22.04.2015 Views

NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA

Doktorska dizertacija, Dr.Semira Osmanagića, obranjena na Fakultetu Političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, u Junu, 2007. pod naslovom: NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA. Doktorirao je na Sociologiji predmet: "Historija civilizacija" i tema je bila antropološka: "Civilizacija Maja".

Doktorska dizertacija, Dr.Semira Osmanagića, obranjena na Fakultetu Političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, u Junu, 2007. pod naslovom:
NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM
MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA.
Doktorirao je na Sociologiji predmet: "Historija civilizacija" i tema je bila antropološka: "Civilizacija Maja".

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

6.3.1.2.1. Primjer Copana<br />

Na jugoistočnom kraju civilizacije Maja, u današnjem Hondurasu, nalaze se<br />

ostaci drevnog grada Copana. Copan je promovisan u zaštićeno nasljeđe<br />

svjetskog značaja od strane UNESCO-a 1980. godine. On se ujedno smatra<br />

za najbolje prostudiran grad Maja u posljednjih 150 godina. Ovaj veličanstveni<br />

arheološki park je bio glavni izvor informacija za drevnu civilizaciju Maja.<br />

Američki advokat John Lloyd Stephens i engleski umjetnik Frederick<br />

Catherwood su u svojoj knjizi “Incidents of Travel in Central America, Chiapas<br />

and Yucatan” opisivali svoju posjetu ovom regionu 1839-1840: (35)<br />

“Nemoguće je opisati interes s kojim smo pristupili istraživanju ovih ruševina.<br />

Zemlja je bila potpuno nova; bez vodiča i turističkih knjiga; sve je tako nevino.<br />

Nismo mogli vidjeti deset jardi ispred sebe, niti smo znali šta nas očekuje<br />

slijedeće. Jednom smo sjekli granje i lijane za koje se ispostavilo da prekrivaju<br />

lice kamenog monumenta. Naslonio sam se na skupturu dok su je čistili; kada<br />

je Indijanac sa mačetom tupo udarao po kamenu, maknuo sam ga i golim<br />

rukama očistio zemlju. Ljepota skulptura, mirnoća džungle, uznemirivana<br />

samo kricima majmuna i papiga, izlovanost grada i misterija koja se nadvila<br />

nad njim, stvarala je interes veći od bilo kojih ruina koje sam dotada vidio.”<br />

Editor Joseph Gardner predstavlja Copan u svojim “Misterijama drevnih<br />

Amerika” (Mysteries of the Ancient Americas”, 1986.): (21)<br />

“Copan je jedan od najvećih, najstarijih i najljepših centara Maja. Izgrađen je<br />

na manjoj, humanijoj građevinskoj skali nego drugi, kolosalniji centri.<br />

Astronomi Copana su bili posebno vješti: oni su vjerovatno bili autori<br />

ekstremno preciznih tabela eklipsa i dužine tropske godine.”<br />

U historijskom atlasu “Prošlih svijetova” (Collins, Past Worlds, Atlas of<br />

Archeology, 2003.) autori vremenski lociraju Copan: (37)<br />

“Od šestog do osmog stoljeća, tokom kasnog klasičnog perioda Maja, dolazi<br />

do agresivne ekspanzije. Grad Tikal je ponovno izgrađen i značajni hramovi,<br />

palače, trgovi i igrališta su podignuti u gradovima Palenke, Piedras Negras,<br />

Copan, Quirigua, Naranjo i Coba.”<br />

Jacquetta Hawkes u svom Atlasu drevne arheologije (“Jacquetta Hawkes,<br />

Atlas of Ancient Archeology”, 1974.) ističe: (10)<br />

“Copan je jedan od najljepših središta Maja, čuven po svojim skulpturama i<br />

hijeroglifima. Objekti su izgrađeni tokom Klasičnog perioda. Poslednja stela u<br />

Copanu nosi datum godinu 800. nakon čega je grad napušten. Jezgro grada<br />

se sastoji od Akropolisa u kome su igrališta, terase i hramovi. Hram broj 26 je<br />

36

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!