ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA I - OPĆE ODREDBE ... - Ekologija.ba

ZAKONO ZAŠTITI OKOLIŠAI - OPE ODREDBElan 1.Ciljevi ZakonaOvim zakonom ureuje se:- ouvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitetživota;- mjere i uvjeti upravljanja, ouvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;- pravne mjere i institucije ouvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;- finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i- poslovi i zadaci organa uprave na razliitim nivoima vlasti.U skladu sa naelima saradnje i podjele odgovornosti ovaj zakon ima za cilj:- smanjeno korištenje, spreavanje optereivanja i zagaivanja okoliša, spreavanje narušavanja,kao i poboljšanje i obnovu ošteenog okoliša;- zaštitu ljudskog zdravlja i poboljšanje uvjeta okoliša za kvalitet života;- ouvanje i zaštitu prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav nain privrede kojim seosigurava obnova resursa;- usklaenost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za zaštitu okoliša;- meunarodnu saradnju u zaštiti okoliša;- inicijative od javnosti i ueše javnosti u aktivnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša;- koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevimazaštite okoliša i- uspostavu i razvoj institucija za zaštitu i ouvanje okoliša.lan 2.Odredbe ovog zakona odnose se na:- sve oblike okoliša (zrak, vodu, tlo, biljni i životinjski svijet, predjele, izgraeni okoliš);- sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu korištenje i optereivanje prirodnih resursa, odnosnodjeluju na okoliš tako da predstavljaju opasnost od zagaivanja okoliša, zagauju okoliš, ili imajuizvjestan uticaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije - izuzimajui nuklearnu radijaciju,otpad, itd.).Ovim zakonom utvruju se prava i odgovornosti pravnih i fizikih lica koja obavljaju aktivnostiutvrene ovim zakonom.Ovim zakonom utvruju se zadaci iz oblasti okoliša koji proistiu iz meunarodnih konvencija,ukoliko se odredbama meunarodne konvencije ne nalaže drukije.

"zaštita okoliša" - sve odgovarajue aktivnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti,štete ili zagaivanja okoliša, reduciranje ili odstranjivanje štete koja je nastala, i povrat na stanjeprije izazvane štete;"standard kvaliteta okoliša" - propisani zahtijevi koji se moraju ispuniti u odreenomvremenskom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kao što je propisano ovimzakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet zraka ili vode;"opasnost" - unutrašnje svojstvo opasnih supstanci ili fizika situacija, koja može izazvati štetu poljudsko zdravlje ili okoliš;"podruje uticaja" - je podruje ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stepen utjecaja na okoliš,ili koji može nastati kao rezultat korištenja okoliša;"postrojenje" - mjesto na kojem se nalazi pogon, jedna ili više tehnikih jedinica u kojima se vršeaktivnosti koje mogu imati negativne uticaje na okoliš ili gdje su prisutne opasne supstance;"zainteresirana strana/organ" - fiziko ili pravno lice ili organizacija, koja živi ili radi u podrujuuticaja, ili podruju koje e vjerovatno biti pod uticajem;"nesrea veih razmjera" - pojava emisije veih razmjera, požara ili eksplozije usljednekontroliranih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje predstavljaju neposrednu iliodloženu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš, unutar ili izvan postrojenja, a kojaukljuuje jednu ili više opasnih supstanci."prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša koji semože koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzimajui vještaki okoliš;"nevladine organizacije koje promoviraju zaštitu okoliša" - su organizacije koje se bave zaštitomokoliša i koje su se svojim statutima opredijelile da promoviraju zaštitu okoliša;"operator" - bilo koje fiziko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontrolira postrojenje,odnosno u sluajevima utvrenim zakonima, lice na koje je preneseno javno ovlašenje;"dozvola" - pisana odluka potrebna za pribavljanje odobravanja graenja i rada pogona ipostrojenja ili za obavljanje aktivnosti;"zagaenost" - podrazumijeva direktno ili indirektno uvoenje, kao rezultat ljudske aktivnosti,supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti štetne po zdravljeovjeka ili imovinu, ili kvalitet života u okolišu;"javnost" - jedno ili više fizikih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupacije;"rizik" - mogunost pojave odreenog uinka unutar odreenog razdoblja ili u odreenimokolnostima;"skladištenje" - odlaganja radi uvanja na sigurnom mjestu ili držanja na lageru;"znaajna promjena" - promjena u radu postrojenja koja može imati znaajan negativan uticaj naljude i okoliš. Znaajnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ili proširenje postrojenjakoje odgovara kriterijumima/pragovima navedenim u provedbenim propisima;"korištenje okoliša" - aktivnost koja izaziva promjene u okolišu na nain da se koristi okolišem ucjelini ili nekom njegovom komponentom kao prirodnim resursom ili ispuštajui supstance,odnosno energiju, u okoliš ili komponentu okoliša, a u skladu sa propisima koji reguliraju oblastzaštite okoliša.‘’nadležne institucije za okoliš’’ – institucije koje raspolažu podacima relevantnim za okoliš.III – NAELA ZAŠTITE OKOLIŠAlan 5.Naelo održivog razvoja

Održivost okoliša podrazumijeva:- ouvanje prirodnog blaga na nain da stepen potrošnje obnovljivih materijala, vodnih ienergetskih resursa ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti i dastepen potrošnje neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se održivi obnovljiviresursi zamjenjuju;- da stepen polutanata koji se emitiraju ne prevazilazi kapacitet zraka, vode, te da apsorbuje iizvrši preradu polutanata i- stalno ouvanje biološkog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvaliteta zraka, vode i tla premastandardima koji su uvijek dovoljni za život i blagostanje ljudi, biljnog i životinjskog svijeta.lan 6.Naelo predostrožnosti i prevencijeKada postoji prijetnja od nepopravljive štete, nedostatak pune naune podloge ne može sekoristiti kao razlog za odgaanje uvoenja mjera predostrožnosti i prevencije da bi se sprijeiladalja degradacija okoliša.Korištenje okoliša organizira se i vrši na nain da:- rezultira najnižim moguim stepenom optereenja i korištenja okoliša;- spreava zagaivanje okoliša i- spreava štetu po okoliš.Pri korištenju okoliša mora se ispoštovati naelo predostrožnosti, tj. pažljivo upravljati iekonomino koristiti komponente okoliša, te svesti na najmanju moguu mjeru stvaranje otpadaprimjenom reciklaže nastalog otpada, odnosno ponovnog korištenja prirodnih i vještakihmaterijala.U cilju prevencije primjenjuju se najbolje rapoložive tehnologije prilikom korištenja okoliša.Korisnik okoliša koji predstavlja opasnost po okoliš ili uzrokuje štetu po okoliš dužan je odmahobustaviti radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje štetu.Ukoliko je šteta nastala kao rezultat dosadašnjih aktivnosti korisnika, korisnik je dužan otkloniti ipopraviti nastalu štetu u okolišu.lan 7.Naelo zamjeneSvaku aktivnost koja bi mogla imati štetne posljedice po okoliš potrebno je zamijeniti drugomaktivnošu koja predstavlja znatno manji rizik. Zamjena aktivnosti vrši se i u sluaju da sutroškovi takve aktivnosti vei od vrijednosti koje treba zaštiti.

Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se kod korištenja proizvoda, dijelova postrojenja,opreme i primjene proizvodnih procesa uz obavezno ograniavanje zagaivanja okoliša na izvoru.lan 8.Naelo integralnog pristupaZahtjevi za visok nivo zaštite okoliša i poboljšanje kvaliteta okoliša sastavni su dio svih politikakoje imaju za cilj razvoj okoliša, a osiguravaju se u skladu sa naelom održivog razvoja.Svrha naela integralnog pristupa je spreavanje ili svoenje na najmanju moguu mjeru rizika odštete po okoliš u cjelini.Naelo integralnog pristupa obuhvata:- uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa supstanci i proizvoda;- predvianje posljedica u svim komponentama okoliša kao rezultata djelovanja supstanci iaktivnosti (i novih i postojeih);- svoenje nastanka otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguu mjeru;- primjenjivanje opih metoda za procjenjivanje i poreenje problema u okolišu i- komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštiteokoliša i mjera koje su usmjerene na izvore, kada su u pitanju emisije.lan 9.Naelo saradnje i podjele odgovornostiOdrživi razvoj postiže se kroz saradnju i zajedniko djelovanje svih subjekata u cilju zaštiteokoliša, svako u okviru svoje nadležnosti i odgovornosti.Provedba ciljeva vezanih za okoliš podstie se meuentitetskom saradnjom, bilateralnim ilimultilateralnim meunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša i drugim sporazumima o saradnji,kao i pružanjem informacija i podrške u vezi sa zaštitom okoliša, a posebno u odnosima sasusjednim zemljama.U nedostatku meunarodnih sporazuma ciljevi zaštite okoliša drugih zemalja koji se uzimaju uobzir su smanjenje prekograninog zagaivanja ili postojanje takve opasnosti po okoliš, kao ispreavanje zagaivanja i izazivanja štete po okoliš.lan 10.Ueše javnosti i pristup informacijamaPitanja zaštite okoliša ostvaruju se putem ueša svih zainteresiranih graana. Svaki pojedinac i

Ouvanje tla obuhvata površinu i ispodpovršinske slojeve zemljišta, tlo, formacije stijena iminerala, kao i njihove prirodne i prelazne oblike i procese.Ouvanje zemljišta obuhvata ouvanje produktiviteta, strukture, ravnoteže vode i zraka, te biotatla.Na površini zemljišta ili ispod površine mogu se vršiti takve vrste aktivnosti i odlagati takve vrstematerija koje ne zagauju ili ošteuju kvantitet, kvalitet, materijalne procese zemljišta ikomponente okoliša.U toku provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.),mora se osigurati adekvatno razdvajanje i zaštita površinskog tla, kao i zaštita i korištenjepoljoprivrednog zemljišta.Nakon završetka aktivnosti koje ukljuuju korištenje zemljišta, korisnik e osigurati obnovuodnosno razvoj tog podruja prema utvrenom planu.Korisnik e osigurati obnovu i ponovni razvoj podruja u toku korištenja okoliša, tamo gdjepostoje uvjeti za to i ukoliko je to utvreno posebnim propisima ili odlukom nadležnog organa.lan 14.Zaštita vodaZaštita voda obuhvata ouvanje površinskih i podzemnih voda, zaliha, reguliranje kvaliteta ikvantiteta vode, zaštitu korita, obalnih podruja kopnenih voda i akvafera.Prirodan protok, struktura i uvjeti protoka, korito, obalna podruja mogu se mijenjati samo uzosiguranje ouvanja prirodne ravnoteže akvatinih i semiakvatinih ekosistema i njihovogfunkcioniranja.Uvjeti za ekstrakciju i korištenje vode za svaku vrstu vodnih resursa, u skladu sa uvjetima togpodruja, utvruju se posebnim propisima.Vode se mogu koristiti i optereivati, a otpadne vode i kanalizacija ispuštati u vode, uz primjenuodgovarajueg tretmana, na nain koji ne predstavlja opasnost za prirodne procese ili za obnovukvaliteta i kvantiteta vode.Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prenos voda vrši se na nain koji ne utienepovoljno na rezerve, kvalitet i biotu voda iz kojih se vrši snabdijevanje ili u koje se vrši povrat ine predstavlja opasnost za njihovo samopreišavanje.lan 15.Zaštita zraka

