NETEHNOLOŠKA CIVILIZACIJA MAJA NASPRAM MODERNIH TEHNOLOŠKIH CIVILIZACIJA

kompleksnih odnosa sa obližnjim gradovima. Posljednji uklesani datum je iz
godine 810.
U doba kada je Grad bio na vrhuncu svoje moći vladar Bird Jaguar Cetvrti
(752-772) se s pravom smatrao liderom regije, džungle i rijeka. U momentu
kada se izbije na široki plato ukazuje se izvanredna građevina koja
predstavlja vrh ove ogromne piramide. Njeni razmjeri su veći nego u sličnih
piramida u Ticalu ili Palenqueu. Dva niza sa po šest stepenica vode do ulaza
u tri odvojene prostorije. Piktoglifi i ostaci crvene boje sjena su nekadašnjeg
glamuroznog izgleda. Na vanjskoj fasadi ostala su udubljenja u kojima su
nekada bili paneli i uklesane figure u kamenu.
Bonampak (Chiapas, Meksiko)
U Bonampaku se nalazi jedini mural iz svijeta Maja. Ove veličanstvene zidne
freske igrom boja daju odgovor na dva pitanja: prvo, kako je izgledala
svakidašnjica Maja i, drugo, kako su bile ukrašene fasade i unutrašnji zidovi
građevina Maja.
Kopija murala se nalazi i u Arheološkom muzeju u Mexico Cityju. Replika
freski je napravljena i u gradu Gainesvilleu na Floridi.
Fotograf i autor dokumentarnih filmova Giles Healy bio je u posjetu
indijanskom reservatu Lacandon 1946. godine. Snimao je dokumentarac o
primitivnim indijancima pokušavajući odgovoriti da li su oni potomci Maja.
Njegovi domaćini su ga odveli do napuštenog grada Maja koji je kasnije
nazvan Bonampak po istoimenom indijanskom seocetu. (11)
Tamo je, između ostalog, pronašao skromnu dugačku jednokatnicu sa tri
ulaza u tri zasebne prostorije. Ulazi su bili nadsvodjeni teškim kamenim
lintelima. Fotograf je ušao u prvu prostoriju i našao se okružen serijom
murala koji su pokrivali prostoriju od kamenog poda do kamenog krova. Ušao
je i u druge dvije prostorije i našao nove nacrtane scene, obojene realističnim
bojama. Freske su bogato svijetlile u prigušenom svijetlu.
Ovo neprocjenjivo bogatstvo se po prvi put ukazalo pred očima koje nisu
pripadale Majama niti Lacandon indijancima.
Profesor Mary Miller sa Yale University, nakon intenzivnih proučavanja
murala, je pisala: “Vjerovatno ne postoji antička rukotvorina iz Novog Svijeta
koja nudi tako kompleksan pogled na pretkolumbovsko društvo kao freske iz
50