Strategija razvoja energetike FBiH.pdf - Ekologija.ba

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
STRATEGIJA RAZVOJA ENERGETIKE FEDERACIJE BIH
-Sažetak projektnog zadatka-
1. UVOD
Na prosperitet Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), naš životni standard i
kvalitetu života snažno će utjecati kako pronalazimo, proizvodimo, trošimo i
distribuiramo naše energetske izvore i resurse. Strategija razvoja energetike nam
može pokazati kako se mogu koristiti naši energetski izvori za postizanje
ekonomskih i socijalnih koristi na ekološki odgovarajući (prihvatljiv) način i ona je
temeljni akt kojim se u jednoj državi utvrđuje energetska politika i planira
energetski razvoj. Strategija razvoja energetike FBiH predstavlja početni
odnosno inicijalni dokument za izradu Strategije razvoja energetike BiH.
Strategija razvoja energetike (u daljem tekstu: Strategija RE) predstavlja pored
strategije gospodarskog razvoja jednu od najvažnijih strategija, koja će u sebi
uključivati energetsku, ekonomsku, zakonodavnu, organizacijsku, institucionalnu
i obrazovnu komponentu u svrhu prilagodbe energetskog sektora uvjetima
gospodarenja energijom u Europskoj uniji (EU), te za povezivanje energetskog
sustava BiH ili njegovih dijelova s europskim ili odgovarajućim sustavima drugih
država, te za što lakše i efikasnije uključivanje BiH u EU i druge integracije.
1.1. Motivi, ciljevi izrade i karakter Strategije RE
Stupanjem na snagu Zakona o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava
električne energije u Bosni i Hercegovini dana 18.04.2002. godine može se reči
da je započeo proces reforme elektroenergetskog a time i energetskog sektora u
BiH. Time je započela i deregulacija elektroenergetskog sektora, koja predstavlja
postupak uklanjanja elemenata državne regulacije i kontrole nacionalne
ekonomije i tržišta ponaosob, a slijede procesi liberalizacije, prestrukturiranja i
privatizacije tog sektora. Ovim promjenama znatno će biti promjenjena uloga
države i entiteta, te državnih i entitetskih institucija i ustanova, što se uz veoma
kompliciran ustroj države BiH odražava i na definiranje nove uloge Strategije RE,
kao i na strateški pristup razvoju elektroenergetskog sustava u FBiH i BiH. U
procesu napuštanja plansko-socijalističkog i stvaranja tržnog gospodarstva, te
novim odnosima između tržišta i državne intervencije i promjenama koje
donosi reforma energetskog sustava iskazuje se velika potreba izrade Strategije
RE u tržnom gospodarstvu, koja bi utvrdila ciljeve i potrebne mjere za ostvarenje
uspješne energetske politike. Jednako tako, Strategija RE je potrebna i zbog
preuzetih međunarodnih obveza u zaštiti okoliša, te zbog prilagodbe energetskog
sektora BiH uvjetima gospodarenja energijom u EU.
Ciljevi izrade Strategije RE su izrada stručnih podloga za:
- utvrđivanje strategije razvoja energetike FBiH i energetske politike,
- analizu i utjecaj sektora energetike BiH na sektor energetike FBiH,
- utvrđivanje regionalne politike energetskog razvoja,
- uspješno provođenje reforme energetskog sektora,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
- osiguranje potrebnih količina energije za dugoročno pouzdanu opskrbu
svih korisnika u FBiH,
- povećanje sigurnosti opskrbe energentima iz različitih izvora, vodeći
računa o regionalnim specifičnostima,
- optimalno korištenje domaćih energetskih izvora u svrhu postizanja
ekonomskih i socijalnih koristi na ekološki odgovarajući (prihvatljiv) način,
- racionalizaciju potrošnje energije,
- povećanje energetske efikasnosti u svim segmentima sistema opskrbe,
transformacije i korištenja energije,
- osiguranje odgovarajućeg stupnja neovisnosti o uvoznoj energiji
primarnom pozicijom domaćih izvora energije,
- postizanje kvalitete energenata prema svjetskim standardima,
- vođenje ekološke politike,
- osiguranje razvoja unutrašnjeg tržišta energije.
1.2. Obuhvat istraživanja
Strategija RE treba obuhvatiti cijeli energetski sektor uključujući ugljarski,
elektroenergetski, naftni i plinski podsektor, te toplinarstvo i korisnike energije (
zgradarstvo, transport, industrija i druge ) . Jednako tako, Strategija RE bi
trebalo:
- da obuhvati precizan pregled dostignutog razvoja,
- da analizira scenarije razvoja energetike za nekoliko scenarija društvenog
razvoja, koristeći odgovarajuće modele i prezentira rezultate analize. U
okviru analize predvidjeti i ocjenu osjetljivosti rezultata na različite utjecaje,
kao i razmatranje specifičnih problema koji se mogu javiti u procesu
realizacije Strategije RE.
