početne nevjerice zbog sopranskog<br />
faha svoga glasa, na juriš<br />
osvojio srca svih prisutnih, postavši<br />
istinska zvijezda te večeri.<br />
A niti večeri koje su uslijedile<br />
ni u kojem pogledu nisu zaostajale<br />
svojom kvalitetom. Na<br />
Kastvu nam se tako predstavio<br />
gudački kvartet Testore i u najboljoj<br />
nas maniri proveo kroz<br />
dva stoljeća glazbe u Europi, a<br />
vratimo li se natrag u Kvarner,<br />
svakako treba zabilježiti još dva<br />
iznimna koncerta. Za prvi, intimniji,<br />
možemo zahvaliti Katarini<br />
Livljanić, muzikologinji, pjevačici<br />
i autorici, predstojnici Katedre za<br />
srednjovjekovnu glazbu na pariškoj<br />
Sorbonnei. Ona je sa svojim<br />
ansamblom Dialogos izvela jedinstvenu<br />
interpretaciju slavnog Marulićevog<br />
epa ‘’Judita’’ koja zaista<br />
nikoga nije mogla ostaviti ravnodušnim.<br />
Drugim, spektakularnijim<br />
koncertom, pod ravnanjem jednog<br />
od naših najdarovitijih dirigenata<br />
mlađe generacije, Ivana<br />
Repušića, počelo je obilježavanje<br />
našeg ulaska u Europsku zajednicu.<br />
Već dokazani orkestar Purpur,<br />
uz moćnu kombinaciju zborova<br />
“Ivan Goran Kovačić” i “Ivan Filipović”<br />
te probrane soliste, za<br />
ovu nam je priliku izveo program<br />
sastavljen od djela Brucknera,<br />
ovogodišnjih slavljenika Verdija<br />
i Wagnera, te Čajkovskog čija je<br />
veličanstvena izvedba “Uvertire<br />
1812.” postavila nove standarde<br />
u izvedbi ovog popularnog djela.<br />
Isti je koncert samo dan kasnije<br />
KULTURA<br />
izveden u Ljubljani, na otvaranju<br />
tamošnjeg renomiranog Festivala,<br />
a <strong>Opatija</strong> je, grabeći prema Europi,<br />
ovaj veliki povijesni događaj<br />
obilježila, a gdje drugdje nego na<br />
Ljetnoj pozornici.<br />
U sklopu Festivala mjuzikla,<br />
Festival <strong>Opatija</strong> upriličio nam je<br />
svečanu izvedbu uvijek popularnog<br />
domaćeg bisera, mjuzikla<br />
“Jalta, Jalta”. Nova produkcija zagrebačkog<br />
kazališta “Komedija”<br />
još je jednom dokazala kako zaista<br />
imamo što ponuditi ne samo<br />
Europi već i svijetu, a iznimno<br />
raspoloženi trio sobara svjetskih<br />
velesila (Stipaničev – Čuček – Žlabur)<br />
i sjajna Danijela Pintarić u<br />
zahtjevnoj ulozi Nine, i interpretativno<br />
su nas svrstali tamo gdje<br />
i pripadamo, a čega smo napokon<br />
i službeno postali dio. Spektakularni<br />
vatromet nad Ljetnom obilježio<br />
je ovaj povijesni trenutak, a<br />
kulturna zbivanja u našemu gradu<br />
jednostavno su se nastavila nizati<br />
jedna za drugim.<br />
Retrogradno, osim utvrđivanja<br />
MIK-ovog povratka u Opatiju,<br />
svakako vrijedi spomenuti dva<br />
bisera za mlađu publiku – prigodnu<br />
“Europicu”, predstavu u<br />
kojoj su nas kroz mnoge europske<br />
države proveli, a ponešto nas<br />
i naučili, raspoloženi Alan Katić i<br />
Kristijan Ugrina, te veličanstvenu<br />
“Pepeljugu”, mjuzikl Gradskog<br />
kazališta lutaka u Rijeci izveden<br />
na maloj Ljetnoj pozornici u sklopu<br />
Festivala mjuzikla. Bila je to<br />
prilika da još jednom posvjedočimo<br />
o iznimnoj kvaliteti domaćih<br />
lokalnih snaga – od autorice teksta,<br />
Magdalene Lupi Alvir, preko<br />
skladatelja, Duška Rapoteca<br />
– Utea, pa sve do nezaboravnih<br />
interpreta Pepeljuge (Elena Brumini)<br />
i maćehe (Alex Đaković).<br />
Festival mjuzikla nastavio se<br />
gostovanjem Pozorišta na Terazijama<br />
iz Beograda koji su nam se,<br />
prije završnog “Chicaga”, predstavili<br />
uspješnicom “Glavo luda” –<br />
mjuziklom baziranim na pjesmama<br />
popularnog Zdravka Čolića.<br />
Nedostatak publike rezultirao je<br />
manjim nabojem u (pre)velikom<br />
gledalištu Ljetne, no ansamblu<br />
se ne može poreći entuzijazam,<br />
dobra volja i, nadasve, višestruko<br />
dokazana kvaliteta radi koje<br />
vrijedi doći i na zatvaranje ovog<br />
našeg jedinstvenog festivala koji<br />
je ovoga ljeta iznjedrio i fantastičnu<br />
radionicu mjuzikla. Nju je, uz<br />
Uroša Živanovića i Petra Bandu,<br />
vodila naša Mateja Majerle, a sudeći<br />
prema završnome rezultatu,<br />
polusatnoj predstavi “Footloose<br />
na opatijski način”, ovaj veliki mjuzikl<br />
za male umjetnike svakako<br />
zaslužuje i poseban osvrt.<br />
A u međuvremenu, budimo<br />
ponosni i na trinaesto izdanje Liburnia<br />
Jazz Festivala koji nam je<br />
donio impresivnih 13 koncerata na<br />
čak sedam pozornica, te na emocijama<br />
nabijeni koncert Tarara koji<br />
je objedinio impresivne nastupe<br />
folklornog ansambla Kralj Tomislav<br />
s Novog Zelanda i Klape<br />
Samoane sa Samoanskih otoka<br />
ispreplevši tako, a sve uz pomoć<br />
gostiju (Stipaničev – Škoro – Houdek),<br />
hrvatski i maorski jezik u<br />
fino tkanje sjećanja, ali i udarivši<br />
temelje jednom čvrstom zalogu<br />
za budućnost. No, za početak,<br />
zakoračimo na Ljetnu. Tamo nas<br />
do kraja ljeta čeka još mnogo<br />
ugodnih trenutaka pa, već kad ne<br />
