LIST GRADA OPATIJE • BROJ 145 • GODINA XVI ... - Opatija.net

LIST GRADA OPATIJE • BROJ 145 • GODINA XVI • RUJAN 2011.Poštarina plaćena u pošti 51410 OpatijaOPATIJAISSN 1331-3827

uvodnikSvašta se događalou našemgradu ovog dugogtoplog ljeta koje jeiza nas, a mi smoprikupljali neke odtih ljetnih priča iuvrstili ih u ovaj rujanskibroj «Opatije».Tako ćete se,listajući stranice,moći «okrijepiti»slasnom tortom Opatijska kamelija,novim jestivim suvenirom, ili«provozati» se u old timeru opatijskimulicama. Sjećanja na ljetomožete osvježiti i u «druženju» sameričkom novinarkom ili gostimana brodovima Katarine linea, alii u «razgovoru» s Jasnom DoričićSanković iz Turističke zajednice.Malo «osvježenja» naći ćete naPripreme za feštu«Večerima u Portiću» ili pak na Učkarskomsajmu, a onda i u jesenskimškolskim temama. «Poćakulat»možete i sa županom ZlatkomKomadinom koji je od nedavnonaš sugrađanin, otkako je svoj obiteljskidom preselio u Poljane…A onda se redaju i sve naše redovnerubrike, od «maća i kamelija»do «recepata» i kolumni. Kada većspominjem «maće», moram iskoristiti«moć pera» i zloupotrebitipoložaj, pa vam se požaliti kakonisam uspjela progurati svoj prijedlog.Dakle, priča ide ovako: prviputa sam kolegama sugerirala danešto uvrste u «crne maće», jer meveć dugo smeta što na Slatini, natrećoj traci kolnika ispred kupališta(preko puta vodoskoka) uvijekstoje parkirani automobili, a da ihnitko ne dira. Barem ja nisam nikadnaišla da na toj lokaciji intervernirapauk, ili da su policajci ostavili«čestitke» zbog nepropisnog parkiranja.Tako ispada da se u «centrucentra» Opatije, u kojoj se i uzabitim uličicama naplaćuje parking,i usred ljetne sezone možebesplatno parkirati na par metaraod mora. Naravno, ako imate srećenaići na slobodno mjesto natom potezu od hotela Palace dorestorana Kamelija. I što? Moj kolegaode na lice mjesta, vrati se ikaže: tamo nema znaka zabraneparkinga, kako ćemo onda opravdatinašu «crnu maću»? Ne poznajemsva prometna pravila. Nemasumnje da novinar uvijek mora stoputa provjeriti činjenice prije negošto nešto napiše, pa je normalnoda nam je propala ova «crnamaća». Barem dok dodatno neistražimo slučaj. A ja sam nekako idalje ljuta što se nekima dozvoljavana Slatini slobodan parking nakolničkoj traci, dok se kazne dijelei na manje atraktivnim lokacijamapo gradu. Pa, eto, svoju sam ljutnjuodlučila podijeliti s vama…Nije, međutim, ljutnja ono što prevladavaovih dana u našoj redakciji.Dapače, svi smo pomalo ushićenioko priprema za obilježavanjepetnaestog rođendana gradskoglista «Opatija», kojeg ćemo proslavitikrajem listopada. U to, naravno,želimo uključiti i vas, dragi čitatelji.Zato u ovom broju potražiteinformacije o proslavi i ispuniteanketni listić, a onda dođite i nanašu malu feštu.Vidimo se…Mirjana RončevićBele kamelije Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije!rujan 2011.2List OpatijaCHE TEMPO – Ili kakovo vreme je v Opatije danas pokažujedugo, dugo čekani monitor ki let ni bil va funkcije pul Fine. Paseh keh interesiraju ovakovi podatki prišli su na svoje, a mi muzadovojni dajemo dve kamelije.LUNGOMARE VA RESTORANE – Va lete va ken slavimolungomare, lepo su se domisleli va Ružmarine pa oslikalijedan kus zida od njega. Zgleda jako šesno pa skoro da dokse ji i pije se more čut šum mora s njega.Parićala Irena Bistričić Vuković, Snimio: Nikola TurinaČrne maćeNi baš šesno! Grdo! Grdo, grdo...NOVA USLUGA – od telefonske govornice na mrkate zove se:nazovi praznu liniju. Morda to zapravo i ni tako loše, aš se morezet telefon ki ne dela i zikračet se na nekega ki z druge strane linijeuopće ne postoji. I ni prevele šteti. Jedino ne znamo kako će tokoristit turisti.DVA OPATIJSKA MULA – Kako su nekad opatijske kartoline imeleSlatinu nopak postavnu, tako je va oven lete Opatija dobila jošjedan mul. Dva opatijska mula slikana su pul hotela Istra va infocentre od Liburnije. Ki zna ča je sada drugo na rede.