Strategija RE bi trebalo da ukaže i na programe budućih istraživanja usmjerenih
ka realizaciji definiranih ciljeva. Jedan od zadataka Strategije RE je i izbor
modela i alata za interpretaciju, analizu rezultata strategije koji će se koristiti za
gore navedene analize i naknadne provjere, te inoviranje rezultata. Stoga, je
posebnu pozornost potrebno obratiti izboru tog modela i alata, te obuci osoblja
koje će se njima koristiti
1.3. Očekivani rezultati po završetku istraživanja
Vlada FBiH može očekivati od ove Strategije RE slijedeće:
- Uvid u postojeće stanje u energetskom sektoru FBiH, te utjecaj
energetskog sektora BiH na ovaj sektor u FBiH,
- Usporedba energetskog sektora u FBiH (BiH) s istim u zemljama EU i
Jugoistočne Europe,
- Afirmacija korištenja i izvoza domaćih energetskih resursa,
- Mjesto i ulogu energetskog sektora i njegovih podsektora u regionalnom i
europskom tržištu,
- Vođenje energetske politike zasnovano na stručnim i znanstvenim
osnovama,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
- Prijedlog strukture sektora energetike FBiH,
- Definiranje strategije razvoja pojedinih sektora energetike FBiH tako da su
kompatibilne utvrđenom generalnom planu razvoja i da sadrže mjere
unaprjeđenja efikasnosti opskrbe energijom,
- Izbor prioritetnih programa sa aspekta rezultata provedene analize,
- Rezultati Strategije mogu poslužiti za uspostavu međunarodne suradnje
BiH u energetskom sektoru,
- Aktiviranje i unaprjeđenje domaće proizvodnje energetske opreme i
infrastrukture,
- Strategija RE će osigurati važne podloge za privatizaciju energetskog
sektora, kao i za regulativno uređenje sektora suglasno suvremenim
kretanjima u EU i svijetu,
- Realiziranjem Strategije bit će uspostavljena infrastruktura stalnog
praćenja trendova u energetskom sektoru, kao temelj za prilagođenje
vlastitog djelovanja u energetskom sektoru,
- Analizu koja rezultira optimalnim sistemom osiguranja utvrđene strukture
potrebnih količina energije uz najniže troškove života i na ekološki
odgovarajući (prihvatljiv) način,
- Ocjenu utjecaja proizvodnje i korištenja energije na okoliš s komentarom
mogućih mjera usuglašavanja stanja s trendovima u svijetu.
2. PROGNOZE RAZVOJA ENERGETIKE U SVIJETU
2.1. Globalni energetski trendovi
U području energetike BiH mora prepoznavati europske pa i svjetske energetske
trendove, što zorno treba pokazati europska i svjetska ponuda i tražnja. Stoga je
orijentacija BiH i FBiH prema regionalnom i europskom sagledavanju pitanja
energetike, danas neminovnost. Upravo je Europska energetska povelja ECT i
EC PEEREA (Ugovor BiH je potpisala lipnja/juna 1995. godine u Lisabonu, a
ratificiran na Parlamentu BiH u srpnju/julu 2000. godine) jedan takav dokument
koji pretpostavlja uvođenje modela dugoročne energetske suradnje u Europi u
okviru tržišne ekonomije, temeljem zajedničke suradnje zemalja potpisnica,
vodeći pri tomu računa o zaštiti okoliša. Pri tomu je sigurnost opskrbe potrošača,
maksimiranje efikasnosti u proizvodnji, distribuciji i korištenju energije, svodeći pri
tomu probleme zaštite okoliša na minimum i na prihvatljivoj ekonomskoj razini,
istaknuta kao najbitniji zadatak energetskog tržišta. Podržava se raznolikost
energetskih izvora, izbjegavajući ovisnost o jednom izvoru, i ostavljajući sve
moguće opcije otvorene. Nadalje, nužno je pojačati napore u pogledu efikasnijeg
gospodarenja energijom, kako u proizvodnji, tako i u potrošnji iste. U okviru
državne suverenosti i suverenih prava nad vlastitim energetskim izvorima, i u
kontekstu političke i ekonomske suradnje, potpisnici preuzimaju zadaću
unaprjeđenja razvoja efikasnog energetskog tržišta diljem Europe kao i boljeg
funkcioniranja globalnog tržišta, u oba slučaja, na principu tržišnog formiranja
cijena, vodeći pri tomu računa o zaštiti okoliša.

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
Analiza europske strategije o sigurnosti opskrbe energijom može znatno
doprinijeti kod definiranja strateškog pristupa za razvoj energetskog sektora FBiH
(BiH). Za EU opskrba energijom ima unutrašnju i vanjsku dimenziju. Na
unutrašnjem planu Europa treba uravnotežiti opskrbu i potrošnju energije
uvažavajući okoliš, potrošača, sigurnost, te političke i ekonomske zahtjeve. Kao
rezultat toga Europa je sve više ovisna o uvozu energije. Vanjska dimenzija time
poprima ulogu da popuni gap između unutrašnje proizvodnje i unutrašnjih
potreba s dovoljnim i prikladnim količinama energije. Cilj neovisnosti od vanjskih
opskrbljivača energijom se nadomješta ciljem upravljanja vanjskom ovisnošću.