možemo nadoknaditi izgubljeno,<br />
nemojmo dozvoliti da se nastali<br />
gubitak još i poveća!<br />
31
Kup u sportskom ribolovu<br />
22. Kup <strong>Opatija</strong> 2013. u sportskom ribolovu u organizaciji ŠRK “Jadran” iz Opatije okupio<br />
je 7. srpnja 31 ekipu iz Hrvatske , Slovenije i Madžarske. Lovilo se po burnom moru<br />
ispred Opatije, i to u dvije konkurencije: seniorke te seniori i mješovita grupa. Na Kupu<br />
već tradicionalno sudjeluju i dvije ekipe iz zbratimljenog grada Balatonfüreda, a kako je<br />
njihova ekipa zauzela posljednje mjesto, dobili su i utješnu nagradu, “bademantil”, uz<br />
obrazloženje da kad ih već neće ribolov, neka se barem okupaju. Po prvi put ove godine<br />
nastupila je ekipa HVIDRE iz Zadra. Medaljama, peharima i majicom za uspomenu<br />
nagrađene su najuspješniji, ekipe koje su ulovile najteže primjerke ribe, kao i voditelji<br />
brodica u obje konkurencije. U kategoriji seniorki slavile su Savica Dešković i Renata<br />
Hlanuda iz ŠRD “Ičići”, a najtežu ribu, lenicu od 174 grama, ulovile su Borna Lunaček<br />
i Kristina Ećimović iz ŠRK “Jadran”. U kategoriji seniora i mješovite ekipe pobijedili<br />
su Alen Bilić i Tomislav Srossmaer iz Rovinja, koji su ulovili i najtežu ribu, pica od 333<br />
grama te osvojili prijelazni pehar. K.T.<br />
srpanj - kolovoz 2013.<br />
32<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Boćari ušli u Treću ligu<br />
Boćarski klub “<strong>Opatija</strong>” izborio je ulazak u Treću Hrvatsku ligu Istra Primorje,<br />
što je rezultat odličnog rada u protekle četiri godine. - Nakon 18 kola odigranih<br />
u Prvoj županijskoj ligi imali smo 16 pobjeda i 2 poraza te smo s<br />
32 boda osigurali ulazak u viši rang natjecanja, kazao je predsjednik BK<br />
“<strong>Opatija</strong>” Zoran Škrokov. Za klub su nastupali Ivica Žigulić, Aleksandar Korić,<br />
Dino Krupić, Sanjin Brubnjak, Damir Kalčić, Klaudio Sandalj, Josip Škalamera,<br />
Zvonko Ujčić, Emilio Bošković, Radovan Furlanić i Zoran Škrokov.<br />
Svečanom obilježavanju završnice prvenstva te ulaska u višu ligu na opatijskom<br />
jogu prisustvovali su i predsjednik boćarskog saveza PGŽ Miljenko<br />
Butković te tajnik Sanjin Linić. K.T.<br />
Međunarodni vaterpolo turnir<br />
Četvrto izdanje međunarodnog<br />
memorijalnog<br />
turnira<br />
u vaterpolu “Krunoslav<br />
Brguljan”<br />
održano je u organizaciji<br />
VK “<strong>Opatija</strong>”<br />
na plivalištu u<br />
Voloskom od 24.<br />
do 26. lipnja. Turnir<br />
je posvećen prvom<br />
predsjedniku opatijskog<br />
vaterpolo kluba, a ove su se godine natjecale ekipe iz 5 država u kategoriji U-14.<br />
Prvo mjesto osvojila je ekipa “Vojvodine” iz Novog Sada, drugi su bili vaterpolisti “Primorja<br />
EB”, treće mjesto pripalo je domaćinu VK “<strong>Opatija</strong>”, četvrto momčadi Banja Luke, a slijede<br />
ekipe talijanskog kluba “Pallanuoto” Trieste te mađarskih “Eggera” i “Kaposvari”. Za ekipu<br />
VK “<strong>Opatija</strong>” nastupili su Škorić, Latin, Tončić, Popović, Vrdoljak, Žigulić, Grubješić, Brubnjak,<br />
Fućak, Ivanković, Kurti, Babić, Frketić, Milolaža, Došen, Delač i Brnečić. - Zadovoljni smo<br />
prikazanim vaterpolom i, usprkos lošem vremenu koje nas je pratilo sva tri dana, organizacijom<br />
sada već tradicionalnog turnira koji iz godine u godinu raste po pitanju kvalitete.<br />
Pehare i medalje najboljim ekipama uručili su Dean Brguljan, član uprave Vaterpolo<br />
kluba <strong>Opatija</strong> i sin preminulog Krunoslava Brguljana, tajnik opatijskog sportskog saveza<br />
Branko Močibob te zamjenik gradonačelnika Opatije i predsjednik Sportskog saveza<br />
Fernando Kirigin, kazao je Danijel Liber iz VK “<strong>Opatija</strong>”. K.T.<br />
Memorijalni košarkaški<br />
turnir “Marino Cvetković”<br />
Po četrnaesti put<br />
u organizaciji Košarkaškog<br />
kluba<br />
“<strong>Opatija</strong>” u Gorovu<br />
je od 14. do 16.<br />
lipnja održan Memorijalni<br />
košarkaški<br />
turnir “Marino<br />
Cvetković”.<br />
Turnir nosi naziv<br />
prerano preminulog<br />
Opatijca, dugogodišnjeg<br />
opatijskog<br />
košarkaša,<br />
koji se kao hrvatski dragovoljac priključio obrani domovine i za nju položio<br />
svoj život. Turnir je odigran u dvije kategorije, seniori i veterani, te revijalna<br />
utakmica mlađih kadeta. U kategoriji seniora prvo mjesto osvojila je<br />
ekipa KK “Lissone” iz Italije, drugi su bili košarkaši “Opatije” treće je mjesto<br />
pripalo KK “Matulji”, dok je četvrta bila ekipa KK “Kvarner”. U kategoriji veterana<br />
prvo mjesto pripalo je KK “Poreč”, drugi su bili KK “Pula”, treći KK<br />
“Pazin”, a slijede KK “<strong>Opatija</strong>”, KK “Krk” i KK “Portorož”. U revijalnoj utakmici<br />
mlađih kadeta KK “<strong>Opatija</strong>” pobijedila je KK “Srdoči”, najboljim strijelcem<br />
proglašen je Lovro Mandić, a najboljim igračem Raul Marinčić, oba iz KK<br />
<strong>Opatija</strong>. K.T.<br />
Opatijski<br />
vaterpolisti prvaci<br />
Vaterpolisti “Opatije” trijumfalno su završili ovogodišnje<br />
