19wpNZF

KLJUČNE PORUKE ISTRAŽIVANJA: DJELOVANJE TIJELA IZVRŠNE VLASTI
Potrebu bolje konceptualizacije suradnje u području zaštite prava djece s teškoćama u razvoju
potvrđuju i rezultati dobiveni analizom ljestvice procjene suradnje socijalnih radnika s
drugim sudionicima skrbi o institucionaliziranoj djeci (iz Upitnika za socijalne radnike zaposlene
u CZSS-u, n = 72). Čestice su grupirane u faktore budući da je utvrđeno da je ljestvica
pogodna za faktorsku analizu 22 . U skladu s matricom uzorka 23 (tablica 7, vidjeti Prilog),
formirani su sljedeći faktori:
1. faktor suradnje s drugim nacionalnim i lokalnim institucijama (crkva i druge vjerske
organizacije, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, pravobraniteljica za djecu, civilni
sektor – udruge, Ministarstvo socijalne politike i mladih, socijalni radnici u sustavu zdravstva,
predstavnici jedinica lokalne samouprave);
2. faktor suradnje sa sudionicima uključenima u rad s konkretnim djetetom (kolege iz
drugih CZSS-ova, prvostupanjska tijela vještačenja, roditelji djece s teškoćama u razvoju,
socijalni radnici u institucijama) i
3. faktor suradnje s institucijama u lokalnoj zajednici (predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski
sustav odgoja i obrazovanja, pedijatri u domovima zdravlja i u rodilištima).
Utvrđeno je da socijalni radnici najboljom procjenjuju suradnju sa sudionicima uključenima
u rad s konkretnim djetetom, a najlošijom suradnju s institucijama u lokalnoj zajednici
(grafikon 8). Srednje vrijednosti procjena upućuju na to da je suradnja ocijenjena osrednjom
(na ljestvici od 1 do 5) i da ima prostora za njezino unaprjeđivanje, pogotovo kada je riječ o
povezivanju institucija koje djeluju u lokalnim zajednicama.
Grafikon 8: Procjena suradnje s različitim sudionicima skrbi o djeci (Upitnik za socijalne radnike zaposlene
u CZSS-u, n = 72, artimetičke sredine na faktorima)
Dionici uključeni u rad
s konkretnim djetetom (2)
Druge lokalne i nacionalne
institucije i organizacije (1)
Institucije u lokalnoj zajednici (3)
3,32
3,00
2,77
22 Pouzdanost ljestvice je zadovoljavajuća (Cronbachov alfa koeficijent iznosi .917), a Kaiser-Meyer-Oklinove mjere i Bartlettov test upućuju na
pogodnost uzorka za faktorizaciju (pogodnost uzorka = .781; hi 2 = 677,712, p = .000). Faktorskom analizom (metoda glavnih komponenta:
Oblimin s Kaiserovom normalizacijom) ekstrahirana su 3 interpretabilna faktora koji objašnjavaju 67,94 % zajedničke varijance.
23 Iz analize su izuzete dvije varijable: suradnja s braćom i sestrama te s članovima stručnih timova u zajednici budući da su deskriptivni
podaci pokazali da s tim sudionicima surađuje zanemariv broj ispitanika.
61