Opskrba energijom EU nije pod nekom neposrednom prijetnjom i nju
karakterizira:
a) rast potražnje za energijom,
b) rast potražnje za konvencionalnim izvorima energije,
c) rast potražnje za uvoznim izvorima energije,
d) barem kratkoročno, obnovljive energije su slabe da znatnije utječu na
gornje trendove.
Nakon svega gore navedenog logično je da se postavi pitanje gdje je u svemu
tome mogućnost, šansa i prijetnja za energetski sektor FBiH, što će se moći
vidjeti nakon sagledavanja scenarija mogućeg rasta i razvoja po izabranim
makroregijama.
3. KARAKTERISTIKE I STANJE ENERGETSKOG SEKTORA FBIH
Strategija RE treba dati detaljan prikaz energetskih rezervi i potencijala u FBiH,
prikaz energetskih kapaciteta, strukturu ukupne potrošnje energije u Federaciji
Bosne i Hercegovine za razdoblja 1990. godina i 1997.-2002. godina, strukturu
ukupne proizvodnje i potrošnje primarne energije za razdoblja 1990. godina i
1997.-2002. godina, prikaz i ocjenu efikasnosti energetskih sustava, utjecaj
energetskih sustava na okoliš, prikaz zakonodavnog i institucionalnog okvira za
energetske sustave, prikaz cijena energije u FBiH, te opis međunarodnih obveza
BiH, a time i FBiH.
3.1. Energetske rezerve i potencijali
Prikaz energetskih rezervi i potencijala treba dati po strukturi:
- Fosilna goriva (ugljen, nafta, naftni kondenzat i prirodni plin)
- Obnovljivi izvori (hidro energija, sunčeva energija, geotermalna energija,
energija vjetra, energija iskorištavanja biomase i otpada, te drugi obnovljivi
izvori).
3.2. Energetski kapaciteti u FBiH
Opis i analiza energetskih sustava treba da sadrži:
-
- Sektor ugljena ( proizvodnja, prerada, trgovina, skladištenje i drugo ),

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
- elektroenergetski sustav (proizvodnja, prijenos, distribucija električne
energije i upravljanje elektroenergetskim sutavom)
- plinski sustav (proizvodnja, transport i skladištenje),
- naftni sutav (proizvodnja, transport, prerada nafte, trgovina i skladištenje),
- toplinarstvo.
3.3. Potrošnja energije
Ukupna potrošnja energije u FBiH za razdoblja 1990.godina i 1997.-2002. godina
treba da sadrži:
- prikaz ukupne potrošnje energije preračunate na količinu po stanovniku,
- prikaz ukupne potrošnje el. energije u odnosu na nacionalni dohodak,
- prikaz inteziteta korištenja primarne energije,
- prikaz neposredne potrošnje energije po strukturi (električna energija, para
i vrela voda, plinovita goriva, tekuća goriva, ogrjevno drvo i ugljen)
- prikaz strukture ukupno utrošene energije po sektorima (opća potrošnja,
promet, industrija, neenergetska potrošnja, gubici transporta i distribucije,
potrošnja za pogon, gubici transformacije).
3.4. Opskrba energijom
Informacije o opskrbi energijom dati kroz prikaz strukture (ugljen, vodne snage,
električna energija, tekuća goriva, prirodni plin, ogrjevno drvo, ukupna
proizvodnja, ukupna potrošnja) ukupne potrošnje i proizvodnje primarne energije
za razdoblja 1990. godina i 1997.-2002. godina. Potrebno je dati i informacije o
udjelu vlastite proizvodnje u potrošnji primarne energije u FBiH za gore
navedena razdoblja. Poseban osvrt potrebno je dati na kvalitetu u opskrbi
energijom za elektroenergetski, plinski i naftni sustav i dati analizu problema
naplate umreženih energenata (električna energija, prirodni plin, gradski plin i
javna toplina).
3.5. Energetska efikasnost sustava u energetskom sektoru FBiH
Efikasnosti energetskih sustava (ugljen, elektroenergetski, naftni, plinski i
toplinarstvo) treba promatrati kao efikasnost energetskih transformacija, te
efikasnost transporta/prijenosa i distribucije. Razina efikasnosti ovisna je o
specifičnostima pretvorbe, dakle o karakteristikama pojedinog energetskog
sustava. Pored gore navedenog potrebno je dati i analizu gubitaka u tim
energetskim sustavima.
