Zena-Kvinna nr 52 - Žena-Kvinna

More documents

Recommendations

Info

Muškarci i rodna ravnopravnost Tekst: Haris Tucaković i Fikret Babović Projektet Att lära män om jämställdhet drivs av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund med stöd av Ungdomsstyrelsen – Jämställdhetsprojekt och i samverkan med Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet NBV. BKKRF vill engagera fler kvinnor och män i jämställdhetsarbetet. Vi ska öka jämställdhetskompetensen hos 10 kvinnor och män som sedan blir en kärntrupp i projektets genomförande. Ungefär 100 kvinnor ska aktivt driva jämställdhetsfrågor i sina föreningar och inspirera män att delta. Detta ska göras bland annat genom kartläggning, seminarier och föreläsningar. Projektperioden: den 1 juni 2012 – den 31 maj 2013. Ženska prava su ljudska prava. To bi trebalo biti očito, ali to još uvijek nije. Paradoksalno je što se stalno mora isticati važnost uloge polova, mada je konačan cilj da polovi ne igraju neku ulogu. Rad Ujedinjenih nacija na rodnoj ravnopravnosti usmjeren je na to da žene uživaju ljudska prava pod istim uslovima kao i muškarci. Drugim riječima, to ne znači neka posebna prava za žene. Ujedinjene nacije su osnovane radi unaprjeđenja mira i sigurnosti, ljudskih prava i društvenog razvoja. Povelja un-a (26. juna 1945.) je prvi međunarodni dokument kojim se utvrđuje da muškarci i žene imaju ista prava. Taj tekst je unijet u Povelju na zahtjev jednog broja upornih delegacija i organizacija žena. Međutim, postojao je i otpor. Neke vlade nisu mogle shvatiti zašto bi Ujedinjene nacije, organizacija za mir i sigurnost, brinula o ženama i njihovim pravima. (The Unfinished Story of Women and the United Nations, 2007., www.un.org.) 1948., tri godine nakon osnivanja Ujedinjenih nacija, usvojila je Generalna skupština un-a Univerzalnu deklaracija o ljudskim pravima koja se odnosi na sva ljudska bića bez obzira na pol, dob, nacionalnost itd. Prvim članom deklaracije utvrđuje se da se ”sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima” i da to važi svuda u svijetu. Kako je došlo do Konvencije • 1967. Generalna skupština un-a usvaja posebnu deklaraciju o uklanjanju diskriminacije žena. ”Glasanje nije privilegija! To je pravo!”, fotografija za kampanju muškaraca i žena ujedinjenih na protestnim skupovima u Americi 28. aprila 2012. (Foto: Unite Women) 4 List BH Saveza žena u Švedskoj 52 | žena · kvinna
• 1972., na zahtjev Komisije za status žena (csw ili uncsw), generalni sekretar un-a traži mišljenje država članica o formi i sadržaju pravno obavezujućeg instrumenta – jedne konvencije o uklanjanju diskriminacije žena. • 1973. un osniva posebnu radnu grupu sa zadatkom da se bavi tim pitanjem. • 1974. Komisija za status žena počinje dogovarati nacrt Konvencije. • 1975. Svjetska konferencija žena u Meksiku poziva međunarodnu zajednicu da izradi Konvenciju opskrbljenu ”efikasnim procedurama za svoje provođenje”. • 1977. Komisija za status žena podnosi Generalnoj skupštini nacrt Konvencije. • Generalna skupština daje posebnoj grupi zadatak da tokom 1978. završi rad na Konvenciji. • 18. decembra 1979. Generalna skupština usvaja Konvenciju. • 3. septembra 1981. Konvencija stupa na snagu nakon ratifikacije od 20 zemalja. • 2008., 185 zemalja ratifikovalo Konvenciju. (Izvor: www.unwomen.org i treaties.un.org) Ženska konvencija Ženska konvencija ili cedaw, Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, je osnovni dokument sa 16 glavnih članova (članaka/artikala) koji ističu pravo žena na obrazovanje, državljanstvo, vlastito tijelo, zdravlje itd. Konvencija je usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija rezolucijom 34/180 od 18. decembra 1979. Stupila je na snagu 3. septembra 1981. Član 1. – Definicija diskriminacije Izraz ”diskriminacija žena” podrazumijeva u ovoj konvenciji svaku razliku, izuzeće ili ograničenje učinjeno