Strategija zastite okolisa FBiH.pdf - plasticnekese.net

STRATEGIJA 

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA 

F BIH 

-Početni izvještaj-

Početni izvještaj - Strategija zaštite okoliša F BiH 

1 UVOD .............................................................................................................................5 

2 NAPREDAK NA IZRADI STRATEGIJE ........................................................................5 

3 ORGANIZACIONA STRUKTURA PROJEKTA.............................................................8 

3.1 SAVJETODAVNO UPRAVLJANJE I MEĐUENTITETSKA KOORDINACIJA ................................................... 8 

3.2 NADZOR NAD IMPLEMENTACIJOM PROJEKTA ................................................................................... 8 

3.3 KOORDINACIJA TIMOVA I IZRADE STRATEGIJA.................................................................................. 8 

3.4 OSIGURANJE KVALITETA ................................................................................................................ 9 

3.5 PODRŠKA PROJEKTU..................................................................................................................... 9 

3.6 STRUČNI RAD NA PROJEKTU .......................................................................................................... 9 

4 UKLJUČIVANJE JAVNOSTI I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA (MEĐUSEKTORSKA 

KOORDINACIJA)................................................................................................................12 

4.1 KOLABORACIJA ........................................................................................................................... 14 

4.2 KONSULTACIJA ........................................................................................................................... 15 

4.3 INFORMIRANJE JAVNOSTI............................................................................................................. 16 

4.4 POMOĆNA AKTIVNOST ................................................................................................................. 18 

5 METODOLOGIJA I SMJERNICE ZA POSTIZANJE KOMPATIBILNOSTI.................18 

5.1 ODREĐIVANJE VIZIJE ................................................................................................................... 24 

5.2 POSTAVKA NAČELA I SMJERNICA ZAŠTITE OKOLIŠA........................................................................ 25 

5.3 SMJERNICE ZA OCJENU STANJA OKOLIŠA...................................................................................... 25 

5.4 POSTAVKA CILJEVA I MJERA......................................................................................................... 28 

6 VREMENSKI PLAN, ODGOVORNOSTI I SREDSTVA ZA IMPLEMENTACIJU 

STRATEGIJE ......................................................................................................................30 

6.1 AKCIONI PLAN I ROKOVI ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE .............................................................. 30 

6.2 UPUTE ZA RANGIRANJE UZROK/POSLJEDICA MATRICA................................................................... 30 

6.3 RANGIRANJE PRIORITETNIH MJERA............................................................................................... 32 

7 PLAN ZA II I III FAZU ..................................................................................................37 

8 NAČIN IZRADE POJEDINAČNIH STRATEGIJA........................................................42 

8.1 STRATEGIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE ................................................................................................ 42 

8.2 STRATEGIJA ZA OTPAD ................................................................................................................ 45 

8.3 STRATEGIJA ZA ZAŠTITU ZRAKA.................................................................................................... 47 

PRILOZI...............................................................................................................................49 

PRILOG 1: POPIS ZAINTERESIRANIH STRANA ...................................................................................... 50 

PRILOG 2: ZAPISNIK SA SASTANKA OD 01.02.2007 ............................................................................ 76 

PRILOG 3: ZAPISNIK SA SASTANKA OD 19.02.2007............................................................................. 78 

PRILOG 4: DINAMIČKI PLAN IMPLEMENTACIJE PROJEKTA...................................................................... 80 

3


Popis slika u tekstu: 

Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje 14 

Slika 2: Koraci na implementaciji projekta, komponente projekta 23 

Slika 3: Povezanost komponenti na izradi strategije 23 

Slika 4: Komponente radnih zadataka 24 

Slika 5: Komponenta 1: Vizija, načela i smjernice 24 

Slika 6: Komponenta 2: Identifikacija stanja 26 

Slika 7: Određivanje ciljeva i mjera 28 

Slika 8: Struktura radionice na kojoj se raspravlja o ciljevima i mjerama 29 

Slika 9 Usaglašavanje oko priorirtea 36 

Popis tabela u tekstu: 

Tabela 1: Tabela stanja i posljedica ..................................................................................27 

Tabela 2: Tabela ciljeva i mjera .........................................................................................29 

Tabela 3: Akcioni plan .......................................................................................................30 

Tabela 4: Primjer Uzrok/Posljedica matrice.......................................................................31 

Tabela 5: Tabela težinskih faktora.....................................................................................33 

Tabela 6: Opis kriterija za rangiranje.................................................................................34 

Tabela 7: Kriteriji za ocjenu mjera .....................................................................................34 

Tabela 8: Primjer investicione matrice za određivanja prioritetnih mjera...........................35 

Tabela 9 Tablice prioriteta .................................................................................................35 

4


1 Uvod 

U skladu sa Javnim pozivom za pred-kvalificiranje objavljenom u Službenom glasniku BiH 

br. 60 od 7. augusta 2006. godine i Odlukom o rezultatima okončanog postupka odabira 

najpovoljnijeg ponuđača od 18.12.2006. godine, zaključen je ugovor o „Izradi Federalne 

strategije zaštite okoliša sa komponentama: Federalnom strategijom zaštite zraka; 

Federalnom strategijom zaštite prirode i Federalnom strategijom upravljanja otpadom i 

Akcionim planom (u daljem tekstu Federalna strategija). Ovaj Ugovor sklopljen je između 

Federalnog ministarstva okoliša i turizma kao Ugovornog organa i tri konzultantske 

kompanije – „Bosna-S Oil“, „Institut za hidrotehniku GF“, i „IPSA Institut“ Sarajevo, koje će 

kao „Konzultanta“ zastupati „Bosna-S Oil“. Period izvršenja Ugovora je 12 mjeseci od 

dana potpisivanja (27.12.2006. – 27.12.2007.god.). 

Na osnovu Aneksa I (Projektnog zadatka) gore navedenog Ugovora, Konsultant je dužan 

pripremiti Izvještaj o napredovanju projekta (Početni izvještaj) koji obuhvata period od dva 

mjeseca, počevši od dana stupanja na snagu Ugovora, odnosno period od 27.12.2006. do 

27.02.2007. godine. 

2 Napredak na izradi Strategije 

U početnoj fazi projekta, a u skladu sa projektnim zadatkom, potrebno je bilo razraditi 

metodologiju izrade Strategije, vodeći računa da su sektorske strategije sastavni dio 

Federalne strategije zaštite okoliša. 

U toku ove faze, realizirane su sljedeće aktivnosti: 

1. Uspostavljanje uprave projekta 

Održani su radno–konzultativni sastanci direktora poduzeća koji čine konzorcij, te 

postignuti sporazumi oko organizacije rada, vođenja posla, te raspodjele. 

2. Mobilizacija projektnog tima 

Održani su uvodni radni sastanci sa članovima projektnih timova sa ciljem definiranja 

zadaća koje je potrebno izvršiti u fazi izrade početnog izvještaja. Zadaću izrade izvještaja 

preuzeo Tim za osiguranje kvaliteta. 

3. Uspostava ureda projekta 

Imenovana sekretarica projekta i uspostavljena kancelarija projekta. 

• Sekretarica: Gđa. Nermina Tipura 

• Adresa ureda: Institut za hidrotehniku, Stjepana Tomića 1, 71000 Sarajevo 

• e-mail: strategija@heis.com.ba 

4. Odabir članova radnih grupa 

Tim za osiguranje kvaliteta, u suradnji sa stručnjacima za izradu pojedinih strategija, dao 

je prijedlog članova Radnih grupa, za svaku od Strategija (poglavlje 3.6). 

5


5. Identifikacija zainteresiranih strana 

Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti je izradio liste zainteresiranih strana, te ih 

grupirao po sljedećim kategorijama: 

GRUPA 1: 

Državna i entitetske vlade 

1.1 Nadležna ministarstva 

1.2 Međuentitetski koordinacioni odbori 

1.3 Predstavnici za EIONET – PCP 

1.4 Nacionalni predstavnici konvencija 

1.5 Komisije za koncesije 

GRUPA 2: 

Kantonalne i općinske vlasti 

2.1 Kantonalna ministarstva 

2.2 Komunalne djelatnosti 

GRUPA 3: 

GRUPA 4: 

Mjerodavne javne institucije 

Naučna zajednica 

5.1 Univerziteti 

5.2 Instituti 

GRUPA 5: 

GRUPA 6: 

Nevladin sektor 

Komercijalni sektor 

6.1 Industrija 

6.2 Konzultantske firme u oblasti zaštite okoliša 

6.3 Turizam 

GRUPA 7: 

Međunarodna zajednica 

Lista zainteresiranih strana dana je kao Prilog 1. ovog izvještaja 

6. Izrada plana za komunikaciju sa i za uključivanje javnosti i obavještavanje javnosti 

Na dan potpisivanja ugovora, upriličena je konferencija za štampu u organizaciji FMOIT, u 

prostorijama Vlade F BiH. Tim za komunikaciju i uključivanje javnosti izradio je 

metodologiju i plan. Plan je dat u nastavku ovog izvještaja. 

7. Izrada početnog izvještaja koji uključuje razradu metodologije 

Zadaća projektnog tima u početnoj fazi projekta je bila razraditi metodologiju izrade 

Strategije u skladu sa projektnim zadatkom i predložiti smjernice za dalju izradu 

dokumenta na sljedeći način: 

• Definirati metodologiju izrade Federalne strategije zaštite okoliša; 

• Razraditi način izrade pojedinačnih strategija koje su sastavni dio Federalne 

strategije zaštite okoliša; 

• Dati smjernice za postizanje kompatibilnosti Federalne strategije zaštite okoliša i 

pojedinačnih strategija; 

6


• Definirati načine povezivanja Federalne strategije zaštite okoliša i drugih 

sektorskih strategija; 

• Uspostaviti odgovarajuću organizacionu strukturu; 

• Identificirati partnera i dati prijedlog njihovog uključivanja u proces izrade; 

• Dati smjernice za izradu analize stanja okoliša u Federaciji BiH i utvrditi 

nedostatke; 

• Uraditi radni plan za II. i III. fazu; 

• Dati prijedlog organizacije okruglog stola. 

Tim za osiguranje kvaliteta razradio je metodologiju u skladu sa zahtjevima. Metodologija 

je prikazana u nastavku. 

Definiranjem svih nabrojanih elemenata postignuto je sljedeće: 

• motivirana organizacija za realizaciju projekta; 

• javnost upoznata sa početkom realizacije projekta; 

• konsenzus o daljim aktivnostima i očekivanim rezultatima; 

• izrađen plan za realizaciju projekta. 

U sklopu rada na izradi početnog izvještaja održani su sastanci sa Komisijom za 

prihvaćanje Početnog izvještaja 01.02.2007., sastanak sa predstavnicima projekta 

Strategija za biodiverzitet BiH, 19.02.2007. Zapisnici su dati u prilozima 2 i 3. 

U skladu sa zaključcima sa sastanka održanog 01.02. član projektnog tima za izradu 

Strategije, g-đa Anđa Kalem-Perić, održala je konzultativne sastanke sa službenicima 

MOIT F BiH, koji su uključeni u „Progress Monitoring“ projekta, a oni su sljedeći: 

• G-đa Maja Bevanda-Taubman 

• G-đa Mirna Hasanbegović 

• G-đa Almira Kapetanović 

• G-đa Azra Korać 

• G-đa Azra Bašić 

• G-đa Mubera Bukovac 

Predmet sastanka, održanog 02.02.2077 bilo je popunjavanje ToC-ova (Tables of 

Concordance – Tabele usklađenosti legislative), gdje su iznesena sva relevantna pitanja, 

a u skladu sa kojima je g-đa Kalem-Perić dala potrebne informacije. 

Naredni sastanak je održan 22.02.2007. godine, na kojem je predmet diskusije bio SEA 

direktiva, tabele usklađenosti legislative i upitnici koje službenici Ministarstva trebaju 

popuniti. Osim gore navedenog, g-đa Kalem-Perić svakodnevno komunicira sa g-đom 

Bevanda-Taubman putem e-maila i telefona, kako bi joj na taj način dostavila sve 

potrebne instrukcije i odgovore. 

G-đa Kalem-Perić je također uspostavila komunikaciju sa g-đom Mirnom Hasanbegović, 

te joj dala potrebne instrukcije i konkretnu pomoć vezano za ToC za EIA i IPPC direktive, 

a telefonski je također komunicirala sa g-đom Almirom Kapetanović po pitanju relevantnih 

direktiva vezanih za kvalitetu zraka. 

G-đa Jasmina Čomić je 01.02.2007. dostavila elektronski dokumentaciju koja se odnosi 

na podzakonska akta Zakona o zaštiti zraka g-đi Almiri Kapetanović 

7


3 Organizaciona struktura projekta 

3.1 Savjetodavno upravljanje i međuentitetska koordinacija 

U skladu sa zakonskim propisima nadležnost za ovu grupu poslova podijeljena je između 

sljedeća dva tijela: 

• Savjetodavno vijeće za okoliš; i 

• Međuentitetski odbor za okoliš. 

Savjetodavno vijeće ima konzultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga 13 predstavnika 

zainteresiranih strana iz oblasti zaštite okoliša. 

Međuentitetski odbor za okoliš bavi se pitanjima iz oblasti okoliša koja zahtijevaju 

usuglašen pristup entiteta, u ovom slučaju koordiniranja entitetskih akcionih planova i 

drugih programa i planova iz oblasti okoliša, odnosno Strategije. 

U skladu sa zakonom, nadležni ministar će Strategiju dostaviti Međuentitetskom odboru 

za okoliš i Savjetodavnom vijeću i radi zauzimanja stavova i davanja mišljenja. 

Predlaže se da se oba tijela konsultiraju u svima fazama projekta koje podrazumijevaju 

konsultacije sa javnošću. 

U tom kontekstu se oba tijela prepoznaju kao zainteresirane strane, čiji se članovi 

pozivaju na planirane radionice. 

3.2 Nadzor nad implementacijom projekta 

Ministarstvo za okoliš i turizam vrši nadzor nad implementacijom projekta putem 

oformljene Komisije za praćenje izrade, pregleda i prihvata Početnog izvještaja. Komisija 

konačno odobrava izvještaje projekta. 

Pored toga Ministarstvo će: 

• Zatražiti imenovanje predstavnika ključnih zainteresiranih strana u Međusektorski 

koordinacioni odbor; 

• Zatražiti dostavu podataka potrebnih za ocjenu stanja okoliša od imaoca istih 

(javnih institucija, industrije i dr.). 

3.3 Koordinacija timova i izrade Strategija 

Poslove planiranja, koordinacije i nadzor aktivnosti na izradi strategija vrši Vodeći tim. 

Članovi vodećeg tima će koordinirati aktivnosti i biti odgovorni za integraciju sektorskih 

strategija u cjeloviti dokument. Voditelji izrade strategija će biti odgovorni za realizaciju 

sveukupnih aktivnosti po usvojenoj metodologiji i dinamici rada. Za vođenje cjelokupnog 

projekta i komunikaciju sa vanjskim subjektima je nadležan je Voditelj projekta. U slučaju 

njegove spriječenosti, ove poslove preuzima Zamjenik voditelja projekta. Svu pismenu 

korespondenciju potpisuje Voditelj projekta ili njegov zamjenik. 

Članovi vodećeg tima su: 

8


Tarik Kupusović voditelj izrade strategije zaštite okoliša, Voditelj projekta (HEIS) 

Fethi Silajdžić voditelj izrade strategije za otpad, Zamjenik voditelja projekta (Bosna-S) 

Aleksandar Knežević voditelj izrade strategije za zrak (IPSA) 

Sulejman Redžić voditelj izrade strategije za zaštitu prirode (Bosna-S) 

3.4 Osiguranje kvaliteta 

Vodećem timu podršku u financijsko tehničkom izvještavanju i organizaciji aktivnosti, daje 

Tim za osiguranje kvaliteta. Tim će usuglasiti procedure i format tehničkog i financijskog 

izvještavanja, i izvještavati prema Ministarstvu okoliša i turizma F BiH. 

Tim za osiguranje kvaliteta će Ministarstvu predložiti format službenog memoranduma 

projekta. Memorandum se koristi za komunikaciju i slanje dokumenata van kruga 

Projektnog tima i partnera. 

Tim za osiguranje kvaliteta čine: 

Sanda Midžić Kurtagić (HEIS) 

Goran Krstović (Bosna S) 

Jasmina Čomić (IPSA) 

3.5 Podrška projektu 

Uspješno izvršenje posla zahtijeva uključivanje tima za tehničku podršku koji će obaviti 

poslove upravljanja financijama, sekretarske poslove i poslove umnožavanja i uvezivanja 

izvještaja. 

Obaveza sekretara projekta je da vodi projektni ured, priprema i šalje korespodencijski 

materijal ispred voditelja izrade strategija, vodi komunikaciju sa zainteresiranim stranama, 

vodi zapisnike sa sastanaka, arhivira i upravlja arhivom dokumentacije. Sva komunikacija 

projekta sa vanjskim subjektima se održava preko ureda projekta, kojim upravlja sekretar 

projekta. Pismena korespondencija se odvija na usvojenom memorandumu Projekta. 

Financijsko upravljanje projektom, podrazumijeva planiranje financija potrebno za 

izvršenje projektnih aktivnosti i izvještavanje o troškovima. Izvještaj se podnosi Voditelju 

projekta. Financijski koordinatora će zajedno sa Voditeljima izrade strategija raditi na 

detaljnom planiranju aktivnosti. 