3.6. Utjecaj energetskih sustava na okoliš
Energetski sustavi su u velikoj mjeri odgovorni za stanje okoliša na svim
razinama (globalnoj, regionalnoj i lokalnoj). Najveći problemi vezani su uz emisije
štetnih tvari u atmosferu i oni moraju biti predmet strategijskog istraživanja, dok
problemi, kao što su utjecaj na vode, proizvodnja otpada, zauzeće zemljišta,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
buka i vibracije, utjecaj na biološku raznolikost i slično su pretežno lokalnog
obilježja i treba ih rješavati na razini pojedinih projekata, a primjenom postojeće
regulative. Glavne onečiščujuće tvari koje se emitiraju izgaranjem fosilnih goriva
su sumporni dioksid (SO 2 ) i dušikovi oksidi (NO x ) poznati kao «kiseli» plinovi,
ugljični monoksid (CO), čestice i staklenički plin ugljični dioksid (CO 2 ), koji je i
najznačajniji uzročnik globalnog zatopljenja.
Strategija RE treba dati analizu emisije u zrak za BiH u proteklom razdoblju, te
dati usporedbu te emisije s drugim zemljama.
Posebno poglavlje treba posvetiti utjecaju na okoliš nesreća i ekoloških
katastrofa u energetskom sektoru.
3.7. Zakonodavstvo
Zakonodavni i institucionalni okvir energetskog sektora FBiH tvori, uz Ustav
Bosne i Hercegovine, te Ustave F BiH i RS, cijeli niz zakona te veliki broj
podzakonskih akata državne i entitetske razine koje treba prikazati i ukratko
opisati u Strategiji RE. Pri tomu obuhvatiti sve zakone i podzakonske akte koji su
usvojeni ili će biti usvojeni do početka rada na Strategiji RE.
3.8. Cijene energije i energenata u Federaciji Bosne i Hercegovine
Reforma energetskog sektora u Bosni i Hercegovini je već započela reformom
elektroenergetskog sektora, gdje je u tijeku restrukturiranje elektroenergetskog
sektora uz deregulaciju, liberalizaciju i otvaranje elektroenergetskog tržišta.
Strategija RE treba dati slijedeće prikaze:
- stanje u regulaciji cijena energije po strukturi: ugljen, električna energija,
toplinska energija, prirodni plin i derivati nafte,
- prodajne cijene svih energenata kod krajnjih potrošača po strukturi:
kućanstva industrija,
- strukturu cijena naftnih derivata,
- kretanje cijena naftnih derivata za razdoblja 1990. godina i 1997.-2002.
godina,
- prosječne cijene mrkog ugljena i lignita, te koksa.
- Prosječne prodajne cijene električne energije za razdoblja 1990. godina i
1997.-2002. godina za sve kategorije potrošača,
- Cijene ogrjevne topline.
3.9. Međunarodne obveze
Bosna i Hercegovina kao država članica UN pristupila je u članstvo i/ili potpisala
odgovarajuće ugovore/sporazume s međunarodnim organizacijama iz oblasti
energije (UCTE, UN/ECE-Komitet za održivi razvoj energije, IAEA-Međunarodna
agencija za energiju u Beču, ECT-Europska energetska povelja, EC/DG za
energiju, WEC-Svjetski komitet (vijeće) za energiju, SECI program, WB-Svjetska

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
banka, EBRD-Europska banka za obnovu i razvoj, EIB-Europska investicijska
banka, USAID, TDA, GTZ i druge), a u pripremi je ispunjavanje uvjeta za Bijele
knjige-White paper, te Direktiva EU, čime je preuzela i određene obveze koje
izravno utječu na djelovanje i razvitak energetskog sustava u BiH. Strategija RE
treba podrobnije prikazati obveze iz Ugovora o energetskoj povelji (ECT) koje se
odnose na energetske tranzite, investicije, trgovinu, energetsku efikasnost i
okoliš.
Bosna i Hercegovina kao članica UCTE (Udruge za koordinaciju prijenosa
električne energije) obvezna je poštivati preporuke o interkonekciji
elektroenergetskih sustava zemalja članica. Ako dođe do poremećaja u bilo
kojem sustavu zemalja članica UCTE-a paralelni rad svih sustava mora se
održavati toliko dugo dok se može izbjeći kolaps. Zbog toga mjere koje se
odnose na održavanje frekvencije u normalnom pogonu i u slučaju poremećaja u
pojedinim zemljama moraju biti usklađene. Preporuke UCTE-a odnose se na
promjene u frekvenciji, promjene u sinkronom vremenu i njegovoj korekciji, te na
točnost mjerenja frekvencije. Strategija RE treba analizirati detaljnije i ove
obveze budući da elektroenergetski sustav BiH radi u dvije sinkrone zone.
U strategiji ER treba analizirati i međunarodne obveze iz područja zaštite okoliša,
među kojima su najizraženije one iz konvencije o dalekosežnom prekograničnom
onečišćenju zraka (LRTAP) s pratećim protokolima, okvirna konvencija o
promjeni klime (Kyoto protokol) i konvencija o procjeni utjecaja na okoliš u
prekograničnom kontekstu (Espoo konvencija).