FOTO: N. TURINAvijest mjesecaUSKOKu Gradu?Piše Mirjana RončevićMi smo pripremili svu dokumentacijui sada čekamoda USKOK dođe i da im to pokažemo,kaže opatijski gradonačelnikIvo Dujmić, nakon što jenedavno Grad Opatija Uredu zasuzbijanje korupcije i organiziranogkriminala uputio “Obavijesto sumnji na počinjenje kaznenogdjela”.O čemu se radi? O sporuoko dionica Liburnia RivieraHotela. O staroj priči koja jezapela na vrlo neugodnoj točki:Opatiji prijeti bankrot, oddionica nema nikakve koristi, aLRH je privatiziran.Sporazumom iz 2007. godine,na brzinu potpisanom uočitadašnjih parlamentarnih izbora,Gradu Opatiji (i susjednim općinama)preneseno je 25 postoplus jedna dionica LRH-a. Na toje Opatija polagala pravo jer jebila upisana u zemljišnim knjigamakao vlasnik većeg broja hotelskihobjekata i te su joj dionicetrebale pripasti još 1992. godineprilikom pretvorbe LRH-a. Međutim,nisu, pa ni onda kada jeDržavna revizija 2004. godine topotvrdila ,odnosno, ukazala date dionice treba izdati jedinicamalokalne samouprave. Ondaje došla 2007. godina i velikoveselje kada se mislilo da će sekonačno velika nepravda ispraviti.Ali nije. Rješenjem Hanfena lokalnu samoupravu pao jeogroman teret obvezujuće ponude(po cijeni od 6 tisuća kunapo dionici, a koja danas ima vrijednostod oko 2 tisuće kuna)koji je težak ukupno oko 1,3 milijardekuna! Zbog tog Hanfinogrješenja vode se sudski postupci:Grad Opatija se žalio Upravnomsudu i traži njegovo poništenje,tvrdeći da su dionice izvornostečene, a drugi dioničari tužilisu Grad na Trgovačkom sudu,tražeći da se ispoštuje Hanfinorješenje.U toj situacijii, po mnogimanajgoroj i najtežoj otkako postojiovaj višedesetljetni spor, stigaoje novi zakon o nezastarjevanjukaznenih djela iz procesa privatizacije.I to je opatijskim gradskimčelnicima dalo za pravo dase obrate USKOK-u.Što će biti, još se ne zna.Nada umire posljednja. A i pravdaje, kažu, spora ali dostižna.3INTERVJU6 Zlatko Komadina:ŽIVJETI OD TURIZMA ZNAČIŽIVJETI ZA TURIZAMAKCIJE12 Razmjena rabljenihudžbenika - ljetni hitUČKARSKI SAJAM20 Na štandovima samoeko i etno proizvodiRECEPTI34 Dušanov likerod bukve»Iz sadržajaGrad Opatijaimpressum:Opatija - list Grada OpatijeNakladnik: GRAD OPATIJAGlavna urednica: Mirjana RončevićIzvršna urednica: Lidija LavrnjaGrafički urednik: Sanjin MačarLektorica: Jadranka MartićSuradnici:Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić,Dražen Turina, Goran Brozović,Ira Prebilić Banić, Kristina Tubić,Aleksandar Vodopija, Marijana ZorićFotografije: Nikola TurinaUređivački savjet:Viktor Peršić (predsjednik),dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča,Andrej Pošćić i Aldo SimperKontakt:List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 OpatijaTelefon: 051/701-322 (int. 158)Telefaks: 051/701-267E-mail: opatija-list@ri.t-com.hrURL: http://www.opatija.hrTisak: GRADSKA TISKARA OSIJEKNaklada: 6.000 primjerakaList je besplatan i izlazi mjesečnoISSN 1331-3827Oglašavanje u listu OpatijaZadnja 3.200 kn;unutanji ovitak 2.000 kn;1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn;1/4 350 kn, 1/8 200 kn,Popust za tri objave 20 posto,popust za šest objava 30 posto.Naslovna stranica:Prvašići krenuli u školske klupeSnimio: Nikola Turina

iz ureda gradonačelnikaDrugastranamedaljerujan 2011.4List OpatijaDrage sugrađanke i sugrađani,Za nama je jedna od najuspješnijihturističkih sezona u novijoj opatijskojpovijesti. Iako imamo još punotoga za unaprijediti u našoj ponudi,naša destinacija je daleko od stagnacijei nedostatka perspektive.Svima vama koji ste na različite načinedoprinijeli uspjehu sezone naizmaku, ovim putem zahvaljujem.Predstoji nam da pokušamo dobrerezultate postići i u drugim dijelovimagodine, jer Opatija mora ostaticjelogodišnja destinacija.Nastavljamo s tempom radakoji smo vam ukratko predstavili ubrošuri posvećenoj prvoj polovicinašeg mandata, tiskanoj uz prošlibroj “Opatije”. Tijekom jeseni nastavitće se radovi na Cesti CarmenSylve i na drugoj fazi sanitarnekanalizacije Liburnijske rivijere, aveć je pri kraju preseljenje “Komunalca”.U mjesecima pred namačeka nas, između ostalog, natječajza prvu fazu infrastrukture zaPOS-ove stanove na Vagi, izradaidejnog projekta dječjeg vrtića naPunta Kolovi, proširenje javne rasvjetepo prijedlozima mjesnih odborate modernizacija automatskemeteo-postaje. Do kraja godinebit će dovršeni i natječaji za pravograđenja garaže na tržnici, te zaidejno rješenje natkrivanja Ljetnepozornice, a nakon okončanjažalbenog postupka u postupkuodabira izvođača radova započetće izgradnja Sportske dvorane“Marino Cvetković”.Radovi