Nermina Tipura Sekretar projekta (HEIS) 

Aldin Međedović Financijski koordinator (Bosna-S) 

Računovodstvo (Bosna S, HEIS, IPSA) 

Umnožavanje i uvezivanje (Bosna S, HEIS, IPSA) 

3.6 Stručni rad na projektu 

U skladu sa projektnim zadatkom za stručni rad na projektu formiraju se Stručni timovi 

nadležni za stručni rad na svakoj od strategija. Stručni timovi obavljaju poslove definirane 

projektnim zadatkom i odgovorni su Voditelju strategija. Stručnjaci su odabrani za sljedeće 

pozicije: 

9


Strategija okoliša 

R.b. Ime i prezime Pozicija na izradi Federalne strategije zaštite okoliša 

1 Anđa-Kalem Stručnjak za legislativu u oblasti okoliša 

Perić 

2 Ramiza Alić Stručnjak za ekonomske aspekte u oblasti okoliša i održivog 

razvoja 

3 Dalila Jabučar Stručnjak u oblasti upravljanja vodama 

Strategija za prirodu 


1 Sabaheta Abadžić Stručnjak u oblasti diverziteta flore 

2 Rifat Škrijelj Stručnjak u oblasti diverziteta faune 

3 Galiba Sijarić Stručnjak u oblasti geoloških nauka 

Strategija za otpad 


1 Sanda Midžić Kurtagić Stručnjak za upravljanje otpadom 

2 Verner Huseljić Stručnjak za opasni otpad 

Strategija za zrak 


1 Jasmina Čomić Stručnjak iz oblasti monitoringa kvaliteta zraka 

2 Merima Karabegović Stručnjak iz oblasti proračuna emisija u zrak 

U cilju osiguranja najboljeg kvaliteta stručnog doprinosa izradi Strategije, planira se 

angažiranje stručnjaka iz svih oblasti koje tretiraju Strategije. U tu svrhu formiraju se radne 

grupe za svaku strategiju posebno. Radne grupe surađuju sa stručnim timovima na 

identifikaciji stanja okoliša problema, izradi ciljeva, određivanju prioriteta i izradi plana. 

Planirano je da se Radne grupe uključe u postupak izrade Strategija u svim njezinim 

fazama (Vizija, Načela i smjernice, Ocjena stanja okoliša, Ciljevi i mjere i Rangiranje 

prioriteta). 

Voditelji radnih grupa prezentiraju rezultate rada na radionicama i prenose članovima 

smjernice za izvršenje zadataka koje daje Voditelj izrade strategije. 

Institucionalna, pravna i ekonomska, su radne grupe koje sudjeluju u svim strategijama. 

R.b Naziv grupe Ime i prezime Institucija 

1 Institucionalna Selma Čengić, Institut za hidrotehniku 

2 Zijada Krvavac Ministarstvo okoliša Kanton Sarajevo 

3 Anđa 

Hadžiabdić 

1 Pravna Selma 

Institut za hidrotehniku 

Osmanagić- 

Klico 

2 Jovo Andrić Pravnik, Ministarstvo PUIO, Kanton Sarajevo 

3 Milkica Milojević Direkcija za evropske integracije 

1 Ekonomska Erna Ćorić Institut za hidrotehniku 

2 Neđo Babić Turizam, pomoćnik 

10


Strategija zaštite okoliša 


1 Hidrosfera Aziz Čomor FMVPŠ, Sektor vodoprivrede 

2 Damir Mrđen JP za vodno područje Jadranskog mora 

3 Nada Galić FMVPŠ, Sektor vodoprivrede 

1 Pedosfera Aleksabndra Poljoprivredni fakultet 

Nikolić 

2 Esad Bukalo Federalni zavod za Agropedologiju 

3 Veljko Galić Zavod za prostorno planiranje KS 

Strategija zaštite prirode 


1. Biološka Suvad Lelo PMF Sarajevo 

raznolikost 

2 Ivan Buntić Ministarstvo građevinarstva, prostornog 

planiranja i zaštite okoliša HNK 

3 Sabina trakić PMF Sarajevo 

1 Geološka Mevlida Operta Zemaljski muzej 

raznolikost 

2 Izet Kubat Univerzitet u Tuzli/ prof. emeritus 

3 Jasminko Savez speleologa BiH 

Mulaomerović 

1 Prirodno 

naslijeđe 

Senka 

Barudanović 

Koordinator izrade Strategije za bioraznolikost 

BiH 

2 Stjepan Matić Park prirode Hutovo Blato 

3 Dražen 

Kotrošan 

Zemaljski Muzej 

Strategija za zaštitu zraka 

R. Naziv grupe Ime i prezime Institucija 

b 

1 Kvaliteta Andrea Marković Ceteor, Sarajevo 

zraka 

2 Fahrudin Duran Institut Kemal Kapetanović, Zenica 

3 Abdulfetah Hodzic Kantonalni zavod za javno zdravstvo , Kanton 

Sarajevo 

4 Hilmo Šehović Federalno ministarstvo energije, rudarstva i 

industrije 

1 Emisije u Azrudin Husika Mašinski fakultet Sarajevo 

zrak 

2 Mediha Voloder Federalni meteorološki zavod 

3 Kadira Močević Elektroprivreda BiH 

1 Monitoring i Zahid Arnautalić Direkcija za zaštitu okolica 

mjeriteljstvo 

2 Vanja Ćurin Dvokut, Sarajevo 

3 Željko Majstorović Federalni meteorološki zavod 

11


Strategija za otpad 


1 Industrijski Esma Kreso Bosna-S 

otpad 

2 Miroslav Mojsilović Udruženje „Reciklaža BiH“, Udruženje 

„Reciklaža FBiH“ 

3 Nafija Šehić - Mulić Federalna privredna komora 

1 Komunalni Amra Krajina Federalno ministarstvo prostornog uređenja 

otpad 

2 Blago Zelenika Duga Široki Brijeg 

3 Emir Zukić Regionalna sanitarna deponija Zenica 

1 Medicinski Irem Silajdžić Institut za hidrotehniku 

otpad 

2 Zlatko Vučina Zavod za javno zdravstvo FBiH 

3 Slavenko Šehović Ministarstvo zdravlja F BiH 

1 Otpad iz Dragana 

Institut za Hidrotehniku 

poljoprivrede Selmanagić 

i šumarstva 

2 Azra Seratlić Federalni zavod za poljoprivredu 

3 Nedzad Karic Poljoprivredni fakultet 

Prijedlog sastava radnih grupa je podložan promjenama. U slučaju da neki od predloženih 

članova ne pristanu da budu uključeni u radu radnih grupa, konzultant je pripremio 

rezervnu listu mogućih članova sa koje je moguće izabrati njihove zamjene. 

Radnu grupu vodi, odnosno koordinira njen rad, odgovarajući ključni ekspert ili lice iz tima 

konzultanta, a kojeg odredi vodeći tim. 

Pored formiranih stručnih timova i radnih grupa, formira se i tim za uključivanje i 

komunikaciju sa javnošću. Zadaća tima je da odabere tehnike komuniciranja kojima se 

mogu motivirati zainteresirane strane da učestvuju u izradi Strategije i donošenju odluka i 

upravlja zadacima koji se odnose na uključivanje javnosti i upravljanje konfliktima. 

Tim treba motivirati sve aktere za učešće u radu, te dati doprinos dijalogu i kvaliteti. 

Tim čine: 

Aleksandra Hasečić (HEIS) 

Dženan Hodžić (Bosna S) 

Vasvija Ajanović (HEIS) 

odnosi sa javnošću 

webmaster 

tehnička organizacija radionica 

4 Uključivanje javnosti i upravljanje konfliktima (međusektorska 

koordinacija) 

Posebna pažnja u izradi Federalne strategije zaštite okoliša će biti posvećena realizaciji 

participatornog procesa unutar implementacije strategije. Razlog tome leži u širokom 

spektru interesa različitih zainteresiranih strana prema sektoru okoliša. Pojava konflikta po 

specifičnim pitanjima uvjetuje različite pozicije na kojima se nalaze pojedinačne 

zainteresirane strane. Uglavnom, kada je riječ o konfliktima u sektoru okoliša govori se o 

konfliktima interesa pojedinih sektora. Industrija, energetika, šumarstvo, poljoprivreda 

samo su neki od sektora čiji razvoj izaziva moguće konflikte sa sektorom zaštite okoliša. 

Cilj nije ukloniti konflikt već adekvatno njime upravljati i smanjiti obim njegovih negativnih 

12


posljedica za obje strane u konfliktu. S druge strane, Federalna strategije zaštite okoliša 

će se u svojoj pripremi morati dotaći svih međusektorskih konflikta i ponuditi rješenje 

identificiranih okolinskih problema na način da se prilikom njihove realizacije što više 

smanji mogućnost pojave nerješivih pitanja koja u nekom narednom periodu mogu 

spriječiti ostvarenje interesa obje strane u konfliktu. Upravljanje konfliktima je proces i 

zahtijeva konstantnu pažnju odgovornih subjekata iz svih uključenih sektora. Upravljanje 

konfliktima je u biti zasnovano na pravovremenoj razmjeni informacije posebno u fazi 

planiranja aktivnosti, time ostavljajući vremena i prostora za što efikasnije ublažavanje 

posljedica konflikta. 

S tim u vezi, implementacija izrade Federalne strategije mora uzeti u obzir postojeće 

konflikte koje ostali sektori imaju sa sektorom zaštite okoliša, blagovremeno upozoriti na 

njihovo postojanje, a planiranje strateških zadataka bazirati na jednom potpuno 

participatornom odnosu sa ostalim sektorima od interesa. Participatorni proces u izradi 

Federalne strategije zaštite okoliša će biti proveden u dvije faze, i to: 

Faza 1: Identifikacija zainteresiranih strana 

Faza 2: Provedba učešća zainteresiranih strana u izradi Strategije 

Identifikacija zainteresiranih strana je obavljena u fazi pripreme Početnog izvještaja 

projekta. Identificirane grupe i njihov sastav je prikazan u početnom izvještaju (Prilog 1). 

Zainteresirane strane su svrstane u 7 osnovnih grupa, i to: 

GRUPA 1: 

GRUPA 2: 

GRUPA 3: 

GRUPA 4: 

GRUPA 5: 

GRUPA 6: 

GRUPA 7: 

Državne i entitetske vlade 

Kantonalne i općinske vlasti 

Mjerodavne javne i institucije 

Naučna zajednica 

Nevladin sektor 

Komercijalni sektor 

Međunarodna zajednica 

Identificirani su svi mogući zainteresirani partneri na čije interese bi se mogli odnositi 

rezultati Strategije. Naravno, postoje grupe zainteresiranih strana sa različitim nivoima 

utjecaja i važnosti za projekt. O ovim razlikama će se voditi računa na način da će pojedini 

partneri biti uključeni u izradu Strategije. 

Provedba učešća zainteresiranih strana u izradi Strategije na način kako je 

predstavljeno Početnim izvještajem prvenstveno osigurava potreban nivo međusektorske 

koordinacije, osigurava dovoljan broj informacija za izradu i podiže javnu svijest širenjem 

informacije o Strategiji. Učešće zainteresiranih strana će biti provedeno u tri oblika 

participacije, i to: 

• Kolaboracija; 

• Konsultacija; 

• Pružanje informacija javnosti. 

Različiti su mehanizmi provedbe navedenih oblika participacije. Na primjer, mogućim 

konfliktima u interesima pojedinih sektora i zaštite okoliša (Strategija) će se upravljati 

preko Međusektorskog koordinacionog odbora sastavljenog od predstavnika relevantnih 

ministarstava nosilaca sektorskih interesa, gdje ovakav vid participacije spada u 

kolaboraciju. Na sljedećoj slici su prikazani mehanizmi koji će se koristiti u provođenju 

participatornog procesa u okviru izrade Strategije, i to prema vrstama participacije. 

13


Slika 1: Tipovi participacije i mehanizmi za provođenje 

4.1 Kolaboracija 

Kolaboracija podrazumijeva učešće ključnih zainteresiranih strana u donošenju odluka 

vezanih za projekt. Ključna riječ u kolaboraciji je „donošenje odluka“. U okviru 

identifikacije zainteresiranih strana provedena je i analiza njihove važnosti i utjecaja na 

projekt, tako da su izdvojeni „kritični igrači“ koji mogu biti veoma važni i utjecajni za 

rezultate Strategije. Uspješnost izrade Strategije i njezine kasnije implementacije bitno 

ovisi o stupnju i načinima uključivanja ključnih zainteresiranih strana u proces izrade i 

donošenja odluka. Uobičajena prepreka uspješnoj implementaciji nekog strateškog plana 

je neuključivanje njezinih ciljeva i mjera u druge sektorske strategije. Zaštita okoliša 

uveliko ovisi o aktivnostima u drugim sektorima, koji ako nisu usklađeni sa ciljevima 

zaštite okoliša, mogu da doprinesu daljoj degradaciji. Jednako, zanemarivanje strateških 

opredjeljenja drugih sektora, pri izradi Strategije, umanjuje mogućnosti uspješne 

implementacije. 

Dva su kolaborativna mehanizma koja će biti primijenjena u participatornom procesu 

izrade Strategije, i to: 

• Međusektorski koordinacioni odbor; i 

• Pojedinačne konsultacije. 

Međusektorski koordinacioni odbor je sastavljen od predstavnika zainteresiranih strana 

identificiranih kao „ključni igrači“. Cilj rada odbora je upravljanje mogućim konfliktima 

nastalim prilikom izrade. Grupa će biti proglašena od strane Federalnog ministarstva 

okoliša i turizma, a članove će na zahtjev spomenutog ministarstva u članstvo delegirati 

institucije zastupljene u odboru. Članovi odbora će svojim mišljenjima i odlukama 

zastupati stavove institucija iz kojih dolaze. U odboru će biti zastupljeni sektori: 

Energetike; Industrije; Rudarstva; Poljoprivrede; Šumarstva; Vodoprivrede; Koncesija; 

Europskih integracija; Financija; Prostornog uređenja; Zdravstva; Prometa i komunikacija i 

Turizma. Odbor će imati sljedeći sastav: 

14


Pozicija Sektor Ministarstvo 

1 Okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

2 Okoliš Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

3 Energetika Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 

4 Industrija Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 

5 Rudarstvo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 

6 Poljoprivreda Federalno ministarstvo polj., vod. i šum. 

7 Šumarstvo Federalno ministarstvo polj., vod. i šum. 

8 Vodoprivreda Federalno ministarstvo polj., vod. i šum. 

9 Koncesije Komisija za koncesije Federacije BiH 

10 Europskih integracije Direkcija za Europske integracije 

11 Financije Federalno ministarstvo financija 

12 Prostorno uređenje Federalno ministarstvo prostornog uređenja 

13 Zdravstvo Federalno ministarstvo zdravstva 

14 Prom. i komunikacije Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 

15 Turizam Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

Međusektorski koordinacioni odbor će se sastati jednom, i to na odvojenom okruglom 

stolu, koji će se organizirati deset dana nakon održavanja treće radionice na kojoj će se 

prezentirati prijedlog ciljeva i mjera koje donosi Strategija. Svi članovi odbora će također 

prisustvovati i trećoj radionici kako bi bili informirani o prijedlogu ciljeva i mjera, i pripremiti 

se za okrugli sto. Okrugli sto će pokušati dati odgovor na ublažavanje posljedica konflikata 

čije je pojavljivanje na površini bilo isprovocirano prijedlogom ciljeva i mjera. 

Pojedinačne konsultacije u svrhu upravljanja konfliktima će biti organizirane u slučaju da 

okrugli sto ne ponudi rješenje za ublažavanje posljedica konflikta. Na pojedinačne 

konsultacije će biti pozvani samo predstavnici sektora koji su direktno u određenom 

konfliktu sa zaštitom okoliša. Broj pojedinačnih konsultacija će zavisiti od nivoa 

ublažavanja konflikata koji se već dostigao ranije spomenutim mehanizmima. 

4.2 Konsultacija 

Drugi vid participatornog procesa koje će biti implementiran u okviru izrade Strategije je 

konsultacija, koja za razliku od kolaboracije sa sobom ne nosi mehanizme za donošenje 

odluka već isključivo služi u svrhu razmjene informacija. Pri definiranju načela i smjernica, 

ocjeni stanja okoliša, uspostavljanju ciljeva i mjera, kao i njihovom rangiranju vrlo važnu 

ulogu će imati informacije dobivene od strane predstavnika šireg kruga zainteresiranih 

strana koji su kako tehnički, tako i institucionalno uključeni u pojedine problematike bitne 

za zaštitu okoliša. Konzultativni mehanizmi koji će biti primijenjeni u izradi Strategije su 

sljedeći: 

• Radne grupe; 

• Radionice; i 

• Pojedinačne konsultacije. 

Radne grupe će se uspostaviti u cilju osiguranja najboljeg kvaliteta stručnog doprinosa 

izradi Strategije, a preko kojih se planira angažiranje stručnjaka iz svih oblasti koje 

tretiraju Strategije. Formirat će se radne grupe za svaku strategiju posebno. Radne grupe 

surađuju sa stručnim timovima na identifikaciji stanja okoliša problema, izradi ciljeva, 

određivanju prioriteta i izradi plana. Planirano je da se radne grupe uključe u postupak 

izrade Strategija u svim njezinim fazama (Vizija, Načela i smjernice, Ocjena stanja 

okoliša, Ciljevi i mjere i Rangiranje prioriteta). 

15


Radne grupe sačinjavaju stručnjaci iz oblasti od interesa Strategije, a koji dolaze iz 

stručnih institucija osim Federalnog ministarstva okoliša i turizma. 

Zadatak radnih grupa je da Stručne timove snabdijevaju potrebnim informacijama za 

izradu Strategije. Komunikacija sa radnim grupama će se obavljati preko unaprijed 

pripremljenih upitnika, koje će članovi radnih grupa ispuniti i poslati natrag stručnim 

timovima. Na ovakav način se osigurava aktivno učešće šireg kruga relevantnih 

zainteresiranih strana u izradi Strategije. 

Predloženi sastav radnih grupa je prikazan ranije u Poglavlju 3.3 Stručni rad na projektu. 

Radionice imaju jednu od ključnih uloga kako u stručnom dijelu izrade Strategije tako i u 

procesu uključivanja javnosti u izradu. Preliminarne rezultate postignute implementacijom 

specificiranih koraka u izradi strategije potrebno je diskutirati sa kako sa ključnim tako i sa 

ostalim zainteresiranim stranama, i na taj način ih uključiti u proces izrade Strategije. 

