skripta za pisanje eseja iz hrvatskog jezika
skripta za pisanje eseja iz hrvatskog jezika
skripta za pisanje eseja iz hrvatskog jezika
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
~ Skripta <strong>iz</strong> <strong>hrvatskog</strong> <strong>jezika</strong> <strong>za</strong> esej na državnoj maturi ~<br />
praznovjerne i neprosvjećene ljude. Odnosi među likovima se očituju u<br />
nehumanom stavu feudalne gospode (vlastelina) prema seljaku: načinu<br />
života feudalaca koji se temelji na preljubu, razvratu (npr. sudbina g<strong>iz</strong>dave<br />
vile Dorice kao žrtve erotske pohote i pokvarenosti feudalca Mecene):<br />
prodoru novih, kapitalističkih odnosa na selu, zbog kojih seljak postaje<br />
pljenom novog društvenog staleža - zelenaša i trgovaca, kojima je jedino<br />
mjerilo vrijednosti novac, bogatstvo (predstavnici su tog staleža u romanu<br />
npr., zelenaš Medonić, Kanonikov sin Miha koji se ženi Medonićevom<br />
kćerkom Justom ne <strong>iz</strong> ljubavi nego <strong>iz</strong> interesa): seljakovu napuštanju<br />
zemlje i odlaska u grad da služi u gospodarskim kućama (prototip takva<br />
"pogospođena" seljaka je kumoordinar Žorž): stvaranju nove inteligencije<br />
<strong>iz</strong> redova seljaka koji u moralno iskvarenoj gradskoj cjelini često, bez<br />
obzira na darovitost, ne uspijevaju nego tragično <strong>za</strong>vršavaju (poput<br />
glavnog lika u romanu - Ivice Kičmanovića).<br />
KOMPOZICIJA I FABULA ROMANA:<br />
Roman je podijeljen na tri dijela. Događaji u romanu nisu organ<strong>iz</strong>irani i<br />
raspoređeni prema vremenskom slijedu. Vremenski kontinuitet događaja<br />
pisac prekida retrospektivnim ep<strong>iz</strong>odama. Takvim pripovijedačkim<br />
postupkom unosi određeni "nemir" i dramatičnost, usklađuje<br />
kompozicijska obilježja cjelokupnom životnom sudbinom i psihičkim<br />
previranjima Ivice Kičmanovića. Već je sam početak romana<br />
retrospektivan - počinje prikazom registrature i spisa koje Kovačić<br />
oživljuje: oni se međusobno prepiru. Za riječ se javlja spis registratora<br />
Ivice Kičmanovića i <strong>za</strong>počinje pripovijedanje: "Znajte, dakle, ja sam vam<br />
srce i duša našega registratora. Ja sam njegova slika i prilika. Ukratko:<br />
njegov sam životopis. On me je sam napisao..." To je ujedno i najava<br />
fabule koja počinje prikazom djetinstva Ivice Kičmanovića. Pripovijedanje<br />
se nastavlja i nekoliko puta remeti vremenski slijed događaja, tj. mijenja<br />
prostor i vrijeme događaja (npr. buđenje Ivice Kičmanovića u Laurinoj sobi,<br />
ep<strong>iz</strong>oda o vili Dorici i Meceni, o Meceninu porijeklu, o Laurinu porijeklu<br />
itd.). Mnogi su kritičari osporavali kompozicijske vrijednosti romana U<br />
registraturi, njegovu cjelovitost i jedinstvenost, odnosno kompaktnost<br />
zbog ep<strong>iz</strong>oda koje narušavaju kronološki slijed događaja. Vremenski<br />
nepove<strong>za</strong>no pripovijedanje raspršuje fabulu, prekida fabularni tok, što<br />
pridonosi labavoj kompoziciji romana. Gledišta suvremenijih kritičara ne<br />
podudaraju se s takvim mišljenjem. Oni misle da su kompozicija i stil<br />
romana, odnosno cjelokupni tekst "najvjernija slika Ivičine psihe". U prilog<br />
tome navode fabularne podatke (npr. događaje u vezi s Ivičinim psihičkim<br />
kri<strong>za</strong>ma, delirijum tremensu) i jezično- stilske, odnosno pravopisne<br />
karakteristike (npr. autentična varijanta teksta <strong>iz</strong> "Vijenca" krcata je<br />
točkicama, upitnicima, uskličnicima, crticama). Prema Jelčiću, ti pravopisni<br />
znakovi imaju svoju stilsku vrijednost, "objašnjavaju i tu rastr<strong>za</strong>nost<br />
Kovačićeva ("Ivičina"), stila i nehomogenost Kovačićeve ("Ivičine")<br />
kompozicije.<br />
Fabulu romana pisac gradi tako da prati razvitak glavne ličnosti romana<br />
- Ivice Kičmanovića, i to od djetinstva do smrti (Ivičina tragičnog <strong>za</strong>vršetka<br />
u požaru koji je <strong>za</strong>hvatio registraturu). Fabula se temelji na glavnoj radnji,<br />
ve<strong>za</strong>noj <strong>za</strong> životni put Ivice Kičmanovića, i sporednim radnjama (npr.<br />
28
Change language