prvenstvo 1.B HVL , svladavši u posljednjem kolu momčad<br />
“Galeba” iz Makarske rezultatom 14 : 8. Opatijci su tom pobjedom<br />
sakupili do sada rekordni broj bodova, čak 51, ostavivši<br />
iza sebe drugoplasiranu ekipu “Bellevuea” za čak 14<br />
bodova. Za ekipu Opatije igrali su Gržentič, Glavan, Juraga,<br />
Radetić, Mudražija, Turina, Štokić, Žulić, Peroš, V. Deželjin,<br />
Pavlović, Martinčić, Strižić i S. Deželjin, s trenerom Danijelom<br />
Kancijanićem. K.T.<br />
Regionalni<br />
stolnoteniski kamp<br />
ridesetak mladih stolnotenisača iz raznih<br />
krajeva Hrvatske sudjelovalo je na<br />
T Regionalnom kampu Hrvatskog stolnoteniskog<br />
saveza koji je od 16. do 21.<br />
lipnja održan u Voloskom. S polaznicima starosti do<br />
15 godina radili su treneri Renato Čengić, Dubravko<br />
Škorić, Tomislav Fot, Diego Lipovšek i Anton Činko.<br />
Treninzi su se održavali u dvorani “Liburnija” na Voloskom,<br />
a dječaci i djevojčice koji su svakog dana<br />
vrijedno trenirali stigli su iz Daruvara, Samobora,<br />
Donjeg Miholjca, Krka, Lošinja, Varaždina i Samobora,<br />
kao i sedmero stolnotenisača iz STK “Volosko<br />
08” iz Opatije.<br />
- Ovo je već četvrta godina da Hrvatski stolnoteniski<br />
savez održava ljetni kamp za ove uzrasne<br />
kategorije, a <strong>Opatija</strong> nam je domaćin po drugi<br />
put. Pozvani su nadareni stolnotenisači iz cijele<br />
regije, a cilj kampa je kroz svakodnevne treninge<br />
i sportske aktivnosti razviti kod djece ljubav prema<br />
stolnom tenisu, kazao je voditelj kampa i predstavnik<br />
Hrvatskog stolnoteniskog saveza Renato<br />
Čengić. K.T.<br />
Članovi Streljačkog kluba idu<br />
na Svjetsko prvenstvo<br />
Članovi Streljačkog kluba DVD-a <strong>Opatija</strong> Matea Kršanac, Zlatka Hlebec<br />
i Hrvoslav Tomić sudjelovat će na Svjetskom prvenstvu u Field Targetu<br />
koje će se održati krajem kolovoza u njemačkom gradu Ebernu.<br />
Hrvatsku će predstavljati ukupno osam reprezentativaca, a tri opatijska<br />
predstavnika evidentno su među najboljim strijelcima Hrvatske. Hrvoslav<br />
Tomić voditelj je Field Target sekcije u opatijskom Streljačkom klubu. Field<br />
Target je disciplina u kojoj se zračnim oružjem puca na padajuće mete.<br />
Mete su postavljene u prirodi, na otvorenom prostoru , a ova disciplina<br />
postaje sve popularnija u cijelom svijetu okupljajući sve veći broj zaljubljenika<br />
u zračno oružje. K.T.<br />
Azri Saleš bronca<br />
na Mediteranskim igrama<br />
Članica Karate kluba <strong>Opatija</strong> Azra Saleš osvojila je brončanu medalju na Mediteranskim<br />
igrama u turskom gradu Mersinu održanim od 20. do 30. lipnja. U meču za broncu u kategoriji<br />
do 68 kg pobijedila je Alžirku Zahiru Abdelkader s 8:2. – Sretna sam zbog medalje<br />
jer je to moja prva medalja u pojedinačnoj konkurenciji na ovako velikim natjecanjima.<br />
Jako sam zadovoljna kako sam odradila cijeli turnir, posebice borbu za broncu, kazala je<br />
Azra koja ima osvojeno ekipno zlato s europskog prvenstva te svjetsko ekipno srebro. K.T.<br />
Piše Kristina Tubić<br />
Snimio Nikola Turina<br />
Dolores Šuša<br />
državna bronca<br />
Na Bazenima Kantrida održan 13. Sinkro<br />
cup te 2. Otvoreno prvenstvo Hrvatske<br />
za kadete i juniore u skokovima<br />
u vodu. Opatijka Dolores Šuša, članica<br />
Kluba za skokove u vodu “Primorje<br />
2010” na državnom nivou osvojila<br />
je treće mjesto u konkurenciji mlađih<br />
kadetkinja u disciplini daska 1 metar,<br />
treće mjesto u disciplini daska 3<br />
metra te četvrto mjesto u disciplini<br />
toranj 5 metara. U ukupnom poretku,<br />
tj. međunarodnoj konkurenciji, u disciplini<br />
daska 1 metar plasirala se na peto<br />
mjesto, a u disciplini daska 3 metra na<br />
treće mjesto, sve u kategoriji mlađih<br />
kadetkinja. Otvoreno ljetno prvenstvo<br />
Hrvatske u skokovima u vodu za kadete<br />
i juniore održano je na kompleksu<br />
Bazena Kantrida od 21. do 23. lipnja,<br />
a nastupilo je 120 natjecatelja iz Hrvatske<br />
i Europe. Takmičili su se članovi<br />
domaćih klubova K<strong>SV</strong> Trešnjevka, K<strong>SV</strong><br />
Medvešćak, K<strong>SV</strong> Dive, K<strong>SV</strong> Zadar, K<strong>SV</strong><br />
Arno, K<strong>SV</strong> Dupin i K<strong>SV</strong> Primorje 2010<br />
te strane ekipe iz Mađarske, Litve, Austrije,<br />
Srbije, Njemačke, i Norveške. K.T.<br />
SPORT<br />
33
FOTO VREMEPLOV<br />
Igor i Zoran Somborski i Ana Lipovšek<br />
RECEPTI<br />
Zimski vrt<br />
postao<br />
parking<br />
PRIPREMILI: Kristina Tubić i Nikola Turina<br />
srpanj - kolovoz 2013.<br />
34<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
Hotel “Imperial” sagrađen je 1885. godine pod imenom “Kronprinzessin Stephanie”<br />
i bio je drugi hotel u Opatiji, sagrađen godinu dana poslije obližnjeg ‘’Quarnera’’. Sa<br />
sjeverne strane oslanjao se na dograđenu zgradu kina, a s južne strane na kupalište<br />
“ Erzherzog Ludwig – Victor Bad “ s toplim kupkama, odnosno akvarij sa zimskim<br />