Jedan od mehanizama ovog pristupa su konsultacije sa zainteresiranim stranama tokom 

radionica, koje će se upriličiti nakon završetka svakog koraka. Obaveza stručnog tima će 

biti da opravdane primjedbe i sugestije uvaži i napravi izmjene na dokumentu koji je bio 

ponuđen na diskusiju. Iako je projektnim zadatkom tražena organizacija javnih rasprava, 

dva puta, ovom metodologijom planirano je održavanje četiri radionice, čiji su ciljevi 

pojašnjeni u donjoj tabeli. Na dvije od četiri radionice, će biti predstavljen napredak na 

projektu, kako je zahtijevano Projektnim zadatkom. 

AKTIVNOST CILJ TERMIN 

Prva radionica Predstavljanje napretka na projektu- 16/04 

Početnog izvještaja 

Diskusija o viziji, načelima i 

smjernicama 

Druga radionica Diskusija o stanju okoliša i 20/06 

posljedicama 

Treća radionica Predstavljanje napretka na projektu- 18/09 

Naprednog izvještaja 

Diskusija i ciljevima i mjerama, 

rokovima i proračunu 

Četvrta radionica Diskusija i prioritetima i cjelokupnom 12/11 

dokumentu. 

Metodologija radionica i način na koji će se diskutirati ključna pitanja po pojedinim fazama 

izrade je prikazana u Poglavlju 5. Metodologija i smjernice za postizanje kompatibilnosti. 

Pojedinačne konsultacije u sklopu konzultativnog dijela učešća javnosti u izradi 

Strategije služe kao dodatni mehanizam za pribavljanje pojedinačnih informacija. U 

slučaju da se do određenih tematskih podataka nije moglo doći putem gore navedenih 

konzultativnih mehanizama, održat će se pojedinačne konsultacije sa relevantnim 

zainteresiranim stranama i na taj način premostiti informativni nedostatak. Broj 

pojedinačnih konsultacija je u ovom trenutnu nemoguće precizirati, a zavisit će od nivoa 

prikupljenih informacija. 

4.3 Informiranje javnosti 

Ovaj vid participacije predstavlja jednosmjerni protok informacija od strane Tima 

zaduženog za izradu Strategije ka široj javnosti. Mehanizmi za provođenje ove vrste 

participacije su: web stranica projekta; sredstva javnog informiranja; posebno štampani 

časopis; i sl. U nastavku se daje pregled tehnika koje će se koristiti. 

16


CILJNA 

GRUPA 

Šira javnost 

CILJ TEHNIKA TERMIN 

Upoznavanje javnosti sa napretkom 

na izradi strategije i rezultatima 

analize stanja okoliša i posljedica, 

kao i mjera koje se u tom pogledu 

trebaju poduzeti 

Web 

stranica 

Ministarstv 

a 

Web 

stranica 

mreže 

nevladinih 

organizacij 

a «Eko- 

Mreža» 

Tokom cijelog projekta, 

ažuriranje stranice 

najmanje jednom 

mjesečno na početku 

mjeseca, i obavezno 

nakon održavanja 

radionica odnosno 

konačnog prihvaćanja 

rezultata 

Tokom cijelog projekta, 

slanje informacija o 

događajima vezanim za 

izradu Strategija 

najmanje jednom 

mjesečno na početku 

mjeseca, i obavezno 

nakon održavanja 

radionica odnosno 

konačnog prihvaćanja 

rezultata 

Mediji 

Zainteresirane strane 






Informiranje medija o planiranim 

aktivnostima i dinamici projekta, sa 

fokusom na dinamiku izrade 

dokumenata i održavanja radionica 

na kojima mogu sudjelovati 






Upoznavanje zainteresiranih strana 

sa metodologijom izrade strategije, 

ulogom zainteresiranih strana, te 

stanjem okoliša i posljedicama 

Mailing 

lista 

Konferencij 

a za 

štampu 

Saopćenje 

za medije 

Mailing 

lista 

Časopis 

Dostava rezultata 

analize o stanju okoliša 

i posljedicama, te 

ciljevima i mjerama. 

Organizacija 

konferencije za štampu 

- okolišni problemi 

Organizacija 

konferencije za štampuciljevi 

i mjere 

Saopćenje će biti 

pripremljeno i poslano 

medijima u pisanoj 

formi, u roku od 7 dama 

od odobravanja 

Početnog izvještaja . 

Preliminarni datum 15 

mart. 

Dostava rezultata 

analize o stanju okoliša 

i posljedicama, te 

ciljevima i mjerama. 

Štampanje dva broja 

časopisa „Vjesnik 

održivosti -1. brojmetodologija, 

uloga 

dinamika-priprema 

mjesec mart, podjela 

prva radionica 

17


CILJNA 

GRUPA 

CILJ TEHNIKA TERMIN 

2. broj- stanje okoliša i 

posljedice, vizija, 

priprema mjesec 

oktobar, nakon 

usvajanja Izvještaja o 

stanju okoliša, i ciljeva i 

mjera, podjela zadnja 

radionica 

Također, informacije o procesu izrade Strategije će se javnosti prenositi i putem radionica, 

gdje će se u uvodnom dijelu tri od četiri radionice prezentirati aktualni progres na projektu. 

4.4 Pomoćna aktivnost 

Osposobljavanje zainteresiranih strana za učešće u izradi strategije će biti promatrano 

kao pomoćna aktivnost uključenju javnosti u izradu Strategije. Postoje dvije podvrste 

jačanja kao vida participacije: trening i jačanje kroz akciju. Trening će biti proveden 

isključivo u svrhu efikasnog upoznavanja svih uključenih u izradu strategije sa pristupom 

strateškom planiranju zaštite okoliša. U tu svrhu će se izvesti program obuke za sve 

članove stručnih timova i službenike ministarstva, nakon odobrenja početnog izvještaja, a 

prije početka rada radnih grupa. 

Obuka će obuhvatiti sljedeće: 

• Metodologija na izradi strategije (Određivanje vizije, DPSIR i indikatori); 

• Organizacija i dinamika rada; i 

• Načini komunikacije sa javnošću. 

Rad u radnim grupama i učešće na radionicama predstavlja vid jačanja kroz akciju. 

5 Metodologija i smjernice za postizanje kompatibilnosti 

Kod definiranja metodologije i smjernica za izradu strategije i postizanje kompatibilnosti 

projektni tim se rukovodio sljedećim: 

• Obaveznom sadržaju strategija propisanom kroz set zakona o okolišu, te projektni 

zadatak; 

• Zahtjevom iz projektnog zadatka, da se osigura integracija sektorskih strategija u 

cjelovitu strategiju; 

• Metodologijom danom u ponudi; 

• Informacijama o sadašnjem nivou razvoja planske i druge referentne 

dokumentacije; 

• Smjernicama za provedbu analize stanja okoliša - DPSIR 1 , te načinom korištenja 

indikatora EEA (CSI indikatori), kao i drugih relevantnih indikatora; i 

• Smjernicama za razvoj Strategija i strateškog promišljanja objavljenih od strane 

Vlade Ujedinjenog kraljevstva, Ureda za strateško planiranje, Strategy Survival 

Guide, 2004; 

1 

http://www.ceroi.net/reports/arendal/dpsir.htm 

18


Iz navedenih dokumenata i uputa proizlazi nekoliko ključnih principa koje je projektni tim 

slijedio: 

• Strategije treba da definiraju: viziju, načela i smjernice, stanje okoliša i posljedice, 

te ciljeve i mjere; 

• Za ocjenu stanja okoliša treba koristiti DPSIR2 analizu, u okviru kojih se za opis 

uzroka (Pressure), stanja (State) ili aktivnosti društva (response) koriste CSI 

indikatori EEA ili neki drugi mjerodavni. Veza indikatora CSI i DPSIR se daje u 

Prilogu br 5.; 

• Ocjena stanja okoliša se daje za «pedosferu», «hidrosferu», «atmosferu» i 

«biosferu»; i 

• U sve faze razvoja strategije treba uključiti javnost i to informiranjem javnosti i 

prikupljanjem povratnih informacija od javnosti. 

Sadržaj strategija propisan zakonom i zahtijevani iz projektnog zadatka se može grupirati 

na sljedeći način: 

2 

Driving forces of environmental change, Pressures on the environment, State of the environment Impacts on population, 

economy, ecosystems, Response of the society 

19


Načela 

smjernice: 

i 

Federalna strategija zaštite okoliša 

Federalna strategija 

zaštite prirode 

Federalna strategija zaštite 

zraka 

Načela i smjernice zaštite okoliša - - - 

Federalna 

strategija 

upravljanja otpadom: 

Stanje i 

posljedice: 

Obrazloženje o sadašnjem stanju 

okoliša ustanovljeno na osnovu 

naučnih iskustava i informacija; 

Stanje okoliša treba promatrati kroz 

sljedeće komponente: hidrosferu, 

pedosferu, biosferu i atmosferu. 

Vrijednosti, stupanj očuvanja/ 

ugroženosti, nivo zaštite: 

-Biološke raznolikosti (flora, fauna, 

staništa, ekološke mreže i koridori) 

-Geološke raznolikosti 3 (geološke, 

geomorfološke, hidrogeološke 

pojave) 

-Prirodno naslijeđe (prirodna 

područja, nacionalni parkovi, 

spomenici prirode, pejzaži, okolišno 

osjetljiva područja (ESA)4 

Kvaliteta zraka: Situacija i 

trendovi u skladu sa EEA, 

prihvaćenim direktivama i 

smjernicama Indikatori, 

Praćenje stanja kvalitetamonitoring 

Emisije u zrak: (EEA 

metodologija): EEA i UNFCCC 

obaveze, Mogućnosti 

udovoljavanja graničnim 

vrijednostima emisija 

Količina, te načini postupanja 

(prikupljanje, obrada i tretman), 

za industrijski otpad, 

komunalni otpad, medicinski 

otpad, otpad iz poljoprivrede i 

šumarstva 

Ciljevi 

mjere: 

i 

Ciljeve koji se moraju ostvariti u 

planiranom periodu; 

Zadatke i dužnosti koje treba obaviti 

radi ostvarenja ciljeva, redoslijed 

planiranih aktivnosti i krajnji rok za 

Za gore navedene oblasti opisati: 

-Nivo monitoringa (Sistem za 

promatranje, prikupljanje podataka, 

registraciju i procjenu pejzaža, vrsta, 

minerala i područja sa prirodnim ili 

približno prirodnim karakteristikama) 

Institucionalna, pravna i ekonomska 

pitanja 

-Istraživanje i obrazovanje 

Dugoročne i srednjoročne zadatke 

na: 

Zaštiti, očuvanju prirodnih područja, 

pejzaža, zaštićenih vrsta, minerala, 

Uspostavljanju i održavanju ekološke 

Ciljeve koji se moraju ostvariti 

u planiranom periodu; 

zadatke i dužnosti koje treba 

obaviti radi ostvarenja ciljeva, 

redoslijed planiranih aktivnosti i 

Koncept upravljanja otpadom 

(prevencija, odvajanje, 

prikupljanje, transport, konačni 

tretman), za sve kategorije 

otpada 

3 

Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi i čini sastavni dio pejzaža. 

Geološka raznolikost je raznolikost geoloških pojava, objekata i struktura te procesa koji stvaraju pejzaž, stijene, minerale, fosile i tla. 

4 

Okolinski osjetljiva područja -Environmentally Sensitive Areas (ESA) su ruralna područja sa posebnim pejzažnim, prirodnim i historijskim vrijednostima ugrožena poljoprivrednim aktivnostima. 

20


Federalna strategija zaštite okoliša 

implementaciju; 

Sredstva i metode za ostvarivanje 

postavljenih ciljeva sa naznačenim 

planiranim izvorima financiranja, 

Naznačena područja u kojima su 

potrebni posebni instrumenti zaštite 

okoliša, kao i sadržaje takvih 

instrumenata. 

U okviru ciljeva, pored ostalih treba 

posebno tretirati i skup ciljeva i mjera 

koji će omogućiti F BiH 

prilagođavanje načelu održivog 

razvoja i procesu stabilizacije i 

pridruživanja BiH EU. 

Federalna strategija će između 

ostalog dati i odgovor kako da se 

ukupni sistem sakupljanja i 

sređivanja podataka i informacija 

unaprijedi u cilju boljeg izvještavanja 

o stanju okoliša. 


zaštite prirode 

mreže i koridora, 

Revitalizacije oštećenih područja, 

Istraživanju i obrazovanju, 

popularizaciji i obrazovanju, 

Uspostavi sistemskog praćenja i 

promatranja (Monitoringa) 


zraka 

krajnji rok za implementaciju; 

sredstva i metode za 

ostvarivanje postavljenih ciljeva 

sa naznačenim planiranim 

izvorima financiranja, 

naznačena područja u kojima 

su potrebni posebni instrumenti 

zaštite zraka, kao i sadržaje 

takvih instrumenata. 

U mjerama minimalno 

obuhvatiti : ciljeve i mjere za 

sanaciju zagađenog zraka, 

prijedlog mreže stanica, 

institucionalne, i druge mjere. 

Federalna 

strategija 

upravljanja otpadom: 

Ciljevi i mjere u pogledu 

smanjenja pojedinih kategorija 

otpada 


konačnog tretmana i zbrinjavanja 

svih kategorija otpada 

Ciljevi i mjere za unaprjeđenje 

planiranja u ovoj oblasti 


stvaranja odgovornosti 

proizvođača i vlasnika otpada 


Stvaranje berze otpada 


informiranja, edukacije i 

podizanja svijesti 

Ciljevi i mjere u pogledu razvoja 

pravni i ekonomskih 

instrumenata (sankcije, naknade 

poticaji, i sl.) 

Za sve ciljeve i mjere treba 

definirati odgovornost i moguće 

izvore financiranja. 

21


Sadržaji svake od strategija jasno upućuju na strukturu svake od njih. 

Vizija je zajednička za sve strategije, te je sastavni dio cjelovitog dokumenta Strategija 

zaštite okoliša. 

Načela i smjernice, premda su specificirani samo u sadržaju Strategije za okoliš, oni 

trebaju biti sastavni dio svake od strategija, jer su već setom zakona o okolišu prihvaćena 

neka od načela. 

Stanje okoliša, je sastavni dio svake strategije, čiji je očekivani sadržaj već gotovo 

specificiran. U nekim Strategijama izostaje naglasak na institucionalna, pravna i pitanja 

zakonskih instrumenta, pa i obrazovanja, dok je to u nekim specificirano. Prema 

Smjernicama za provedbu analize stanja okoliša, stanje okoliša treba sagledati kroz: 

• Stanje fizičkog okoliša (stanje vode, zraka, prirode i sl) 

• Stanje sektora (institucionalna pitanja, pravna, ekonomski instrumenti, 

obrazovanje i sl.) 

Oba aspekta treba sagledati u svim strategijama, dakle Stanje okoliša se određuje za 

svaku od strategija posebno, primjenom iste metodologije i formi, što omogućava 

jednostavnu integraciju u cjeloviti dokument. 

Prema informacijama, dobivenim iz Ministarstva PVŠ, ministarstvo je u završnoj fazi 

izrade projektnog zadatka za izradu Strategije za zaštitu voda. Imajući u vidu, da 

Ministarstvo privodi kraju aktivnosti na izradi projektnog zadatka, za očekivati je skori 

početak aktivnosti na izradi Strategije za zaštitu voda. Stoga je metodologijom rada na 

izradi Strategije zaštite okoliša predviđeno da se postigne maksimalna koordinacija, kako 

bi se informacije dobivene u procesu izrade Strategije za zaštitu voda, mogle integrirati u 

Strategiju za zaštitu okoliša, i obrnuto. Koordinacija se planira ostvariti kroz rad 

Međusektorskog koordinacionog odbora i radnih grupa. Predloženi članovi Radne grupe 

za hidrosferu su predstavnici Ministarstva za PVŠ i JP za Slivove Jadranskog mora. 

Za identifikaciju stanja i problema u oblasti «pedosfere», također se predlaže radna grupa 

čiji su članovi bili uključeni u izradu Strategije za poljoprivredu, ili su stručnjaci za tu 

oblast. Na taj način se želi postići kvalitetna obrada ove problematike, i maksimalna 

integracija prethodno ostvarenih rezultata. 

Ciljevi i mjere, su prema metodologiji DPSIR, «Response» ili odgovor društva na 

problem identificiran u prethodnom koraku (Određivanju stanja). Stoga je moguće da broj 

ciljeva i mjera bude veći od onog koji je specificiran kao obavezni dio sadržaja. Ciljevi i 

mjere se također određuju za svaku strategiju posebno, ali primjenom iste metodologije. 

Na ovaj način osigurana je integracija sektorskih strategija u cjelovitu strategiju i izdvojeni 

su jasni i zajednički koraci u implementaciji projekta. 

22


Slika 2: Koraci na implementaciji projekta, komponente projekta 

Slika 3: Povezanost komponenti na izradi strategije 

23


Svaki od navedenih koraka postaje jedan od zadataka koji treba riješiti. Metodološki svaki 

od zadataka podrazumijeva: stručni rad na projektu, konsultacije sa javnošću i rad na 

izradi pisanih dokumenata, kako je prikazano na sljedećoj slici. 

5.1 Određivanje vizije 

Slika 4: Komponente radnih zadataka 

Ključni dio razvoja strategije i određivanja smjera je artikulacija vizije o željenom statusu 

ubuduće. Vizija na sažeti način opisuje svijet kakav bismo željeli da postoji. 

Određivanje vizije će se raditi u sklopu prve radionice. Stručni timovi će pripremiti nacrt 

vizije, koji će biti predočen sudionicima radionice, odnosno zainteresiranim stranama. 

Slika 5: Komponenta 1: Vizija, načela i smjernice 

24


5.2 Postavka načela i smjernica zaštite okoliša 

Strateškim dokumentima svaka zemlja postavlja načela i smjernice, kojima će se 

rukovoditi u razvoju planova, zakona i konkretnih akcija na njezinom provođenju. Imajući u 

vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima održivog razvoja, 

da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu zakona već ima odabran 

set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH integracija u EU, napraviti će se analiza 

svih principa i smjernica koje proizlaze iz ovih obaveza te razraditi ona koja su već 

utemeljena u setu zakona o okolišu F BiH. Predstavljanje, diskusija i usvajanje na prvoj 

radionici. 