i razvoj koji oni noseuvijek su kratkoročno povezani is povremenim teškoćama u svakodnevnomživotu. Stoga vamunaprijed zahvaljujem na strpljenjuprilikom izvođenja spomenutihzahvata.Nakon velikih financijskih izdvajanjaiz gradskog proračuna uprovedbu nove katastarske izmjere,te nakon dodatnih ulaganja kojimasmo osigurali prostorne i drugeuvjete za njeno javno izlaganje,ovog mjeseca započinje javni uvidu novu izmjeru, najprije za katastarskuopćinu Ika-Oprič. Ne radise o stvari iz djelokruga Grada,nego sudstva i državnih tijela, aliuključili smo se i pomogli kolikosmo mogli. Stoga vas molim da sevezano za javni uvid ne obraćateGradu, nego izravno nadležnimtijelima, koja će javnost obavijestitio načinu uvida. Nažalost, riječ je osporoj, višegodišnjoj proceduri, alinakon njenog dovršetka opatijskikatastar će konačno iz 19. ući u 21.stoljeće, bit će olakšani razvojniprojekti privatnog i javnog sektora,a građani će lakše raspolagatisvojom imovinom.Ekonomska kriza nije moglazaobići ni opatijske gradske financije.Zastoj u prometu nekretninai izgradnji, nedostatak interesa zakupnju gradskih nekretnina, te padu primanjima građana, ne možese ne osjetiti u našim prihodima.Zbog toga će priprema proračunaza iduću godinu možda biti najtežau povijesti Grada. Znamo da svirashodi nisu podjednake važnosti.Svakako ćemo nastojati da u ključnimfunkcijama Grada ne dođe dopada standarda, ali u dijelu proračunskihrashoda nužno će doći dosmanjenja rashoda.Pored toga, od početka ekonomskekrize u cijeloj je zemlji – patako i u Opatiji – došlo do povećanjanezaposlenosti. Međutim,nasuprot bombastičnim pričamakoje ste mogli pročitati u medijima,trend opatijske nezaposlenostije u odnosu na prethodnugodinu povoljan. Od travnja dokolovoza ove godine broj nezaposlenihna području Grada Opatijekontinuirano je manji nego u istimmjesecima lani, a kreće se između500 i 581, a nikako 700 ili 900, kaošto možemo čuti.Osim netočnih podataka,često možete čuti i da Grad kočizapošljavanje time što odbija dase iz prostorno-planske namjeneHotela “Zagreb” izostavi kongresnadjelatnost. Pritom vam prešućujudrugu stranu medalje: izatog prijedloga krije se namjerada se “Zagreb” pretvori u hotel snoćenjem i doručkom, koji bi imaosamo sezonsko poslovanje. Dakle,minimalan broj zaposlenih i objektprotivan konceptu cjelogodišnjegposlovanja u samom centru Opatije.Pri tom, želim vam skrenuti pažnjuna još jedan važan moment:uloga Grada je upravljanje prostorom,a jednom olako “potrošeni”prostor dugoročno ostaje takav.Zato se uređenje Hotela “Zagreb”ne može promatrati odvojeno odcjelovitog uređenja trga i kupalištana Slatini. Naravno da uvažavamoi interese LRH prilikom planiranjauređenja hotela, te da podupiremoinvesticije najveće opatijske tvrtke.Stoga predlažem da se svi akteriopatijskog turizma i Grad okupe,pa da na bazi argumenata raspravimocjeloviti pristup kongresnomturizmu.Vaš gradonačelnik,Ivo Dujmić, ing.Međunarodna suradnjaPosjet talijanskom gradu pobratimuDelegacije Grada Opatije, te općinaLovran i Matulji, početkomrujna, boravile su u posjeti zbratimljenomgradu, talijanskom CastelSan Pietru Terme. Povod je, osimprodubljivanja suradnje i kontinuiranihkontakata u razmjeni informacijaoko niza projekata, proslava60.obljetnice Castel San Pietro Terme– Sagra Castellana della braciola,točnije, šezdesete obljetnice gastronomskogidentiteta Castel SanPietra. Delegaciju Grada Opatijepredvodio je zamjenik gradonačelnikaErnie Gigante Dešković.Ove je godine proslavljena 28.godišnjica bratimljenja talijanskoggrada s hrvatskim.U danima rujna ovaj grad živisvoj identitet na svakom koraku.Bogat je zbivanjima kojima jeosnovni pečat gastronomija, kulturai zabava. Ono što mu daje posebnudraž jest činjenica da su zavećinu zbivanja “odgovorne” brojneudruge volontera, čiji ih članovi-građani,doista, od početka dokraja predano realiziraju.Članovi delegacija upoznali su sekratko i sa generatorima lokalnoggospodarstva grada, potencijalnozanimljivima i kao modelima koji bise mogli primijeniti i u Opatiji.U delegaciji Opatije su, uz ErnijaGigante Deškovića, bili: glasnogovornicaTanja Čorak, član Odboraza međunarodnu suradnju i AldoSimper, arhitekt Upravnog odjelaza prostorno planiranje te TomicaŠtivić. Iz Lovrana, predsjednicaOpćinskog vijeća Đurđica Tancabeli predsjednik lovranskog Odboraza međunarodnu suradnju RobertPopeškić, a iz Matulja, predsjednikpovjerenstva za međunarodnu suradnjuVinko Surina, ujedno i potpisniksporazuma o bratimljenju sCastel San Pietrom 1983. godine,te direktorica TZ Matulji MarijanaKalčić – Grlaš.(T. Č.)