4. OSNOVNE POSTAVKE STRATEGIJE RAZVOJA ENERGETIKE
4.1. Postavke društvenog i gospodarskog razvitka
Prilikom izrade Strategije RE trebaju se definirati osnovne postavke društvenog i
gospodarskog razvitka polazeći od toga:
- da će postojati stabilan politički i društveni ustroj u BiH,
- da će se započeti reformski proces energetskog sektora nastaviti i
uspješno okončati,
- da će postojati stabilno političko rješenje u regiji
- da će se BiH uključiti u EU,
- da će institucionalni okvir efikasno štititi vlasnička prava i da će se
održavati postignuta monetarna stabilnost.
Postavke društvenog i gospodarskog razvoja moraju biti usklađene sa
strategijom gospodarskog i društvenog razvitka. Postavkama gospodarskog
razvitka potrebno je proanalizirati sve sektore: industriju, promet, usluge,
graditeljstvo, stanogradnju, poljoprivredu i šumarstvo.
4.2. Postavke i procjene demografskog razvitka
U posljednjih desetak godina su se u BiH dogodile značajne demografske
promjene, te će biti veoma bitno ispravno pretpostaviti demografski razvitak u
narednom razdoblju za BiH, a time i FBiH. Temeljna pitanja demografskog

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
razvitka su broj stanovnika, mortalitet i natalitet, zaposlenost, raspodjela
stanovnika u urbanim i ruralnim područjima.
4.3 Postavke gospodarenja prostorom i okolišem
Za energetski razvitak, kao i sveukupni gospodarski razvitak, proizlaze
ograničenja iz zaštite prostora i okoliša, koja će zahtjevati veću racionalnost u
korištenju prostora, koji se danas koristi za energetske potrebe i strožije kriterije i
procedure kod osiguranja prostora za nove projekte. Na svim razinama zahtjevi
na prostor su znatno veći, nego što objektivno gospodarenje prostorom i
okolišem na načelima održivog razvitka to omogućava. Za izradu Strategije RE
treba postaviti takve smjernice koje će osigurati usklađenost s budućom
Strategijom i programom prostornog uređenja BiH, kako bi se osigurala
usklađenost s ostalim korisnicima prostora i primarnim zahtjevom zaštite prostora
i okoliša.
5. MOGUĆNOSTI RAZVITKA ENERGETSKOG SEKTORA
5.1. Ciljevi Strategije RE
U Strategiji RE FBiH trebaju se postaviti takvi ciljevi koji neće biti sporni tijekom
cijelog promatranog razdoblja od 20 godina, bez obzira na nepoznanice i
nesigurnost koje postoje iz bilo kojeg razloga, a odnose se na harmonizaciju
održivog razvitka i organiziranog sustava gospodarenja energijom, a to su:
1. povećanje energetske efikasnosti od proizvodnje, transformacije,
prijenosa i transporta, do distribucije i potrošnje energije,
2. raspoloživost energije i sigurnost opskrbe - uključivanje u regionalno i
međunarodno tržište energije, osiguranje više pravaca interkonektivnih
veza na međunarodne mreže i opskrba iz više pravaca za sve umrežene
sustave, uvažavanje sigurnosnih ograničenja i državnih interesa, razvitak
prijenosnih i transportnih, te distribucijskih mreža,
3. osiguranje odgovarajućeg stupnja neovisnosti o uvoznoj energiji
primarnom pozicijom domaćih izvora energije,
4. diverzifikacija energenata i izvora koja uključuje izbor i dobavu
energenata kojima se postiže sigurnost opskrbe potrošača, te prostorni
raspored izvora kojim se postiže sigurnost opskrbe svakog područja,
5. korištenje čistijih fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije koji će
biti u skladu s resursima, razvitkom tehnologije i ukupnom gospodarskom
politikom,
6. otvaranje energetskog tržišta, liberalizacija i ekonomska efikasnost,
te privatizacijski procesi u skladu s interesima FBiH i BiH za postizanje
ekonomskih i socijalnih koristi, koji trebaju potaknuti energetsku efikasnost
i dobro gospodarenje energijom, te omogučiti uključivanje BiH u europsko
energetsko tržište
7. zaštita okoliša,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
8. realne cijene energije i razvitak poduzetništva,
9. jačanje konkurentske pozicije energetike BiH na globalnom tržištu
energije,
10. stvaranje efikasnog i konkurentskog energetskog sektora,
11. modernizacija, širenje i međunarodni tranzit veza energetske
infrastrukture, kako bi se unaprijedila trgovina energijom, ekonomska
efikasnost i potpuna integracija energetskog sustava u regiji. Ažuriranje
studija o podzemnom skladištenju plina i plinskim mrežama.
12. osiguranje atraktivnosti u energetskom sektoru za nova inozemna i
druga ulaganja,
13. podržavati istraživanja, razvitak i demonstraciju novih, čistih i
efikasnih tehnologija.