vrtom. Hotel je nudio najluksuzniji smještaj onoga doba, pa je tako imao sobe s grijanjem,<br />
zatvoreni bazen, kinematograf te akvarij, koji je otvoren 1911. godine, a neki<br />
zapisi kažu da je bio ljepši i od onog u Rijeci i od onog na venecijanskom Lidu. Zimski<br />
vrt koristio se i kao kavana, a ispod staklene kupole gosti su tijekom cijele godine mogli<br />
uživati u zelenilu biljaka. S hotelom je bio povezan “toplom vezom”, tj. hodnikom<br />
s prvog kata hotela, a danas se na mjestu vrata tog hodnika nalazi prozor. Zimski<br />
se vrt nalazio na mjestu današnjeg parkinga i prema nekim podacima srušen je oko<br />
1962. godine. Zgrada do nekadašnjeg zimskog vrta, u kojoj su bile smještene tople<br />
kupke i danas postoji, a u njoj se nalaze trgovina “Konzum” i nekadašnji uredi Kvarner<br />
Expressa.<br />
45 godina poslije...<br />
MATURA<br />
Hobotnica na salatu<br />
na način kuće<br />
U 1 kg kuhane, ohlađene i narezane<br />
hobotnice dodajemo 0,1 l maslinovog<br />
ulja, 0,05 l vinskog octa,<br />
svježu papriku, kapulu, te blanširane<br />
i očišćene svježe kozice.<br />
Kozice<br />
na češnjaku<br />
Zagrijati teflonsku tavu sa feticama<br />
češnjaka, na tome prepržiti<br />
očišćene kozice, zaliti s malo konjaka<br />
(brandy), te flambirati.<br />
Bakalar na način kuće<br />
Svježi filet bakalara lagano prepržiti na ulju. Izvaditi<br />
ga, i na istom ulju prepržiti kapulu, te zaliti crnim<br />
vinom. Kada se reducira dodati kapare, žlicu<br />
kiselog vrhnja i 0,1 mlijeka. Prokuhati i služiti uz<br />
palentu.<br />
iz Zoranove<br />
konobe<br />
Piše Lidija Lavrnja SNIMIO Nikola Turina<br />
35<br />
Snimio: N. TURINA<br />
ruga generacija maturanata opatijske Gimnazije obilježila je<br />
zajedno sa svojim profesorima 45. godišnjicu mature. Druženje<br />
D je proteklo u ugodnoj atmosferi i prisjećanju na školske dane.<br />
Prigodnom susretu su prisustvovali: Aljoša Kohuč, Dubravko<br />
Kapetanić, Olja Trdić Širola, Milovan Matetić, Darko Ekl, Antun Novalić,<br />
Radojka Knežević Seljak, Balša Radjenović, Vladimir Magaš, Josip Pernar,<br />
Rozalija Bašić Brozović, Dorica Ravnić, Serdjo Matijašić, Draško Mihelić, Marijana<br />
Katić, Duško Franković, Vanda Žigulić, Zlata Ademović Sinčić, Sonja<br />
Puž Valenčić, Milena Urh Zubčić, Triana Vasilj Gajić, Marina Zehentner Lozar,<br />
Lea Cerin Šprem, te njihovi profesori Josip Vladimir Sudić, razrednik 4.a,<br />
Emilija Ralić, razrednica 4.b, te Ivanka Glogović Klarić.<br />
Uz opravdanje odsutni su bili: Ana Dobrec Keber, Mladen Horvat, Amalija<br />
Jović Veren, Željko Kesovija, Sonja Kinkela, Vanjka Rodica Milošević, Vlatko<br />
Rogić, Vedrana Rudan, Mladen Barković, Anamarija Kantoci Onsea, Bogomir<br />
Lazarin, Jelena Marković, Davor Milat, Gorana Radetić Stanić, Mirjana<br />
Radetić Rečnik, Dolores Šepić Peršić. Ovom prigodom prisjetili su se i preminulog<br />
kolege Darka Dubraveca.<br />
Premda je dostupna u svim<br />
godišnjim dobima, za ribom<br />
se ipak više poseže<br />
u ljetnim mjesecima. Miris ribljih<br />
specijaliteta tako se ovih dana<br />
širi iz stanova, obiteljskih kuća i<br />
restorana, ali i s balkona i drugih<br />
otvorenih prostora, budući su i<br />
ribe na gradelama sve češći izbor.<br />
U ribama, bilo da su kuhane<br />
ili pečene tako ne uživaju samo<br />
Opatijci, već i mnogi turisti, posebno<br />
oni koji po prvi put imaju<br />
priliku kušati naša, autohtona riblja<br />
jela. No, za sve one koji nisu<br />
vični pripremanju ribe, ili možda<br />
nemaju dovoljno vremena za<br />
njezinu pripremu, kao i za one<br />
koje žele isprobati razne morske<br />
specijalitete, postoji riješenje<br />
i to u Voloskom. Tamo se<br />
naime, već dugi niz godina nalazi<br />
konoba Ribarnica Volosko.<br />
A kako je vlasnik konobe Zoran<br />
Somborski ujedno i profesionalni<br />
ribar, upoznao nas je ne<br />
samo s time što su sve spremni<br />
ponuditi gostima kada je riječ o<br />
ribama, već je i našim čitateljima,<br />
koji se pouzdaju u vlastito<br />
umijeće kada je riječ o pripremi<br />
ribljih specijaliteta podario nekoliko<br />
recepata. Uz to, kako velik<br />
dio riba sam ulovi, bila je to<br />
prilika i da saznamo nešto više o<br />
ulovu, ali i ribljem fondu u kvarnerskom<br />
akvatoriju.<br />
- U konobi nudimo ribe<br />
spremljene na razne načine.<br />
Gosti mogu ovdje dobiti kuhane,<br />
pečene i pržene ribe, ali i<br />
jela spremljena pod pekom. U<br />
konobi nemamo tipične porcije,<br />
već gosti sami odabiru<br />
željene količine riba koje žele<br />
konzumirati. Također, postoji<br />
mogućnost da se jela pripremljena<br />
u konobi ponesu kući.<br />
Ima ljudi koji ne žele gubiti<br />
vrijeme s nabavkom i pripremanjem<br />
riba, pa im ih onda<br />
naše kuharice pripreme u skladu<br />
s njihovom osobnom ili telefonskom<br />
narudžbom. Osim<br />
riba, gostima u konobi nudimo<br />
škampe, školjke, hobotnice,<br />
lignje i sipe, a imamo i riblje<br />
juhe, tjesteninu s plodovima<br />