Zaštita zraka obuhvata ouvanje atmosfere u cijelosti sa svim njenim procesima, ouvanje njenestrukture i klimatskih obilježja.Zrak mora biti zaštien od optereenja bilo kojih vještakih uticaja koji se vrše na zrak ili nadruge komponente okoliša putem transmisija radiokativnih, tenih, gasovitih ili vrstih materijaukoliko postoji opasnost da e štetno uticati na kvalitet zraka ili se štetno odraziti na ljudskozdravlje.Kada se planira uvoenje aktivnosti i uspostava postrojenja, kao i proizvodnja i korištenjeproizvoda potrebno je preduzeti mjere kako bi nivo polutanata bio sveden na najmanju moguumjeru.lan 16.Ouvanje biosfereOuvanje biosfere obuhvata zaštitu živih organizama, njihovih zajednica i staništa, uzevši u obziri ouvanje prirodnih procesa unutar njihovih staništa i prirodne ravnoteže uz osiguravanjeodrživosti ekosistema.Korištenje biosfere ne može se vršiti na nain koji narušava prirodne procese i uvjetebiodiverziteta i predstavlja opasnost za njegovu održivost.lan 17.Ouvanje izgraenog okolišaRazvojnim planom odreuju se zone izgradnje na odreenim lokacijama zavisno od stepenaoptereenja okoliša i svrhe izgradnje unutar odreenih dijelova na odreenim lokacijama.Obavljanje aktivnosti u pojedinim zonama gdje postoji zaštitna udaljenost ili podruje,dozvoljeno je na nain utvren posebnim propisima u skladu sa prirodom optereivanja okoliša ipropisima o zaštiti okoliša.Zelene površine i pojas skloništa unutar opine ureuju se na nain utvren posebnim propisima.lan 18.Opasne supstance i tehnologijeZaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata upotrebu svih prirodnih i vještakihsupstanci koje se koriste, proizvode ili distribuiraju od korisnika okoliša u toku provoenja

aktivnosti, a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu, eksplozivne, zapaljive, radioaktivne,toksine, podložne koroziji, izazivaju infekcije, ekotoksine, mutagene, karcinogene, iliiritirajue, ili mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama.Kada se upravlja opasnim supstanacama ili u toku upotrebe, ukljuujui i eksploataciju, odnosnoekstrakciju, skladištenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasnetehnologije, moraju se preduzeti sve potrebne zaštitne i sigurnosne mjere kojima se rizik odopasnosti po okoliš svodi na najniži stepen ili se eliminira mogunost takvih opasnosti u skladu saposebnim propisima.Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljati opasnost po okoliš mora se odreditizaštitna oblast ili razdaljina, shodno prirodi izvora opasnosti, kako bi se umanjio rizik odopasnosti po okoliš.lan 19.OtpadZaštita od štetnog uticaja otpada po okoliš obuhvata sve vrste supstanci, proizvoda, ukljuujuiambalažu i materijal za pakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlažu ili zakoje se planira da e biti odloženi.Imalac otpada dužan je preduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovnemjere u cilju spreavanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu,ekstrakciju sirovina i mogue energije, te sigurno odlaganje.lan 20.Buka i vibracijeZaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvata sve vrste vještaki proizvedenih emisija energijakoje izazivaju optereenje nepoželjnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama koje moguugroziti zdravlje ili štetno uticati na zdravlje.Radi zaštite od buke potrebno je primjenjivati tehnike i organizacijske metode koje podstiu:- smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije;- smanjivanje optereenja, odnosno spreavanje poveavanja optereenja bukom ili vibracijama,- naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim optereenjem iznad utvrenih standarda.lan 21.Radijacija

Zaštita od štetnih radijacijskih uticaja po okoliš obuhvata vještaki proizvedenu i prirodnujonizaciju, nejonizirajuu radijaciju i termalnu radijaciju.V - INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLIŠUlan 22.Sistem informiranja o okolišu i prikupljanje informacijaFederalno ministarstvo prostornog ureenja i okoliša (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo)dužno je uspostaviti sistem informiranja o okolišu i omoguiti monitoring stanja okoliša,aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o korištenju i optereenjuokoliša.Sistem informiranja uspostavlja se i organizira na osnovu teritorijalne gustine naseljenosti, nanain da se:- utvrde kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoliša koje su nastale kao rezultat korištenjai uporede na meunarodnom nivou na nain da se procjenjuju zajedno sa socijalnim iekonomskim podacima, kao i sa aspekta uticaja na zdravlje stanovništva;- utvrde uzroci uticaja na okoliš sa zadovoljavajuom tanošu ukljuujui i detaljne prikaze kojisu potrebni za odreivanje uzrono-posljedine veze u odnosu na štetu;- što je mogue prije može predvidi opasnost po okoliš;- mogu preduzimati mjere predviene propisima i druge mjere od nadležnih organa;- koristi u svrhu planiranja.Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) dužno jedostaviti podatke neophodne za rad sistema informiranja o okolišu.lan 23.Korisnici okoliša dužni su vršiti mjerenja optereenja i korištenja okoliša koja su rezultat njihovihaktivnosti na nain utvren posebnim propisima, potvrivati ih i evidentirati u skladu sa svojimtehnikim mogunostima i omoguiti nadležnim organima pristup tim podacima.lan 24.Upis podataka o okolišu u druge registreUtvreno injenino stanje, obim i priroda stalne štete po okoliš, utvreni odlukom nadležnogorgana ili suda, evidentiraju se u zemljišnim knjigama kao privremeni upis i katastru nekretnina.

Federalno i kantonalno ministarstvo 8u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) po službenojdužnosti zahtijeva upis podataka u sluaju kada je odgovornost utvrena od suda.Izmjena injeninog stanja, stepena prirode zagaenosti okoliša služi kao osnov za upis podatakakoji se vrši na zahtjev vlasnika nekretnine, nadležnog ministarstva ili suda.lan 25.Istraživanje okoliša i tehniki razvojOdgovornost za zaštitu okoliša unapreuje se kroz razvoj nauke i tehnologije, organizacijunaunog istraživanja i tehnikog razvoja, objavljivanje nalaza, kao i praktinom primjenomdomaih i meunarodnih istraživakih radova.Studija usmjerena na istraživanje stanja okoliša i razvoja zaštite okoliša predmet je prioritetnepodrške nadležnih organa i institucija. Federalni ministar za zaštitu okoliša i kantonalni ministarza zaštitu okoliša (u daljem tekstu: nadležni ministar) dužan je, u saradnji sa ministrom nadležnimza nauku, koordinirati podršku i procjenu naunih istraživanja iz oblasti okoliša.lan 26.Edukacija, obuka i kultura u okolišuSvaki graanin ima pravo da stie i unapreuje saznanja o okolišu.Širenje i unapreivanje saznanja o okolišu su primarne obaveze Federacije Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Federacija), kantona i lokalnih vlasti.Nadležni ministar dužan je saraivati sa drugim ministrima u cilju osiguravanja strune edukacijeo okolišu.lan 27.Federalni, kantonalni organi uprave i opinske službe za upravu dužni su izvršiti obaveze iz l.25. i 26. ovog zakona preko institucija za instruiranje i obrazovanje javnosti, u saradnji sudruženjima za zaštitu okoliša i strunim organizacijama koje angažiraju javnost u zaštiti okoliša.Federacija, kantoni i opinske službe za upravu su dužni pružiti podršku obrazovniminstitucijama, vjerskim zajednicama, naunim institucijama, strunim organizacijama iudruženjima kako bi mogli djelotvornije provoditi svoje obrazovne i trening aktivnosti.lan 28.

Registar o postrojenjima i zagaivanjimaNadležno ministarstvo vodi registar o pogonima, postrojenjima i zagaivanjima.Registar sadrži podatke o djelatnostima, pogonima i postrojenjima koja ugrožavaju ili moguugroziti okoliš a naroito:- ime i adresu operatora i lokaciju pogona i postrojenja;- kratak opis aktivnosti i tehnološkog procesa;- relevantne podatke koji se tiu emisija, opasnih supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju,produkcije otpada i korištenja resursa i energije;- podatke koji se odnose na izdavanje dozvola, promjene i sl. i- podatke o kontroli, relevantnim rezultatima i preduzetim mjerama.Kantonalno ministarstvo priprema godišnji izveštaj o izdatim dozvolama za pogone i postrojenja isa podacima iz stava 2. ovog lana dostavlja ga Federalnom ministarstvu.Nadležne institucije za okoliš dužne su dostaviti nadležnom ministarstvu podatke kojimaraspolažu.Federalni ministar e propisati nain dostavljanja podataka.Registar o postrojenjima i zagaivanjima dostupan je javnosti.Svako lice koje ima pravni interes može tražiti uvid u registar i izdavanje kopije podataka izregistara.lan 29.Aktivno pružanje informacija o zaštiti okolišaFederalno ministarstvo pružat e informacije o okolišu na transparentan i djelotvoran nain.Federalno ministarstvo koristit e publikacije u štampanoj i elektronskoj formi koje su dostupnejavnosti, kao i instrumente javnog obavještavanja.U sluaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš federalni ministar odmah epredstavnicima javnosti dostaviti sve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogliomoguiti javnosti preduzimanje mjera za spreavanje ili ublažavanje štete koja proizilazi izodreene opasnosti.VI - UEŠE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠUlan 30.Informacija o okolišu, u smislu ovog zakona, znai bilo koju informaciju u pisanoj, vizuelnoj,audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o:- stanju elemenata okoliša kao što su zrak i atmosfera, voda, tlo, pejzaže, prostor i prirodnapodruja, biološki diverzitet i njegove komponente, ukljuujui genetski modificirane organizme

i meudjelovanje ovih elemenata;- faktorima kao što su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i mjere, ukljuujuiadministrativne mjere, sporazume o zaštiti okoliša, planove i programe, koji utiu ili postojivjerovatnoa da e uticati na elemente okoliša u okviru alineje 1. ovog stava, analiza troškova idobiti i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odluivanju u okolišu;- stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, životnim uvjetima, kulturnim dobrima i graevinama, umjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod uticajem stanja elemenata okoliša ili preko ovih elemenatapod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera navedenih u alineji 2. ovog stava,- organima i institucijama nadležnim za okoliš;Zainteresirana javnost, u smislu ovog zakona, znai javnost koja ima interes u odluivanju uokolišu bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode datog zahvata u okolišu, javnost koja je poduticajem ili je vjerovatno da e biti pod uticajem namjeravanog zahvata u okolišu i nevladineorganizacije koje promoviraju zaštitu okoliša.lan 31.U skladu sa odredbama ovog zakona javnost ima pristup informacijama, mogunost ueša uodluivanju i zaštitu prava pred upravnim i sudskim organima po pitanjima zaštite okoliša bezdiskriminacije na osnovu državljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u sluaju pravnihlica bez diskriminacije na osnovu njihovog mjesta registracije ili centra aktivnosti.Organ uprave e obezbjediti da lica koja ostvaruju svoja prava u skladu sa odredbama ovogzakona nee biti kažnjena, proganjana ili uznemiravana na bilo koji nain zbog svog ueša upostupku.Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanjem parnice, plaanje odštete ili pokretanje graanskogkrivinog, prekršajnog ili radno-pravnog) radi kažnjavanja, progona ili uznemiravanja lica koja suostvarivala svoja prava na ueše javnosti smatrat e se nezakonitim.lan 32.Edukacija i kadrovsko jaanjeFederalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u saradnji sa Federalnimministarstvom izradit e godišnje obrazovne programe o zaštiti okoliša u cilju obrazovanja ipodizanja svijesti javnosti u oblasti okoliša. Obrazovni programi zaštite okoliša bit e ukljueni unastavne i vannastavne programe. Pored bitnih pitanja zaštite okoliša, obrazovni programi esadržavati podatke o tome kako se osigurava pristup informacijama, kako se uestvuje uodluivanju i kako se ostvaruje zaštita prava u oblasti okoliša.Federalno ministarstvo organizirat e obuku nevladinih organizacija koje se bave pitanjimazaštite okoliša.lan 33.