Navedeni ciljevi mogu biti realizirani korištenjem potrebnih znanja iz različitih
oblasti vezanih za energetiku. Stoga Strategija RE treba dati pregled sadašnjeg
stanja i prijedlog obrazovanja kadrova za sektor energetike u FBiH.
Svaki od gore navedenih ciljeva potrebno je podrobnije ponaosob obraditi u
Strategiji RE i dati dimenziju utjecaja svakog od njih na razvitak energetskog
sektora.
5.2. TEHNOLOŠKI RAZVITAK
S obzirom na intenzivnost financijskih ulaganja u energetski sektor, bez obzira da
li se radi o opremi unutar energetskog procesa ili kod potrošača, od posebne je
važnosti da tehnološki razvitak u FBiH bude ispravno procjenjen i da ide u korak
s onim što će se događati u razvijenim zemljama. Posebno treba promatrati:
• čistije i efikasnije tehnologije sa ugljenom
• tehnologije plinovitih goriva,
• sustavi korištenja obnovljivih izvora energije,
• tehnologije proizvodnje i korištenja vodika,
• oprema za prijenos, transport, distribuciju, mjerenje, komunikacije.
• razvoj domaće i kooperativne elektro-mašinske industrije i informatike za
potrebe energetskog sustava.
5.3 Scenariji razvitka
Dinamika, kao i sve strukturne karakteristike razvitka energetskog sektora, ovise
o velikom broju utjecajnih faktora, od kojih su najvažniji:
• gospodarski razvitak,
• reforma energetskog sektora i mjere države,
• razvitak regionalnog i međunarodnog tržišta energije i međunarodni
utjecaj,
• razvitak novih tehnologija,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
• globalna ograničenja u zaštiti okoliša.
Svaki od ovih faktora ima svoju dimenziju utjecaja, a posljedice su različite razine
potrošnje energije i različite strukture proizvodnje energije. Sve ovo bi trebalo
proanalizirati u nekoliko scenarija razvitka energetskog sektora FBiH. Kako bi se
obuhvatile i prezentirale posljedice utjecaja pojedinih faktora obraditi u Strategiji
RE najmanje po tri scenarija srednjoročnog i dugoročnog razvitka energetskog
sektora, kojima će temeljni ulazni parametar biti referentni scenarij razvoja
gospodarstva koji treba da se odredi u poglavlju 4.1., vodeći pri tom računa o
ispunjavanju gore navedenih ciljeva energetskog razvitka navedenih u 5.1. Ta tri
scenarija obuhvatala bi:
1. klasične tehnologije uz odsustvo aktivnih mjera države
2. nove tehnologije uz aktivne mjere države i
3. izrazito ekološki scenarij.
Utjecaj različite dinamike razvitka gospodarstva treba posebno komentirati, kao i
posljedice ograničenja koja mogu proizaći iz zaštite okoliša.
Energetske pokazatelje scenarija razvitka energetskog sektora iskazati za
presječne godine 1990., 2000., 2010. i 2020., kroz 8 (osam) pokazatelja:
1. neposrednu potrošnju energije neposrednih potrošača po
energentima (ugljen, para i vrela voda, električna energija, plinovita
goriva, tekuća goriva, obnovljivi izvori),
2. neposrednu potrošnju energije po karakterističnim skupinama
potrošnje (graditeljstvo, poljoprivreda, usluge, kućanstva, promet,
industrija),
3. strukturu proizvodnje električne energije (uvoz-izvoz,
elektroprivredne HE, elektroprivredne TE, gorive ćelije, obnovljivi
izvori, male HE, male kogeneracije, industrijske toplane),
4. strukturu energenata za proizvodnju električne energije (uvoz-izvoz,
ugljen, vodne snage, loživo ulje, prirodni plin),
5. ukupnu potrebnu energiju po energentima (ugljen, el. energija,
tekuća goriva, prirodni plin, obnovljivi izvori),
6. strukturu obnovljivih izvora energije (geotermalna energija, sunčeva
energija, energija vjetra, biomasa, vodne snage, biodizel,
komunalni i tehnološki otpad),
7. strukturu domaće proizvodnje i uvoza energije.
5.3.1. Usporedba scenarija razvitka
Budući da sva tri promatrana scenarija razvitka energetskog sektora imaju iste
ulazne parametre (stopa gospodarskog rasta, struktura gospodarstva, isti broj
potrošača), to će razlike između tih scenarija biti zbog različite razine skrbi i
aktivnosti države prema organiziranom sustavu gospodarenja energijom, različite
primjene novih tehnologija, različitog povećanja energetske efikasnosti i
korištenja obnovljivih izvora energije. Usporedbu scenarija razvitka energetskog
sektora dati kroz:
• usporedbu neposredne potrošnje energije,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
• usporedbu ukupno potrebne energije,
• strukturu energenata za potrebe proizvodnje el. energije (ugljen, vodne
snage, loživo ulje, prirodni plin),
• odnos proizvodnje električne energije (decentralizirana i javna mreža),
• usporedbu proizvodnje energije iz neobnovljivih i obnovljivih izvora,
• usporedbu potrošnje prirodnog plina,
• odnos energije iz uvoza i domaćih izvora,
5.3.2. Usporedba scenarija s gledišta utjecaja na okoliš
S gledišta utjecaja na okoliš, pri strateškom planiranju svakako najznačajnije
pitanje je pitanje emisija onečiščujućih tvari u zrak.