5.3 Smjernice za ocjenu stanja okoliša 

Kako bi se definirali ciljevi i aktivnosti koje se trebaju provesti u okviru Strategije, potrebno 

je izvršiti analizu uzroka i problema, odnosno stanja okoliša i posljedica. Analiza se odnosi 

na stanje okoliša u fizičkom, institucionalnom i pravnom, te ekonomskom smislu. 

Za ocjenu stanja, za sve sektorske strategije, koristiti će se DPSIR metoda. To je metoda 

koji prikazuje interakciju između društva i okoliša, a radi se u dvije faze. Prva korak se 

odnosi na definiranje stanja, dok drugi na ciljeve i aktivnosti. 

Prva faza: 

Okolnosti, koje ustvari predstavljaju društveno-ekonomske i društveno-kulturne okolnosti, 

koje stimuliraju ljudske aktivnosti i mogu povećati ili ublažiti utjecaje na okoliš. Okolnosti 

mogu biti sljedeće: 

• Stanovništvo; 

• Transport; 

• Privreda (Industrija, Rudarstvo, Energetika, Poljoprivreda (stočarstvo i ratarstvo), 

Šumarstvo, Turizam); i drugo 

Uslijed gore navedenih okolnosti nastaju Uzroci problema u okolišu. Ti uzroci mogu biti 

emisije u tlo, emisije u vodu, emisije u zrak, otpad, iskorištavanje resursa, buka itd. 

Posljedice gore navedenih uzroka se ogledaju u Stanju okoliša. Stanje okoliša 

predstavlja kvaliteta voda (površinskih, podzemnih, morskih), kvaliteta zraka, kvaliteta tla 

itd. 

Na osnovu stanja okoliša nastaju određene Posljedice po stanovništvo, privredu, 

ekosisteme i druge funkcije okoliša. Na primjer, ukoliko voda nije pogodna za piće, može 

doći do negativnih posljedica po ljudsko zdravlje. 

Ova struktura dakle povezuje sve elemente procesa donošenja odluka, i omogućava 

sagledavanje šire slike stanja. Na primjer, moguće je sagledati da li postoje okolnosti čiji 

su rezultat isti uzroci problema u okolišu Da li postoje okolnosti koje rezultiraju u 

različitim uzrocima, ali imaju iste posljedice Itd. 

Strategija će dakle pratiti ovu strukturu i koristiti jednostavan jezik, te će krajnji rezultat biti 

dokument koji je lako razumljiv od strane svih njegovih korisnika. 

25


Ocjena stanja će predstavljati osnovu za definiranje ciljeva i bit će predstavljena na drugoj 

radionici. 

Slika 6: Komponenta 2: Identifikacija stanja 

26


STANJE OKOLIŠA I POSLJEDICE 

RB. OKOLNOSTI UZROCI STANJE OKOLIŠA POSLJEDICE 

Tabela 1: Tabela stanja i posljedica 

27


5.4 Postavka ciljeva i mjera 

Za dostizanje željenog stanja opisanog u viziji, potrebni su strateški ciljevi i mjere koje 

treba ispuniti da bi se vizija ostvarila. Nakon finalizacije prvog koraka, odnosno nakon što 

se odredi stanje okoliša i posljedice koje su rezultat tog stanja, započinje drugi korak. 

Drugi korak će imati sljedeću strukturu: 

• Na prvom mjestu, na osnovu vizije koja se treba postići, definiraju se Ciljevi koje je 

potrebno ispuniti da bi se ta vizija ostvarila. U fazi određivanja ciljeva se treba više 

fokusirati na traženje odgovora na pitanje «šta » nego «kako». 

• Na drugom mjestu, definiraju se Mjere koje je potrebno poduzeti da bi se ranije 

identificirani ciljevi postigli, te da bi se definirano stanje okoliša poboljšalo, ukoliko 

je loše, ili očuvalo, ukoliko je dobro. 

Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te ratifikacijom međunarodnih 

konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka izvršit će se njihova 

analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. Također, posmatrat će se i ciljevi 

definirani konvencijama koje su stupile na snagu a BiH ih nije ratificirala. Ovakav opći 

pristup će se primijeniti kod svih sektorskih strategija što će omogućiti laku integraciju 

definiranih ciljeva u cjeloviti dokument, odnosno Strategiju zaštite okoliša. 

Postupak koji vodi do iznalaženja mjera za rješavanje okolišnih problema prikazan je na 

slici 7 i bit će prezentiran na trećoj radionici (slika 8). 

Slika 7: Određivanje ciljeva i mjera 

28


Slika 8: Struktura radionice na kojoj se raspravlja o ciljevima i mjerama 

RB. CILJ MJERE 

1. 

Tabela 2: Tabela ciljeva i mjera 

29


6 Vremenski plan, odgovornosti i sredstva za implementaciju strategije 

6.1 Akcioni plan i rokovi za implementaciju strategije 

Za ostvarenje svakog pojedinačnog cilja iz skupa postavljenih ciljeva određen je skup 

mjera za koje treba dati opis, vrijeme realizacije, odgovornost za provođenje i procjenu 

iznosa potrebnog za realizaciju. Također će se odrediti niz mjera kratkoročne, 

srednjoročne i dugoročne naravi. 

RB. CILJ 

MJERE 

VRIJEME 

IZVRŠENJA 

POTREBNA 

SREDSTVA 

ODGOVORNOST 

1. 

Tabela 3: Akcioni plan 

Mjere treba da sadrže odgovore na sljedeća pitanja: 

Šta ćemo učiniti; 

Kada; i 

Kojim sredstvima 

Mjere trebaju biti: 

Prigodne - rješavaju ključne probleme i daju očekivani rezultat; 

Ostvarive - u odnosu na raspoložive potencijale; i 

Prihvatljive – podržavaju ih nadležne institucije koje ih trebaju provesti u djelo. 

U cilju ispunjavanja ovih uvjeta u nastavku se obrazlaže postupak odabira prioritetnih 

problema koje treba rješavati, te rangiranja mjera koje su planiranje za rješavanje tih 

problema. 

6.2 Upute za rangiranje Uzrok/Posljedica matrica 

U prvom koraku DPSIR analize definirano je stanje okoliša i posljedice, te su prepoznati 

uzroci toga stanja. S obzirom da postoje mnogobrojni uzroci problema u okolišu, 

potrebno ih je ocijeniti/rangirati kako bi se dobila lista uzroka problema poredanih po 

njihovom značaju, tj. po težini posljedica koje imaju na okoliš, privredu, stanovništvo i sl. 

Na taj način, prema dobivenoj rang listi uzroka problema, moći će se izdvojiti oni uzroci 

koji su prioritetni u odnosu na ostale uzroke. 

30


Prema tome, nakon što smo definirali uzroke problema u okolišu (na osnovu DPSIR 

indikatora), potrebno ih je ocijeniti prema značaju/težini njihovih posljedica. 

Ocjenjivanje uzroka problema u okolišu vrši se u odnosu na četiri kriterija/posljedice, i 

to posljedice po: ljudsko zdravlje, biodiverzitet, socio-ekonomski gubitak i opće okruženje. 

Svakom od te četiri ključne posljedice je dodijeljen težinski faktor: 

1) LJUDSKO ZDRAVLJE (težinski faktor 4) 

2) BIODIVERZITET, (težinski faktor 3) 

3) SOCIO-EKONOMSKI GUBITAK i (težinski faktor 2) 

4) OPĆE OKRUŽENJE- prekogranični utjecaj (težinski faktor 1) 

KORACI prilikom rangiranja: 

KORAK 1) 

Značaj svakog pojedinačnog uzroka ocijenjen je (ocjena od 1- 4)* u odnosu na svaku od gore 

navedene četiri osnovne posljedice. 

*Ocjena 1 - Nema problema (nepoznat problem) 

*Ocjena 2 - Slabiji problem 

*Ocjena 3 - Umjereni problem 

*Ocjena 4 - Značajniji problem 

KORAK 2) Ocjene su pomnožene za relevantnim težinskim faktorima posljedica (npr. ocjena 4 x 

težinski faktor 4 = 16) 

KORAK 3) Suma ovih umnožaka za svaki pojedinačni uzrok problema predstavlja kvantificiran 

ZNAČAJ pojedinačnog uzroka. 

(ovdje navesti naziv oblasti koja se tretira, npr. Voda) 

Uzrok* 

Značaj 

LJUDSKO 

ZDRAVLJE 

BIODIVERZITET 

Posljedica 

SOCIO-EKONOMSKI 

GUBITAK 

OPĆE 

OKRUŽENJE 

Uzrok I 34 4x4 3x3 2x3 1x3 

Uzrok II 24 4x3 3x2 2x2 1x2 

Uzrok III 26 4x3 3x3 2x3 1x2 

Uzrok IV 30 4x3 3x3 2x3 1x3 

Tabela 4: Primjer Uzrok/Posljedica matrice 

* U ovoj koloni navesti uzroke problema tj. Zagađenja, definirane u prethodnom koraku odnosno DPSIR 

analizi 

U prethodno danom primjeru rang lista uzoraka problema u okolišu bi bila sljedeća: 

31


1. Uzrok I – 34 boda 

2. Uzrok IV – 30 bodova 

3. Uzrok III – 26 bodova 

4. Uzrok II – 24 boda 

To praktično znači da je Uzrok I, taj kojeg prioritetno treba rješavati. 

6.3 Rangiranje prioritetnih mjera 

Analizom okolnosti, uzroka, stanja okoliša i posljedica (eng. Driving Force-Pressure-State- 

Impact ili DPSI, vidi poglavlje 4.3.) dolazi se do saznanja o ključnim problemima u okolišu. 

Identificiranih okolišnih problema i njima odgovarajućih posljedica će vjerojatno biti veliki 

broj, te se oni moraju rješavati putem različitih mjera koje dovode do određenog cilja. 

Obzirom na mogućnost postojanja širokog dijapazona mjera potrebno je koncentrirati se 

na mjere koje rješavaju prioritetne probleme (uzroke) definirane kroz višekriterijalni 

postupak (vidi Tabelu 4 – poglavlje 6.2). Međutim, treba se koncentrirati na one probleme 

(uzroke) za koje je bitno urgentno rješavanje. 

Rješavanje tih problema (uzroka) predstavljat će ujedno i ciljeve kojima će se postići 

ostvarenje vizije o zaštiti okoliša u FBiH. Postizanje ciljeva je odgovornost zajednice, 

putem definiranja adekvatnih mjera za poboljšanje stanja okoliša ili sprečavanja daljeg 

pogoršavanja okoliša (eng. Response analysis ili R). 

Mjere su načini za postizanje konkretnih ciljeva (prioritetnih ciljeva) u kratkoročnom 

srednjoročnom i dugoročnom periodu. One su instrumenti za korištenje resursa kako bi se 

postigao konkretan cilj. Mjera za rješavanje konkretnih ciljeva može biti više. 

Najzahtjevnije je određivanje prioriteta i odabir mjera koje će se sprovesti. Odluke o 

određivanju prioritetnih mjera koje će biti predmet investicija treba da se temelje na 

eksplicitnim kriterijima ocjenjivanja. 

KORACI prilikom rangiranja mjera su sljedeći: 

1. Definiranje kriterija; 

2. Određivanje vrijednosti (težinskog faktora) za svaki kriterij; 

3. Bodovanje predloženih mjera; 

4. Određivanja značaja (prioriteta) pojedinih mjera putem investicione matrice; i 

5. Rangiranje mjera i izrada liste mjera po redu prioriteta. 

Korak 1: Definiranje kriterija 

Postupak rangiranja mjera i utvrđivanja prioriteta bit će objektivniji i racionalniji kroz izradu 

unaprijed određenih i jasno definiranih investicionih kriterija. Investiciono-orijentirani 

kriteriji razmatraju se radi odabira prioritetnih mjera čiji je osnovni cilj najefikasnije 

rješenje okolišnih probleme u okviru ograničenih financijskih resursa. Iznimno je važno da 

izbor mjera podrže vjerodostojni, tačni i relevantni podaci. 

U svrhu rangiranja prioritetnih mjera korišten je višekriterijalni pristup. Definirano je pet 

kriterija, i to: 

• Korist po stanovništvo i okoliš; 

• Ekonomski razvoj; 

• Financijska održivost; 

32


• Izvodljivost; i 

• Način finansiranja. 

Korak 2: Određivanje vrijednosti (težinskog faktora) za svaki kriterij 

Svakom od ovih 5 kriterija je dodijeljen težinski faktor, tako da sada imamo: 

Težinski 

Kriterij 

faktor 

1) KORIST PO STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ 5 

2) EKONOMSKI RAZVOJ 4 

3) FINANCIJSKA ODRŽIVOST 3 

4) IZVODLJIVOST 2 

5) NAČIN FINANSIRANJA 1 

Tabela 5: Tabela težinskih faktora 

Dodjela ovakvih težinskih faktora pojedinim kriterijima izvršeno je prema njihovom značaju 

što je opisano u donjoj tabeli. 

Kriterij 

Koristi po 

stanovništvo i 

okoliš 

(težinski faktor 5) 

Ekonomski razvoj 


Financijska 

održivost 


Opis 

• Obuhvaća raspon do kojeg mjera/aktivnost korigira opasne uvjete koji 

utječu na zdravlje, život ili imovinu stanovništva 

• Obuhvata raspon do kojeg mjera/aktivnost poboljšava zajednicu 

estetski i kulturno, na primjer kroz zaštićene pejzaže 

• Utjecaj ili korist (u odnosu na kvalitet okoliša) koja se očekuje od 

realizacije aktivnosti / projekta 

Dva su pod-kriterija: 

- Gruba ocjena postojećih ili očekivanih gubitaka po okoliš koji se 

mogu spriječiti realizacijom predloženih mjera; ova informacija je 

vezana za matrice «problem/utjecaj» kojima je definiran okolišni 

prioritet projekta. 

- Gruba ocjena poboljšanja vrijednosti okolišnih resursa koje se 

mogu postići projektom, kao što su: dodatno povećanje 

produktivnosti, mogućnost rekreacije, ili jednostavno, poboljšanje 

okoliša koji služi zajednici. 

• Obuhvata raspon do kojeg mjera/aktivnost koristi cijeloj zajednici, 

odnosno zadovoljava posebne potrebe socijalno ugroženih, starijih, 

manjina ili osoba s invaliditetom, te doprinosi stabilizaciji i revitalizaciji; 

• Obuhvata raspon podrške ili protivljenja zajednice; 

• Obuhvaća raspon do kojeg mjera/aktivnost potiče ekonomski razvoj i 

otvaranje novih radnih mjesta: 

Ocjena doprinosa mjera na privredna područja i na sektore koji je 

čine (npr. turizam, rekreacija, ribarstvo, itd.). Naglasak treba staviti 

na grupe stanovništva koje najviše dobivaju projektom te grubo 

ocijeniti direktnu korist za populaciju sa niskim prihodima. 

• Raspoloživost financijskih resursa za realizaciju i ocjena kapaciteta 

mjera projekta / aktivnosti za ostvarivanje prihoda iz naknada. Ocjena 

interakcije mjera projekta / aktivnosti sa tržištem, tj. 

- da li bi realizacija projekta osigurala tržištu potrebne i 

prihvatljive usluge, 

- da li bi se povećali prihodi koji doprinose povratu troškova ili 

bar pokriću godišnjih tekućih troškova, 

- te da li projekt / aktivnost može privući privatni sektor. 

33


Kriterij 

Opis 

Izvodljivost 


Način financiranja 


• Obuhva raspona rizika i nesigurnosti u vezi s mjerom/aktivnošću, kao 

što su utjecaj nove tehnologije, neizvjesne koristi ili problemi u izradi 

• Lakoća sa kojom se mjera / aktivnost može realizirati u okviru 

postojećeg pravnog i administrativnog okvira u zemlji ili regiji, ili je 

potrebno izvršiti promjene koje odgađaju realizaciju. 

• Obuhvata kapitalne, operativne i troškove održavanja, povrat na 

ulaganje, izvore financiranja, povećanja ili smanjenja prihoda, povrat 

troškova, uštede troškova i utjecaj na poreznu osnovicu itd. 

Tabela 6: Opis kriterija za rangiranje 

KORAK 3: Bodovanje predloženih mjera 

Unutar svakog kriterija mjere su numerički bodovane prema njihovom utjecaju na pojedine 

aspekte, kao što se može vidjeti iz naredne tabele. 

• Veći utjecaj 4 

• Srednji utjecaj 3 

• Mali utjecaj 2 

• Nema utjecaja 1 

Koristi po stanovništvo i 

okoliš 

Ekonomski razvoj 

Financijska održivost 

Izvodljivost 

Koristi od realizacije mjera na zdravlje populacije, a posebno za 

grupacije populacije u nepovoljnom položaju (npr. stanovništvo 

sa niskim prihodima ili druge grupacije = 4 

Koristi od realizacije mjera za kvaliteta okoliša) = 3 

Opće koristi od realizacije mjera (nespecificirane) = 2 

Doprinos realizacije projekta / aktivnosti cijeloj zajednici, odnosno 

zadovoljava posebne potrebe socijalno ugroženih = 4 

Doprinos realizacije mjera vodećem privrednom sektoru (npr. 

poljoprivreda, turizam, industrija...) u oblasti = 3 

Doprinos realizacije projekta / aktivnosti manje važnom privrednom 

sektoru u oblasti = 2 

Prilika/mogućnost za primjenu ekonomskih instrumenata 

(financijska održivost visoka) = 4 

Potencijalna primjena ekonomskih instrumenata (financijska održivost 

srednja) = 3 

Teško primjenjivi ekonomski instrumenti (financijska održivost mala) 

= 2 

Laka implementacija = 4 

Sa minimalnim izmjenama = 3 

Sa velikim izmjenama = 2 

1-5 M EUR = 4 

Način financiranja 5-10 M EUR = 3 

PREKO 10 M EUR = 2 

Tabela 7: Kriteriji za ocjenu mjera 

34


KORAK 4: Određivanja prioritetnih mjera putem investicione matrice 

Investicione matrice služe za ocjenjivanje definiranih mjera koje treba poduzeti da bi se 

postigli ciljevi Strategije, tj. mjera za poboljšanje stanja okoliša. Predložene mjere će se 

rangirati s ciljem uspostavljanja prioriteta prilikom njihove implementacije. Osnovni cilj 

Investicijskih matrica je da se uspostavi rang lista mjera, tako da će se vrhu rang liste naći 

one mjere koje najefikasnije rješavaju okolišne probleme u okviru ograničenih 

financijskih resursa. U primjeru investicione matrice (Tabela 8) može se vidjeti da 

bodovi koje smo dodijelili svakoj mjeri se množe s težinskim faktorom pojedinih kriterija, 

da bi se dobio ukupni broj bodova pojedinih mjera. Suma ovih umnožaka za svaku 

pojedinačnu mjeru predstavlja kvantificiran značaj predložene mjere ( Tabela 8., kolona 2) 

koji će poslužiti za rangiranje prioritetnih mjera odnosno izradu liste prioritetnih mjera. 