Pristup informacijama o okolišuFederalno ministarstvo e, na zahtjev zainteresiranog lica, osigurati da informacije iz oblastizaštite okoliša budu dostupne javnosti.Zainteresirano lice je ono lice koje ima opravdan interes za traženje informacije.Federalno ministarstvo, uz informaciju, prilaže kopiju dokumentacije na osnovu koje je sainjenainformacija. Informacija može biti data i u drugoj formi sa navoenjem razloga za takvu formu iliu sluaju da je informacija ve dostupna javnosti u drugoj formi.Informacije o okolišu iz stava 1. ovog lana e biti stavljene na raspolaganje što je prije mogue,a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, osim u sluajevima kada sadržaj isloženost datih informacija opravdava produženje ovog roka do jednog mjeseca. Podnosilaczahtjeva e biti obaviješten o svakom produženju datog roka i razlozima tog produženja.lan 34.Zahtjev za davanje informacija o okolišu može biti odbijen ukoliko:- nijedan organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu;- zahtjev je oigledno neosnovan ili formuliran suviše uopeno;- zahtjev se tie materijala koji je u fazi pripreme ili se tie unutrašnje komunikacije organauprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predvieno nekim drugim zakonom,uzimajui u obzir narušavanje opeg interesa davanjem informacije, ili - informacija je vedostavljena predstavnicima nevladinih organizacija, zainteresiranom stanovništvu odnosnogpodruja i štampi zbog kolektivnog javnog interesa. U tom sluaju nadležni organ uprave euputiti podnosioca zahtjeva gdje može dobiti potrebne informacije.Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo štetanuticaj na:- meunarodne odnose, odbranu ili opu sigurnost;- tok pravde, pravo lica na pravedno suenje i mogunost organa uprave da provede krivini ilidisciplinski postupak;-povjerljivost informacija koje se tiu trgovine i industrije i informacijama o emisijama koje subitne za zaštitu okoliša, ukoliko je to utvreno posebnim propisom s ciljem zaštite ekonomskihinteresa-prava intelektualne svojine;- povjerljivost linih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizika lica u sluaju da ta licanisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to utreno zakonom;- interese treeg lica koje je obezbijedilo tražene informacije a da na to nije bilo obavezno iukoliko to lice ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala, ili- okoliš na koji se informacije odnose, kao što su mjesta uzgoja rijetkih vrsta.Razlog za odbijanje zahjeva za davanje informacija iz stava 2. ovog lana mora biti obrazložen.Ukoliko organ uprave ne posjeduje tražene informacije dužan je da u najkraem moguem rokuproslijedi zahtjev organu uprave koji bi mogao imati date informacije i o tome e obavijestitipodnosioca zahtjeva.

Zainteresirana javnost bit e obavještena o vremenu postupka izvoenja dokaza i obaviještena dase u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i injenice koje su oduticaja na predloženu aktivnost..Nadležno ministarstvo zahtijevat e od podnosioca zahtjeva da animira zainteresiranu javnost dauestvuje u raspravama prije podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole.lan 37.Informacije koje se daju na traženjeNadležno ministarstvo e, na zahtjev zainteresirane javnosti, u najkraem moguem roku,omoguiti besplatan uvid u sve informacije koje su relevantne za donošenje odluka.Uvid se odnosi na:- opis lokacije, fizikih i tehnikih karakteristika predložene aktivnosti ukljuujui procjenuoekivanih rezidijuma/taloga i emisija;- opis znaajnih uticaja predložene aktivnosti po okoliš;- opis mjera koje su predviene za spreavanje i/ili smanjenje tih uticaja ukljuujui emisije;- kratak netehniki rezime navedenih podataka;- prikaz osnovnih alternativnih rješenja prouenih od podnosioca zahtjeva,- osnovne izvještaje i struna mišljenja koja su pripremili organi uprave.Zainteresirana javnost može, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stava 2. ovoglana, u pisanoj formi podnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili mišljenja kojasmatra relevantnim za datu aktivnost. U sluaju izuzetno složenih pitanja, organ uprave može nazahtjev zainteresirane javnosti produžiti rok na 60 dana. Rezultati ueša javnosti uzet e se uobzir kod donošenja odluke.U skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH",br.2/98 i 48/99) nadležno ministarstvo obavijestit e javnost o donesenoj odluci.lan 38.Pristup pravdiPodnosilac zahtjeva iji zahtjev za dobijanje informacija nije razmatran, nepravedno odbijen, daje na njega u potpunosti ili djelomino neadekvatno odgovoreno, ima pravo pokrenuti postupakpreispitivanja odluke pred drugostepenim organom, u skladu sa odredbama Zakona o upravnompostupku.lan 39.

Predstavnici zainteresirane javnosti koji su uestvovali u prvostepenom postupku imaju pravo daulože žalbu protiv odluke ili dijela odluke.Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava uestvovanja u postupcima izdavanje dozvola iprocjene uticaja na okoliš imaju pravo, ukoliko se neko ponaša suprotno okolnskim principima izokolinskih zakona, pokrenuti postupak zaštite svojih prava pred nadležnim sudom.Nakon provoenja postupka iz stava 2. ovog lana sud može:- naložiti pravnim i fizikim licima da preduzmu sve neophodne sanacione mjere, ukljuujuiobustavu odreenih aktivnosti i/ili plaanje šteta;- obavezati pravna i fizika lica da izvrše uplatu naknade u Federalni fond za zaštitu okoliša;- naložiti privremene mjere.VII - NADLEŽNOSTlan 40Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svako u okviru svoje nadležnosti, nadležni suza:- zaštitu okoliša, spreavanje i otklanjanje opasnosti i šteta po okoliš, obnovu i postepenopoboljšanje stanja okoliša;- utvrivanje prioritetnih zadaka za zaštitu okoliša;- uspostavljanje pravnih, ekonomskih i tehnikih mjera u interesu zaštite okoliša;- razvoj, ouvanje i djelovanje sistema koji služi kao osnov za dobivanje i obradu podataka omjerenjima, monitoringu, kontroli, procjeni stanja okoliša, te davanje informacija o eventualnimuticajima na okoliš;- donošenje finansijskih propisa u sferi zaštite okoliša i- saradnja sa drugim entitetom.lan 41.Savjetodavno vijee za okolišSavjetodavno vijee za okoliš (u daljem tekstu: Savjetodavno vijee) osniva se radi pružanjanaune i strune podrške Federalnom ministru i Vladi Federacije Bosne i Hecegovine (u daljemtekstu: Vlada FbiH) u oblasti okoliša.Savjetodavno vijee ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu, a ini ga 13 predstavnikazainteresiranih strana iz oblasti zaštite okoliša.lanovi Savjetodavnog vijea predlažu nadležna kantonalna ministarstva za zaštitu okoliša izorganizacija i ustanova koje zastupaju strune i ekonomske interese i naunih krugova. Jednogpredstavnka predlaže predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jednogpredstavnika Udruženje za zaštitu okoliša predlaže Regionalni centar za zaštitu okoliša – Ured za

Bosnu i Hercegovinu na osnovu pisane saglasnosti najmanje pet nevladinih organizacijaregistriranih na podruju FBiH.lanove Savjetodavnog vijea imenuje Vlada FBiH na period od etiri godine.Savjetodavno vijee uestvuje u ocjenjivanju strategijskih procjena okoliša i nacrta koji služe kaoosnova za Strategijsku procjenu okoliša.Nadležni ministri dostavljaju Savjetodavnom vijeu planove iz oblasti okoliša radi zauzimanjastavova i davanja mišljenja.Savjetodavno vijee bira predsjedavajueg i kopredsjedavajueg iz reda lanova Savjetodavnogvijea. Savjetodavno vijee donosi pravila o svom radu.lan 42.Federalno ministarstvo:- analizira i ocjenjuje stanje okoliša i aktivnosti zaštite okoliša, kao i iskustva steena u oblastizaštite, korištenja i razvoja okoliša,- uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okolišu u Federaciji BiH;- izdaje dozvole za korištenje okoliša iz svoje nadležnosti, u skladu sa odredbama ovog zakona idrugih propisa;- odreuje okolinski klasifikacioni sistem supstanci, proizvoda i tehnologija i daje mišljenje zanjihovu distribuciju i korištenje;- organizira poslove koji imaju za cilj spreavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš,- uestvuje sa drugim nadležnim organima u izradi programa i planova za korištenje prirodnihresursa, izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacionog sistema;- rješava po žalbama na rješenja kantonalnih ministarstava donesenih na osnovu federalnogzakona i drugih federalnih propisa i vrši druge poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnostiFederacije BiH.lan 43.Kantonalno ministarstvo:- analizira i ocjenjuje stanje okoliša i aktivnosti zaštite okoliša, kao i iskustva steena u oblastizaštite, korištenja i razvoja okoliša;- obavlja poslove i zadatke utvrene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima;- izdaje dozvole za korištenje okoliša iz svoje nadležnosti;-uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okolišu u kantonu;- organizira poslove koji imaju za cilj spreavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš.- vrši nadzor nad provoenjem kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa iz oblasti zaštiteokoliša.lan 44.

U sluaju da je izazvana šteta ili postoji opasnost od štete po okoliš, tužilac ima pravo da kodnadležnog suda uloži tužbu kojom se zahtijeva zabrana ili ogranienje aktivnosti i kompenzacijaza štetu koja je nastala kao rezultat te aktivnosti.VIII - PLANIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠAlan 45.Sistem okolinskog planiranjaSistem okolinskog planiranja obuhvata donošenje slijedeih programskih dokumenata:-Meuentitetski plan zaštite okoliša;-Federalna strategija zaštite okoliša i Akcioni plan zaštite okoliša i-Kantonalni plan zaštite okoliša.lan 46.Federalna strategija i Plan zaštite okoliša usklauje se sa Meuentitetskim planom zaštite okoliša.Kantonalni planovi zaštite okoliša usklauju se sa Federalnom srategijom i Akcionim planomzaštite okolišaMeuentitetsko tijelo za okoliš priprema prijedlog Meuentitetskog plan zaštite okoliša.Federalna strategija i planovi zaštite okoliša su obavezujui dijelovi sistema okolinskogplaniranja.Planiranje zaštite okoliša usklauju se sa socijalnim i ekonomskim razvojnim programima,meunarodnim programima razvoja i dokumentima prostornog ureenja.Plan zaštite okoliša donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva.Plan zaštite okolišadonosi se na period od najmanje pet godina.Federalno ministarstvo podnosi Vladi FBiH izvještaj o provoenju Plana svake dvije godine radirazmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije.lan 47.Elementi programskih dokumenata zaštite okolišaFederalna strategija i planov, pored ostalog, sadrže:- obrazloženje o sadašnjem stanju okoliša ustanovljeno na osnovu naunih iskustava i

informacija;- ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu;- naela i smjernice zaštite okoliša;- zadatke i dužnosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redosljed planiranih aktivnosti ikrajnji rok za implementaciju;- sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva sa naznaenim planiranim izvorimafinansiranja,- naznaena podruja u kojima su potrebni posebni instrumenti zaštite okoliša, kao i sadržajetakvih instrumenata.lan 48.Federalna strategija zaštite okolišaFederalno ministarstvo priprema prijedlog Federalne strategije zaštite okolišaSastavni dijelovi Federalne strategije zaštite okoliša su i:-Federalna strategija zaštite voda,-Federalna strategija zaštite prirode,-Federalna strategija zaštite zraka,-Federalna strategija upravljanja otpadom.Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se kantonalnim ministarstvima iSavjetodavnom vijeu radi davanja mišljenja i mora biti dostupan javnosti radi davanja sugestija iprimjedaba.Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se Meuentitetskom tijelu za okoliš i VladiRepublike Srpske radi davanja mišljenja.Primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavljaju se u roku od trimjeseca od dana prijema prijedloga.Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju zaštite okoliša na period od najmanje desetgodina.lan 49.Kantonalni plan zaštite okolišaKantoni su dužni donijeti Kantonalni plan zaštite okoliša usklaen sa Federalnom Strategijomzaštite okoliša.Kantonalno ministarstvo priprema prijedlog Plana zaštite okoliša