Petina proračunaza javne potrebetemaPremda je dugogodišnja ekonomskakriza uhvatila korijeneu Opatiji je održan visokistandard zadovoljenja javnihpotreba građana.U ovoj se godini tako izopatijskog proračuna izdvajaukupno oko 30 milijuna kuna zafinanciranje javnih potreba napodručju predškolskog odgoja,osnovnoškolskog i srednjoškolskogobrazovanja, kulture, sporta,tehničke kulture, socijalneskrbi i zdravstva te za programeu okviru sudjelovanja Opatije umreži zdravih gradova.S obzirom da proračun GradaOpatije, za ovu 2011. g. (zajednosa prenesenih 12 milijunakuna za kupnju stanova POS-a),iznosi ukupno 139.679.762,00kuna, od kojih se za financiranjeprograma javnih potrebaizdvaja ukupno oko 30 milijuna,razvidno je kako Opatija izbudžeta izdvaja preko petineod ukupnog iznosa za funkcioniranjedruštvenih i drugih javnihpotreba.VRTIĆARIMA7 MILIJUNAPrimjerice, za predškolskiodgoj koji se u ovoj godini financirasa 7,1 milijun kuna toznači da se po programu omogućujesvakom djetetu pravo narazvoj usklađen s njegovim individualnimmogućnostima.Osiguravaju se institucionalnii vaninstitucionalni oblicipredškolskog odgoja, pomažese zaposlenim roditeljima u odgojui skrbi o djeci te stvarajuuvjeti za očuvanje zdravlja djecei razvoj emocionalne stabilnostiisocijalizacije.Redovni program predškolskogodgoja i obrazovanjaprovodi Dječji vrtić Opatija,a roditeljima koji rade u drugimgradovima omogućava sesmještaj djece u vrtićima tihgradova ili općina.Programima osnovnoškolskogi srednjoškolskog obrazovanja,koji se u 2011. financirasa 4,7 milijuna kuna, stvarajuse jednaki uvjeti za usvajanjekvalitetnog obrazovanja, razvojsposobnosti i potencijala.Osiguravaju se uvjeti zaizvođenje obveznog programana propisanoj razini te obogaćivanjesadržajima po mjeridjece. Dodatnim programima uosnovnoškolskom obrazovanjuosiguravaju se uvjeti za razvojspecifičnih vještina i kompetencijaučenika upisanih u školu,ali i drugih učenika s područjaPiše Tanja ČorakFINANCIRANJE UDRUGAU okviru navednih programa financira se rad mnogobrojnihudruga i klubova s područja Opatije i šire. Ukupno Grad financiraprograme 92 udruge sa 4,8 milijuna kuna:1. osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja – (15 udruga)sa 750 tisuća kuna,2. kulture – ( 29 udruga) sa milijun i pol tisuća kuna3. sporta- (27 klubova) sa 2 milijuna i 200 tisuća kuna4. tehničke kulture- (5 udruga) sa 71 tisuću kuna5. socijalna skrb i zdravstvo – ukupno izdvajanje iz budžeta je4,3 milijuna kuna, a od navedene svote financira se Crvenikriž sa 812 tisuća kuna.6. zdravi grad – (16 udruga) sa 290 tisuća kunaCIJENE VRTIĆAGrada (Dječje gradsko vijeće,produženi boravak učenika od1-4. razreda, dopunska i dodatnanastava, Eko škola..)U provedbi srednjoškolskogprograma sudjeluju GimnazijaEugena Kumičića, Ugostiteljskaškola, Hotelijersko-turistička,Obrtnička, Srednja glazbenaškola Mirković, Obrtničkakomora PGŽ, Udruga Crta teSveučilišna zaklada Rijeka. Nastavljase i program stipendiranjapa je u 2011. g. u proračununamijenjeno 424.800,00 kunaza ukupno 50 stipendija.Stipendije za akciju “Solidarnostza Vukovar” ,također,su aktualne, kao i sufinaciranjeučenika sa 16 tisuća proračunskihkuna u deficitarnim zanimanjimau suradnji s HOK-om.KULTURI 9,5 MILIJUNAZa financiranje programa izkulture izdvaja se 9,5 milijunakuna. Program se realizira krozrad Gradske knjižnice i čitaoniceV. C. Emin, Ustanove FestivalOpatija, Hrvatskog muzejaturizma u Opatiji te kulturnoumjetničkih i drugih udruga.U opatijskim vrtićima roditelji mogu birati između duljeg i kraćegPrograma. Plaćaju dio cijene, a razliku do ekonomske cijene“pokriva” gradski proračun.Tako ekonomska cijena programa od 11,5 