1 2 3 4 6 

MJERA 

ZNAČAJ 

KRITERIJI 

Vrijeme 

izvršenja 

(kratkoročno, 

srednjeročno, 

dugoročno) 

Nivo 

rješavanja 

(Federalni, 

kantonalni, 

lokalni) 

Mjera 1 

Mjera 2 

Mjera 3 

56 

37 

35 

Mjera 

4 53 

Koristi po 

stanovništvo 

i okoliš 

Ekonomski 

razvoj 

Financijska 

održivost 

Izvodljivost 

Način 

finansiranja 

5x4 4x4 3x3 2x4 1x3 

5x3 4x2 3x2 2x2 1x4 

5x2 4x2 3x3 2x3 1x2 

5x4 4x4 3x2 2x4 1x3 

Tabela 8: Primjer investicione matrice za određivanja prioritetnih mjera 

KORAK 5: Rangiranje prioritetnih mjera 

U primjeru (Tabela 5) su navedene 4 mjere kao odgovor zajednice za rješavanje uočenih 

problema. Na osnovu proračunatih suma bodova za svaku mjeru lako je uočiti koja mjera 

ima najviše bodova i prema tome će biti proglašena kao prioritetna za investiranje. Dakle, 

na osnovu ukupnih bodova rangiramo mjere, odnosno, pravimo listu prioriteta kako je 

prikazano u tabeli koja slijedi. 

I Prioritet Mjera 1 

Mjera 4 

Mjera 2 

Mjera 3 

Tabela 9 Tablice prioriteta 

Razvoj prioriteta zahtijeva konsenzus svih aktera u postupku strateškog planiranja. 

35


OKOLNOSTI ZA SVAKU PREDLOŽENU MJERU 

KRITERIJI 

ODREĐIVANJE 

PRIORITETA 

KONSENZUS 

PRIORITETNE MJERE 

Slika 9 Usaglašavanje oko prioriteta 

36


7 Plan za II i III fazu 

Br. Komponenta/zadatak Aktivnost Početak Kraj Izlaz 

Tim odgovoran 

za realizaciju 

1. Određivanje vizije, načela i 

smjernica 

1.1 Stručni rad 

Prikupljanje i analiza načela i smjernica 

okoliša iz važećih zakona, i međunarodno 

preuzetih dokumenata i smjernica, izrada 

plana za pojedinačne konsultacije 

01/03/07 03/04/07 

Popis načela i smjernica 

grupiranih kao «načela 

zaštitu zraka, biosfere, 

hidrosfere i pedosfere» 

Plan posjeta za 

pojedinačne konsultacije 

Pravni ekspert 

Ekonomski 

ekspert 

Voditelji 

strategija 

Izrada dokumenta koji sadrži Viziju, načela i 

smjernice 

1.2 Konsultacije sa javnošću 

Jačanje zainteresiranih strana: Program 

obuke 

05/04/07 20/04/07 

10/04/07 

Pojedinačne konsultacije 21/03/07 03/04/07 

Konsultacije sa zainteresiranim stranama: 

Radionica 1.- Vizija, načela i smjernice 

16/04/07 

Prvi dio dokumenta 

«Strategija» - korak 1 

Završen program obuke za 

članove radnih grupa i 

zaposlenike ministarstva 

Sastanci sa zainteresiranim 

stranama, izvršene 

konsultacije o načelima i 

smjernicama iz referentnih 

dokumenata 

Prezentiran napredak na 

projektu 

Usvojena vizija, načela i 

smjernice zaštite okoliša 

Pružanje informacija javnosti 15/03/07-30/03/07 Saopćenje za medije – 

nakon odobravanja 

Tim za 

osiguranje 

kvalitete 

Tim za 

osiguranje 

kvalitete 

Stručni timovi 

Tim za 

komunikaciju sa 

javnošćuorganizacija 

Stručni timovistručni 

dio 

Tim za 


37



Tim odgovoran 


2. Identifikacija stanja okoliša 

1.3 Izvještavanje 

Priprema izvještaja sa Radionice 17/04/07 20/04/07 


Odabir indikatora CSI i drugih, prikupljanje 

postojećih podataka i podataka mjerodavnih 

za izračun indikatora za ocjenu stanja 

okoliša po svim aspektima iz relevantne 

dokumentacije, priprema upitnika i plana 

posjeta za pojedinačne konsultacije 

Izrada dokumenta koji sadrži opis stanja 

okoliša- odnosno Izvještaja o stanju okoliša 


01/03/07 27/04/07 

02/07/07 08/08/07 


Konsultacije sa radnim grupama na ocjeni 

stanja okoliša-popunjavanje tabela 


Radionica 2: Identifikacija stanja okoliša u 

FBiH 

23/04/07 15/06/07 

20/06/07 

početnog izvještaja 

Priprema i postavljanje 

informacija na web stranice 

ministarstva i eko-mreze 

Informiranje medija i 

zainteresiranih strana 

putem mail-ing liste 

Priprema i štampa prvog 

broja časopisa 

Izvještaj sa radionice Vizija, 

načela i smjernice 

Pripremljeni upitnici 

Plan posjeta 

Izračunati indikatori 

Drugi dio dokumenta 


Prikupljeni podaci 

neophodni za izračun 

indikatora 

Dopunjene i usuglašene 

tabele «Ocjena stanja i 

posljedica» po svim 

aspektima 

Usvojena ocjena stanja 

okoliša u FBiH 

Pružanje informacija javnosti 06/06/07-29/06/07 Priprema i postavljanje 

javnošću 

Sekretar projekta 

Voditelji 

strategija i 

stručni timovi 

Tim 

osiguranje 

kvalitete 



Tim za odnose 

sa javnošću 


Tim za 

za 

38



Tim odgovoran 


3. Definiranje ciljeva i mjera 




Priprema prijedloga ciljeva i mjera 06/07/07 30/08/07 

Izrada dokumenta koji sadrži pregled ciljeva 

i mjera 


01/09/07 17/09/07 


Konsultacije sa radnim grupama 01/08/07 22/08/07 

Konsultacije sa stakeholderima 

Radionica 3: Definiranje ciljeva i mjera 

zaštite okoliša u FBiH 

18/09/07 

informacija na web stranice 

ministarstva i eko-mreze 

Informiranje medija i 

zainteresiranih strana 


Konferencija za štampu 

Izvještaj sa radionice 

Identifikacija stanja okoliša 

u FBiH 

Plan posjeta 

Napravljeni upitnici 

Lista ciljeva, mjera, sa 

procjenom sredstava 

Treći dio dokumenta 


Prikupljeni podaci o 

ciljevima i mjerama iz 

drugih strateških 

dokumenata 

Dopunjene i usuglašene 

tabele «ciljeva i mjera» po 

svim aspektima 

Prezentiran napredni 

izvještaj 5 

Usvojeni ciljevi i mjere 



javnošću 



Tim 

osiguranje 

kvalitete 



Tim za 

osiguranje 

kvalitete 


za 

5 

Napredni izvještaj će pokrivati period od šest mjeseci, odnosno 24.02-24.08. Bit će predat na razmatranje 25.08, kako bi se mogao prezentirati na Radionici 03- 18/09/2007. Tim za osiguranje kvaliteta 

i sekretar projekta, zaduženi su za izvještavanje o napretku projekta. 

39



Tim odgovoran 


4. Rangiranje prioriteta 

Okrugli sto: Međusektorski koordinacioni 

odbor 

28/09/07 

Pružanje informacija javnosti 18/09/07-25/09/07 

Ublažavanje posljedica 

postojećih konflikata 

Postavljane informacija na 

web stranice ministarstva i 

eko-mreze 

Informirani mediji i 

zainteresirane strane 


Konferencija za štampuciljevi 

i mjere 


Priprema izvještaja sa Radionice 3 18/09/07 25/09/07 Izvještaj sa Radionice 3 Sekretar projekta 


Priprema prijedloga liste prioriteta u svim 

oblastima 

Izrada dokumenta koji sadrži pregled 

prioriteta 


19/09/07 09/11/07 Preliminarna lista prioriteta 

15/11/07 26/11/08 

Konsultacije sa radnim grupama 01/10/07 09/11/07 


Radionica 4: Rangiranje prioriteta zaštite 

okoliša u FBiH 

12/11/07 

Pružanje informacija javnosti 12/11/07-20/11/07 

Četvrti dio dokumenta 


Lista prioriteta 

prodiskutirana i 

upotpunjena 

Usvojena lista prioriteta 


Postavljane informacije na 

web stranice ministarstva i 

eko-mreze 

Informirani mediji i 

zainteresirane strane 


Drugi broj časopisa 

«Vjesnik održivosti»- Vizija, 

Načela, ciljevi i mjere. 


Tim 

osiguranje 

kvalitete 

za 

40



Tim odgovoran 


5. 

Izrada dokumenta 

Federalne strategije zaštite 

okoliša i njenih sektorskih 

strategija 




Integracija prethodno urađenih i usvojenih 

dijelova strategija u dokumente sektorskih i 

cjelovite Strategije. 

25/11/07 15/12/07 

Izvještaj sa radionice 

Rangiranje prioriteta zaštite 


prirode 


zraka 


upravljanja otpadom 


Voditelji izrade 

strategija 


Dinamika implementacije aktivnosti je data u prilogu (Prilog 4). 

41


8 Način izrade pojedinačnih strategija 

8.1 Strategija za zaštitu prirode 

Federalna strategija zaštite prirode 

Načela i 

smjernice: 

Stručni tim identificiraće primjenjiva načela i smjernice propisane: 

Načela na kojima se bazira Strategija zaštite prirode su izvorno vodilje 

Konvencije o biodiverzitetu – Rio de Janeiro, koja predstavlja jedan od 

najbitnijih dokumenata u ovoj oblasti, te koji je BiH potpisala 2002 godine, 

preuzimajući na sebe sve obaveze koje ova konvencija nalaže. Načela 

ekosistemskog pristupa koja će se koristiti u izradi ove podstrategije su slijedeća: 

1.) Ciljevi upravljanja zemljištem, vodom i živim resursima su stvar društvenih 

odluka, jer različiti nivoi i grupe ljudi gledaju i valorizuju svoje resurse na 

drugačije načine. Bitno je uvažiti osjetljive grupe ljudi, dok se ciljevi 

trebaju jasno definisati. 

2.) Upravljanje resursima treba da bude decentralizirano na najniži mogući 

nivo, jer bi se na taj način osigurala veća efikasnost upravljanja radi 

osjećaja vlasti nad sistemom, pogotovo ako sistem upravljanja uključuje 

zainteresirane strane i zastupa lokalne interese. 

3.) Upravitelji ekosistemima treba da razmotre stvarne i moguće uticaje 

njihovih aktivnosti na druge ekosisteme. 

4.) U cilju ostvarivanja ekonomske dobiti (glavni cilj upravljanja) potrebno je 

rukovoditi ekosistemom u ekonomskom kontekstu, uzimajući u obzir 

slijedeće: 

a. Smanjiti tržišne zahtjeve koji negativno utiču na biološku 

raznolikost 

b. Uskladiti i balansirati mjere zaštite biodiverziteta i održivog 

korištenja 

c. Nastojati troškove i dobiti držati interno tj. lokalno. 

5.) Konzervacija ekosistemske strukture i načina funkcioniranja u cilju 

održavanja ekosistemskih servisa, treba da bude ciljani pristup 

upravljanja. 

6.) Upravljanje ekosistemima mora se vršiti unutar granica njihovog 

funkcioniranja obraćajući pažnju na okolnosti koje ograničavaju 

ekosistem. 

7.) Upravljanje ekosistemima treba da bude u odgovarajućim prostornim i 

vremenskim okvirima, uz promovisanje povezivanja različitih zona. 

8.) Prepoznavanjem različitih uticaja koji karakteriziraju ekosistemske 

procese, postavljaju se dugoročni ciljevi za upravljanje ekosistemima. 

9.) Upravljanje ekosistemima mora se fokusirati na činjenicu da je promjena 

neminovna. 

10.) Ekosistemski pristup treba da pronalazi odgovarajući balans i integraciju 

između konzervacije i biološke raznolikosti. 

11.) Ekosistemski pristup treba da obuhvati sve vrste relevantnih podataka, 

uključujući naučna saznanja i znanje lokalnih stanovnika, ali i inovacije i 

praksu. 

12.) Ekosistemski pristup treba da uključi sve relevantne sektore unutar 

društvene i naučne zajednice. 

U izradi Strategije zaštite prirode uzet će se u obzir i osnovna načela Zakona o 

zaštiti prirode Federacije BiH, (Sl. List FBiH 33/03): 

1. Sve pravna ili fizička lica kao i druge organizacije dužne su štititi prirodu 

na način da sarađuju u sprječavanju aktivnosti koje mogu ugroziti ili 

oštetiti prirodu, ublažiti svaku takvu štetu, eleminisati posljedice takve 

42



štete i obnoviti oštećenu prirodu i dovesti je u stanje u kojem je bila prije 

pojave štete. 

2. Eksploatacija divljih vrsta, minerala i područja sa prirodnim ili približno 

prirodnim karakteristikama može se vršiti samo do stepena na kojem se 

njihova biloška raznolikost, ispravno funkcioniranje osnovnih prirodnih 

sistema i procesa u tim sistemima može održavati. 

3. U slučaju pojave štete ili oštećenja prirode prioritet će biti otklanjanje 

takve štete ili oštećenja na izvoru. 

4. Interesi očuvanja prirode bit će uzeti u obzir pri utvrđivanju strategije 

ekonomskog razvoja, dokumenata prostornog uređenja i prilikom 

preduzimanja mjera od nadležnih organa. 

5. Zagađivači i korisnici su dužni platiti troškove, poreze, takse i dr. za 

zagađivanje ili korišćenje prirode ili prirodnih resursa (ili drugih 

komponenti) za izvođenje bilo kojih aktivnosti ako one prouzrokuju ili će 

vjerovatno prozrokovati štetu po prirodu. 

6. Svako korišćenje prirode i njeno opterećenje vrši se na način koji 

najmanje zagađuje ili oštećuje prirodu . 

7. Podizanje javne svijesti o poštovanju Zakona i drugih propisa o zaštiti 

prirode se postiže putem obrazovanja i obuke javnosti. 

8. Ako aktivnosti koje mogu imati značajan uticaj na prirodu ili predstavljaju 

veliku opasnost ili nepopravljivu štetu, nedostatak naučne podloge neće 

se koristiti kao razlog za odlaganje ekonomskih mjera da bi se spriječila 

šteta po prirodu. 

9. Organi uprave, javnost, privredna društva i druga pravna lica dužna su 

obratiti posebnu pažnju na održivi razvoj dok provode aktivnosti u 

korišćenju obnovljivih i neobnovljivih izvora, u sprečavanju štete i 

opasnosti po zdravlje ljudi i smanjenju štete, opasnosti i opterećenju 

prirode. 

Stanje i 

posljedice: 

Načela i smjernice će biti pripremljene za prezentaciju na prvoj radionici, na kojoj 

će se zatim o njima provesti diskusija. 

Stručni tim će prema DPSIR metodologiji prikupiti podatke o tematskim cjelinama 

zaštite prirode: 

-Biološke raznolikosti (flora, fauna, staništa, ekološke mreže i koridori) 

-Geološke raznolikosti 6 (geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave) 

-Prirodno naslijeđe (prirodna područja, nacionalni parkovi, spomenici prirode, 

pejzaži, okolišno osjetljiva područja (ESA)7 

Stanje i posljedice će definirat po sljedećim koracima: 

Pregled biodiverziteta FBiH. Pregled sadašnjeg stanja se zasniva na rezultatima 

dosadašnjih istraživanja, postojećim dokumentima, iskustvima i znanju pojedinih 

eksperata. Uključuje procjene pojedinih grupa organizama, konzervacijskog 

statusa, razvojnih tačaka biodiverziteta i endemnih centara, procjenu «vrućih 

tačaka», postojećeg monitoringa, i sl. 

Stanje biodiverziteta FBiH. Stanje biodiverziteta je usko povezano sa 

pregledom, ali se radi tek nakon izvršenog pregleda biodiverziteta. Ovaj segment 

je u stvari State of Environment izvještaj, koji se zasniva na DPSIR matrici, koji su 

već definisani u ovom dokumentu. 

Razvijanje indikatora za dublje proučavanje biodiverziteta, koji su rezultat 

utvrđenog stanja biodiverziteta FBiH. Indikatori koji su definisani u početku su 

6 

Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla kao što su geološke, geomorfološke, 

hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi i čini sastavni dio pejzaža. Geološka raznolikost je raznolikost 

geoloških pojava, objekata i struktura te procesa koji stvaraju pejzaž, stijene, minerale, fosile i tla. 

7 

Okolinski osjetljiva područja -Environmentally Sensitive Areas (ESA) su ruralna područja sa posebnim pejzažnim, 

prirodnim i historijskim vrijednostima ugrožena poljoprivrednim aktivnostima. 

43



generalni, dok će se detaljni indikatori razviti nakon utvrđenog stanja 

biodiverziteta i omogućiti dublje praćenje biodiverziteta u FBIH. 

