ÐÐ¾Ð´Ð¸Ñ Ð·Ð° иÑÑ ÐµÐ¼Ð¸ÑÑки мождани ÑÐ´Ð°Ñ (Ñадна веÑзиÑа) - Zdravstveni ...
ÐÐ¾Ð´Ð¸Ñ Ð·Ð° иÑÑ ÐµÐ¼Ð¸ÑÑки мождани ÑÐ´Ð°Ñ (Ñадна веÑзиÑа) - Zdravstveni ...
ÐÐ¾Ð´Ð¸Ñ Ð·Ð° иÑÑ ÐµÐ¼Ð¸ÑÑки мождани ÑÐ´Ð°Ñ (Ñадна веÑзиÑа) - Zdravstveni ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Početna procena<br />
Bolesnici sa sumnjom na AMU bi trebalo da imaju brzu poĉetu procenu disajnih<br />
puteva, disanja i cirkulacije (Dokaz Nivo B)<br />
Neurološki pregled bi trebalo da bude izveden kako bi odredio fokalne neurološke<br />
deficite i procenio teţinu MU (Dokaz Nivo B). Treba koristiti standardizovanu skalu<br />
MU.<br />
Monitoring u akutnoj fazi treba da obuhvati puls i KP, temperaturu, saturaciju<br />
kiseonikom, hidrataciju, sposobnost gutanja, kao i prisustvo epi napada (Dokaz Nivo<br />
B).<br />
Laboratorijska ispitivanja ukljuĉujući i rutinse bihemijske analize, elektrolite,<br />
hematologiju i koagulacone parametre treba spovesti kao deo poĉetne procene (Dokaz<br />
Nivo B).<br />
Elektrokardiogram i rentgen pluća treba da budu uradjeni posebno kada bolesnik ima<br />
kliniĉku sliku kardiološkog ili pulmološkog oboljenja.(Dokaz Nivo B).<br />
Rana primena oštih terapijskih mera podrazumeva kontrolu i korekciju:<br />
disanja,<br />
telesne temperature,<br />
hipertenzije i hipotenzije,<br />
srĉane radnje,<br />
hiperglikemije i hipoglikemije,<br />
elektrolita i nadoknade teĉnosti.<br />
Respiratorna funkcija i zaštita disajnih puteva<br />
Normalna respiratorna funkcija sa adekvatnom oksigenacijom krvi vaţna u akutnoj<br />
fazi MU je vaţna jer deluje protektivno na ishemiĉno tkivo mozga. MeĊutim, ne postoji<br />
ubedljiv dokaz koji ukazuje da je standardno dopremanje kiseonika pri slabijem protoku<br />
efektivno kod svih pacijenata sa AMU. (ESO 2008)<br />
Smatra se da je otkrivanje i tretman hipoksije bitan kod pacijenata sa ekstenzivnim<br />
MU u predelu moţdanog stabla ili hemisfera, kod pacijenata sa konvulzijama ili<br />
komplikacijama kao što su pneumonija, srĉana insuficijencija, plućni embolizam ili<br />
pogoršanje hroniĉne opstruktivne bolesti pluća.<br />
Stepen oksigenacije krvi se obiĉno popravlja nakon administracije 2-4 l kiseonika putem<br />
nazalne sonde. Asistirana ventilacija moţe biti neophodna kod pacijenata sa teško<br />
kompromitovanom respiratornom funkcijom. MeĊutim, pre uvoĊenja asistirane ventilacije<br />
treba razmotriti opštu prognozu, postojeće opšte stanje bolesnika i njegove petpostavljene<br />
ţelje.<br />
Rutinska primena oksigenoterapije se ne preporuĉuje.<br />
Preporuĉuje se oksigenoterapija ukoliko saturacija kiseonikom padne ispod 95% (IV,<br />
DKP)<br />
Nadoknada tečnosti<br />
42