mora, rižot, buzaru, te razne<br />
salate, kaže nam Somborski.<br />
Napominje, i da kada je riječ<br />
o ribama koje nude u konobi,<br />
četrdeset posto otpada na njegov<br />
vlastiti ulov, budući da svaki<br />
dan iz mora diže mreže i vrše.<br />
Mada se često govori da je ulov<br />
riba sve manji, smatra da se<br />
ulovljene količine ne smanjuju<br />
u odnosu na ranije godine. Ulov,<br />
kaže Somborski, varira od godine<br />
do godine, pa se tako nekad<br />
zna uloviti više jedne, a manje<br />
neke druge vrste riba. Ove je<br />
godine primjerice ulov sipa slab,<br />
dok je ulov oslića znatno veći.<br />
– Zadnje dvije godine pojavili<br />
su se i škombri. Zanimljivo<br />
je da smo lijepe, velike škombre<br />
znali uloviti i u mrežu. Inače,<br />
u ribolov ne odlazim sam<br />
već mi u tome pomaže vlasnik<br />
vološćaskog kafića Surf Miroslav<br />
Somborac. S mojom<br />
brodicom koja je u stvari preuređeni<br />
gliser, znamo otići sve<br />
do Unija. Ribarski posao nije<br />
lak, to je posao u kojem nema<br />
radnog vremena. No, meni on<br />
predstavlja zadovoljstvo, jer<br />
se ne trudim uloviti čim više<br />
riba, već mi je dovoljno da ih<br />
ulovim samo onoliko koliko mi<br />
je potrebno za restoran - zaključio<br />
je naš sugovornik, uz napomenu<br />
da po njegovim saznanjima<br />
danas na području Grada<br />
Opatije samo se tri ili četiri osobe<br />
profesionalno bave ribarenjem.<br />
A prije tridesetak godina,<br />
na području bivše općine <strong>Opatija</strong><br />
bilo je preko šezdeset profesionalnih<br />
ribara. Među njima<br />
bilo je i puno onih koji su lovili<br />
i škampe, no danas ne samo da<br />
ih više nema, nego na Kvarneru<br />
ima i sve manje škampa.
MATIČNI URED OPATIJA<br />
IN MEMORIAM<br />
Veljko Barbieri<br />
(1929. - 2013.)<br />
List <strong>Opatija</strong> srpanj - kolovoz 2013.<br />
36<br />
oznati hrvatski turistički<br />
menadžer Veljko<br />
Barbieri, osnivač<br />
P<br />
hrvatskog nautičkog<br />
lanca marina ACI, preminuo je<br />
21. lipnja u svojoj obiteljskoj kući<br />
u Opatiji u 84. godini života. Od<br />
svog cijenjenog sugrađanina, koji<br />
je pokopan u rodnoj Makarskoj,<br />
<strong>Opatija</strong> se oprostila na komemoraciji<br />
kojoj su prisustvovali članovi<br />
obitelji, prijatelji i predstavnici<br />
gradske vlasti. Veljko Barbieri je<br />
bio osoba kakva se rijetko sreće u<br />
životu, borac, zaljubljenik u more,<br />
kreativni poduzetnik i gospodarstvenik<br />
čije ideje nikada nisu gubile<br />
svježinu.<br />
Barbieri je bio osoba impresivne<br />
biografije, čovjek kojeg je<br />
teško opisati suhoparnim pridjevima.<br />
To najbolje znaju njegovi<br />
bliski: članovi obitelji, supruga<br />
Vesna i djeca Frane, Anita i Barbara,<br />
njegovi prijatelji, jedriličari,<br />
suradnici… Ali i šira javnost koja<br />
ga pamti po čvrstom nastupu i<br />
beskompromisnom zastupanju<br />
svojih stavova, za koje je vjerovao<br />
da su potrebni za razvoj zajednice<br />
u kojoj živi. I mogao je biti takav,<br />
jer nikada ono što je govorio, o<br />
čemu je sanjao ili radio nije bilo<br />
bez pokrića; bilo u vjeri u ispravnost<br />
ideje, bilo u rezultatima koji<br />
stoje iza njega. Bio je jedan od<br />
najmlađih partizana u Drugom<br />
svjetskom ratu, zapovjednik minolovca,<br />
zapamćen po izuzetnoj<br />
hrabrosti i srčanosti. Te je osobine<br />
zadržao cijeli život.<br />
Kada je stasao ACI, osamdesetih<br />
godina prošlog stoljeća,<br />
predstavljao je isprva revolucionarnu<br />
ideju, pogotovo za jednu<br />
zemlju socijalističkog predznaka.<br />
Međutim, zahvaljujući najviše<br />
Barbierijevoj upornosti - jer je<br />
tada prvih 16 marina izgrađeno<br />
u rekordnih 16 mjeseci! - i danas<br />
imamo tvrtku koja je jedinstvena<br />
po svojoj logici poslovanja na<br />
Mediteranu i prepoznata u cijelom<br />
nautičkom svijetu.<br />
Malo je ljudi koji su učinili ovako<br />
revolucionaran, a pozitivan pomak<br />
u ekonomskom smislu za cijelu<br />
zemlju, ali i za sport: jedrenje<br />
je s ACI-jem zabljesnulo u jednom<br />
novom svjetlu, postalo je dostupnije<br />
širem krugu ljudi. Početkom<br />
devedesetih, kada je Hrvatsku<br />
trebalo predstavljati kao mladu<br />
demokraciju i zemlju u najboljem<br />
svijetlu, uvijek je tu bio ACI<br />
u prvom planu. Borio se za njega,<br />
čak i pod cijenu da mora ostaviti<br />
kormilo tvrtke. To što je napravio<br />
s ACI-jem, između ostalog, bio je i<br />
glavni razlog zbog kojeg je Veljku<br />
Barbieriju 2008. pripala nagrada<br />
Grada Opatije za životno djelo, uz<br />
obrazloženje kako je „utemeljitelj<br />
ACI-ja, i osoba koja je unaprijedila<br />
opatijski i nacionalni nautički<br />
turizam“. Zbog želja da se živi za<br />
more i s morem na najbolji mogući<br />
način, iskra njegove kreativnosti<br />
nikada nije presahnula.<br />
Barbieri je išao korak dalje,<br />
smislio je program Argonaut,<br />
uređenje lučica po otocima s robinzonskim<br />
štihom. U privatnim<br />
