You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
• 1972., na zahtjev Komisije za status žena (csw ili<br />
uncsw), generalni sekretar un-a traži mišljenje<br />
država članica o formi i sadržaju pravno obavezujućeg<br />
instrumenta – jedne konvencije o uklanjanju<br />
diskriminacije žena.<br />
• 1973. un osniva posebnu radnu grupu sa zadatkom<br />
da se bavi tim pitanjem.<br />
• 1974. Komisija za status žena počinje dogovarati<br />
nacrt Konvencije.<br />
• 1975. Svjetska konferencija žena u Meksiku poziva<br />
međunarodnu zajednicu da izradi Konvenciju<br />
opskrbljenu ”efikasnim procedurama za svoje provođenje”.<br />
• 1977. Komisija za status žena podnosi Generalnoj<br />
skupštini nacrt Konvencije.<br />
• Generalna skupština daje posebnoj grupi zadatak<br />
da tokom 1978. završi rad na Konvenciji.<br />
• 18. decembra 1979. Generalna skupština usvaja<br />
Konvenciju.<br />
• 3. septembra 1981. Konvencija stupa na snagu nakon<br />
ratifikacije od 20 zemalja.<br />
• 2008., 185 zemalja ratifikovalo Konvenciju.<br />
(Izvor: www.unwomen.org i treaties.un.org)<br />
Ženska konvencija<br />
Ženska konvencija ili cedaw, Konvencija o uklanjanju<br />
svih oblika diskriminacije žena, je osnovni dokument sa<br />
16 glavnih članova (članaka/artikala) koji ističu pravo<br />
žena na obrazovanje, državljanstvo, vlastito tijelo,<br />
zdravlje itd. Konvencija je usvojena od strane Generalne<br />
skupštine Ujedinjenih nacija rezolucijom 34/180 od 18.<br />
decembra 1979. Stupila je na snagu 3. septembra 1981.<br />
Član 1. – Definicija diskriminacije<br />
Izraz ”diskriminacija žena” podrazumijeva u ovoj konvenciji<br />
svaku razliku, izuzeće ili ograničenje učinjeno<br />
na osnovu pola što ima za posljedicu ili cilj da ženama<br />
naruši ili onemogući priznanje, uživanje ili korištenje<br />
ljudskih prava i temeljnih sloboda na političkom,<br />
ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili<br />
drugom polju, bez obzira na njihovo bračno stanje, na<br />
osnovu ravnopravnosti muškaraca i žena.<br />
Član 2. – Obaveza uklanjanja diskriminacije žena<br />
Države koje su pristupile Ženskoj konvenciji, tj. države<br />
stranke, dužne su ukloniti svaki oblik diskriminacije<br />
žena i preduzeti odgovarajuće mjere za unaprjeđenje<br />
rodne ravnopravnosti i načelo rodne ravnopravnosti<br />
unijeti u nacionalno zakonodavstvo.<br />
Član 3. – Razvoj i napredak<br />
Države stranke će na svim poljima preduzeti sve odgovarajuće<br />
mjere da osiguraju pun razvoj i napredak<br />
žena. Žene i muškarci će imati i uživati ista ljudska<br />
prava i temeljne slobode.<br />
Član 4. – Posebne mjere<br />
Radi ubrzavanja stvarne rodne ravnopravnosti, države<br />
stranke mogu koristiti posebne mjere kao što su kvote<br />
i poseban tretman. Ove mjere prestaju ostvarenjem<br />
ravnopravnosti u pitanju mogućnosti i tretmana.<br />
Član 5. – Stereotipne uloge<br />
Države stranke će preduzeti sve odgovarajuće mjere<br />
protiv predrasuda, običaja i svih drugih navika<br />
Pro-choice protest, Washington D. C. 1988., u prvom planu su Jane Fonda, sen. Alan Cranston,<br />
Betty Friedan, Peggy Marshall, Morgan Fairchild, Cybill Shepperd itd.<br />
utemeljenih na predodžbi o podređenosti ili nadređenosti<br />
jednog ili drugog pola ili stereotipnim ulogama<br />
muškaraca i žena. Porodično obrazovanje će obuhvatiti<br />
i priznanje zajedničke odgovornosti muškaraca i žena<br />
pri odgoju i razvoju njihove djece, pri čemu je interes<br />
djece uvijek na prvom mjestu.<br />
Član 6. – Prostitucija i trgovina ženama<br />
Države stranke će preduzeti sve odgovarajuće mjere,<br />
uključujući i zakonodavne, radi suzbijanja svih oblika<br />
trgovine ženama i iskorištavanje prostitucije žena.<br />
Član 7. – Politički i javni život<br />
Žene će pod jednakim uslovima s muškarcima učestvovati<br />
u političkom i javnom životu tako što će imati<br />
Ženska prava su ljudska prava. To bi trebalo biti očito,<br />
ali to još uvijek nije. Ženska konvencija se može smatrati<br />
globalnim ustavom rodne ravnopravnosti koji predstavlja<br />
okvir međunarodne politike rodne ravnopravnosti.<br />
pravo glasa na svim izborima i javnim referendumima,<br />
biti birane u sva tijela koja se biraju javnim izborima,<br />
učestvovati u utvrđivanju i provođenju vladine politike<br />
i zauzimati javne položaje te obavljati sve javne funkcije<br />
na svim nivoima vlasti.<br />
Član 8. – Međunarodni rad<br />
<strong>Žena</strong>ma će se pod jednakim uslovima s muškarcima<br />
osigurati mogućnost predstavljanja svoje vlade na<br />
međunarodnom nivou i učestvovanja u radu međunarodnih<br />
organizacija.<br />
Član 9. – Državljanstvo<br />
<strong>Žena</strong>ma će se priznati jednaka prava kao i muškarcima<br />
na sticanje, promjenu ili zadržavanje svog državljanstva.<br />
Posebno će se osigurati da sklapanje braka<br />
sa stranim državljaninom ili promjena državljanstva<br />
supruga tokom braka ne povlači automatski promjenu<br />
državljanstva supruge, ostavlja je bez državljanstva<br />
ili prisiljava na državljanstvo supruga. <strong>Žena</strong>ma će se<br />
takođe priznati jednaka prava kao i muškarcima u<br />
pogledu državljanstva njihove djece.<br />
<br />
kvinna · žena | <strong>52</strong><br />
List BH Saveza žena u Švedskoj<br />
5
Change language