sati iznosi 2400 kuna,ali roditelji plaćaju 650 kuna. Ekonomska cijena programa od5,5 sati iznosi 1900 kuna, a cijena koju plaćaju roditelji čije jedijete korisnik ovakvog programa iznosi 290 kuna.Podupire se kulturni amaterizami stvaralaštvo te obogaćujekulturna ponuda.GRADSKE USTANOVEZdravstvo i socijalna skrbfinancirani su sa 4,3 milijunakuna. Socijalni program i zdravstvenazaštita namijenjeni susvim građanima Opatije kojimaje u datom trenutku potrebnadodatna socijalna skrb, posebnodjeci, mladima i starijim osobama.Svrha programa je osiguratigrađanima viši standardsocijalne i zdravstvene zaštiteod onog koji svojim programomosigurava država.Za rad gradskih ustanova u Opatiji ukupno se izdvaja iz ovogodišnjegproračuna 7,6 milijuna kuna. Riječ je o Gradskoj knjižnicii čitaonici V. C. Emin (2,2 milijuna kuna), Festivalu Opatija (4,1milijun kuna) i Hrvatskom muzeju turizma (1,2 milijun kuna).Pritomse iz navedenih svota financira redovan rad tih ustanova,organizacija manifestacija te kapitalna ulaganjaSPORTU 3,5 MILIJUNAZa sport se izdvaja 3,5 milijunakuna, a za tehničku kulturu106 tisuća kuna. U Programu suplanirana sredstva za amaterskisport i vrhunske sportašeraspoređena temeljem prijedlogaSportskog saveza koji jeusvojen na Skupštini Sportskogsaveza. Ovim programom u2011.g. sufinancirat će se rad 22sportske škole i 53 ekipe podmlatka,odnosno, 19 sportskihklubova koji svoju djelatnostprimarno provode kroz rad sdjecom i mladima.Za 8 klubova osigurava segodišnji paušalni iznos u visiniod 5.000 kn.Sporazum o korištenjusportskih objekata, koji su potpisaliGrad Opatija i Grad Rijekaomogućava da vaterpolistikoriste bazen Kantrida tijekom2011. g. bez naknade. No, iz proračunase financira i održavanjesportskih objekata – nogometnogigrališta sa 600 tisuća, tedvorane Gorovo sa 200 tisućakuna.Program Opatija - zdravigrad provodi se kontinuirano, aosim sudjelovanja Grada Opatijeu aktivnostima i radu Hrvatskemreže zdravih gradova,provode se akcije koje promičuzdravlje i navike zdravog načinaživljenja. Daje se i podrškaudrugama čija je aktivnostusmjerena na ekologiju ili povećanjekvalitete življenja.5

intervjuFOTO: N. TURINAZLATKO KOMADINA,župan PGŽ i predsjednik TZ PGŽPiše Ira Prebilić Banićrujan 2011.6List OpatijaŽupan Primorskogoranskežupanije,Zlatko Komadina,budućnostopatijskog turizmavidi prvenstvenou zdravstvenom ikongresnom turizmu.Drži da je vrijemeza pokretanjenovog investicijskogciklusa, da trebastaviti glave skupai prestati se bavitimalomišćanskimproblemima. Župana,koji je od prošlegodine postao inašim sugrađaninom,liburnijskom je krajuprivukao pogled napadine Učke kojese spuštaju premaKvarneru.ŽIVJETI ODTURIZMAZNAČIŽIVJETIza turizamSofisticiranaoprema zaThalassotherapijuKoncem rujna opatijska Thalassotherapiaraspisat će natječaj za nabavku dva najusuvremenijakardiološka aparata, a riječ je okompjuteriziranoj CT angiografiji i magnetskojrezonanci. Ravnatelj ThalassotherapijeFOTO: N. TURINAPotpisnici UgovoraEmil Bratović ističe da takvu neinvazivnukardiološku opremu zasad nema niti jednajavna zdravstvena ustanova u našoj zemlji,a riječ je o investiciji vrijednoj dvadesetmilijuna kuna. Nabavka ove opreme bit ćerealizirana zahvaljujući sponzorstvima, patako Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbisudjeluje s četiri milijuna kuna, Primorsko–goranska županija s devet milijuna kuna,a gradovi i općine Rijeka, Kastav, Bakar,Kraljevica, Opatija, Delnice, Čavle, Jelenje,Viškovo, Klana, Kostrena, Matulji, Lovran iMošćenička Draga s pet milijuna. Preostalasredstva sponzorirat će Istarska županija iKrk. Tijekom svečanog potpisivanja ugovorao sponzorstvu s četrnaest jedinica lokalnesamouprave s područja naše županije, akoje je u Thalassotherapiji bilo upriličeno 6.rujna, gradonačelnik Ivo Dujmić istaknuo jeda će Grad Opatija za nabavku ove opreme