Identifikacija (rangiranje) ekosistema sa visokim vrijednostima 

bioraznolikosti 

Ciljevi i 

mjere: 

Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica će biti utvrđeni slijedeći ciljevi i korektivne 

mjere sa definiranim odgovornostima i mogućim izvorima finansiranja. Ciljevi i 

mjere će slijediti smjernice date Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH, (Sl. List 

FBiH 33/03) na način da sadrže sljedeće: 

- opće zahtjeve kao i resorne i međuresorne zadatke za zaštitu i očuvanje 

prirodnih područja, pejzaža i drugih vrijednosti (vrsta, staništa, minerala, 

fosila); 

- dugoročne i srednjoročne zadatke zaštite i očuvanja zaštićenih vrsta, minerala 

i područja i određivanje novih zaštićenih područja; 

- dugoročne i srednjoročne zadatke za uspostavljanje i održavanja ekološke 

mreže i ekoloških (zelenih) koridora; 

- dugoročne i srednjoročne zadatke održavanja okolinski osjetljivih područja 

(ESA) i sistema; 

- dugoročne i srednjoročne zadatke revitalizacije oštećenih područja; 

- sistem uvjeta i principa najvažnijih mjera iz tač. od 1. do 6.ovog stava; 

- dugoročne i srednjoročne programe za istraživanja, razvoj, obrazovne i 

demonstrativne zadatke i popularizaciju zaštite i očuvanja prirode; 

- planirane izvore finansiranja; 

- principe za uspostavljanje i funkcioniranje sistema za posmatranje, prikupljanje 

podataka, registraciju i procjenu pejzaža, vrsta, minerala i područja sa 

prirodnim ili približno prirodnim karakteristikama. 

Baš kao i načela, ciljevi su također preuzeti i iz Konvencije o biodiverzitetu, te 

spadaju pod «cilj biodiverziteta 2010». Ovaj cilj glasi: 

strane potpisnice se obavezuju da će do 2010 postići značajno smanjenje trenda 

gubitka biodiverziteta na globalnom, regionalnom i državnom nivou kao jedan od 

doprinosa smanjenju siromaštva, te u cilju koristi cjelokupnog života na zemlji. 

Preneseno u FBiH, može se reći da Strategija zaštite prirode ima za cilj 

identifikaciju sredstava i ekološki prihvatljivih mjera za dugoročno očuvanje 

biodiverziteta FBiH na postojećem nivou i njegovo stavljanje u funkciju razvoja 

lokalne zajednice, a na principima održivosti, etičnosti i trajne koegzistencije. 

44


8.2 Strategija za otpad 

Federalna strategija upravljanja otpadom 

Načela i 

smjernice: 

Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima 

održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu 

zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH 

integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz 

ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u nacionalnom 

zakonodavstvu. Za Strategiju upravljanja otpada, pored nacionalnog 

zakonodavstva, analizirat će se sljedeće: 

- Zakonom o upravljanju otpadom FBiH, koji rezimira ključna načela i smjernice 

proistekle iz EU direktiva na osnovu kojih je Zakon izrađen 

- Pojedinačnim primjenjivim EU direktivama o upravljanju otpadom, a naročito 

Direktivom 2006/12/EC o otpadu, koja je zamijenila u određenim 

aspektima višestruko korigiranu 75/442/EEC 

Direktivom 91/689EEC o opasnom otpadu 

Direktivom 99/31/EC o deponijima otpada 

Direktivom 2000/76/EC o spaljivanju otpada 

Direktivom 94/62/EC o ambalažnom otpadu 

Direktivom 2002/96/EC o električnom i elektronskom otpadu 

Direktivom 75/439/EEC o zbrinjavanju otpadnih ulja 

Direktivom 94/55/EC drumskom transportu opasnih supstanci 

- Bazelskom konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i 

njegovog zbrinjavanja 

Stanje i 

posljedice: 

Načela i smjernice će biti pripremljene za prezentaciju na prvoj radionici, na kojoj 

će se zatim o njima provesti diskusija. 

Radna grupa prema DPSIR metodologiji prikupiti podatke o količinama i načinu 

postupanja sa: 

- industrijskim otpadom 

- komunalnim otpadom 

- medicinskim otpadom 

- otpadom iz poljoprivrede i šumarstva 

Ova aktivnost će biti zasnovana na analizi već raspoloživih informacija za ove 

kategorije otpada, što će biti praćeno prikupljanjem dodatnih podataka za 

slučajeve gdje su dostupni podaci nezadovoljavajućeg kvaliteta. Dodatni podaci 

će biti prikupljani prvenstveno distribucijom posebno koncipiranih upitnika ključnim 

subjektima za dotičnu kategoriju otpada, kao i dodatnim konsultacijama sa ovim 

subjektima. Svi podaci dobiveni na ovaj način će od strane Radne grupe biti 

sortirani i analizirani u kontekstu slijedećih Indikatora: 

• EEA CSI 016 – Stvaranje (generiranje) komunalnog otpada 

• EEA CSI 017 – Stvaranje i reciklaža ambalažnog otpada 

• Ukupno stvaranje otpada 

• Stvaranje i zbrinjavanje industrijskog otpada 

• Stvaranje i zbrinjavanje medicinskog otpada 

• Stvaranje i zbrinjavanje otpada u poljoprivredi i šumarstvu 

• Stvaranje i zbrinjavanje opasnog otpada 

Na osnovu provedenih analiza će zatim biti okarakterizirano stanje u sektoru 

upravljanja otpadom, te rezultirajuće stanje okoliša (S) i okolišni utjecaji odnosno 

«impacts« (I). Naime, navedeni indikatori za DPSIR metodologiju predstavljaju P 

45


Federalna strategija upravljanja otpadom 

Ciljevi i 

mjere: 

indikatore, koje uzrokuju različiti uzroci, odnosno D- driving forces. Zadaća tima 

je razvrstati stanje prema oblastima o kojima će se izvještavati u «Stanju okoliša», 

odnosno njezinim poglavljima: «Hidrosfera»; Biosfera»; «Pedosfera» i 

«Atmosfera». 

Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica će biti utvrđeni sljedeći ciljevi i korektivne 

mjere: : 

Koncept upravljanja otpadom (prevencija, odvajanje, prikupljanje, transport, 

konačni tretman) za sve kategorije otpada 

• Ciljevi i mjere u pogledu smanjenja stvaranja pojedinih kategorija otpada 

• Ciljevi i mjere u pogledu konačnog tretmana i zbrinjavanja svih kategorija 

otpada 

• Ciljevi i mjere za unaprjeđenje planiranja u ovoj oblasti 

• Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja odgovornosti proizvođača i vlasnika 

otpada 

• Ciljevi i mjere u pogledu stvaranja berze otpada 

• Ciljevi i mjere u pogledu informiranja, edukacije i podizanja javne svijesti 

• Ciljevi i mjere u pogledu razvoja pravnih i ekonomskih instrumenata 

(sankcije, naknade poticaji, i sl.) 

Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te članstvo u 

međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka 

izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. 

Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja, te 

izvršiti rangiranje kako je to opisano zadatkom 6. 

46


8.3 Strategija za zaštitu zraka 

Federalna strategija zaštite zraka 

Načela i 

smjernice: 

Imajući u vidu jasno opredjeljenje da strategija treba da se temelji na principima 

održivog razvoja, da je zemlja potpisnica međunarodnih ugovora, da u svom setu 

zakona već ima odabran set načela i smjernica, te da je opredjeljenje BiH 

integracija u EU, napraviti će se analiza svih principa i smjernica koje proizlaze iz 

ovih obaveza te razraditi ona koja su već utemeljena u nacionalnom 

zakonodavstvu. Za Strategiju upravljanja otpada, pored nacionalnog 

zakonodavstva, analizirat će se sljedeće: 

Konvencije 

• LRTAP – analizirat će se primjena prva četiri protokola 

• Bečka konvencija i zaštiti ozonskog sloja sa Montrealskim protokolom 

• Konvencija o klimatskim promjenama sa Protokolm iz Kjota 

Direktive 

• Direktiva Vijeća 99/30/EC koja se odnosi na granične vrijednosti u zraku 

za sumporni dioksid, NOx i NO 2 , čvrste čestice i olovo. OJ, L1643/41, 

29/6/1999. 

• Direktiva 2000/69/EC Evropskog Parlamenta i Vijeća koja se odnosi na 

granične vrijednosti u vazduhu benzena i ugljičnog monoksida. OJ, 

L313/12, 13/12/2000. 


ozon u zraku. OJ, L67/14, 9/3/2002. 


arsen, kadmij, živu, nikal i policikličke aromatske ugljikovodike u zraku. 

• Direktiva Vijeća 96/62/EC koja se odnosi na procjenu i upravljanje 

kvalitetom zraka. OJ, L296/55, 21/11/1996. 

• Odluka Vijeća od 27. januara 1997. uspostavlja međusobnu razmjenu 

informacija i baza podataka iz mreža i individualnih stanica za mjerenje 

kvalitete zraka unutar država članica Evropske Unije (97/101/EC). 

• Odluka Komisije od 17. oktobra 2001., koja nadopunjava anekse Odluke 

Vijeća 97/101/EC, uspostavlja međusobnu razmjenu informacija i baza 

podataka iz mreža i individualnih stanica za mjerenje kvaliteti zraka 

unutar država članica Evropske Unije (2001/752/EC). 

Stanje i 

posljedice: 

Načela i smjernice će se pripremiti za prvu radionicu gdje će se prezentirati i 

raspravljati o njima. 

Radne grupa će do 20.06.07. prema DPSIR metodologiji pripremiti sljedeće: 

• Kvalitet zraka: Situacija i trendovi u skladu sa CSI Indikatorima 

• Emisije u zrak: Mogućnosti udovoljavanja graničnim vrijednostima 

emisija; Obaveze prema direktivama i konvencijama 

• Monitoring: stanje trenutne mreže mjernih stanica na području FBiH, 

analiza koja ukazuje na nedostatke koji predstavljaju problem za 

izračunavanje indikatora. Ova radna grupa će razmotriti i direktive koje 

određuju minimalne uvjete koje zemlje članice moraju ispunjavati da bi 

vršile monitoring, a to znači da moraju ispunjavati nekoliko kriterija 

lokacije koji su bitni jer neispunjenje istih može ugroziti kvalitetu mjerenja. 

Indikatori koji će se uzeti u razmatranje su sljedeći: 

• Zagađivanje zraka i oštećenje ozonskog omotača 

• EEA CSI 001 - Analiza emisija spojeva uzročnika nastanka kiselina u 

atmosferi (acidificirajuće supstance). 

• EEA CSI 002 - Analiza emisija ozonskih prekursora 

47


Federalna strategija zaštite zraka 

• EEA CSI 003 - Analiza emisija primarnih čvrstih čestica i sekundarnih 

prekursora čvrstih čestica 

• EEA CSI 004 - Analiza nivoa prekoračenja graničnih vrijednosti 

parametara kvalitete zraka u urbanim područjima 

• EEA CSI 005 - Analiza izloženosti ekosistema acidifikaciji atmosfere, 

eutrofikaciji i ozonu 

• EEA CSI 006 - Analiza proizvodnje i potrošnje spojeva uzročnika 

pražnjenja ozonskog omotača 

• Klimatske promjene 

• EA CSI 010 – Emisija stakleničkih gasova i ponor 

• EEA CSI 011 – Projekcije emisije i ponora stakleničkih gasova 

• EEA CSI 012 – Globalna i Evropska temperatura 

• EEA CSI 013 – Atmosferske koncentracije stakleničkih gasova 

• Energija 

• EEA CSI 027 - Finalna potrošnja energije po sektorima 

• EEA CSI 031 - Električna energija iz obnovljivih izvora 

• EEA CSI 030 - potrošnja obnovljive energije 

• EEA CSI 029 - Ukupna potrošnja goriva po vrstama 

• EEA CSI 028 - Ukupna energijska intenzivnost 

Ciljevi i 

mjere: 

Za svaki od indikatora koji nije moguće izračunati identificirat će se razlozi, kao i 

prijedlog sistema za prikupljanje potrebnih informacija. 

Na osnovu utvrđenog stanja i posljedica potrebno je utvrditi ciljeve i korektivne 

mjere. Imajući u vidu da je BiH kroz niz usvojenih dokumenata, te članstvo u 

međunarodnih konvencijama prihvatila niz ciljeva i mjera, u okviru ovog zadatka 

izvršit će se njihova analiza i integracija u skup odabranih ciljeva i mjera. 

Pri definiranju ciljeva i mjera uzeće se u obzir: 

- LRTAP – analizirat će se primjena prva četiri protokola 

- Bečka konvencija i zaštiti ozonskog sloja sa Montrealskim protokolom 

- Konvencija o klimatskim promjenama sa Protokolm iz Kjota 

- Direktive EU koje se odnose na ograničenje emisije; reguliranje kvaliteta 

zraka; primjena međunarodnih sporazuma, 

U skladu sa direktivama predložit će se mreže stanica za monitoring zraka po 

nivoima i ciljevima praćenja; definirati polutanati koji će se pratiti, te 

utvrditi dinamiku praćenja (kontinuirano, povremeno, indikativno) 

Za sve ciljeve i mjere treba definirati odgovornost i moguće izvore financiranja, te 

izvršiti rangiranje kako je to opisano zadatkom 6. 

48

PRILOZI


Prilog 1: Popis zainteresiranih strana 

GRUPA 1: DRŽAVNA I ENTITETSKE VLADE 

Nadležna ministarstva 

Br. Ime i prezime Naziv institucije Mjesto Tel/fax 

Reuf Hadžibegić 

Senad Oprašić 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova Sarajevo 033 552 365 

033 211 852 

Osman Topčagić Direkcija za evropske integracije Sarajevo 033 220 157 

033 221 993 

Suada Ćatović Vlada Brčko Distrikta 

Odjel za javne poslove 

Brčko 049 218 247 

049 218 177 

Mehmed Cero 

Federalno ministarstvo turizma i okoliša 

Pomoćnik ministra u sektoru okoliša 

Sarajevo 033 215 529 

033 445 034 

Ministar Dr.Ferid 

Otajagić 

Federalno ministarstvo prostornog uređenja Sarajevo 033 473 124 

663 548 

Muris Hadžić 

Mahira Filipović –Đikić Federalno ministarstvo prostornog uređenja 

Sarajevo 033 663 699 

Pomoćnik ministra za upotrebu zemljišta na federalnom nivou 

Hazima Hadžović 

Čomor Aziz 

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 

Sektor vodoprivrede 

Sarajevo 033 663 659 

033 205 620 

Predstavnik 

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 

Sektor poljoprivrede 

Sarajevo 033 663 659 

033 205 620 

Ministar Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Sarajevo 033 663 779 

Ministar Federalno ministarstvo zdravstva Sarajevo 033 664 245 

Zlatko Vučina Federalni zavod za javno zdravstvo Sarajevo 033 663 941 

Ministar Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Mostar 036 550 025 

036 550 024 

Ljubo Pravdić Federalna Direkcija za ceste - JP Direkcija cesta Sarajevo 033 250 399 

50



Enes Sarač 

Esena Kupusović 

Faruk Alajbegović 

Azra Gackić 

Nada Galić 

033 250 400 

Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701 

033 276 710 

Federalna uprava za inspekcijske poslove / okolišni inspektor Sarajevo 033 216 544 

033 563 361 

Federalna uprava za inspekcijske poslove / vodoprivredni Sarajevo 033 216 544 

inspektor 

033 563 361 

Međuentitetski koordinacioni odbori 

1. Mehmed Cero Federalno ministarstvo turizma i okoliša 

Sarajevo 033 215 529 


2. Mladen Rudež Federalno ministarstvo turizma i okoliša 

Sarajevo 033 445 146 

Pomoćnik ministrice za okolinske dozvole 

3. Martin Tajs Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701 

4. Hazima Hadžović Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 

Pomoćnik ministra u oblasti voda 

Sarajevo 033 663 659 

033 205 620 

5. Zdravko Begović Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka 051 316 174 

RS 

6. Radmila Kostić Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Banja Luka 051 346 110 

RS 

7. Boro Mandić Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju 

RS 

Banja Luka 051 316 161 

051 348 611 

8. Mihajlo Stevanović Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Bijeljina 055 201 783 

055 331 634 

Savjetodavno vijeće za okoliš FBiH 

51



1. Mladen Rudež Federalno ministarstvo turizma i okoliša 

Sarajevo 033 445 146 

Pomoćnik ministrice za okolinske dozvole 

2. Rijad Tikveša Eko Tim Sarajevo 033 640 447 

3. Ljubomir Berberović ANUBIH Sarajevo 033 206 033 

4. Dragan Šafradin Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice 

Srednjo bosanskog kantona 

Travnik 030 511 215 

030 540 291 

5. Denis Zvizdić Kanton Sarajevo Sarajevo 033 562 000 

5. Sead Čizmić Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i Zenica 032 244 786 

zaštitu okoline Zeničko dobojskog kantona 

6. Mirzeta Čizmić Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja Odžak 031 762 701 

Posavskog kantona 

7. Predrag Naletilić Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite Široki Brijeg 039 682 162 

okoliša Zapadno hercegovačke županije 

8. Muhamed Ibrahimpašić Služba prostornog uređenja i zaštitu okoliša Bihać 037 222 144 

9. Zahid Arnautalić Ministarstvo prostornog uređenja i 

zaštitu okoliša Kantona Tuzla 

10. Vejsil Kodžaga Ministarstvo privredu - poljprivreda Bosansko podrinjskog 

kantona 

11. Marinko Mostarac Ministarstvo graditeljstva, obnove, prost. uređenja i 

okoliša Kantona 10 

Tuzla 035 251 292 

035 251 293 

Goražde 038 222 070 

Livno 034 200 472 

Predstavnici za Eionet – PCP 

1. Cero Mehmed Federalno ministarstvo turizma i okoliša 

Sarajevo 033 215 529 


2. Senka Barudanović PMF Sarajevo 033 649 196 

52



3. Esena Kupusović Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 710 

4. Martin Tajs Federalni hidrometeorološki zavod Sarajevo 033 276 701 

5. Fethi Silajdžić Bosna S-Oil Sarajevo Sarajevo 033 205 756 

6. Hamid Čustović Poljoprivredni fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 033 

Nacionalni predstavnici konvencija 

1. Zdravko Begović UNFCCC - Konvencija o klimatskim promjenama Banja Luka 051 316 174 

2. Mihajlo Marković Konvenciju UN o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim Banja Luka 065 547 707 

jakim susama, posebno u Africi., 1996 

3. Mehmed Cero Konvencija UN o biološkoj raznolikosti, Rio de Janeiro, 1992 Sarajevo 033 215 529 

4. Mladen Rudež Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i Sarajevo 033 445 146 

njegovom odlaganju, 1989, Bazelska konvencija 

5. Azra Korać Konvencija o biodiverziteu Sarajevo 033 443 336 

6. Reuf Hadžibegić ICPDR - Konvencija o zaštiti rijeke Dunav/ FBiH, Sofija, 1994 Sarajevo 033 206 141 

7. Tarik Kupusović Konvencija o zaštiti sredozemnog mora od zagađivanja , 1978 

Barcelonska konvencija 

8. Jaroslav Vego Konvencija o zaštiti močvara, Ramsar, 1971 

Ramsarska konvencija 

9. Aleksandar Knežević Konvencija o prekograničnom zagađivanju zraka na velikim 

udaljenostima, Ženeva, 1979 

Sarajevo 033 207 949 

Sarajevo 036 324 324 

Sarajevo 033 449 429 

53


Koncesije 

1. Predsjednik Državna Komisija za koncesije Banja Luka 051 458 946 

2. Predsjednik Komisija za koncesije u RS Banja Luka 051 450 292 

3. Predsjednik Komisija za koncesije u Federaciji Sarajevo 033 721 740 

033 645 195 

54


GRUPA 2: KANTONALNE I OPŠTINSKE VLASTI 

Kantonalna ministarstva, komunalne djelatnosti 

Prezime i ime Naziv institucije Mjesto Tel/fax 

Ministar Abid Šarić Ministarstvo privrede, poljoprivrede Kantona Sarajevo Sarajevo 033 562 226 