Usporedbu scenarija s gledišta utjecaja na okoliš dati kroz:
• usporedbu emisije SO 2
• usporedbu emisije NO x
• usporedbu emisije CO 2 .
Posebno analizirati utjecaj raznih scenarija na okoliš ( lokalni, regionalni i
globalni),latentne rizike po vodu, tlo, zdravlje čovjeka i okoliš, a posebno od velikih rizike
od velikih nezgoda i prirodnih katastrofa.
5.3.3. Utjecaj različite dinamike razvitka gospodarstva
U ovom poglavlju potrebno je posebno pokazati utjecaj različite dinamike razvitka
gospodarstva na scenarije razvitka energetskog sektora i ocijeniti osjetljivost
rezultata svakog razmatranog scenarija za uslove:
• promjene procjene u pogledu potrebnih količina energije,
• kolebanje cijena energije, opreme i kapitala,
• promjene normativa za okoliš i kvalitet,
• rat, prirodne i industrijske katastrofe,
• socijalna i politička nesigurnost.
5.3.4. Utjecaj regulacije, liberalizacije i otvaranja tržišta, te cijena energije
na razvitak energetskog sustava
Pojam regulacije uključuje čitav niz zakona i drugih propisa izrađenih sa svrhom
nadzora i kontrole ponašanja subjekata (poduzeća) u određenom sektoru
gospodarstva. Regulacijske funkcije države dijele se na ekonomske i
neekonomske. Ekonomske funkcije regulacije uključuju: cijene, investicije,
poticanje konkurencije i kvalitetu usluge prema potrošačima. Neekonomske
regulatorne funkcije države su socijalna politika i politika zaštite okoliša.
Započetim procesom reforme energetskog sektora započela je i deregulacija
energetskog sektora, koja predstavlja uklanjanje elemenata državne regulacije i
kontrole nacionalne ekonomije i tržišta odvojeno. Usporedo se dešava i proces
otvaranje i liberalizacije energetskog tržišta koja pretpostavlja mogućnost izbora

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
dobavljača od potrošača i dostupnost energetske mreže, prema unaprijed
utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama uporabe mreže. Formiranje
cijena energije ovisit će znatno o gore navedenim procesima i postavlja se
pitanje politike cijena, zaštita interesa potrošača i zaštita interesa djelatnosti kao i
njihov utjecaj na razvitak energetskog sektora. Jednako tako potrebno je istražiti
efekte porezne politike i eventualnih subvencija u sektoru energetike.
6. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA
U BIH je u tijeku proces restrukturiranja i privatizacije elektroenergetskog
sektora, kao i proces otvaranja i liberalizacije elektroenergetskog tržišta.
Uspostava unutrašnjeg tržišta električne energije očekuje se u 2004. godini. U
tijeku 2006. godine očekuje se i otvaranje regionalnog tržišta električne energije
u koje bi se trebala uključiti i BiH. Dok proces restrukturiranja podrazumjeva
promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja učinkovitosti i
smanjenja troškova poslovanja, privatizacija sektora ima zadaću osloboditi
državni kapital uložen u razvoj sektora, koji se može iskoristiti za druge državne
projekte, te omogučiti konkurenciju i time doprinijeti većoj energetskoj
učinkovitosti, te racionalizaciji troškova energije. Privatizacija energetskog
sektora može biti i u funkciji stvaranja tržišta kapitala i mirovinske reforme.
Država, prilikom privatizacije energetskih tvrtki treba tražiti od budućeg vlasnika
osiguranje tehničkog napretka, kvalitetnu zaposlenost, kao i postizanje koristi za
cjelokupnu zajednicu. Za današnje globalne korporacije profit više nije jedini i
glavni cilj. Čovjek, je, ipak, na prvom mjestu. Predstoji da poboljšanjem tržišnog
sustava mjenja se i položaj čovjeka, pretvarajući ga u korisnog i suvremenog
radnika. Stoga, Strategija RE treba nakon provedene analize dati stručne
smjernice za definiranje vlasničke strukture energetskog sektora i smjernice za
strategiju privatizacije energetskog sektora. Budući da se ciljevi reforme
energetskog sektora mogu klasificirati u tri grupe i to tržišne ciljeve, ciljeve profita
i ciljeve održivog razvitka, to bi favoriziranje prva dva moglo dovesti u pitanje
sigurnost opskrbe energijom i održivi razvitak energetskog sektora. Strategija RE
treba dati izbalansiran stav u svezi zadovoljavanja gore postavljenih ciljeva.