Prijedlog Kantonalnog plana zaštite okoliša dostavlja se Federalnom ministarstvu,Savjetodavnom vijeu i susjednim kantonalnim ministarstvima radi davanja sugestija iprimjedaba.Prijedlog Kantonalnog plana zaštite okoliša mora biti dostupan javnosti radi davanja sugestija iprimjedaba.Sugestije i primjedbe na prijedlog Kantonalnog plana zaštite okoliša dostavljaju se u roku od trimjeseca od dana prijema prijedloga.Skupština kantona donosi Kantonalni plan zaštite okoliša na period od najmanje pet godina.Kantonalno ministarstvo podnosi izvještaj o provoenju Kantonalnog plana zaštite okolišaskupštini kantona svake druge godine.Skupština kantona može donijeti propis kojim e regulirati donošenje opinskih planova zaštiteokoliša i njihov sadržaj.lan 50.Planovi i programi privrednih društava u oblasti zaštite okolišaPrivredna društva mogu izraditi programe zaštite okoliša na dobrovoljnoj osnovi.Privredna društva su dužna da izrade planove zaštite okoliša ukoliko je to propisano posebnimzakonom.lan 51.Strategijska procjena okolišaOrgan nadležan za poslove prostornog ureenja kod izrade dokumenata prostornog ureenja kojimogu imati negativan uticaj na okoliš dužan je izraditi Strategijsku procjenu okoliša (SEA).Prilikom izrade Strategijske procjene okoliša uzimaju se u obzir komponente okoliša, kvalitetokoliša i uticaj na ljudsko zdravlje.Strategijska procjena okoliša izrauje se i kod donošenja ekonomskih propisa koji mogu imatiuticaja na okoliš (propisi o carini, porezima, obavezama, itd.).lan 52.Strategijska procjena okoliša obuhvata naroito:- stepen do kojeg planirane mjere mogu uticati ili mogu poboljšati stanje okoliša;

- u sluaju da nisu provedene planirane mjere kolika bi šteta nastala po okoliš, odnosnostanovništvo;- u kojoj mjeri postoje uvjeti za uvoenje planiranih mjera,- kolike su mogunosti nadležnih organa za provedbu planiranih mjera;Nacrt dokumenata prostornog ureenja i Strategijska procjene okoliša dostavlja seSavjetodavnom vijeu na razmatranje i davanje mišljenja.Strategijsku procjenu okoliša donosi Vlada FBiH.IX - PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ (EIA)lan 53.Procjena uticaja na okoliš obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan i indirektan uticajprojekta ili aktivnosti na:- ljude, biljni i životinjski svijet;- zemljište, vodu, zrak, klimu i prostor;- materijalna dobra i kulturno naslijee,- meudjelovanje faktora navedenih u alinejama 1., 2. i 3. ovog stava.lan 54.Nadležni organ nee izdati urbanistiku saglasnosti ili druge neophodne saglasnosti za projekte zakoje je neophodna procjena uticaja na okoliš ukoliko uz zahtjev nije dostavljena okolinskadozvola.lan 55.Nadležnost u procjeni uticaja na okolišNadležno ministarstvo provodi postupak procjene uticaja na okoliš.U postupku procjene uticaja na okoliš ukljuit e se zainteresirani organi na kantonalnom ifederalnom nivou.lan 56.Projekti podložni procjeni uticaja na okoliš

Provedbenim propisom utvrdit e se pogoni i postojenja ili znatne izmjene postojeih pogona ipostojenja za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš, te pogoni i postojenja ili znatne izmjenepostojeih pogona i postojenja za koje e nadležno ministarstvo odluiti da li je potrebna procjenauticaja na okoliš.Pod znatnom izmjenom pogona i postojenja smatra se:-bilo kakva modifikacija pogona i postrojenja;-rast više od 25% u poveanju proizvodnje, upotrebe energije, korištenja voda, korištenjaprostora, emisija ili proizvodnje otpada;-rast više od 25% u posljednjih deset godina u poveanju proizvodnje, upotrebe energije,korištenja vode, korištenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada..Za prekid rada i rušenje pogona i postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola obavezno sevrši procjena uticaja na okoliš.lan 57.Procjena uticaja na okoliš može se vršiti u dvije faze:-prethodna procjena uticaja na okoliš i-studija o uticaju na okoliš.ilan 58.Prethodna procjena uticaja na okolišZahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš podnosi se nadležnom ministarstvu.Uz zahtjev se prilaže:- opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i veliini pogona i postrojenja;- opis mjera predvienih kako bi se sprijeile, smanjile ili ukoliko je mogue sanirale znaajnenepovoljne posljedice;- podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih uticaja na okoliš;- opis alternativnih rješenja i izabrane alternative;- izvod iz planskog akta odnosnog podruja,- netehniki rezime.Nadležno ministarstvo dostavlja zahtjev iz stava 1. ovog lana sa pripadajuom dokumentacijomnadležnim organima i zainteresiranim subjektima radi davanja sugestija i primjedaba.Rok za dostavljanje sugestija i primjedaba je trideset dana od dana prijema zahtjeva.O prethodnoj procjeni uticaja na okoliš obavijestit e se podnosilac zahtjeva i subjekti iz stava 3.ovoga lana.

lan 59.Studija o uticaju na okolišNadležno ministarstvo, na osnovu prethodne procjene uticaja na okoliš, donosi rješenje o izradiStudije o uticaju na okoliš u roku od trideset dana od dana isticanja roka za dostavljanje sugestijai primjedaba.U rješenju iz stava 1. ovog lana nadležno ministarstvo odreuje:- sadržaj Studije o uticaju na okoliš uzimajui u obzir uputstva za procjenu uticaja na okoliš,- listu nosioca izrade Studije o uiecaju na okoliš i- naknadu za ocjenu Studije o uticaju na okoliš.Naknada za ocjenu Studije o uticaju na okoliš obuhvata nadoknadu za rad pravnih i tehnikihstrunjaka iz nadležnog organa i sve ostale troškove koje mogu imati nadležni organi ili drugiuesnici u postupku procjene uticaja na okoliš.Naknadu i ostale troškove iz stava 3. ovog lana snosi podnosilac zahtjeva.Provedbenim propisom uredit e se uvjeti i kriteriji koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studijeo uticaju na okoliš za obavljanje poslova izrade Studije o uticaju na okoliš, kao i visina nadonadei troškova iz stava 3. ovog lana.lan 60.Podnosilac zahtjeva dostavlja Studiju o uticaju na okoliš nadležnom ministarstvu u roku od 30dana od dana prijema Studije od nosioca izrade Studije.lan 61.Javna raspravaU postupku ocjene Studije o uticaju na okoliš nadležno ministarstvo obavještava i poziva javnostna raspravu o Studiji putem štampe dostupne na podruje Federacije.Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se nadležnom ministarstvu u roku od 30 dana od danajavnog obavještavanja..lan 62.

Nadležno ministarstvo organizira javnu raspravu o projektu u prostoru koji je najbliži lokacijidatog projekta o emu se javnost obavještava najmanje 15 dana prije rasprave.Nadležno ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od tri dana od dana održavanjajavne rasprave.lan 63.Vjerovatnoa prekograninih uticaja na okolišPravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoliš u kontekstu prekograninih uticajaprimjenjuju se i kada:- postoji vjerovatnoa da e projekat imati znaajan utiecaj na okoliš drugog entiteta- postoji obaveza po meunarodnim ugovorima, bilateralnim sporazumima ili iz drugih razloga.Kada nosilac izrade Studije o uticaju na okoliš ima saznanja da e projekt vjerovatno imatiznaajan uticaj na okoliš drugog entiteta, dužan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o uticaju naokoliš sa podacima o moguim uticajima na okoliš drugog entiteta.Detalji o postupcima za projekte sa moguim meuentitetskim uticajem mogu biti odreenisporazumom izmeu entiteta koji se zakljuuje uz konsultiranje Meuentitetskog tijela za okoliš.Kada nosilac izrade Studije uticaja na okoliš ima saznanja da e projekat vjerovatno imatiznaajan uticaj na okoliš druge države, dužan je izraditi posebno poglavlje u studiji o uticaju naokoliš sa podacima o moguim uticajima na okoliš države.Federalno ministarstvo e drugom entitetu/državi iz stava 2. i 3. ovog lana dostaviti obavijestkoja, izmeu ostalog, sadrži:- opis projekta sa dostupnim podacima o moguem prekograninom uticaju;- informacije o odluci koja može biti donesena,- period u kojem e se država/entitet izjasniti da li želi da uestvuje u postupku procjene uticajana okoliš.Ukoliko država/entitet iskaže svoju namjeru da uestvuje u postupku procjene uticaja na okolišFederalno ministarstvo e dostaviti datoj državi/entitetu posebno poglavlje Studije o uticaju naokoliš i relevantne podatke koji se tiu datog postupka.Federalno ministarstvo omoguuje ueše predstavnika javnosti iz države/entiteta na kojuprojekat može imati uticaja.Federalno ministarstvo obavit e konsultacije sa predstavnicima države/entiteta na koju projekatmože imati uticaja.Ukoliko se sazna za informaciju o projektu koji se odvija u drugoj državi/entitetu koji može imatiznaajne posljedice po okoliš na teritoriji Federacije, Federalno ministarstvo preduzima aktivnostis ciljem da nadležni organi i javnost uestvuju u procjeni prekograninih uticaja na okoliš.

