Kamen života uskrs 2011. broj 9 - OpÄina Brela
Kamen života uskrs 2011. broj 9 - OpÄina Brela
Kamen života uskrs 2011. broj 9 - OpÄina Brela
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
klerikat, ni bečko kratkotrajno đakovanje nisu uspjeli dati ravnotežu, ma i približnu,<br />
između intelekta i nagona.<br />
Pod talijanskom okupacijom u Splitu 1941.god. Vilović redigira neku<br />
antologijsku čitanku sasvim u jugoslavenskom duhu. Svršetak rata zatekao ga je<br />
kao šefa propagande Draže Mihajlovića.<br />
A.3.<br />
Prvi sudbonosni korak u svome životu , napuštanje svećeničke službe,<br />
napravio je Gjuro Vilović u najnezgodnije vrijeme. Vrijeme nezamisliva preokreta<br />
koji ga je zatekao u 29. godini života: propast jedne velike carevine u okviru koje smo<br />
mi Hrvati stoljećima živjeli i s njom se civilizacijski, ekonomski i kulturno saživjeli.<br />
Neizvjesnost novih događanja i planiranje novih zajednica koje su neki<br />
dočekali aplauzima, a neki krvavim prosvjedima(pokolj 1918. god. na<br />
Jelačićevu trgu u Zagrebu) nisu pružali mogućnost sigurnih odluka.<br />
Lutanja i preskakanje ograda Gjure Vilovića o kojima govori Horvat<br />
upravo na to ukazuju. Dapače, Horvat ističe da se iz razgovora s njim nije<br />
moglo razabrati kako je intimno gledao na politička zbivanja. U Bilješci o<br />
piscu na str. 311. romana Picukare piše da je za vrijeme nastavnikovanja na<br />
protestantskoj školi u Staroj Pazovi postao „lutoranom“, a da bi se oženio<br />
pravoslavkom, želio je promijeniti vjeru, ali ga je Sveti sinod u Beogradu odbio.<br />
U Vilovića je sudbonosan bio i odnos prema ranijoj svećeničkoj službi. U<br />
svojim preskakanjima ograda on je počeo gajiti mržnju prema katolicizmu<br />
kojega je odbacio, a usporedo s time i prema narodu iz kojega je potekao. To<br />
kod otpadnika nije tako rijedak slučaj, pa je takav bio i kod Gjure Vilovića,<br />
koji ga je odveo do velikosrpskoga ideologa, kao i do ateista i masona(I.<br />
Mužić: Masonstvo u Hrvata, Biblioteka „Radovi“, Split 1963., str. 305, 307.).<br />
Konačno se oženio gospođom Natalijom, iz Velikoga Trojstva kod Bjelovara.<br />
Iz braka sa gospođom Natalijom rodio se sin Vojko, koji je odgojen kao<br />
Srbin, a odrastanjem je, u ekstremnoj konzekvenciji mladenačkog odgoja<br />
postao orjunašem i četnikom. Osobno sam ga poznavao, zanemarujući<br />
njegova politička opredjeljenja, kao duhovita i zabavna mladića.<br />
Vilovići su ljeti boravili u svojoj kući u Brelima koju su<br />
izgradili na predjelu Dugi rat, vrlo ugodnom za odmor.<br />
Proglašenje NDH zateklo je Viloviće u Brelima, a da Gjuri, bez<br />
obzira na njegovo političko opredjeljenje, ni dlaka s glave nije pala.<br />
Pa ipak, bilo mu je jasno da tu gdje se nalazi ne može više politički<br />
djelovati. I tako se je jedne noći, u organizaciji splitskih orjunaša i<br />
četnika, pred njegovom kućom ukotvila jahta, koja je cijelu obitelj Vilović<br />
pokupila i odvezla u Split pod zaštitu Talijana, četničkih saveznika.<br />
Sin Vojko se ubrzo uključio u četničke postrojbe, opskrbljene, plaćene i naoružane<br />
od Talijana. Jednom prigodom su Talijani, kako su to već običavali, tobože zbog<br />
<strong>Kamen</strong> života 31