na osnovu pola što ima za posljedicu ili cilj da ženama naruši ili onemogući priznanje, uživanje ili korištenje ljudskih prava i temeljnih sloboda na političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje, na osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena. Član 2. – Obaveza uklanjanja diskriminacije žena Države koje su pristupile Ženskoj konvenciji, tj. države stranke, dužne su ukloniti svaki oblik diskriminacije žena i preduzeti odgovarajuće mjere za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti i načelo rodne ravnopravnosti unijeti u nacionalno zakonodavstvo. Član 3. – Razvoj i napredak Države stranke će na svim poljima preduzeti sve odgovarajuće mjere da osiguraju pun razvoj i napredak žena. Žene i muškarci će imati i uživati ista ljudska prava i temeljne slobode. Član 4. – Posebne mjere Radi ubrzavanja stvarne rodne ravnopravnosti, države stranke mogu koristiti posebne mjere kao što su kvote i poseban tretman. Ove mjere prestaju ostvarenjem ravnopravnosti u pitanju mogućnosti i tretmana. Član 5. – Stereotipne uloge Države stranke će preduzeti sve odgovarajuće mjere protiv predrasuda, običaja i svih drugih navika Pro-choice protest, Washington D. C. 1988., u prvom planu su Jane Fonda, sen. Alan Cranston, Betty Friedan, Peggy Marshall, Morgan Fairchild, Cybill Shepperd itd. utemeljenih na predodžbi o podređenosti ili nadređenosti jednog ili drugog pola ili stereotipnim ulogama muškaraca i žena. Porodično obrazovanje će obuhvatiti i priznanje zajedničke odgovornosti muškaraca i žena pri odgoju i razvoju njihove djece, pri čemu je interes djece uvijek na prvom mjestu. Član 6. – Prostitucija i trgovina ženama Države stranke će preduzeti sve odgovarajuće mjere, uključujući i zakonodavne, radi suzbijanja svih oblika trgovine ženama i iskorištavanje prostitucije žena. Član 7. – Politički i javni život Žene će pod jednakim uslovima s muškarcima učestvovati u političkom i javnom životu tako što će imati Ženska prava su ljudska prava. To bi trebalo biti očito, ali to još uvijek nije. Ženska konvencija se može smatrati globalnim ustavom rodne ravnopravnosti koji predstavlja okvir međunarodne politike rodne ravnopravnosti. pravo glasa na svim izborima i javnim referendumima, biti birane u sva tijela koja se biraju javnim izborima, učestvovati u utvrđivanju i provođenju vladine politike i zauzimati javne položaje te obavljati sve javne funkcije na svim nivoima vlasti. Član 8. – Međunarodni rad Ženama će se pod jednakim uslovima s muškarcima osigurati mogućnost predstavljanja svoje vlade na međunarodnom nivou i učestvovanja u radu međunarodnih organizacija. Član 9. – Državljanstvo Ženama će se priznati jednaka prava kao i muškarcima na sticanje, promjenu ili zadržavanje svog državljanstva. Posebno će se osigurati da sklapanje braka sa stranim državljaninom ili promjena državljanstva supruga tokom braka ne povlači automatski promjenu državljanstva supruge, ostavlja je bez državljanstva ili prisiljava na državljanstvo supruga. Ženama će se takođe priznati jednaka prava kao i muškarcima u pogledu državljanstva njihove djece. kvinna · žena | 52 List BH Saveza žena u Švedskoj 5
Page 1 and 2: Ž E N A List Bosanskohercegovačko
Page 3: Vad gör regeringen för kvinnors r
Page 7 and 8: Bra att veta Kvinnokonventionen ell
Page 9 and 10: Tako je njemačka naučnica Ruth Se
Page 11 and 12: Projektverksamhet ”Att lära män
Page 13 and 14: kvinna · žena | 52 List BH Saveza
Page 15 and 16: Tidaholm, 1. decembra 2011. | Tradi
Page 17 and 18: Jasmina Prpić har fått priset Eur
Page 19 and 20: time iako nosim ogromno životno is
Page 21 and 22: jednako na malim grafikama koje se
Page 23 and 24: Nita Keljalić Žena s oblakom u o
Page 25: Safe at Work Web stranica i film na
Page 28: Bosanska kuća u Örebru (maketa) A

Zena-Kvinna nr 52 - Žena-Kvinna

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?