Federalno ministarstvo dostavlja sugestije i primjedbe organa uprave i javnosti nadležnimorganima države/entiteta iz koje potjeu prekogranini uticaji na okoliš i obavlja konsultacije sapredstavnicima države/entiteta iz koje potiu uticaji na okoliš.Troškove za izradu posebnih poglavlja studije o uticaju na okoliš iz st. 2. i 4. ovog lana snosipodnosilac zahtjeva.lan 64.Odobravanje Studije o uticaju na okolišNadležno ministarstvo rješenjem odobrava Studiju o uticaju na okoliš u roku od 30 dana odzavršetka postupka ocjene Studije o uticaju na okoliš.Studije o uticaju na okoliš nee biti odobrena ukoliko:- se utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zagaivanje okoliša ili u znatnoj mjeri ugrozitiokoliš.- projekt nije u skladu sa Meuentitetskim programom zaštite okoliša i Federalnom strategijom iAkcionim planom zaštite okoliša i- projekat nije u skladu sa meunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša.Rješenjem o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju na okoliš dostavlja se podnosiocuzahtjeva i zainteresiranim subjektima iz lana 58. stav 3. ovog zakona.Dostavljanje rješenja iz stava 3. ovog lana vrši se u skladu sa odredbama Zakona o upravnompostupku.U sluaju prekograninog uticaja Federalno ministarstvo e proslijediti odluku drugomentitetu/državi na koju projekta može da ima uticaj..lan 65.Ueše nadležnog ministarstva u postupcima izdavanja dozvolaNadležno ministarstvo uestvuje u postupcima izdavanja urbanistikih saglasnosti:U postupcima iz stava 1. ovog lana nadležno ministarstvo provjerava da li su se okolnosti ukojima je voen postupak procjene uticaja na okoliš promjenile i da li su ispunjeni uvjeti utvreniu studiji o uticaju na okoliš, odnosno u okolinskoj dozvoli.Postupci iz stava 1. ovog lana moraju biti završeni u roku od tri godine od dana donošenjaStudije o uticaju na okoliš. Po isteku navedenog roka Studija o uticaju na okoliš ne može bitiosnov za izdavanje dozvola iz stava 1. ovog lana.

Ukoliko rok za izdavanja dozvola nije prekoraen krivicom nosioca izrade Studije, važenjeStudije o uticaju na okoliš produžava se za dvije godine, s tim da se po potrebi, Studija ažurira.Ukoliko je rok za izdavanje dozvola prekoraen krivicom nadležnog ministarstva troškoveažuriranja snosi ministarstvo.X - IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I SPREAVANJE NESREA VELIKIHRAZMJERAlan 66.Aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš ili koja imaju ili moguimati negativan uticaj na okoliš bie podvrgnuta posebnom režimu kontrole.Kontrola se provodi:- utvrivanjem da li su ispunjenje posebne obaveze i uvjeti propisani za aktivnosti ili pogone ipostrojenja;-utvrivanja da li su ispunjeni uvjeti utvreni u okolinskoj dozvoli;-obavještavanjem nadležnog ministarstva o stanju sigurnosti i planu spreavanja nesrea veihrazmjera prije izgradnje ili poetka rada pogona i postrojenja;- voenjem registra o zagaenosti okoliša;- redovnom inspekcijskom kontrolom i- nalaganjem sanacionih mjera za spreavanje zagaenosti .lan 67.Osnovne obaveze operatoraPogoni i postrojenja moraju biti izgraeni i funkcionirati tako da se:- ne ugrožava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude kojižive na podruju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracijaili toplote ili saobraaja, ili od postrojenja;- preduzmu sve odgovarajue preventivne mjere tako da se sprijei zagaenje i da se neprouzrokuje znaajnije zagaenje;- izbjegava produkcija otpada; a ukoliko dolazi do stvaranja otpada koliina e se svesti nanajmanju moguu mjeru ili e vršiti reciklaža ili ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo,otpad se odlaže a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoliš;- energetski i prirodni resursi efikasno koriste;- preduzmu neophodne mjere za spreavanje nesrea i ograniavanje njihovih posljedica i- preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizikod zagaenja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratila u zadovoljavajue stanje.Zadovoljavajue stanje znai da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoliša koji su relevantni zalokaciju postrojenja naroito oni koji se tiu zaštite zemljišta i vode

Zahtjevi dati u stavu 1. ovog lana predstavljaju ope obaveze operatora koje se trebaju ispunititokom izgradnje, rada i prestanka rada pogona i postrojenja. Ovi standardi se moraju primijenitiprilikom izdavanja okolinske dozvole.Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole nadležni organ ekod izdavanja urbanistike saglasnosti voditi rauna o ispunjenju zahtjeva iz stava 1. ovog lana.lan 68.Okolinska dozvolaOkolinska dozvola ima za cilj visok nivo zaštite okoliša.Provedbenim propisom utvrdit e se pogoni i postojenja koji mogu biti izgraena i puštena u radsamo ukoliko imaju okolinsku dozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona oupravnom postupku.Ukoliko je posebnim propisima utvreno izdavanje drugih dozvola za pogone i postrojenjadozvole e biti izdate zajedno/usklaeno sa okolinskom dozvolom.Organi nadležni za izdavanje drugih dozvola ukljuuju se u postupak izdavanja okolinskedozvole.Okolinska dozvola pribavlja se i u sluaju znaajne promjene u radu pogona i postrojenja.Nadležno ministarstvo revidira okolinsku dozvolu svakih pet godina.lan 69.ZahtjevZahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadrži:- ime i adresu operatora/investitora;- lokaciju pogona i postrojenja kao i opis:- pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehniki opis rada, itd);- osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodipogon i postrojenje;- izvora emisija iz pogona i postrojenja;- stanja lokacije pogona i postrojenja;- prirode i koliine predvienih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao iidentifikacija znaajnih uticaja na okoliš;- predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spreavanje ili ukoliko to nije mogue,smanjenje emisija iz postrojenja;- mjera za spreavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkujepostrojenje;

- ostalih mjera radi usklaivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakonzatvaranja postrojenja;- mjera planiranih za monitoring emisija unutar podruja i/ili njihov uticaj;- predvienih alternativnih rješenja;- kopiju zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje e biti izdate zajedno sa okolinskom dozvolomi- netehniki rezime.Za pogone i postrojenja za koje je nadležno ministarstvo utvrdilo potrebu izrade Studije o uticajuna okoliš uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole umjesto podataka iz stava 1. ovog lanapodnosi se studija o uticaju na okoliš.Ukoliko na osnovu zahtjeva i priloženih dokaza za prethodnu procjenu uticaja na okoliš nadležnoministarstvo utvrdi da nije potrebna izrada Studije o uticaju na okoliš, zahtjev za prethodnuprocjenu smatra e se zahtjevom za izdavanje okolinske dozvole.lan 70.Prekogranini uticajiUkoliko rad nekog pogona i postrojenja može da izazove znaajne negativne posljedice napodruju druge države ili entiteta, ili ukoliko druga država ili entitet tako zahtijeva, zahtjev zaizdavanje okolinske dozvole bit e dostavljen drugom entitetu ili putem nadležnog organa nadržavnom nivou drugoj državi.Ukoliko u postupku izdavanja dozvole koji se provodi u drugoj državi ili entitetu, Federalnoministarstvo primi dokumentaciju koja ukazuje na to da pogon i postrojenje može imati negativanuticaj na okoliš na podruju Federacije, informirat e stanovništvo koje živi na tom podruju ipružiti im mogunost da daju svoj komentar.Graani koji žive na podruju drugog entiteta imaju ista prava da uestvuju u ovom postupku usvojstvu stanke kao i graani koji žive na podruju gdje pogon i postrojenje treba da se gradi.Detaljne informacije u vezi prekograninim uticajima rada pogona i postrojenja na drugu državubit e odreene u bilateralnim sporazumima. Detalji o postupcima vezanim za projekte koji eimati meuentitetske prekogranine uticaje mogu biti odreeni sprazumima. Ovakvi sporazumi sedonose uz konsultiranje Meuentitetskog tijela za okoliš.lan 71.Izdavanje okolinske dozvoleNadležno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu u roku od 120 dana od dana podnošenjazahtjeva.

U sluajevima gdje je potrebna procjena uticaja na okoliš okolinska dozvola izdaje se u roku od60 dana od dana dostavljanja Studije o uticaju na okolišOkolinska dozvola sadrži:- granine vrijednosti emisija za zagaujue materije;- uslove za zaštitu zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta;- mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje;- mjere za minimizaciju prekograninog zagaenja;- sistem samomonitoringa uz odreivanje metodologije i uestalosti mjerenja i- mjere vezane za uslove rada u vanrednim situacijama.Granine vrijednosti emisija i ekvivalentni parametri i tehnike mjere zasnivaju se na najboljimraspoloživim tehnologijama uzimajui u obzir tehnike karakteristike pogona i postrojenja, njihovgeografski položaj i ostale uvjete.Ukoliko su standardima kvaliteta predvieni strožiji uvjeti od onih koji se postižu primjenomnajboljih raspoloživih tehnologija utvrdit e se dodatne mjere neophodne za izdavanje okolinskedozvole (npr. ogranienje radnih sati, manje zagaujuih goriva, itd).lan 72.Postojei pogoni i postrojenjaPogoni i postrojenja utvreni provedbenim propisom iz lana 68. ovog zakona za koja su izdatedozvole prije stupanja na snagu ovog zakona, moraju pribaviti okolinsku dozvolu najkasnije do2008 godine.Federalni i kantonalni ministar, svaki iz svoje nadležnosti, utvrdit e rokove za podnošenjezahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja iz stava 1. ovog lana.lan 73.Podaci koje dostavlja operatorOperator pogona i postrojenja za koje je izdata okolinska dozvola i operator pogona i postrojenjaza koje nije potrebna okolinska dozvola, dužan je redovno obavještavati nadležno ministarstvo orezultatima monitoringa emisija, bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja znaajnoutie na okoliš i dostaviti sve podatke i infomacije potrebne da bi se ispunili zahtjevi propisani zaizvještavanja na državnom i meudržavnom nivou.lan 74.Ponovno razmatranje i izmjene dozvola

Nadležno ministarstvo razmatra i vrši izmjenu okolinske dozvole ili ukoliko ona nije potrebnaurbanistike saglasnosti je:- zagaenje koje stvara pogon i postrojenje toliko znaajno da se moraju izmijeniti postojeegranine vrijednosti emisija;- došlo do znaajnih promjena u najboljim raspoloživim tehnologijama koje omoguuju znaajnosmanjenje emisija bez veih troškova ili- sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva korištenje drugih tehnologijaNadležno ministarstvo može, na zahtjev zainteresiranih subjekata koji žive na podruju na kojemrad pogona i postrojenja može imati negativan uticaj i ugrožavati ili predstavljati opasnost zaokoliš i zdravlje, preispitati okolinsku dozvolu.Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagoavanja zahtjevima iz oblasti zaštite okolišaprouzrokovale korjenite promjene pogona i postrojenja, nadležno ministarstvo nalaže operatoruda saini plan prilagoavanja sa mjerama i rokovima za prilagoavanje pogona i postrojenjaosnovnim obavezama utvrenim ovim zakonom.lan 75.Spreavanje i kontrola nesrea veih razmjeraOperator pogona i postrojenja dužan je preduzeti preventivne mjere neophodne za spreavanjenesrea veih razmjera i ograniiti njihov uticaj na ljude i okoliš.Operator je dužan u bilo koje vrijeme prezentirati nadležnom ministarstvu dokaz o preduzetimmjerama.lan 76.Informiranje o nesreama veih razmjeraOperator pogona i postrojenja dužan je obavijestiti nadležno ministarstvo o nesrei veihrazmjera i im budu dostupni dostaviti podatke o:- okolnostima nesree;- opasnim supstancama koje su prisutne;- procjeni uticaja nesree na ljude i okoliš,- hitnim mjerama koje su preduzete.Operator je dužan obavijestiti nadležno ministarstvo o preduzetim mjerama za ublažavanjeposljedica nesree i spreavanje pojave novih nesrea.Ukoliko dalja istraga otkrije dodatne injenice operator ih je dužan dostaviti nadležnomministarstvu.lan 77.