7. FINANCIRANJE
Strategijom RE treba odrediti potrebna financijska sredstva za njenu realizaciju
za sve aktivnosti od proizvodnje. Transporta i prijenosa, distribucije, do potrošnje
energije. Ulaganja u energetski sektor treba da obuhvate:
• Proizvodnju i prodaju ugljena,
• Proizvodnje električne energije, prijenosnu i distribucijske mreže, te
ulaganja na strani potrošnje kod tvrtki i pojedinaca,
•
• Istraživanja, proizvodnju, uvoz, transport, distribuciju, skladištenje plina, te
aktivnosti na strani potrošnje plina,
• Istraživanje, eksploataciju, uvoz, transport, preradu i prodaju derivata
nafte,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
• Aktivnosti povećanja energetske efikasnosti na svim razinama,
• Proizvodnju električne energije u kogeneraciji,
• Korištenje obnovljivih izvora,
• Povećanje energetske efikasnosti u zgradarstvu , industriji, prometu,
višenamjenskim objektima i sl,
• Sustav obrazovanja, savjetovanja i informiranja.
Financiranje treba da se odnosi na potrebna ulaganja u umrežene sustave,
decentralizirane sustave i male proizvođače, aktivnosti države i lokalne
zajednice, te ulaganja poduzetnika i samih građana.
Budući da energetska efikasnost, obnovljivi izvori i zaštita okoliša imaju jako
važnu ulogu u razvitku energetskog sektora, to će trebati u posebnim poglavljima
tehnički i ekonomski elaborirati ova područja.
U ovom poglavlju bit će potrebno u posebnom poglavlju obraditi pitanje poreznih i
carinskih pogodnosti.
8. ZAKONODAVSTVO
Budući da se BiH opredjelila za članstvo u EU, to ona treba prilagoditi
organizacijski i zakonodavno svoje gospodarstvo, a time i energetski sustav kako
bi postao ekonomičniji i efikasniji. Proces reforme energetskog sektora prouzročit
će niz posljedica ekonomske i administrativne prirode. Administrativne posljedice
primjene tog procesa znače izgradnju potpuno novog zakonodavstva u
energetskom sektoru i izgradnju novih institucija. Promjenom u zakonodavstvu i
izgradnjom odgovarajućih institucija BiH će se približiti standardima odnosa u
energetskom sektoru EU. Strategija RE treba u ovom poglavlju obraditi i
analizirati zakonodavnu i organizacijsku komponentu reforme energetskog
sektora uključujući u razmatranje sve usvojene zakone i podzakonske akte u
FBiH i BiH koji se odnose na ovu problematiku, te direktive EU 96/92EC i 98/30
EC.
U okviru organizacije energetskog sektora posebno poglavlje u Strategiji RE
treba posvetiti pitanju energetskog planiranja u odnosima koji nastaju procesom
restrukturiranja i privatizacije energetskog sektora, te otvaranja i liberalizacije
energetskog tržišta.
9. MJERE ZA REALIZACIJU ENERGETSKE STRATEGIJE
Strategija RE uključuje potpunu reformu energetskog sektora i početak
tranzicijskog procesa s konačnim ciljem izgradnje energetskog sektora sukladno
europskim standardima. Radi toga mjere za realizaciju energetske politike imaju
višestruku dimenziju, te je važno da se cjelovito ostvaruju i po dinamici i po
prioritetima. Mjere koje treba predložiti Strategija RE moguće je svrstati u
nekoliko skupina: restrukturiranje i redefiniranje koncepta privatizacije,

NOSITELJ IZRADE OSNOVA:
TIM EKSPERATA
konceptualne, zakonodavne, ekonomske, organizacijske, institucionalne,
obrazovne, informacijske, savjetodavne, promotivne.
10. OBRAZOVANJE I MEĐUNARODNA SURADNJA
Obrazovanje stručnjaka iz područja energetike treba sustavno i organizirano
provoditi tijekom redovitog i izvanrednog školovanja. Time se usavršavaju znanja
o gospodarenju energijom, te se poboljšavaju gospodarski i društveni odnosi
prema energiji. Stoga Strategija RE treba dati pregled sadašnjeg stanja i
prijedlog obrazovanja kadrova za sektor energetike u FBiH i BiH.
Međunarodna suradnja u okviru europskih energetskih programa je usmjerena
na postizanje veće energetske efikasnosti, uvođenje čistih tehnologija i povećano
korištenje obnovljivih izvora kroz zajedničke projekte više država. Programi se
provode u okviru EU i uz pomoć i nadzor Europske komisije. Strategijom
potrebno je dati prijedlog uključivanja u te projekte.
11. JAVNOST, INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE
Strategijom RE treba dati prijedloge za sudjelovanje javnosti u donošenju odluka
važnih za energetski sektor, te prijedloge za načine i oblike informiranja i
savjetovanja javnosti iz područja programa i/ili projekata razvitka energetskog
sustava u FBiH i BiH.