033 562 260 

Pomoćnik ministra za Ministarstvo prostornog uređenja i 

Sarajevo 033 562 177 

sektor okoliša Zijada 

Krvavac 

zaštitu okoliša Kantona Sarajevo 

Ministar Mustafa Ministarstvo zdravlja kantona Sarajevo Sarajevo 033 562 000 

Cuplov 

Ministar Mihajlo 

Krmpotić 

Ministarstvo prometa i komunikacija KS 

Direkcija za ceste KS 

Sarajevo 033 562 056 033 562 

057 

Jadranka Miraščić 

Ševal Suljkanović 

Ministarstvo prostornog uređenja i 

zaštitu okoliša Kantona Tuzla 

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kantona 

Tuzla 

Tuzla 035 251 292 

035 251 293 

Tuzla 035 270 495 

035 270 507 

Muradif Šarić Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Kantona Tuzla Tuzla 035 2862 466 

Mustafa Burgić Ministarstvo za industriju, energetiku i rudarstvo Tuzla 035 281 068 

Ministar Ministarstvo saobraćaja Tuzla 035 270-013 

Slobodan Petković 

Haris Terzimehić 

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša 

uređenja i Unsko-sanskog kantona 

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 

Unsko-sanskog kantona 

Bihać 037 227 795 

037 227 784 

Bihać 037 223 265 

037 223 107 

55


Osman Čehajić Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog Bihać 037 226 082 

kantona 

037 223 107 

Senad Hajrudinović Ministarstvo privrede Unsko sanskog kantona Bihać 037 227 783 

Ministar Direkcija za ceste Unsko sanskog kantona Bihać 037 223 451 

Hikmet Hodžić 

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prost. uređenja i 

Livno 034 200 472 

Marinko Mostarac okoliša Kantona 10 

Ministar 


Livno 034 200 364 

Kantona 10 

Ministar Ministarstvo zdravstva Kantona 10 Livno 034 352 914 

Ministar Ministarstvo gospodarstva Kantona 10 Livno 034 200 901 

034 200 904 

Vladimir Nedimović Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i 

zaštitu okoliša - Bosansko podrinjskog kantona 

Goražde 038 224 257 

038 240 400 

Ministar 

Muhamed Hadžić 

Ministarstvo zdravstva Bosansko podrinjskog kantona Goražde 

038 221212 

Načelnik 

Ministarstvo privrede - energetika Bosansko podrinjskog Goražde 038 227 857 

Ibrahim Kulin 

kantona 

Načelnik 

Ministarstvo privredu - poljprivreda bosansko podrinjskog Goražde 038 228 256 

Rasim Sijarčić 

kantona 

Esad Dželilović Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša Mostar 036 324 324 

Ivan Buntic 

HNK 

Samir Sunagić Ministarstvo privrede - energetika, vodoprivrede, poljoprivrede 

HNK 

Mostar 036 552 311 

036 552 807 

Dušan Racić Ministarstvo zdravstva HNK Mostar 036 326 355 

Direktor Uprava za ceste ZHŽ Posušje 039 662 160 

039 682 164 

Marjan Babić 

Zdenko Mandić 

Ministarstvo graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i okoliša 

ZHŽ 

Posušje 039 662 160 

039 682 164 

56


Boris Grizelj Ministarstvo zdravstva ZHŽ Grude 039 661 675 

039 661 676 

Žarko Karačić Minstar gospodarstva ZHŽ Posušje 039 682 162 

039 682 160 

Nermin Mandra Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštitu okoline Ze - Do 

kantona 

Zenica 032 244 906 

032 244 786 

Pomočnik ministra Ministarstvo za promet i komunikacije Ze - Do kantona 

Direkcija za ceste 

Zenica 032 244 906 

032 244 786 

Josip Martić 

Ministarstvo poljoprivrede, vododprivrede i šumarstva 

Zenica 032 200 460 

Ze - Do kantona 

Miloš Kuzmanović Ministarstvo zdravstva Ze - Do kantona Zenica 032 244 931 

Mirsad Šaranović Ministarstvo za privrede Ze Do Kantona Zenica 032 404 506 

Josip Vidiović 

Ministarstvo industrije, energetike i prostornog uređenja 


Odžak 031 710 391 

031 762 701 

Anto Petrić 



Orašje 031 714 412 

031 713 327 

Blaž Župarić Ministarstvo zdravstvo Posavskog kantona Orašje 031 713 345 

Tončo Bavrka 

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice 

Srednjo bosanskog kantona 

Travnik 030 511 215 

030 540 291 

Semir Ždralović Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjo 

bosanskog kantona 

Travnik 030 511 218 

030 518 335 

Boško Bariš Ministarstvo gospodarstva Srednjo bosanskog kantona Travnik 030 511 217 

030 511 729 

Nurudin Šatrović Ministarstvo zdravstva Srednjo bosanskog kantona Travnik 030 511 536 

030 518 661 

Gradonačelnica Gradska uprava Sarajeva Sarajevo 033 202 883 

Semiha Borovac 

Načelnik Gradska uprava Mostara Mostar 036 550 600 

Načelnik Gradska uprava Tuzla Tuzla 035 252 564 

57


Načelnik Gradska uprava Zenica Zenica 032 200 570 

Načelnik Gradska uprava Bihać Bihać 037 227 793 

Načelnik Gradska uprava Goražde Goražde 038 221 002 

038 221 332 

Načelnik Gradska uprava Travnik Travnik 030 511 388 

Načelnik Gradska uprava Livno Livno 034 202 222 

Načelnik Gradska uprava Široki Brijeg Široko Brijeg 039 706 370s 

Načelnik Gradska uprava Orašje Orašje 031 712 222 

Selim Babić KJKP «Rad» Sarajevo Sarajevo 033 658 038 

033 654 480 

Direktor Adnan Čehajić Regionalna deponija Bihać Bihać 037 228 310 

Direktor 

Lejla Ibrahimagić 

Regionalna deponija Tuzla Tuzla 035 555 479 

035 550 850 

Direktor 

Regionalna deponija Zenica Zenica 032 403 858 

Zukić Emir 

Direktor ALBA Zenica d.o.o. Zenica 032 442-851 

032 440-611 

Abdurahman Bečirović Savremena deponija Uborak Mostar 036 574 767 

Mufid Kajtaz Komunalno preduzeće Mostar „KOMOS“ Mostar 036 555 100 

Direktor JKP Komunalac Tuzla Tuzla 035 398 101 

Direktor Komunalno preduzeće (Čistoća) Orašje 031 761 032 

Direktor JKP Čistoća Cazin 037 514 273 

58


Direktor JKP » 6 Mart« Goražde 038 221 126 

038 221 358 

Direktor JP »Komrad« Posušje 039 681 014 

Direktor Komunalno preduzeće Livno 034 201 778 

59


GRUPA 3: MJERODAVNE JAVNE INSTITUCIJE 


Muhamed Buturović 

Enes Alagić 

JP za “Vodno područje slivova rijeke Save” Sarajevo 033 209 993 

033 209 831 

Damir Mrđen JP za “Vodno područje slivova Jadranskog mora” Mostar 036 397 883 

Direktor Zavod za vodoprivredu Sarajevo 033 220 955 

033 664 540 

Sabaheta Čutuk Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja Sarajevo 033 668 672 

Nafija Šehić Mušić Privredna komora Federacije Sarajevo 033 220 956 

Zvonimir Bedeljak Privredna komora Ze-Do Zenica 032 405 160 

032 242 590 

Viladana Pašalić Privredna komora Ze-Do Zenica 032 405 160 

032 242 590 

Predsjednik Privredna komora regije Tuzla Tuzla 035 258 260 

Hasić Muhamed 

Esad Arnatuović 

Udruženje za komunalnu djelatnost Tuzla 035 644 214 

035 258 260 

Miroslav Mojsilović Udruženje reciklaže FBiH pri PK FBiH Sarajevo 033 66 79 38 (PK) 

033 466 401 (Trgosirovina) 

Ismet Pašalić Privredna komora Unsko sanskog kantona Bihać Bihać 037 227 762 

Ljilja Jušić Grupacija za komunalnu djelatnost i reciklažu otpada Bihać 037 227 762 

Predsjednik Zvonko 

Landeka 

Marinko Ramljak 

Predsjednik 

Privredna/Gospodarska komora ZHK/Županije Posušje 063 362 188 

039 682 246,7,8 

Grupacija za komunalnu djelatnost i reciklažu otpada 

ZHK/Županije 

Posušje 063 362 188 

039 682 246 

60


Predsjednik Perica 

Jurković 

Privredna/Gospodarska komora HNK/Županije Mostar 036 397 354 

Grupacija za otpad i reciklažu otpada HNK/Županije Mostar 036 580 591 

Šefkija Okerić SERDA Sarajevo 033 652 935 

033 663 923 

Enes Drljevic NERDA Tuzla 035 245 630 

035 274 385 

Goran Grbešić REDAH Mostar 036 557 210 

036 557 211 

Direktor REZ Zenica 032 462 161 

032 441 230 

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo Sarajevo 033 627 889 

033 624 470 

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona USK Bihać 037 222 214 

Direktor Zavod za javno zdravstvo Ze Do kantona Zenica 032 403 898 

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona HNK Mostar 036 551 479 

Direktor Zavod za javno zdravstvo kantona ZHŽ Mostar 036 342 841 

Direktor Zavod za javno zdravstvo Posavske županije Odžak 031 711 906 

Direktor 

Zavod za javno zdravstvo Bosansko podrinjski 

kantona 

Goražde 038 220 060 

Bukalo Esad Zavod za agropedologiju Sarajevo 033 268 261 

Sekretar 

Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i Sarajevo 033 475 020 

prirodnog naslijeđa Sarajevo 

Šuhra Šehagić Fond za zaštitu okoliša u FBiH Sarajevo 033 667 801 

61


Mevlida Operta 

Dražen Kotrošan 

Zemaljski Muzej Sarajevo 033 668 027 

62


GRUPA 4: NAUČNA ZAJEDNICA 

Univerziteti, instituti 


Ljubomir Berberović ANU BIH Sarajevo 033 206 033 

033 206 032 

Rektor prof. dr. Faruk Univerzitet u Sarajevu Sarajevo 033 663 393 

Čaklovica 

Dekan Prof. dr .Vjekoslav 

Selak 

Poljoprivredni fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 033 

033 613 024 

Aleksandra Nikolić 

Nedžad Karić 

Amela Peljto 

Dekan Prof. dr. Faruk Šumarski fakultet Sarajevo Sarajevo 033 663 932 

Mekić 

Sulejman Redžić 

Senka Barudanović 

Sabaheta Abadžić 

Rifat Škrijelj 

Galiba Sijarić 

Dubravka Šoljan 

Lelo Suvad 

Sadbera Borovac 

033 611 349 

Prirodno matematički fakultet Sarajevo Sarajevo 033 649 196 

033 250 431 

033 649 342 

Dekan prof. dr. Faruk Visoko zdravstvena škola Sarajevo Sarajevo 033 264 890 

Dalagija - Begović 

Dekan prof.dr. Ivo Čolak Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru Mostar 036 355 001 

036 355 000 

Dekan Prof. dr. Mehmed 

Sarić 

Građevinski fakultet Univerziteta Dž. Bijedić u 

Mostaru 

Mostar 036 570 730 

036 570 032 

63


Dekan prof.dr Fuad 

Begovac 

Rektor prof.dr Refik 

Šahinović 

Rektor prof.dr Džemo 

Tufekčić 

Fakultet za metalurgiju i metale Univerziteta u Zenici Zenica 032 406 903 

Univerzitet u Bihaću Bihać 037 222 022 

Univerzitet u Tuzli Tuzla 035 300 547 

Dekan dr. sc. Mirjana Tehnološki fakultet Tuzla Tuzla 035 255 368 

Radić 

Prof. dr Snježana PMF Tuzla Tuzla 035 320 566 

Mičević 

Dekan prof.dr Abdulah 

Bašić 

Rudarsko geološki fakultet Tuzla Tuzla 035 300 547 

033 300 500 

Direktor Ešref Gačanin IPSA Institut Sarajevo 033 276 355 

033 276 322 

Direktor prof.dr Tarik Institut za hidrotehniku Sarajevo 033 207 949 

Kupusović 

Sulejman Redžić CEPRES - Institut na PMF Sarajevo 033 649 342 

Prof.dr Jakov Pehar Federalni agromediteranski zavod Mostar 036 314 393 

Direktor prof. dr Kemal 

Hrelja 

Ekonomski Institut Sarajevo 033 275 900 

64


GRUPA 5 : NEVLADIN 

SEKTOR 


Srđan Vrdoljak OUG Centar mladih Livno Livno 034 204 046 

Muhamed Skopljak EKO BIH ZDK Zenica 032 402 012 

Mirnes Hasanspahić Eko Tim Sarajevo 033 640 447 

Meliha Šubara EKO Neretva Jablanica 036 753 656 

Sanjin Džajić Zeleni-Neretva Konjic 036 728 470 

Nermin Softić Eco Nova Zenica 061 400 464 

Vladet Peštalić Društvo za edukaciju, ekologiju i ekonomiju -3E Tuzla 035 282 296 

Edin Abadžić Fondeko Sarajevo Sarajevo 033 211 354 

Sonja Karačić Izvor Mostar Mostar 036 326 953 

Dražen Rosić Buna, Mostar Mostar 063 427 238 

Marinko Dalmatin Lijepa naša Čapljina Čapljina 036 810 320 

Adel Amidžić Tutto Completo Zenica 032 775 382 

Jasmina Mujezinovic Fondacija lokalne demokratije Sarajevo 033 236 899 

Stojanovic Zoran DAR- Hrvatska udruga Demokratske alternative Rame Prozor 036 770 690 

Danijela Petrović Moja Neretva Jablanica 036 325 018 

Zdenka Jelčić Udruga prijatelja prirode «Močvara» Čapljina Čapljina 036 806 2 14 

65


Milka Markota Ekološko udruženje «Lijepa Naša Neretva» Mostar 063 317 0 80 

Karić Suada Eko-društvo «ZELENI» Sarajevo 033 612 971 

Obradović Zarema OAZA Mostar 036 551 479 

Azahari Omer-Softic EKO-MAGLAJ Maglaj 032 600 581 

Idriz Čilić Eko Jablanica Jablanica 036 753 656 

Džemila Agić UG Centar za ekologiju i energiju Tuzla Tuzla 035 249 310 

Vildana Alibabić SANUS – Udruženje eko sekcija USK Tuzla 035 258 270 

Tim Clancy Green Visions Sarajevo 033 717 290 

Slavka Sufi- Mičić Agencija BIOS trend Q Tuzla 035 260 589 

Vildana Dautović Ekološki pokret Travnik 030 813 339 

Majda Behrem -Stojanov Centri civilnih inicijativa Mostar 036 580553 

Jasna Draganić REC Sarajevo 033 209 130 

66


GRUPA 6: KOMERCIJALNI SEKTOR 

Industrija 


Energetska industrija 

Direktor 

TE Tuzla Tuzla 035 305 006 

Dr Fadil Nadarević 

035 305 002 

Direktor TE Kakanj Kakanj 032 771 111 

Grneralni direktor JP Elekrtoprivreda Federacije BiH Sarajevo 033 751 000 

Čosić Himzo HE na Neretvi Jablanica 036 758 168 

Hodžić Hasan HE Jablanica Jablanica 036 758 410 

Halilhodžić Nijaz HE Grabovica Jablanica 036 758 515 

Dervišbegović Muharem HE Salakovac Jablanica 036 758 615 

Malović Rešad Male hidroelektrane Jablanica 036 758 165 

Ured izvršnoga direktora JP Elektroprivreda HZHB, d.d. Mostar 036 314 282 

036 312 516 

Direktor HE Rama Prozor 036 771 450 

Direktor Sarajevogas Sarajevo 033 4451 20 

Hemijska industrija 

Direktor Tvornica deterdženata Dita Tuzla Tuzla 035 281 223 

67


Direktor Helios Banovići Banovići 035 880 500 

035 880 300 

Direktor Polihem Tuzla Tuzla 035 282 572 

035 280 717 

Direktor Bosnalijek Sarajevo Sarajevo 033 212 920 

033 664 971 

Direktor Azot Unis Goražde Vitkovići Goražde 038 221 208 

Direktor TDI Izocijatna hemija d.d. Tuzla Tuzla 035 282 179 

Metaloprerađivačka industrija 

Direktor Tvornica dalekovoda Energonivest Sarajevo Sarajevo 033 543 019 

Direktor Tvornica armatura Energonivest Sarajevo Sarajevo 033 541 061 

Direktor Aluminijum Mostar Mostar 036 375 500 

Direktor Mittal Zenica Zenica 032 244 853 

Direktor FEAL doo Široki Brijeg Široki Brijeg 039 704 269 

Direktor BNT Tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik 030 525 576 