Pogled na padine UčkePostali ste i našim sugrađaninom…Vjerujem, kao prava lokalpatriotkinja,da niste požalili.- Nisam nikako, naprotiv! Već godinu dana živimo u Poljanama,nas tri generacije. Kada sam se ranije znao sa suprugomvoziti prema Istri, pogled na padine Učke koje se spuštajuprema Kvarneru uvijek bi me iznova oduševio. Vjerujem da jeupravo taj pogled bio ono presudno što me privuklo ovom kraju.Nažalost, imam vrlo malo slobodnog vremena, tako da nestignem uživati u svim blagodatima ovog kraja i svog novogdoma. Upravo iz tog razloga niti ne radim u vrtu, koji je ove godineizrazito bogato rodio, imamo obilje pomidora i tikvica. Vrtje hobi moje supruge. Zbog malo slobodnog vremena, rijetkose i okupam, ponekad sa suprugom odem do Mošćeničke Drage.Kako su moji korijeni iz Krmpota (Klenovica), tamo imambarku. Na barku, radi se o pasari, pazi moj prijatelj, nas dvojicaznamo s vremena na vrijeme baciti parangal.Odmah na početku, budućida ste i predsjednik TZ PGŽ….Ima li nade za opatijski turizam?- Svakako, i tu ključnu uloguigraju hotelske kuće, uz Turističkuzajednicu Grada Opatije. Vrijemeje da se u Opatiji pokrene noviinvesticijski ciklus. LRH, koja bitaj ciklus trebala nositi, ima problema,no vlasnici trebaju uložitii napokon odlučiti čime će sebaviti. Ukratko, treba staviti glaveskupa i prestati se baviti tzv.malomišćanskim problemima.Iako gro gostiju dolazi u Hrvatskuljeti, Opatija se može turizmombaviti i zimi. Na zdravstvenomturizmu započela je cijela pričaoko Opatije, i vjerujem da, poredkongresnog, upravo u zdravstvenomturizmu leži budućnostopatijskog turizma. Uz veliki doprinosThalassotherapije, Opatijaide u dobrom smjeru, u smjerustvaranja branda zdravstvenogturizma, gospodin Bratović, doktorPeršić i njihov tim izvrsnoobavljaju svoj posao. Hrvatskaje pred ulaskom u EU, tu uopćenema dileme, no, nažalost, mi tajulazak nismo iskoristili kao nekedruge europske države. Mnogesmo prirodne resurse prepustilistrancima. No, imamo idealanstrateški položaj, mi smo tzv. automobilskadestinacija, sigurnasmo destinacija, danas ta sigurnostima posebno visoku cijenu…Turizam sam po sebi nijednu zemljunije spasio, neće niti nas. Alidefinitivno donosi bodove. Ovećemo sezone u PGŽ premašiti 11milijuna noćenja, vjerujem da jeza uspjeh sezone zaslužno prvenstvenolijepo vrijeme koje nasje ove godine poslužilo. No samebrojke ne znače ništa ako gostine troše, davno je prošlo vrijemekada su sunce i more bili dostatnaturistička ponuda. Ponavljam, miimamo gostima što za pokazati iponuditi. U našu bi turističku ponuduintenzivnije trebalo uključitii Gorski kotar, upravo je ta našaraznolikost lijepa, nije to samonaš turistički slogan. Osim toga, unašoj su županiji rođeni hrvatskapismenost i hrvatsko zakonodavstvo,čemu svjedoče Bašćanskaploča i Vinodolski zakon, u okviruEurope industrija je rođena u Rijeci,prvo je brodogradilište bilo uKraljevici! Tu našu prebogatu baštinumoramo valorizirati.Opatijske kritične točke:LRH, Ljetna pozornica, kongresnadvorana, sportska dvorana…Kako se slažete s gradonačelnikomDujmićem?