Plan spreavanja nesrea veih razmjeraOperator je dužan da izradi Plan spreavanja nesrea veih razmjera kojim se postiže visoki nivozaštite ljudi i okoliša putem odgovarajuih sredstava, struktura i sistema upravljanja, organizacijei kadrova, identifikacija i procjene opasnosti, kontrole rada, planiranja interventnih mjera iprovoenja monitoringa.Operator je dužan da izvrši procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku odnajmanje tri mjeseca prije poetka gradnje ili puštanja u rad pogona i postrojenja.lan 78.Izvještaj o stanju sigurnostiZa pogone i postrojenja u kojima su opasne supstance prisutne u koliinama navedenim uprovedbenom propisu, operator je dužan da izradi Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi dasu:- plan spreavanja nesrea veih razmjera i sistem sigurnosnog upravljanja za njeno provoenjepoeli da se provode;- rizici od pojave veih nesrea identificirani i da su preduzete neophodne mjere za identificiranjetakvih nesrea i ograniavanje njihovih posljedica;- odgovarajua sigurnost i pouzdanost ukljuene u projektovanje, gradnju, funkcionisanje iodržavanje pogona i postrojenja i- napravljeni unutrašnji planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje Spoljnogplana.Izvještaj iz stava 1. ovog lana mora da sadrži dovoljno informacija kako bi nadležnoministarstvo moglo odrediti lokacije za nove aktivnosti u blizini postojeih pogona i postrojenja irevidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u datom pogonu i postrojenju.Operator vrši reviziju Izveštaja o stanju sigurnosti najmanje svakih pet godina.Na zahtjev nadležnog ministarstva ili samoinicijativno, operator vrši izmjenu Izvještaja o stanjusigurnosti sa obrazlaženjem za novonastalo injenino stanje i nove tehnologije vezano za pitanjasigurnosti.Izvještaj o stanju sigurnosti za postojee pogone i postrojenja dostavlja se nadležnomministarstvu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.Izvještaj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora biti dostupan javnosti.lan 79.Promjene u radu postrojenja

U sluaju promjena u radu pogona i postrojenja ili koliini opasnih supstanci koje mogu darezultiraju pojavom nesrea veih razmjera operator je dužan da preispita i, ukoliko je toneophodno, promjeni Plan spreavanja nesrea veih razmjera ili Izvještaj o stanju sigurnosti.lan 80.Informacija o sigurnosnim mjeramaOperator je dužan da dostavi informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu,pravnim i fizikim licima na koja može da utie nesrea veih razmjera a prouzrokuje je pogon ipostrojenje, kao i o adekvatnom ponašanju u sluaju nesree.Informacija e biti ponovo razmotrena svake tree godine ili, ukoliko je to neophodno,ponovljena i revidirana u sluaju promjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine.Informacija mora biti dostupna javnosti.lan 81.Na osnovu podnesene informacije nadležno ministarstvo vodi evidenciju i revidira registarpogona i postrojenja i registar prijavljenih nesrea veih razmjera.Nadležno ministarstvo e zabraniti upotrebu ili puštanje u rad pogona i postrojenja ili dijelovapogona i postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje operator preduzima zaspreavanje ili ublažavanje nesrea ili ukoliko operator nije dostavio informaciju o stanjusigurnosti ili neku drugu traženu informaciju u navedenom roku.lan 82.Domino-efekatNa osnovu informacije o stanju sigurnosti nadležno ministarstvo je dužno da identificira pogone ipostrojenja ili grupe pogona i postrojenja kod kojih vjerovatnoa ili mogunost pojave posljedicaprozrokovanih nesreom veih razmjera mogu biti poveane zbog lokacije ili blizine takvihpogona i postrojenja i da izvrši identifikaciju supstanci (Domino-efekat).Nadležno ministarstvo dužno je da osigura razmjenu informacija o identifikaciji pogona ipostrojenja što e omoguiti operatorima ovih pogona i postrojenja da uzmu u obzir prirodu iukupni rizik nastao zbog pojave nesrea veih razmjera prilikom izrade Plana spreavanja veihnesrea, upravljanja sistemima sigurnosti, izrade Izvještaja o stanju sigurnosti i unutrašnjihplanova intervencija u vanrednim situacijama.

Operatori pogona i postrojenja iz stava 1. ovog lana dužni su da sarauju na informiranjujavnosti i dostavljanju informacija nadležnom ministarstvu radi pripreme spoljnih planovaintervencije.lan 83.Unutrašnji i spoljnji planovi intervencijeOperator je dužan da izradi Unutrašnji plan intervencije koji sadrži mjere koje e se preduzeti usluaju nesree veih razmjera i dostaviti ga organu nadležnom za upravljanje u vanrednimsituacijama radi izrade spoljnjih planova intervencije za mjere koje e se preduzeti izvan pogona ipostrojenja.Cilj izrade planova intervencije je da se:- kontroliraju nesree tako da se njihove posljedice svedu na najmanju moguu mjeru i da seogranii štetan uticaj po ljude, okoliš i imovinu;- primjenjuju mjere koje su neophodne za zaštitu ljudi i okoliša od uticaja nesrea veih razmjera;- prenesu neophodne informacije javnosti i nadležnim službama i organima koje se nalaze udatom podruju i- omogui revitalizacija i išenje okoliša nakon nesrea veih razmjera.Unutrašnji i spoljnji planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u sluaju nesreaveih razmjera ili u sluaju pojave nekontroliranog incidenta koji bi mogao dovesti do nesreeveih razmjera.Planovi moraju biti razmotreni, provjereni, i ukoliko je neophodno, promjenjeni i revidirani odoperatora ili nadležnog ministarstva u vremenskim intervalima ne dužim od tri godine, uzimajuiu obzir promjene do kojih je došlo u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili unovim tehnološkin saznanjima.lan 84.Ciljevi spreavanja nesrea veih razmjera i ograniavanja njihovih posljedica uzimaju se u obzirpri izradi dokumenata prostornog ureenja i donošenju odluka, u skladu sa Zakonom oprostornom ureenju, posebno prilikom odreivanja lokacija za nove pogone i postrojenja,promjena nastalih na postojeim pogonima i postrojenjima i novih graevina (kao što susaobraajnice, javna mesta i stambena podruja) u blizini stambenih oblasti.Kod izrade unutrašnjih i spoljnih planova mora se voditi rauna o udaljenosti izmeu pogona ipostrojenja i stambenih podruja, javnih mjesta i podruja posebne prirodne osjetljivosti iliinteresa.Kod postojeih pogona i postrojenja vlasnik i nadležni organ moraju da vode rauna o potrebiprimjene dodatnih tehnikih mjera kako se ne bi poveao rizik po ljude ili okoliš.

lan 85.Nadležna ministarstvaZa pogone i postrojenja za koja je potrebna okolinska dozvola ili za pogone i postrojenja kodkojih postoji opasnost od nesrea veih razmjera nadležni su:- Federalno ministarstvo za velike i srednje pogone i postrojenja iznad pragova koji su utvreni uprovedbenom propisu i za pogone i postrojenja koja su navedena u provedbenom propisu za kojepostoji opasnost nesrea veih razmjera ,- Kantonalno ministarstvo za manje pogone i postrojenja ispod pragova utvrenih u provedbenompropisu, odnosno koji nisu navedena u provedbenom propisu i veoma male pogone i postrojenjaije emisije ne prevazilaze uobiajene emisije domainstva i za koje nije potrebna okolinskadozvola.Federalno ministarstvo e provedbenim propisima definirati sadržaj Izvještaja o stanju sigurnosti,sadržaj Informacije o sigurnosnim mjerama i sadržaj unutrašnjih i spoljnjih planova intervencije.XI - USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLIŠAlan 86.Federalni ministar provedbenim propisima utvruje:- dodatne zahtjeve koji se tiu dokumenata koji se podnose tokom postupka izdavanja okolinskedozvole;- specifikacije zahtjeva okolinske i druge vrste dozvola;- specifikaciju najboljih raspoloživih tehnologija za odreene vrste postrojenja, posebno putemodreivanja graninih vrijednosti emisija i drugih tehnikih parametara i mjera;- ostale standarde i uslove za postrojenja i djelatnosti;- mjerenja i podnošenje izvještaja o emisijama, relevantne metode, dokumentaciju i prenošenjepodataka nadležnim organima;- kriterijume za kvalifikacije strunjaka koji pripremaju dokumente i sprovode samomonitoring;- dodatne odredbe za spreavanje nesrea veih razmjera i- standarde kvaliteta okoliša.Propisi iz stava 1. ovog lana donose se na osnovu preporuka Meuentitetskog tijela za okoliš ilistandarda koje donosi Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo Bosne iHercegovine.lan 87.Standardi kvaliteta okolišaFederalni ministar utvruje standarde kvaliteta okoliša za vrste pogona i postrojenja ili aktivnosti

u skladu sa najboljim raspoloživim tehnologijama i savremenim naunim dostignuima kako bi senegativni uticaji pogona i postrojenja ili aktivnosti na okoliš sprijeili ili sveli na najmanjumoguu mjeru a posebno:- uspostavljanjem graninih vrijednosti emisija za zagaujue materije;- odreivanjem tehnoloških i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja i- odreivanjem zahtjeva za mjerenja, monitoring i podnošenje izvještaja.Standardi se primjenjuju i na postojee pogone i postrojenja.Provedbenim propisima iz stava 1. ovog lana utvruju se rokovi za prilagoavanje i opremanjepostojeih pogona i postrojenja, uzimajui u obzir potencijal zagaivanja i tehnologije kojimaraspolaže postojei pogon i postrojenje i mogunost korištenja shema za smanjivanje zagaenjaza pogon i postrojenje.lan 88.Federalni ministar pri izradi propisa iz lana 87. stav 1. ovog zakona vrši konsultacije sanadležnim organima na federalnom i kantonalnom nivou, naunim radnicima, drugim interesnimgrupacijama, uzimajui u obzir meunarodne standarde i standarde i publikacije Evropske unije,uporedne standarde drugih zemalja i naune publikacije.Federalni ministar razmatra sugestije i primjedbe subjekata iz stava 1. ovog lana i uzima ih uobzir prilikom izrade konane verzije propisa.lan 89.Obaveze operatoraOperator je dužan da provodi samomonitoring emisija i uticaja koje pogon i postrojenje izazivaju.Operator je dužan da obezbijedi provjeru usklaenosti rada pogona i postrojenja sa zakonskimzahtjevima koju provode strune institucije svake tri godine, ukoliko nije drugaije odreenookolinskom dozvolom ili posebnim propisom.Nedostaci utvreni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah sanirati. Nadležnomministarstvu podnosi se izvještaj o provjeri i sanacionim mjerama koje se preduzimaju u sluajuutvrenih nedostataka.Operator je dužan da osigura adekvatno održavanje pogona i redovnu kontrolu rada tehnikihureaja. U sluaju nesrea koje vode prekoraenju graninih vrijednosti emisija operator je dužanodmah preduzeti sanacione mjere u cilju ponovnog uspostavljanja usklaenosti sa propisima.Ukoliko nesrea može da prouzrokuje ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoliš operator jedužan da smanji ili privremeno obustavi rad postrojenja.XII - NADZOR