poduzetničkim vodama, bio je<br />
konzultant međunarodnim tvrtkama;<br />
1994. kupuje opatijsku Villa<br />
Istria – tadašnji Hotel Esplanade –<br />
temeljito ga renovira i mijenja mu<br />
ime u Mozart, i opet udara temelje<br />
novom trendu, gradnje butique<br />
hotela.<br />
Posljednjih godina često ga<br />
se mogli vidjeti na terasi opatijskog<br />
kafića Amadeus, kako uz<br />
kavu lista novine, razgovara s<br />
prijateljima i znancima, objašnjava…<br />
Nikad nije bio umoran ni<br />
od jednog pitanja, novinarima<br />
je bio omiljeni sugovornik kojeg<br />
su poštivali i cijenili njegov sud.<br />
Mnogima će nedostajati njegova<br />
silna energija, znanje, iskustvo i<br />
društvo.<br />
VJENČANI: 06.lipnja: Bojana Žgomec i Jurica Perko, Eva Al Damirja i Krešimir Jerić, Andrea Krošnjak i Marin Roje, Vanja Vitezić i<br />
Nataša Uljan; 12.lipnja: Milena Savić i Milenko Bujdo; 14.lipnja: Gordana Paprika i Dragoslav Todorović, Sandi Orbanić i Ivana Ljubić;<br />
15.lipnja: Andrea Vlačić i Dean Bastijanić, Katarina Storelli i Tihomir Bošnjak, Jelene Nekić i Vinko Ribić, Brigita Čančar i Mario Puškarić,<br />
Ariana Brdovčak i Marin Lazarin, Ivana Kotroman i Branko Matijašević, Ines Horvat i Vilim Floridam, Dajana Kulaš i Vedran Dorčić, Lorena<br />
Prodan i David Stankić; 22.lipnja: Bosiljka Jurjević i Davor Jelača, Julija Kuznamovska i Dalibor Marač, Irena Božanić i Ozren Krička, Iva Ivaniš<br />
i Ante Žižak, Tajana Topo i Roko Kero, Ana Marija Blečić i Žarko Grbac; 06. srpnja: Dubravka Hrvatin i Alen Peruč, Lucia Očenašova i Jan Švehla,<br />
Diana Gon i Adriano Janjetić, Deni Kovač i Alen Fiamin; 07. srpnja: Ana Banić i Michael Leigh Weinstein<br />
UMRLI: Dragica Grizilo, rođ.Lazarić (92), Zora Svetličić, rođ. Lapčević (100), Ivanka Lade (90), Albino Vlahović (80), Veljko Barbieri (84),<br />
Branka Uzur (59)<br />
Piše: Kristina Staničić<br />
Crkveno vjenčanje<br />
bračnog para Šober<br />
U<br />
crkvi sv. Jakova 29. lipnja nakon 25 godina civilnog braka crkveno su<br />
se vjenčali operni pjevači Olga i Bojan Šober. Ceremoniji su prisustvovale<br />
mnoge široj javnosti poznate osobe, među kojima glumica Leona<br />
Surian, glumac Slavko Juraga i intendantica riječkog kazališta Nada Matošević,<br />
estetski kirurg Mario Zambelli i dr. Žarko Mavrić. Bračno putovanje proveli<br />
su u Hamburgu na konvenciji Lions Clubs Internationala. Ovaj poznati<br />
bračni par otkrio nam je svoju tajnu dugog i uspješnog braka…<br />
- Uzajamno poštovanje, razumijevanje i bezuvjetna predanost i ljubav. Kao<br />
ljudi i umjetnici jednako smo uspješni<br />
i potvrđeni, dijelimo iste strasti i ljubavi<br />
prema davanju sebe i pomaganju<br />
onima koji su u potrebi. Bog nas<br />
je nagradio prekrasnim kćerima koje<br />
su odrasle okružene srećom i mirom<br />
i nikada, apsolutno nikada, niti jedno<br />
od nas nije podiglo glas na drugoga,<br />
koliko god to danas čudno ili čak smiješno<br />
zvuči. U nas ne postoji zavist ili<br />
zluradost i oboje vjerujemo, a tako<br />
odgajamo i naše kćeri, da će dobro<br />
uvijek pobijediti.
srpanj - kolovoz 2013.<br />
38<br />
List <strong>Opatija</strong><br />
informator<br />
PRIPREMILA: Kristina Tubić<br />
Kolovoz<br />
do 31.1.2014. – Hrvatski muzej turizma – Izložba Pun kufer svega<br />
do 1.9. – paviljon Šporer – Izložba Srednjovjekovne sprave za mučenje<br />
do 31.8. – ispred kupališta Kvarner i Angiolina – Podmorska izložba Lada Sega<br />
1. 8. u 21.00 h – Terasa hotela Milenij – Serpentes Magic Theatre: Dinner Show<br />
3. do 12.8. – Kupalište Slatina – <strong>Opatija</strong> Art Fest, sajam umjetničkog obrta<br />
7.8. u 21.00 – Hotel Kvarner – Miss Liburnia 2013<br />
8.8. u 21.00 h – Foaje, Mala Ljetna pozornica – Folklorni ansambl Zora – 65. obljetnica<br />
8.8. u 21.00 h – Hotel Milenij – Abba Revival<br />
9.8. u 21.00 h – Ljetna pozornica – Ivo Gamulin Gianni & Pastora Soler<br />
14.8. – Ičići – Ičićanske ljetne noći<br />
14.8- u 21.00 – Foaje– Zajednica Talijana <strong>Opatija</strong>: koncert Maria Lipovšeka<br />
15.8. u 21.00 h – Terasa hotela Milenij - Putokazi<br />
16.8. Volosko – Fešta za Rokovu, crkvica sv. Roka<br />
18.8. u 21.00 – Foaje- Večer francuskih šansona Mon Amur: Arijana Čulina i Mirella Meić<br />
19. do 25.8. – GH Četiri opatijska cvijeta – Ljetni bridž festival, natjecanje u bridžu<br />
23. do 25.8. – OŠ R.K. Jeretov, Slatina - Liburnicon 2013, Festival znanstvene fantastike<br />
25.8. u 21.00 – Foaje: Liburnicon<br />
28. do 31.8. – Ičići – Liburnia Film Festival<br />
30.8 i 1.9. – Volosko Open 2013, windsurf regata<br />
31.8. u 21.00 h – Ljetna pozornica – Gibonni, koncert<br />
1.9. – Poklon, Učka - 7. Učkarski sajam<br />
<strong>Opatija</strong> u rujnu europsko središte<br />
ljubitelja rally-a<br />
Od 26. do 28. rujna održat će se 40.<br />
izdanje CROATIA RALLY 2013. koji će<br />
se voziti u Istri, sa startom i ciljem u<br />
Poreču, dok će se dva brzinska ispita<br />
voziti na kvarnerskoj strani Učke.<br />
CROATIA RALLY 2013. bit će najveće<br />