- U potpunosti podržavam tošto gradonačelnik Dujmić traži razrješenjestatusa Opatije kao suvlasnikaLRH. Apsurd priče znate,Grad Opatija, nekada izvornivlasnik LRH, po Hanfinu rješenjumora platiti 1,3 milijarde kuna zakontrolni paket dionica LRH, nakoji ima pravo još iz 1992. jer jebio vlasnik nekretnina tog poduzeća.U slučaju LRH, država je napravilamedvjeđu uslugu GraduOpatiji. U svakom slučaju, Opatiji,tj. LRH, potreban je dugoročani kvalitetan partner, naglasak jena kvalitetan. Na razini Županije,Gradu Opatiji spremni smo pružitipomoć, a mnoge stvari morajuzajedno riješavati Opatija, Lovran,Matulji, Mošćenička Draga - jersvugdje se radi o vrlo sličnoj priči.Držim da gradonačelniku Dujmiću,inače mom dugogodišnjempoznaniku i suradniku, uopće nijelako. Nakon nekoliko mandatagradskih vlasti za kojih nije punonapravljeno, svaki se njegov potezmotri budnim okom. Osobnosam mišljenja da se on ozbiljnouhvatio u koštac s problemimai da je dobro krenuo – evo, uređenaje tržnica, započelo se sgaražom, sportskom dvoranom,razmatra se natkrivanje Ljetne,uređene su šetnice, povezano jezaleđe. Što se kongresne dvoranetiče, po mojem mišljenju nijeu redu da se benzinska pumpanalazi u samom centru grada,VIKEND SKIJANJAPOPUSTI ZA DJECU I OBITELJIOBROČNO PLAĆANJEPOSLOVNICA:RijekaTrg Ivana Koblera 2Tel.: 051/211-276Fax.: 051/335-172travel@jadroagent.hrstoga hotel Zagreb vidim kaonajsretniju lokaciju za izgradnjukongresne dvorane. Znam da igrađani i gradonačelnik drže dane treba pretjerivati s veličinom,zato je u konačnici najbolje dastruka kaže svoje. U svakom slučaju,budućnost Opatije uvelikeće uz zdravstveni, ovisiti i o kongresnomturizmu, a i prvi i drugivid turizma može se odvijati i zimii tu je Opatija u samom startu uvelikoj prednosti pred većinomgradova u Hrvatskoj. A noćni život….Opatija mora živjeti 24 satadnevno, čovjek koji živi u turističkomgradu mora biti svjestan dasve ima svoju cijenu... Živjeti odturizma znači živjeti za turizam,naravno ne u toj mjeri da niti gosti,niti mještani ne mogu zaspatido jutra zbog buke. I upravo zatoPreluk, zbog svoje izdvojenosti,vidim kao idealno mjesto za zabavnesadržaje, pa možda i kaolokaciju kongresnog centra.OTVARANJE SKI SEZONECivetta (Alleghe, Caprile)NUDIMO VIŠE OD 5.000APARTMANA I KUĆA PO VODEĆIMSKIJALIŠTIMA EUROPEŠKOLESKIJANJAhttp://travel.jadroagent.hrTrg Ivana Koblera 2, RijekaID KOD: HR-AB-51-040005097PRODAJNA MJESTA:Opatija KATARINA LINE, M. Tita 71/1Tel.: 051/718-868, Fax: 051/271-372poslovnica@katarina-line.hrMatulji MATULJI TOURS, Trg M. Tita 3Tel.: 051/275-055, Fax: 051/277-706matulji-tours@ri.t-com.hr7izdvojiti milijun kuna. Premda će zdravstvenepretrage putem ove nove, sofisticiranekardiološke opreme biti skupe, one će premaBratovićevim riječima ipak biti dostupneširokom krugu ljudi, budući će s Hrvatskimzavodom za zdravstveno osiguranje bitisklopljen ugovor koji će omogućiti da građanina pretrage dolaze s uputnicama.(L.L.)Obilježen Svjetskidan prve pomoćiObilježavajući Tjedan borbe protiv tuberkulozei Svjetski dan prve pomoći Gradsko društvoCrvenog križa Opatija organiziralo je ispredOpatijske tržnice 14. rujna besplatno mjerenjetlaka i razine šećera u krvi. Građanima jepodijeljen edukativni materijal o tuberkulozi ivažnosti očuvanja zdravlja, kao i o osnovamapružanja prve pomoći. Tjedan borbe protivtuberkuloze i ostalih plućnih bolesti obilježavase svake godine od 14. do 21. rujna, a TBC jenajčešća zarazna bolest na svijetu koja odnosi3 milijuna života godišnje, stara koliko i čovječanstvoi usprkos sve modernijoj medicini iznanosti broj slučajeva u svijetu svakodnevnoraste. Svjetski dan prve pomoći obilježava se10. rujna pod motom “Pružimo prvu pomoć –Spasimo svaki ugroženi život”, a cilj je akcijeprivući pažnju javnosti i ukazati na važnostpravodobno i na pravilan način pružene prvepomoći.– Interes Opatijaca za mjerenjem tlaka i razinešećera u krvi izuzetno je velik. Željela bihpohvaliti stariju populaciju koja vodi računa osvom zdravlju, redovno obavlja kontrole te slušaupute i savjete liječnika, istaknula je RajkaMušćo iz CK Opatija. K.T.