lan 90.Nadzor nad provoenjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vršiFederalno ministarstvo.Inspekcioni nadzor vrše Federalno i kantonalno ministarstvo, svako u okviru svojih nadležnostiputem inspekora zaštite okoliša.Za inspektora zaštite okoliša može se postaviti lice sa visokom strunom spremom,položenim strunim ispitom i najmanje pet godina iskustva na tim ili slinim poslovima.Nadležno ministarstvo po službenoj dužnosti ili po zahtjevu zainteresiranog lica vrši kontrolu dali operator postupa po zahtjevima iz okolinske dozvole, zakona ili provedbenog propisa.Nadležno ministarstvo donosi godišnji/polugodišnji progran inspekcije kojim se uspostavljasistematski okvir za inspekcije i monitoring, odreuje prioritete za odreene vrste pogona ipostrojenja i podruja prema postojeim problemima iz oblasti zaštite okoliša.Inspektor zaštite okoliša ima pravo pristupa svim prostorijama, radnim podrujima ipostrojenjima radi sprovoenja inspekcije na licu mjesta i može provjeravati sve dokumente,podatke, ureaje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojenju, uzimati uzorke i provestimjerenja.Operator i osoblje zaposleno u postrojenju moraju omoguiti i pomoi inspektoru tako što eosigurati sve neophodne informacije, podatke i dokumente.Inspektor zaštite okoliša sainjava zapisnik o izvršenoj inspekciji koji obuhvata:- ime operatora i lokaciju;- datum i trajanje inspekcije;- opis izvršene inspekcije i svih relevantnih nalaza, posebno tehnikih podataka i uzoraka i- utvreno kršenje propisa i razloge i obrazloženja operatora/osoblja.Zapisnik se dostavlja operatoru i javnosti ukoliko to zahtijeva.lan 91.Nadležno ministarstvo je dužno da uspostavi inspekciju i sistem kontrole za pogone i postrojenjakoja koriste opasne supstance, ukljuujui i skladištenje opasnih supstanci radi kontroleupravljanja sigurnosnim sistemom i provedbe Plana spreavanja nesrea veih razmjera.Nadležno ministarstvo dužno je da izradi program kontrole koji predvia bar jednu godišnjukontrolu na licu mjesta za postrojenja iz provedbenih propisa Ukoliko postrojenje mora da proepostupak procjene uticaja na okoliš, rad organa za procjenu uticaja bit e usklaene sa radominspektora zaštite okoliša.

lan 92.Inspektor nakon izvršenog inspekcijskog pregleda donosi rješenje kojim nalaže:- rok za otklanjanje nepravilnosti;- provoenje neophodnih mjera, ukluujui zatvaranje pogona i postrojenja ukoliko nepravilnostinisu otklonjene u ostavljenom roku i- preduzimanje sanacionih mjera.U sluaju ponovljenog kršenja propisa ili u sluaju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoliškoja se ne može riješiti drugim mjerama, inspektor zaštite okoliša e zatražiti od nadležnogministarstva da poništi izdatu okolinsku dozvolu.XIII - DOBROVOLJNI PRISTUPlan 93.Sistem Eko-oznaavanjaSistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promoviranja izrade, proizvodnje, marketinga iupotrebe proizvoda sa smanjenim uticajem na okoliš u odnosu na ukupan period trajanja togproizvoda, te radi bolje informiranosti potrošaa o utjecaju proizvoda na okoliš. Eko-oznakadodjeljuje se proizvodima i uslugama.Eko-oznaka je amblem koji se utvruje provedbenim propisima.Uticaji na okoliš utvruju se na osnovu ispitivanja meusobnog djelovanja proizvoda saokolišem, ukljuujui korištenje energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan životni ciklusproizvoda.Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postojeim i novonastalim zdravstvenim,sigurnosnim i okolinskim zahtjevima.Sistem dodjele eko-oznaka vrši se na nain koji omoguava dobrovoljno ueše pravnih i fizikihlice iji proizvodi i usluge zadovoljavaju zahtjeve ovog sistema u skladu sa odredbama ovogzakona i provedbenih propisa.lan 94.Eko-oznaka se može dodijeliti proizvodima dostupnim u Federaciji, koji su u skladu sa osnovnimokolinskim zahtjevima i kriterijem eko-oznaka uspostavljenog prema grupi proizvoda.

Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa slinimnamjenama koji se kao takvi izjednaavaju u smislu upotrebe i zapažanja od potrošaa.Da bi bila uvrštena u ovu vrstu oznaavanja grupa proizvoda mora ispunjavati sljedee uvjete:- da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tržištu;- da ukljuuje, u toku jedne ili više faza ukupnog životnog ciklusa proizvoda, važan uticaj naokoliš na globalnom ili regionalnom planu;- da predstavlja veliku mogunost uticaja na okoliš u smislu poboljšanja okoliša putem izborapotrošaa i bude podsticaj proizvoaima, ili onima koji pružaju usluge, da iznau konkurentneprednosti nudei proizvode koji odgovaraju sistemu eko-oznaka i- da se znatan dio prodajne koliine proizvoda te grupe nalazi u prodaji za konanu potrošnju iupotrebu.Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparate koji su oznaeni kao veoma toksini iopasni po okoliš ili koji su karcinogeni, toksini za reprodukciju ili su mutageni, niti na proizvodekoji se izrauje u procesima za koje postoji vjerovatnoa da su izrazito opasni po ljudsko zdravljeili okoliš ili da njihova uobiajena primjena može biti opasna za potrošaa.Dodjela eko-oznaka za hranu, pie, farmaceutske ili medicinske ureaje uredit e se provedbenimpropisom.lan 95.Federalno ministarstvo, u skladu sa provedbenim propisima, upravlja sistemom eko-oznaka odizbora grupa proizvoda i njihovog ekološkog kriterija do dodjele eko-oznake i zakljuivanjaugovora koji se odnosi na uvjete za upotrebu oznake.Izbor grupa proizvoda i ekološki kriterij tih grupa uspostavlja se nakon konsultacija sapredstavnicima interesnih grupa iz oblasti industrije, trgovine, potrošakih organizacija iorganizacija za pitanje okoliša. Interesne grupe same biraju svoje predstavnike ovisno od grupeproizvoda o kojima se radi.Federalni ministar utvruje pravila postupaka provedbenim propisom.lan 96.Eko-oznaka se dodjeljuje na osnovu dobrovoljnih zahtjeva podnesenih od proizvoaa, uvoznika,snabdjevaa uslugama, trgovaca, maloprodajnih trgovaca.Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Federalno ministarstvo nakon provjere da li su ispoštovanizahtjevi ekološkog kriterija za te grupe proizvoda.Eko-oznaka se dodjeljuje na period od tri godine.

Federalno ministarstvo zakljuuje ugovor sa podnosiocem zahtjeva za eko-oznaku kojim seutvruju uvjeti korištenja oznake i povlaenje ovlaštenja za korištenje oznake.Troškovi obrade zahtjeva i takse za korištenje oznake ureuju se provedbenim propisom iz lana95. stav 3 ovog zakona.Eko-oznaka se ne može koristiti, niti se može pozivati na eko-oznaku pri reklamiranju dok se neizvrši dodjela oznake, a nakon dodjele se može koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju jedodijeljena.lan 97.Sistem okolinskog upravljanjaSistem okolinskog upravljanja je sastavni dio ukupnog sistema bilo koje organizacije (na primjer:preduzea, instituta za istraživanje ili za obrazovanje, administrativne organizacije, itd.) iobuhvata organizacijsku strukturu, odgovornosti, prakse, postupke, procese i resurse zautvrivanje provedbe sistema zaštite okoliša.Glavni ciljevi sistema iz stava 1. ovog lana su da se izvrši procjena i unapreivanje operativnihaktivnosti u okviru zaštite okoliša, pružanje odgovarajuih informacija javnosti i stalnounapreivanje operativnih aktivnosti u okviru zaštite okoliša.Osnovni elementi sistema okolinskog upravljanja su:- uspostavljanje i provedba politike zaštite okoliša, programa i sistema upravljanja odorganizacija;- sistematine, objektivne i periodine procjene djelovanja elemenata iz alineje 1. ovog stava i- informiranje o stalnom unapreivanju u oblasti zaštite okoliša.lan 98.Sistem okolinskog upravljanja i audit, registar koji obuhvata uvjete ueša u tom sistemu ipostupak za evidentiranje u registru ureuju se posebnim propisom.Organizacije koje ispunjavaju uvjete za ukljuivanje u sistem okolinskog upravljanja moraju seregistrirati.Registraciju organizacije, na osnovu propisane okolinske izjave, vrši nadležni organ.Da bi se mogla registrirati organizacija, preduzee mora ispunjavati sljedee uvjete:- usvojiti mjere zaštite okoliša koje, osim što moraju biti u skladu sa odreenim zakonskimuvjetima koji se odnose na pitanja okoliša, moraju obuhvatati obaveze koje imaju za cilj stalnounapreivanje u oblasti zaštite okoliša, u smislu smanjivanja štetnog uticaja na okoliš do nivoakoji odgovara ekonomski izvodljivoj primjeni odgovarajuih najboljih raspoloživih tehnologija;- vršiti okolinske preglede;

- uvesti program zaštite okoliša i sistem okolinskog upravljanja primjenjljiv za sve aktivnosti natom mjestu. Program zaštite okoliša ima za cilj ostvarivanje obaveza sadržanih u mjerama zaštitei poboljšanja okoliša i unapreivanje rada;- provoditi audit i doprinositi auditu u pogledu zaštite okoliša;- uspostaviti ciljeve na najvišem nivou odgovarajueg sistema upravljanja koji su usmjereni nastalno unapreivanje rada u oblasti zaštite okoliša, u smislu odreivanja audita i revidiratiprograme za zaštitu okoliša kako bi se omoguilo ostvarivanje ciljeva;- pripremiti okolinsku izjavu koja se objavljuje javno;- imati sistemske mjera zaštite okoliša, program, sistem upravljanja, izvršiti pregled ili postupakkontrole i okolinske izjave ili provjeriti da li okolinska izjava odgovara zahtjevima nezavisnihverifikatora;- dostaviti važeu okolinsku izjavu nadležnom organu.lan 99.Dobrovoljni sporazumiZakljuivanje dobrovoljnih sporazuma izmeu organa koji zastupaju odreene interese, grupapotencijalnih zagaivaa ili pojedinanih zagaivaa i nadležnih organa ureuje se posebnimpropisima kako bi se zadovoljili okolinski zahtjevi na okolinski prihvatljiv i ekonomski efikasannain.lan 100.Da bi se zakljuio dobrovoljni sporazum potrebno je da se:- uspostavi proces konsultacija u kojem bi zainteresirane strane mogle dati svoje sugestije onacrtu sporazuma;- zakljui ugovor koji je obavezujui i može obuhvatiti sankcije koje su primjenjive u sluajunepoštivanja ugovora;- konkretni ciljevi ugovora izraze brojanim vrijednostima;- uspostave prijelazni ciljevi i definira rok radi postizanja postepenog pristupa i- definira monitoring.Sporazum se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".XIV - FINANSIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠAlan 101.Fondovi za zaštitu okolišaFederalni fond za zaštitu okoliša i kantonalni fondovi za zaštitu okoliša osnivat e se zakonom sciljem unapreivanja razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoliš; spreavanja štete