rally natjecanje koje je dosad<br />
održano u Hrvatskoj, a tome svjedoči<br />
i uključivanje Eurosporta, najvećeg<br />
europskog sportskog satelitskog<br />
kanala, dostupnog u 54 zemlje na<br />
20 različitih jezika, koji će prenositi<br />
natjecanje. Budući da se radi o Europskom prvenstvu, na rallyu će nastupiti najbolji automobilisti<br />
Europe, koji će duž Istre i Kvarnera predstaviti svoja vozačka umijeća u automobilima čija<br />
vrijednost doseže do vrtoglavih dva milijuna kuna. Prema najavama glavnog organizatora,<br />
stotinjak posada u Opatiji će obaviti regrupiranje, a oktanski šušur trajat će četiri sata.<br />
AK “<strong>Opatija</strong> motorsport” organizirat će dva brzinska ispita na Učki s popratnim sadržajem na<br />
opatijskoj Slatini i nastupom domaćih posada. Start brzinskih ispita bit će s Istarske strane tunela<br />
Učka, a vozit će se po staroj cesti preko Učke i završiti na Kvarnerskoj strani, u Veprincu. U sklopu<br />
odvijanja manifestacije na našoj strani Učke, na Slatini će se odvijati cjelodnevni program. Bit<br />
će osiguran natkriveni prostor, koji će služiti kao svojevrsni “dnevni boravak” vozača i novinara.<br />
U sklopu događanja na Slatini bit će pripremljen i mini auto sajam, na kojem će nekoliko auto<br />
kuća i osiguravajućih društava s našeg prostora promovirati najnovije automobile, proizvode<br />
i svoje usluge, a sve navedeno bit će začinjeno s programom koji uključuje DJ-a, hostese i<br />
razne promocije. Natjecanje se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike<br />
Hrvatske Ive Josipovića te uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva<br />
turizma. Organizator poziva opatijske gospodarstvenike da se pridruže projektu i iskoriste ovu<br />
jedinstvenu manifestaciju za promociju.<br />
7. MEĐUNARODNI<br />
NUMIZMATIČKI<br />
KONGRES<br />
U opatijskoj Vili Angiolini<br />
27. i 28. rujna održat<br />
će se 7. Međunarodni<br />
numizmatički kongres.<br />
Organizatori kongresa su<br />
Hrvatsko numizmatičko<br />
društvo i Pontifical institute<br />
of medaeval studies iz<br />
Toronta, suorganizatori<br />
su Sveučilište u Rijeci i<br />
Filatelističko-numizmatičko<br />
društvo Rijeka, a potporu<br />
ovoj manifestaciji pružio je i<br />
Grad <strong>Opatija</strong>. Pokrovitelj je<br />
Razred za društvene znanosti<br />
Hrvatske akademije znanosti<br />
i umjetnosti. U sklopu<br />
kongresa u Muzeju grada<br />
Rijeke održat će se Izložba<br />
medalja i plaketa Rijeke,<br />
Istre i Hrvatskog primorja. Za<br />
Kongres je Hrvatski novčarski<br />
zavod iskovao medalju koja<br />
nosi obilježja Opatije: vedutu<br />
s Villom Angiolina u nakladi<br />
od samo 10 primjeraka. Za<br />
otvorenje će biti izdata i<br />
prigodna omotnica, a osiguran<br />
je žig prvog dana na poštama<br />
<strong>Opatija</strong> i Rijeka. Kongres se<br />
u Opatiji održava već četvrti<br />
put, a na njemu će sudjelovati<br />
numizmatičari, arheolozi<br />
i povjesničari iz Hrvatske,<br />
Kanade, Italije, Poljske,<br />
Bugarske, Rumunjske, Turske,<br />
Srbije i Uzbekistana. Nakon<br />
Kongresa bit će izdan Zbornik<br />
radova kao znanstvena knjiga.<br />
Predsjednik Organizacijskog<br />
odbora je dr. sc. Julijan<br />
Dobrinić.<br />
Ćakulon<br />
ki roni<br />
Va manje od deset dan «su<br />
mi ga lepo stavili» (tako<br />
užaju reć naši domaći<br />
judi), al’ zaspraven reć su me stavili<br />
i va Evropu i va PDV i va filu<br />
za legalizaciju i ča ja znan kade<br />
još se ne – to ćemo još videt aš<br />
pul nas se to nikada ne zna zajeno,<br />
ma ja se ne sekiran. Prišlo je<br />
leto pa delan od četrtka do nedeji<br />
«tuta forca», a onisti drugi dani<br />
va šetimane moren klatit po našoj<br />
Opatije. I to po užance oneh ki<br />
su prvo komandirali va našoj turističkoj<br />
zajednice. Oni su najme<br />
vavek po lete (kot i drugi, više<br />
onisti s kontinenta nego z mora<br />
ili oni ki nisu baš va turizme, ma<br />
pusmo stat) šli na ferije po teorije<br />
«ča smo storili smo storili» pa<br />
onputa ča je tu je. Po njimi, ki je<br />
namislel prit va Opatiju će prit, a<br />
ki ne neće.<br />
Tako i ja sada klatin po šetimene<br />
vokole i govorin sam sebe «ki<br />
me oteje zvat će me zvat, ki me<br />
je zval je zval, a ki ne ni neće».<br />
Zač bin sada neš novo zmišjal<br />
Kega je voja delat po toj tepline<br />
E sada, jedini je problem ča je<br />
vreme postalo kot i judi, pa ni ovo<br />
leto ni normalno leto na kakova<br />
smo bili navajni, stalno se neš<br />
menja i meša, teplo j’ il’ mrzlo z<br />
Piše Dražen Turina<br />
hipa va hip, al’ morda će bit boje.<br />
A morda i judi pridu na se, ki zna.<br />
Ekola, pofin tega zato i pišen<br />
ovistu kolumnu kot sastavak<br />
za školu na temu «Ljeto u mom<br />
gradu». Malo san se štufal onega<br />
«kako j’ bilo prej» (nemojte mi<br />
zamerit) ili onega ča bi bilo boje.<br />
Dobro je! Je more na Slatine za<br />
kupat il’ ni Vište, prvo kada bi<br />
neki pital «Je more za kupat»<br />