Rudarstvo 

Direktor Rudnik mrkog uglja Banovići Banovići 035 875 811 

035 875 166 

Direktor Rudmont Živinice Živinice 035 772 596 

Direktor Rudnici Kreka u Tuzli Tuzla 035 553 112 

Direktor Rudnici Boksita Jajce 030 656 660 

68


Direktor Rudnik mrkog uglja Zenica Zenica 032 21 000, 35 

901 

Direktor Rudnici ugljena Tušnica Livno 034 201 117 

Ostala industrija 

Direktor Fabrika cementa Lukavac Lukavac 035 553 215 

Direktor Tvornica cementa Kakanj Kakanj 032 557 519 

Direktor Energopetrol Sarajevo 033 664 132 

Direktor Holdina Sarajevo 033 276 460 

Direktor Žica Sarajevo 033 454 211 

Direktor GRAS Sarajevo 033 234 954 

Direktor TMD AI Gradačac 0535 822 888 

Direktor Asfaltgradnja Visoko 032 735 721 

Prehrambena industrija 

Direktor Sarajevska pivara Sarajevo Sarajevo 033 491 100 

033 446 444 

Direktor Pivara Tuzla Tuzla 035 300 107 

Direktor Bihaćka pivovara d.d. Bihać Bihać 037 318 506 

035 311 250 

Direktor Pivara Grude Grude 039 661 670 

039 662 700 

Direktor Vegafruit Donja Brijesnica Doboj Istok 035 727 004 

Direktor Coca-Cola Sarajevo 033 284 100 

Direktor Sarajevski kiseljak d.d. Kiseljak Sarajevo 033 469 521 

Direktor Teloptic-Sinalco Sarajevo Sarajevo 033 629 580 

Direktor Bosnaprodukt Gradačac Gradačac 035 817 300 

69


035 817 180 

Direktor Bobita d.d. - Čitluk Čitluk 036 643 120 

Direktor Vinarije d.d. - Čitluk Čitluk 036 642 040 

Direktor Klas Sarajevo Sarajevo 033 655 255 

Direktor Sprind d.d. Sarajevo 033 453 288 

033 546 787 

Nevresa Hasanbegović Tvornica soli Tuzla Tuzla 035 282 407 

035 282 144 

Direktor Sarajevska mljekara «Milkos» Sarajevo 033 453 288 

033 546 787 

Direktor Mljekara Tuzla Tuzla 035 398 088 

035 398 085 

Direktor Inmer Gradačac Gradačac 035 818 127 

Direktor Mljekara Megle Bihać Bihać 037 313 212 

037 319 115 

Direktor Sappit d.o.o. Posušje Posušje 039 682 156 

Direktor DD ZIM Zenica Zenica 032 457 358 

Direktor Vlašić Milk Karaula Turbe Turbe 030 516 697 

Direktor Lura-Mljekara d.o.o. Livno Livno 034 201 295 

Direktor Mesopromet Tuzla Tuzla 035 393 773 

Direktor Akova Group Hadžići 033 639 911 

033 639 867 

Direktor Brajlović Sarajevo Sarajevo 033 628 321 

033 628 320 

70


Direktor Lijanovići d.d. Široki brijeg Široki brijeg 039 384 000 

039 704 920 

Direktor Klaonica Šahbaz Semizovac 033 202 598 

Direktor Šišović Posušje Posušje 039 692 011 

039 692 391 

Direktor Stanić Group Industry Kreševo 030 807 080 

030 807 077 

Direktor Fabrika duhana Mostar Mostar 036 577 479 

Direktor FDS Sarajevo Sarajevo 033 278 800 

033 523 499 

Tekstilna, kožarska, drvna i papirna industrija 

Direktor KTK (kožarsko tekstilni kombinat) Visoko Visoko 032 738 239 

032 735 440s 

Direktor Proizvodnja kože Bugojno Bugojno 030 252 416 

Direktor Natron Maglaj Maglaj 032 603 355 

Direktor Fortuna dd Gračanica Gračanica 035 704 805 

Direktor Prevent Sarajevo Visoko Visoko 032 730 600 

Direktor Konjuh Živinice 035 774 114 

Farme 

Direktor Farme krava Butmir Sarajevo 033 621 286 

Direktor Farma pilića Brovis Visoko 032 749 208 

032 749 207 

Direktor Koko-Džada Gračanica Gračanica 035 706 406 

Ribogojilišta 

71


Direktor Ribogojilište Norfish Blagaj 036 500 811 

036 500 823 

Direktor Riba Nertva Konjic 036 726 756 

Direktor Ribogojilište Hadžići Hadžići 033 420 104 

Konsultantske firme u oblasti zaštite okoliša 


1 Tarik Kupusović Institut za hidrotehniku Sarajevo Sarajevo 033 207 949 

2 Silajdžić Fethi Bosna S-Oil Sarajevo Sarajevo 033 205 756 

033 200 075 

3 Aleksandar Knežević 

Jasmina Čomić 

Ceteor Sarajevo Sarajevo 033 449 429 

033 447 722 

Merima Karabegović 

4 Čurin Vanja Dvokut Sarajevo Sarajevo 033 447 881 

033 210 049 

6 Dekan Građevinski fakultet Univerziteta u Mostaru Mostar 036 570 727 

036 570 032 

8 Direktor IPSA Institut Sarajevo Sarajevo 033 276 320 

9 Dekan Mašinski fakultet Sarajevo Sarajevo 033 653 055 

10 Dekan Mašinski fakultet Univerzitet u Zenici Zenica 032 449 420 

11 Direktor Metalurški institut «Kemal Kapetanović» u Zenici Zenica 032 247 999 

72


12 Direktor Rudarski Institut u Tuzla Tuzla 035 281 073 

Turizam 


Direktor Turistička zajednice Federacije BiH Sarajevo 033 252 900 

Direktor Turistička zajednice kantona Sarajevo Sarajevo 033 220 724 

Direktor Turistička zajednice Zeničko dobojskog kantona Zenica 032 441 050 

032 441 051 

Direktor 

Kantonalno ministarstvo turizma Tuzlanske 

regije 

Tuzla 035 270 013 

035 270 014 

Direktor Turistička zajednice Tuzlanskog kantona Tuzla 035 253 204 

Direktor Turistička zajednice Srednjebosanskog kantona Travnik 030 511 588 

Direktor Turistička zajednice Unsko sanskog kantona Bihać 037 222 777 

Direktor 

Direktor 

Direktor 

Turistička zajednica Hercegovačko 

neretvanskog kantona 

Turistička zajednice Zapadno hercegovačke 

županije 

Turistička zajednice Bosansko podrinjskog 

kantona 

Mostar 036 580 275 

Posušje 039 831 276 

Goražde 038 228 680 

Direktor Turistička zajednice Livanjskog kantona Livno 034 274 966 

73


GRUPA 7: MEĐUNARODNA ZAJEDNICA 


Vesna Grković ECD BiH Sarajevo 033 254 710 

033 666 037 

Voditelj ureda OSCE Sarajevo 033 752 100 

Voditelj ureda UNDP Sarajevo 033 563 800 

033 552 330 

Voditelj ureda WHO Sarajevo 033 201 815 

Voditelj ureda OHR Sarajevo 033 283 500 

Jasna Draganić REC BiH Sarajevo 033 209 130 

033 263 050 

Mirjana Karahasanović WB Sarajevo 033 251 502 

033 440 108 

Katica Hajrulahović SIDA /Swedish International Development Agency Sarajevo 033 276 030 

033 276 060 

Maria Esposito Cooperazione Italiana Sarajevo 033 258 690 

208 415 

208 416 

Linkeš Renato GTZ Sarajevo 033 260 920 

033 668 433 

Rudolf Schoch Swiss Development Cooperation (SDC) Sarajevo 033 233 408 

Michael Weiner Tehnički ured za koordinaciju ambasade Austrije Sarajevo 033 668 217 

033 667 951 

Selma Sijerčić USAID Sarajevo 033 702 300 

033 611 973 

74


Esad Đukanović Spanish Agency for International Cooperation Sarajevo 033 278 560 

033 208 758 

Meliha Kozarić EU RED Sarajevo 033 267 101 

Olaf Zymelka 

Gabriela Huskic 

Alma Mašić, SEE 

koordinator 

Josip Polić 

Giulio Moreno 

kFW Sarajevo 033 266 610 

Ambasada Danske Sarajevo 033 665 901, 

033 665 902 

EBRD Sarajevo 033 667 945 

033 667 950 

75


Prilog 2: Zapisnik sa sastanka od 01.02.2007 

PROJEKAT IZRADE FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA 

Izvještaj sa sastanka 

Mjesto: Prostorije Federalnog ministarstva okoliša i turizma 

Datum i vrijeme: 01.02.2007. godine, 12:00 h 

Prisutni: 

Projektni tim za izradu strategije: 

G-din Tarik Kupusović, Institut za hidrotehniku 

G-đa Sanda Midžić-Kurtagić, Institut za hidrotehniku 

G-đa Anđa Kalem-Perić, Institut za hidrotehniku 

G-din Fethi Silajdžić, Bosna-S Oil 

G-din Goran Krstović, Bosna-S Oil 

G-din Sulejman Redžić, Bosna –S Oil 

G-đa Esma Kreso, Bosna –S Oil 

G-din Aleksandar Knežević, IPSA 

G-đa Jasmina Čomić, IPSA 

Komisija za praćenje izrade, pregled i prihvatanje Početnog izvještaja: 

G-din Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

G-din Martin Tais, Federalni meteorološki zavod 

G-din Mladen Rudež, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

G-đa Azra Korać, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

G-đa Kasema Ćatović, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

G-din Viktor Simončić, neovisni ekspert za okolišne strategije 

G-đa Sanela Popović, stručno lice Komisije 

Službenici Ministarstva okoliša i turizma uključeni u „Progress Monitoring“ projekat: 

G-đa Maja Bevanda-Taubman 

G-đa Mirna Hasanbegović 

G-đa Almira Kapetanović 

G-đa Azra Bašić 

Dnevni red: 

1. Trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja 

2. Mogućnost i način suradnje između službenika Federalnog ministarstva okoliša i 

turizma koji rade na izradi izvještaja o napretku transponiranja okolišne legislative 

Evropske unije u propisima Federacije BiH i eksperata iz tima za izradu Federalne 

strategije zaštite okoliša 

76


1. Trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja 

U prvom dijelu sastanka razmotreni su trenutni rezultati na izradi Početnog izvještaja za 

Projekt izrade Federalne strategije zaštite okoliša. G-đa Sanda Midžić-Kurtagić 

prezentirala je aktivnosti koje su do sada provedene na projektu a odnose se na 

mobilizaciju projektnog tima, uspostavu kancelarije projekta, imenovanje i uspostavu 

radnih grupa, uspostavu uprave projekta i zasnivanje vlasništva nad projektom, te 

aktivnosti na analizi i identifikaciji partnera na projektu, izradi plana za komunikaciju i 

uključivanje javnosti i izradi prijedloga sadržaja programa obuke. 

2. Saradnja između službenika Federalnog ministarstva i projektnog tima za izradu 

Strategije 

Kako je i predviđeno, u drugom dijelu sastanka diskutovano je o mogućnostima i načinu 

saradnje između službenika Federalnog ministarstva koji rade na „Progress Monitoring“ 

projektu čiji je krajnji cilj izrada izvještaja o napretku transponiranja okolišne legislative 

Evropske unije u propisima Federacije BiH, a za sljedeće oblasti: horizontalna legislativa, 

upravljanje otpadom, zaštita prirode i kontrola industrijskog zagađivanja. U tom smislu 

dogovoreno je da će svi eksperti projetknog tima zaduženi za pojedine oblasti pomoći 

zaposlenima u Ministarstvu kako bi gore navedeni izvještaj na vrijeme bio izrađen. 

G-din Cero je zamolio g-đu Anđu Kalem-Perić da pomogne Maji Bevanda i Mirni 

Hasanbegović vezano za horizontalne direktive i direktive iz oblasti industrijskog 

zagađenja. Što se tiče zraka, otpada i prirode, dogovoreno je da relevantni eksperti tima 

za izradu strategije daju svoj doprinos za odgovarajuće direktive. G-din Kupusović je kao 

Kooridnator izrade Federalne strategije obećao da će organizirati sastanak za članovima 

vodećeg tima gdje će pokušati iznaći odgovarajuće rješenje kako bi službenici 

Ministarstva dobili adekvatnu pomoć. 

Potrebno je napomenuti da je već na predmetnom sastanku g-đa Anđa Kalem-Perić 

dogovorila sastanak sa svim članovima Ministarstva koji su uključeni u „Progress 

Monitoring“ projekat za 02.02.2007. godine. 

77


Prilog 3: Zapisnik sa sastanka od 19.02.2007 

PROJEKAT IZRADE FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA 

Bilješka sa sastanka 

Mjesto: Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

Datum i vrijeme: 19.02.2007. godine, 12:00 – 13:45 h 

Prisutni: 

G-din Tarik Kupusović, Institut za hidrotehniku 

G-din Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

G-din Sulejman Redžić, Bosna –S Oil 

G-đa Senka Barudanović, koordinator za izradu Državne strategija za biodiverzitet 

G-đa Azra Korać, Federalno ministarstvo okoliša i turizma 

G-din Fethi Silajdžić, Bosna-S Oil 

G-din Goran Krstović, Bosna-S Oil 

G-đa Nermina Tipura-Dervišić, Institut za hidrotehniku 

G-din Cero je otvorio sastanak, prilikom čega je govorio o vezi između Državne strategije 

za biodiverzitet koja je trenutno u izradi, i Federalne strategije zaštite okoliša. Naglasio je 

da nema potrebe ponovo istraživati nešto što je već istraženo, te u tom smislu Državna 

strategija za biodiverzitet može biti od velike koristi. Također je istaknuo vezu između 

prostornog plana Federacije Bosne i Hercegovine, koji je sada također u izradi, odnosno 

da je vrlo bitno da Prostorni plan i predmetna Strategija budu usklađeni, te da Prostorni 

plan ne može biti izrađen bez strategije za okoliš. 

G-din Fethi Silajdžić se složio sa g-dinom Cerom po pitanju veze između Federalne 

strategije zaštite okoliša i prostornog plana, i osim toga je naglasio da Strategija treba da 

predloži mjere i aktivnosti za postizanje vizije, a kroz interdisciplinarnu analizu i 

uključivanje što većeg broja zainteresiranih strana. Naglasio je da Strategija treba da 

identificira probleme i opiše stanje okoliša, a na osnovu postojećih podataka iz NEAP-a i 

drugih relevantnih dokumenata. Istakao je da Strategija treba biti koncizna i eksplicitna, 

odnosno u njoj treba primijeniti naučni prstup gdje će sve biti prezentirano na što je 

moguće jasniji način. 

Na pitanje koje se odnosi na vezu između Državne strategije za biodiverzitet i Federalne 

strategije zaštite okoliša – komponenta priroda, g-đa Senka Barudanović je naglasila da 

Državna strategija daje jedan globalni pregled, dok Federalna strategija treba biti 

konkretna i puno detaljnija od državne. Federalna strategija treba dati konkretne mjere i 

mehanizme za svaki prostor, te identificirati tipove staništa na području Federacije Bosne i 

Hercegovine, a na osnovu rada eksperata. Međutim, ona je također naglasila da su 

globalni podaci iz Državne strategije iskoristivi, te da će ovaj dokument biti dat na 

raspolaganje projektu čim bude završen. 

G-din Fethi Silajdžić je naglasio problem nepostojanja podataka relevantnih za izradu 

strategije, te se stoga dolazi do pitanja koliko detaljno treba ići sa istraživanjima imajući u 

vidu vrijeme i resurse kojima se raspolaže. G-din Redžić se složio sa konstatacijom da 

nema dovoljno relevantnih podataka jer naprimjer kada je riječ o prirodi Bosna i 

Hercegovina je u jako teškoj situaciji jer nema čak ni kartu vegetacije. On je također 

78


naglasio da ono što Strategija treba da uradi jeste da napravi inventuru – faune itd., da 

opis stanja ekosistema, te također da procjenu „kapaciteta prihvata“ tih ekosistema. Sve 

dosadašnje procjene rađene su samo za teritorij BiH. Osim toga je naglasio i problem 

nepostojanja adekvatnog kadra. 

G-din Kupusović je dao zaključak da je potrebno naći mjeru između DPSIR analize, 

postojećih podataka i naučne procjene. G-din Cero ovu konstataciju potkrepljuje 

činjenicom da je u samoj ponudi rečeno da će se Strategija oslanjati na postojeće 

podatke. Tamo gdje nema podataka dat će se određena procjena sa određenim 

intervalom povjerenja. 

Na samom kraju sastanka rečeno je da će Početni izvještaj, koji je trenutno u fazi 

finaliziranja, dati tačnu metodologiju (DPSIR analiza, indikatori) po kojoj će se raditi i 

predložiti radne grupe, na koji klijent treba dati svoje primjedbe u skladu sa kojima će ovaj 

izvještaj biti prepravljen i/ili dopunjen, te nakon toga prezentiran i usvojen. 

Zaključci: 

1. Vrlo je važno povezati Strategiju sa Prostornim planom Federacije BiH koji je 

trenutno u izradi. 

2. Podaci iz Državne strategije o biodiverzitetu su iskoristivi, međutim Federalna 

strategija – komponenta priroda, se odnosi na prostor federacije, te stoga treba 

identificirati tipove staništa za na prostorima Federacije. 

3. Tamo gdje nema dovoljan broj konkretnih podataka, dat će se procjena sa 

određenim intervalom povjerenja. 

Sarajevo, 20.02.2007. godine 

79


Prilog 4: Dinamički plan implementacije projekta 

80

Strategija zastite okolisa FBiH.pdf - plasticnekese.net

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?