po okoliš; otklanjanja nastale štete po okoliš; ouvanja zaštienih prirodnih podruja; motiviranjai unapreivanja najbolje raspoložive tehnologije i alternativa; unapreivanja ekološke svijestijavnosti i istraživanja okoliša.lan 102.Sredstva Federalnog fonda za zaštitu okoliša ine:-sredstva iz budžeta Federacije;-donacije, zajmovi i krediti;-naknade za obavljanje djelatnosti korištenjem resursa i-finansijski instrumenti koji obuhvataju naknade utvrene odredbama od l. 103. do 109. ovogzakona.Propisom iz lana 101. ovog zakona utvrdit e se visina i nain obrauna i raspodjele iz stava 1.ovog lana.XV - GRAANSKA ODGOVORNOST ZA ŠTETU U OKOLIŠUlan 103.Radi spreavanja nanošenja štete okolišu i osiguranju adekvatne naknade, ovim zakonom ureujese odgovornost za aktivnosti opasne po okoliš, sanacija štete nanesene okolišu, teret dokazivanja,pristup informacijama o odgovornim licima, pravila za davanje prava nevladinim organizacijamai dužnost odgovornih lica da nadoknade štetu.lan 104.Odgovornost za aktivnosti opasne po okolišOperator koji obavlja aktivnost opasnu po okoliš odgovoran je za štetu nanesenu tom aktivnošuljudima, imovini i okolišu, bez obzira na krivicu.Aktivnosti opasne po okoliš su one koje predstavljaju znaajan rizik za ljude, imovinu ili okoliš ito:- upravljanje lokacijama opasnim po okoliš,- oslobaanje genetiki modificiranih organizama i- oslobaanje mikroorganizama.Lokacije predstavljaju opasnost po okoliš zbog naina na koji se njima upravlja ili zbogmaterijala koji se u njima koriste kao što su rudnici, nalazišta mineralnih ulja ili rafinerije,postrojenja za snabdijevanje plinom i taljenje, termolektrane, koksne pei, postrojenja zaproizvodnju i obradu metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, spaljivanje i

skladištenje otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojadisaonice i kožare,postrojenja za proizvodnju paprira, brane i gasovodi ili naftovodi.Organizmi su bilo koje biološke jedinke sposobne za reprodukciju ili prenošenje genetikogmaterijalaMikroorganizmi su bilo koje mikrobiološke jedinke, elijske ili bezelijske, sposobne zareplikaciju ili prenošenje genetikog materijala.Ukoliko više operatora zajedno obavlja opasnu aktivnost odgovornost snose zajedniki. Zalokacije na kojima je rad prestao, odgovornost snosi posljednji operator.lan 105.Izuzeci od odgovornostiOperator nije odgovoran za štetu uzrokovanu:- ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom,- od strane treeg lica ija je namjera bila nanošenje štete ili- zbog posebnih naredbi i mjera nadležnih organa koje su direktno prouzrokovale štetu.Operator se oslobaa odgovornosti za štetu ukoliko dokaže da je primijenio odgovarajue mjerezaštite koje su okolnosti zahtijevale kako bi sprijeo ili ublažio štetu.lan 106.Pretpostavka uzronostiUkoliko aktivnost opasna po okoliš može zbog specifinih okolnosti sluaja prouzrokovati štetusmatrat e se da je šteta nastala tom aktivnošu.Aktivnost koja uzrokuje štetu procijenjuje se na osnovu naina rada, korištenih postrojenja, vrste ikoncentracije materija koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivnošu, genetiki modificiranihorganizama ili mikroorganizama, meteoroloških uvjeta, kao i vremena i mjest nastanka štete.Pretpostavka uzronosti odbacuje se ukoliko operator dokaže da nije prouzrokovao štetu iliukoliko dokaže da je vjerovatnije da je štetu prouzrokovao drugi operator ili neka druga okolnost.lan 107.Pravo na informiranjeSvako ko tvrdi da je pretrpio štetu aktivnošu opasnom po okoliš može u bilo koje vrijeme

zahtijevati podatke od operatora o okolnostima koje su od uticaja na dokazivanje da je dataaktivnost prouzrokovala štetu.Operator protiv kojeg je podnesena tužba za naknadu štete ima pravo na informacije od drugogoperatora, u skladu sa stavom 1. ovog lana.lan 108.Finansijske garancijeOperator koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš dužan je putem osiguranja ili na neki druginain osigurati sredstva za naknadu eventualne štete.lan 109.Šteta nanesena okolišuUkoliko opasna aktivnost nanosi štetu okolišu operator je dužan nadoknaditi troškove procjeneštete i troškove mjera za vraanje u prijašnje stanje.Zahtjev za naknadu štete obuhvata i troškove mjera za spreavanje ili ublažavanje štete naneseneokolišu kao i visinu štete nanesenu licima i imovini koje su prouzrokovane tim mjerama.Pravo na troškove iz st. 1. i 2. ovog lana snosi lice koje preduzima ove mjere.lan 110.Nadoknada za izazvanu štetu po okolišUkoliko šteta nanesena okolišu ne može da se sanira odgovarajuim mjerama, lice koje jeprouzrokovalo štetu odgovorno je za nadoknadu u visini vrijednosti uništenog dobra.Visina naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ukolikose ta vrijednost ne može utvrditi uobiajenim ekonomskim metodama, sud e utvrditi visinu štetepo principu jednakosti uzimajui u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji aktivnostpredstavlja za okoliš, stepen idividualne odgovornosti i korist steenu nanošenjem štete okolišu.Ukoliko odgovorno lice nije prouzrokovalo štetu namjerno ili krajnjom nepažnjom ili ukoliko jeodgovorna lice slabog imovnog stanja te bi ga isplata dovela u oskudicu, sud može smanjiti iznosnaknade na razuman nivo.Federacija zadržava pravo na naknadu štete ukoliko nema drugih lica koje imaju to pravo.lan 111.

Pitanja o odgovornosti za štetu nanesenu okolišu koja nisu posebno ureena ovim zakonomprimjenjuju se opa pravila Zakona o obligacionim odnosima.XVI - MEUENTITETSKA SARADNJAlan 112.Meuentitetsko tijelo za okoliš uspostavlja se odlukama Vlade FBiH i Vlade Republike Srpske.Meuentitetsko tijelo za okoliš sastoji se od osam lanova. etiri lana imenuje Vlada FBiH aetiri lana imenuje Vlada Republike Srpske.Meuentitetsko tijelo za okoliš redovno se sastaje najmanje šest puta godišnje i donosi odluke nabazi konsenzusa.Organizacija i nain rada Meuentitetskog tijela za okoliš utvrdit e se odlukama entitetskihVlada.Nadležni organi i druge službe organa uprave, upravne organizacije iz oba entiteta dužni supružati administrativnu podršku Meuentitetskom tijelu za okoliš, provoditi odlukeMeuentitetskog tijela za okoliš u skladu sa ovlašenjima utvrenim entitetskim propisima.lan 113.Meuentitetsko tijelo za okoliš bavi se svim pitanjima iz oblasti okoliša koja zahtijevajuusaglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Meuentitetsko tijelo zaokoliš od entiteta ovim zakonom i drugim propisima, a naroito pitanja:- meunarodnih sporazuma i programa iz oblasti okoliša;- saradnje sa meunarodnim organizacijama i drugim zemljama;- koordiniranje implementacije i donošenja zakona i drugih propisa;- koordiniranja monitoringa provedbe standarda i procedura za okoliš;- davanja preporuka za uspostavljanje usaglašenih standarda kvaliteta okoliša na nivou entiteta;- koordiniranja entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti okoliša- koordiniranja monitoringa i sistema za informiranje i- prikupljanje i razmjena informacija.Meuentitetsko tijelo za okoliš pruža strunu pomo nadležnim enitetskim ministarstvima.Meuentitetsko tijelo za okoliš dužno je osigurati da su interesi oba entiteta uzeti u obzir priplaniranju projekata, naroito kada su u pitanju razliite vrste korištenja okoliša koje su u kolizijiu podrujima koja presjecaju meuentitetske linije razgranienja.

lan 114.Meuentitetski program zaštite okolišaMeuentitetsko tijelo za okoliš donosi Meuentitetski program zaštite okoliša.Meuentitetski program zaštite okoliša obuhvata pitanja koja zahtijevaju usaglašen pristupentiteta, posveujui posebnu pažnju saradnji na meunarodnom nivou i meunarodnimobavezama.Meuentitetski program zaštite okoliša izrauje zajednika radna grupa koja se formira odpredstavnika entiteta sa ravnomjernom zastupljenošu predstavnika entiteta, kantona, strunih iposlovnih organizacija i udruženja za zaštitu okolišaVlada FBiH imenuje 15 predstavnika u radnu grupu od kojih po pet predstavnika federalnihministarstava, kantona i strunih, poslovnih organizacija i udruženja za zaštitu okoliša naprijedlog Federalnog ministra.Zajednika radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.Radna grupa dužna je pripremiti nacrt Meuentitetskog programa zaštite okoliša u roku od 6mjeseci od dana formiranja..Nacrt meuentitetskog programa zaštite okoliša dostavlja se Savjetodavnom vijeu za okoliš ivladama entiteta radi davanja mišljenja u roku od 30 dana od dana dostavljanja.Nakon obavljenih konsultacija zajednika radna grupa izrauje konaan nacrt Meuentitetskogprograma i dostavlja ga Meuentitetskom tijelu za okoliš.Meuentitetski program zaštite okoliša objavljuje se u "Službenom glasniku BiH".lan 115.Meunarodna saradnjaEntiteti, uz posredovanje Meuentitetskog tijela za okoliš, uestvuju u meunarodnoj saradnji uoblasti okoliša putem nadležnog ministarstva Bosne i Hercegovine.XVII - KAZNENE ODREDBElan 116.Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznie se za prekršaj svako

pravno lice koje:- prekrši zahtjeve iz lana 67. ovog zakona;- izgradi ili rukovodi radom pogona i postrojenja ili obavlja aktivnosti bez pribavljene okolinskedozvole ili suprotno okolinskoj dozvoli ili propisima;- ne ispunjava zahtjeve ili uvjete utvrene okolinskom dozvolom ili propisima;- ne podnosi nadležnim organima informacije, podatke ili dokumente koji su potrebni, premaovom zakonu ili drugim propisima;- ne izradi plan preventivnih mjera za spreavanje nesrea veih razmjera i ne preduzmepreventivne mjere i- ne izradi unutrašnji plan intervencije i ne dostavi ga organu iz lana 83. ovog zakona.Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM za prekršaje iz stava 1. ovog lanakaznit e se odgovorno lice u pravnom licu.XVIII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBElan 117.Parlament Federacije donijet e propis iz lana 48. ovog zakona u roku od dvije godine od danastupanja na snagu ovog zakona.Parlament Federacije donijet e propis iz lana 101. ovog zakona u roku od tri mjeseca od danastupanja na snagu ovog zakona.Vlada FBiH donijet e propis iz lana 46. stav 7. ovog zakona u roku od tri godine od danastupanja na snagu ovog zakona.Federalni ministar donijet e propise iz l. 28., 35., 72. stav 2., 85. stav 2., 86., 87., 90. stav 5., 93.stav 2. i 95. stav 3. ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.Federalni ministar donijet e propise iz l. 56., 59., i 78. ovog zakona u roku od tri mjeseca oddana stupanja na snagu ovog zakona.Meuentitetsko tijelo za okoliš donijet e propis iz lana 114. stav 1. ovog zakona u roku od šestmjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.Skpština kantona donijet e propis iz lana 49. stav 6. ovog zakona u roku od tri godine od danastupanja na snagu ovog zakona.lan 118.Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se ureuju pitanja zaštite okoliša kojinisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati.

lan 119.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama FederacijeBiH"a primjenjuje se po isteku devedeset dana od dana stupanja na snagu.PredsjedavajuiDoma narodaParlamenta Federacije BiHSlavko Mati, s. r.PredsjedavajuiPredstavnikog domaParlamenta Federacije BiHMuhamed Ibrahimovi, s. r.