- to bi značilo neš drugo nego<br />
ča danas znači va našoj Opatije.<br />
Jeno je temperatura a drugo ekologija.<br />
Dragi Vi onputa (bi rekal<br />
naš Dule), pa ki se normalan hodi<br />
kupat na Slatinu zadnjeh dvajset<br />
let (ako neki da neka mi ni to ne<br />
zameri), a da je tamo užalo smrdet<br />
i pred više od dvajset let - je.<br />
Moja pak pokojna nona Zorica<br />
od svojeh sto let, koliko je živela,<br />
trejset i neš se ni hodila kupat<br />
va more pa po ten i ja od svojeh<br />
četrdeset već držin tisti prosjek i,<br />
kako stvari stoje, još ću je i arivat.<br />
A užala je naša nona reć:<br />
«<strong>Opatija</strong> je mića, ma j’ lepa!». I<br />
veramente je. I ovo malo judi ča<br />
je tuka još ostalo i ovi ki su prišli<br />
isto. Zato ja ni niman, kako bi po<br />
hrvacki rekli, nekakove vele ambicije<br />
za ne znan kamo poć, već<br />
najboje počinen kad klatin po toj<br />
našoj Opatije i sako malo nekega<br />
trefin i malo poćakulan. No, kako<br />
san rekal da nas je se manje, kad<br />
najden nekega ki mi ča povede,<br />
lepo ili interesantno, čini mi se<br />
kako da san zronil ne znan kakovu<br />
perlu, z ne znan kakove dubini.<br />
A ki roni tisti i zroni pa saki dan<br />
priden doma bogateji za jenu<br />
štoriju.<br />
Neki dan san baš malo mislel o<br />
ten i zaključil da san ja jedan običan<br />
domaći ćakulon. Prej san znal<br />
stavit šugaman na rame i poć<br />
na kupanje, al’ pofin teh ćakuli<br />
ne bin tamo arival. Jeno kafe tu,<br />
drugo tamo, dec z ovisten, dec z<br />
onisten, z ženskami, z muškemi,<br />
z domaćemi, z prišlići, furešti, z<br />
staremi, z mlademi i - dan pasa.<br />
Ni butige ni oštarije na koj se ne<br />
bin frmal baren dvajset minuti, a<br />
puno puti i puno duje. I sada kada<br />
iman lazno delan to isto, samo ča<br />
više ne vučen sobun taj vražji šugaman<br />
(Kega Boga će mi). Moja<br />
vela prednost va ten je i ča ne pejen<br />
auto nego ‘ren hodeć pa još<br />
više tega vidin i čujen. Pofin tega<br />
ja jako dobro razumen onistu od<br />
Duleta «Malo san bil semo, malo<br />
san bil tamo i karti san igral i san<br />
se nakramal», a moja mat ili Nataša<br />
onaj del iste kanconi ki kanta<br />
Silvana «Ja te z obedun čekan<br />
doma, a ti ni na večeru nisi arival».<br />
To je po nekadajnu i pravo opatijski.<br />
Viš, sad me j’ to domislelo;<br />
kot onisti pop z one brojalice kad<br />
smo bili mići: «Polne zvoni popa<br />
doma ni, palenta mu se hladi, devica<br />
mu se jadi».<br />
Ovo leto još nisan pravo klatil<br />
kot ča znan pofin oneh stvarah<br />
z početka kolumni, al’ sada ću<br />
počet kot i oniste bivše batice z<br />
TZ-a. Klatit i ćakulat. Kako uža reć<br />
i Sergio «najbrži pitur na svete»<br />
- «nisan kurijož ma volin znat»,<br />
tako i mene se neš intereša. Tako<br />
san samo ovo leto doznal kako su<br />
krali meso pod Italijun; jedan ga<br />
je hital kroz tuba va more a drugi<br />
z barkun čekal na osti (povedel<br />
mi je jedan bekar), čul san tako<br />
za čuda interesantneh deštini od<br />
Opatijci ki su po svete pa semo<br />
pridu samo na ferije, našal «veze»<br />
ili delavci za neš ča mi je rabilo, a<br />
mislel san da pofin tega moran ki<br />
zna kamo poć i da mi tu niki ne<br />
more pomoć, pa i ono ki misli za<br />
kega da ga je kemu i kada stavil<br />
i sakakove druge važne i još važneje<br />
stvari od keh se sastoji življenje.<br />
A ja sad gren na špaš, pa<br />
se morda i trefimo kade… Z šugamanun<br />
al’ bez…<br />
39
Snimio: N. TURINA<br />
Rolls<br />
Royce<br />
u Opatiji<br />
Piše Kristina Tubić<br />
Četrdesetak oldtimer vozila marke Rolls Royce Silver Ghost posjetilo je Opatiju pruživši prisutnima jedinstven i nesvakidašnji doživljaj jedne od<br />
najspektakularnijih automobilističkih tura na svijetu. Četrnaestodenvni rally se vozio od Beča kroz Austriju, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku te natrag do<br />
Beča i okupio je oko 110 sudionika. Prva ovakva tura održana je točno prije 100 godina, kada je nekoliko Rolls Royseva krenulo na zahtjevni put preko<br />
prijevoja Alpa, kako bi dokazali da je Silver Ghost najbolji automobil na svijetu. Većina vozila koja su stigla u Opatiju i sama su stara oko sto godina, a<br />
rallyjem su pokazali da i danas mogu ovu turu savladati bez problema. Zabavni program povodom dočeka organiziran je na opatijskom mulu. Goste<br />
su po dolasku pozdravili zamjenik gradonačelnika Fernando Kirigin, britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Slinn te predsjednik The 20 Ghost Cluba<br />
Sir John Stuttard. U programu su nastupile Opatijske mažoretkinje, Folklorni ansambl Zora, Puhački orkestar Lovran i Ženska klapa Volosko, a u Rolls<br />
Roysevima su se od Opatije do Mošćeničke Drage imali priliku “provozati” i predstavnici gradske vlasti te medija. Organizatori ovog atraktivnog<br />
zbivanja bili su Veleposlanstvo Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u RH i Grad <strong>Opatija</strong>.
Change language