NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA
Doktorska dizertacija, Dr.Semira Osmanagića, obranjena na Fakultetu Političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, u Junu, 2007. pod naslovom: NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA. Doktorirao je na Sociologiji predmet: "Historija civilizacija" i tema je bila antropološka: "Civilizacija Maja".
Doktorska dizertacija, Dr.Semira Osmanagića, obranjena na Fakultetu Političkih nauka, Univerziteta u Sarajevu, u Junu, 2007. pod naslovom:
NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM
MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA.
Doktorirao je na Sociologiji predmet: "Historija civilizacija" i tema je bila antropološka: "Civilizacija Maja".
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
6.3.1.2.1. Primjer Copana<br />
Na jugoistočnom kraju civilizacije Maja, u današnjem Hondurasu, nalaze se<br />
ostaci drevnog grada Copana. Copan je promovisan u zaštićeno nasljeđe<br />
svjetskog značaja od strane UNESCO-a 1980. godine. On se ujedno smatra<br />
za najbolje prostudiran grad Maja u posljednjih 150 godina. Ovaj veličanstveni<br />
arheološki park je bio glavni izvor informacija za drevnu civilizaciju Maja.<br />
Američki advokat John Lloyd Stephens i engleski umjetnik Frederick<br />
Catherwood su u svojoj knjizi “Incidents of Travel in Central America, Chiapas<br />
and Yucatan” opisivali svoju posjetu ovom regionu 1839-1840: (35)<br />
“Nemoguće je opisati interes s kojim smo pristupili istraživanju ovih ruševina.<br />
Zemlja je bila potpuno nova; bez vodiča i turističkih knjiga; sve je tako nevino.<br />
Nismo mogli vidjeti deset jardi ispred sebe, niti smo znali šta nas očekuje<br />
slijedeće. Jednom smo sjekli granje i lijane za koje se ispostavilo da prekrivaju<br />
lice kamenog monumenta. Naslonio sam se na skupturu dok su je čistili; kada<br />
je Indijanac sa mačetom tupo udarao po kamenu, maknuo sam ga i golim<br />
rukama očistio zemlju. Ljepota skulptura, mirnoća džungle, uznemirivana<br />
samo kricima majmuna i papiga, izlovanost grada i misterija koja se nadvila<br />
nad njim, stvarala je interes veći od bilo kojih ruina koje sam dotada vidio.”<br />
Editor Joseph Gardner predstavlja Copan u svojim “Misterijama drevnih<br />
Amerika” (Mysteries of the Ancient Americas”, 1986.): (21)<br />
“Copan je jedan od najvećih, najstarijih i najljepših centara Maja. Izgrađen je<br />
na manjoj, humanijoj građevinskoj skali nego drugi, kolosalniji centri.<br />
Astronomi Copana su bili posebno vješti: oni su vjerovatno bili autori<br />
ekstremno preciznih tabela eklipsa i dužine tropske godine.”<br />
U historijskom atlasu “Prošlih svijetova” (Collins, Past Worlds, Atlas of<br />
Archeology, 2003.) autori vremenski lociraju Copan: (37)<br />
“Od šestog do osmog stoljeća, tokom kasnog klasičnog perioda Maja, dolazi<br />
do agresivne ekspanzije. Grad Tikal je ponovno izgrađen i značajni hramovi,<br />
palače, trgovi i igrališta su podignuti u gradovima Palenke, Piedras Negras,<br />
Copan, Quirigua, Naranjo i Coba.”<br />
Jacquetta Hawkes u svom Atlasu drevne arheologije (“Jacquetta Hawkes,<br />
Atlas of Ancient Archeology”, 1974.) ističe: (10)<br />
“Copan je jedan od najljepših središta Maja, čuven po svojim skulpturama i<br />
hijeroglifima. Objekti su izgrađeni tokom Klasičnog perioda. Poslednja stela u<br />
Copanu nosi datum godinu 800. nakon čega je grad napušten. Jezgro grada<br />
se sastoji od Akropolisa u kome su igrališta, terase i hramovi. Hram broj 26 je<br />
36