Što kažu volonterke opatijPiše Ira Prebilić Banić, Snimio Nikola TurinaJAVITE NAMSE AKO VAMTREBA POMOĆ -PRIKLJUČITENAM SE AKOŽELITE POMOĆIrujan 2011.8List OpatijaU suludom tempudanašnjeg života, u sustavupobrkanih vrijednosti,može se dogoditida mjesecima ne primijetimoda našem prvomsusjedu treba pomoć.Što je još gore, moždato neće primijetiti nitinaša djeca jer ih jednostavnonismo naučilida se osvrnu oko sebe.Srećom, uvijek se međunama nađu oni koji susvjesni da nisu sami nasvijetu, oni koji su shvatilida danas pomoćtreba njihovom susjedu,sutra možda njima samima,i koji su spremnipomoći drugome bezikakve naknade. Nekeod takvih među nama,volonterke opatijskogCrvenog križa, njih 7 odsveukupno 36, poručuju:- Javite nam seako vam treba pomoć,priključite nam se akoželite pomoći!Ova 2011. godinaproglašena je Europskomgodinom volontiranja.Josipa Ružić (65):Volontiranjem se bavim već petgodina. Tu, u prostore opatijskogCrvenog križa, dolazimčetiri do pet puta mjesečno,ovisi o potrebi, i ostajem otprilikečetiri sati. Dolazim po pozivupredsjednika aktiva, vašegkolege Nikole Turine. Ono čimese bavim uglavnom je sabiranje,sortiranje odjeće i obuće, slaganjei pravljenje paketa. Isto je is hranom. Pakiram šećer, ulje islične namirnice i pakete predajemljudima kojima je to potrebno.Ljudi, koji trebaju pomoć,dođu sami, no sigurna sam daih ima puno više nego što namse obrate. Pretpostavljam da je,zbog našeg mentaliteta, mnogimaneugodno. Zato koristimpriliku i ovim putem pozivamsve one kojima je pomoć potrebnada slobodno dođu, amlade da nam se pridruže. Viditei sami da nam nedostajemladih ljudi. Pomaganje drugimačini da se i ja sama dobroosjećam.Olga Grubar (72):Na volontiranje me ponukalaželja za druženjem, a ne tošto sam medicinska sestra postruci - što se isprva može pomisliti.Jednostavno, ne volimbiti sama, a sin, nevjesta i unuci- svi oni žive vani. Ovdje samnašla stvarno dobro društvo.Odlično se slažemo. Volontiramdva do tri puta mjesečno. Čimsam došla, ispunila sam upitnik.Svatko od nas, prema svojimsklonostima, može odabratičime će se baviti. Nije potrebnoda itko radi nešto što ne želi.Evo, ja tijekom akcije darivanjakrvi kuham za darivatelje krvi.Sudjelujem u svim akcijama solidarnosti,prodajem bonove, aveć drugu godinu za redom zaKlub Nada sudjelujem i u prodajinarcisa za Dan narcisa. Ne,ne berem sama narcise. Za cvijećeimamo sponzore iz Poljana.Stvarno se osjećam ispunjeno iništa mi nije teško. Jedino mi ježao što nemamo više mladih usvojim redovima.Anita Spinčić (68):Ovo je moje prvo volontiranje uživotu. Da sam samo znala kolikoto čovjeka može ispuniti! No,ranije sam bila zaposlena kaoadministrativni referent. Obitelj,obaveze, znate kako je... Sadaimam više slobodnog vremena iodlučila sam ga iskoristiti na, pomom mišljenju, najbolji mogućinačin – pomažući onima kojimaje pomoć najpotrebnija. I jakose dobro zbog toga osjećam,a i suprug mi daje podršku. I jaradim na sabiranju, sortiranju ipakiranju odjeće i obuće, sudjelujemu akcijama solidarnosti,vodim zapisnik prilikom mjerenjatlaka. Tijekom gradskogtakmičenja osnovnih i srednjihškola ispravljam testove i zbrajambodove. Nažalost, nedostajenam mlađih volontera. Vjerujemda bi edukacija u školama ina fakultetima dala rezultata. I,kao što i sami možete primijetiti,nedostaje nam muških volontera.Oleg Mandićdoniraosvoju nagraduDobitnik nagrade za životno djelo GradaOpatije Oleg Mandić svoju će nagradu od 20tisuća kuna donirati siromašnim sugrađanima.Četiri potrebite opatijske obitelji koje ćepredložiti Centar za Socijalnu skrb dobit ćepo 5 tisuća kuna,a njihov identitetneće se objavitikako bi se zaštitilanjihova privatnost.Ovakav humanitarnipostupak donatorsmatra jedinimispravnim jer je njegova nagrada i stiglaupravo od građana Opatije. (K.T.)ProdajaEvangelističkecrkveRiječki konzervatori i opatijski komunalniredari odmah su intervenirali kada su uočilipostavljanje portuna i podizanje zida priulazu u Evangelističku crkvu u Opatiji. No,to je bio samo vanjski znak mnogo ozbiljnijegslučaja prodaje dijela crkvene imovine(zgrade župnog stana i okućnice) oko čegase podigla velika bura. Kako će ovaj sporzavršiti, odlučivat će se u pravnim postupcima,a stav je opatijske gradske vlasti da sakralnispomenici kulture ne bi nikako smjeliprijeći u privatne ruke. (M. R.)

Roditeljima otvorena vrata Grada- Nakon uspješno provedene besplatne razmjeneudžbenika koju je tokom cijeloga ljeta organizirao GradOpatija u suradnji s DND-a, počela je nova školska godina.Ove godine u naše škole upisalo se 68 prvašića, što jedvoje manje nego prošle godine. Opatijska škola tako imadva odjeljenja prvih razreda s ukupno 41 djetetom, školaIčići jedno odjeljenje s 19 djece te škola Veprinac takođerjedno odjeljenje s 8 djece. Posebnu pažnju posvećujemosvim našim školama te smo dosad uredili okoliš matičneškole; uredili smo školu Volosko kako bi se nastava moglaodvijati u jutarnjoj smjeni te smo izgradili natkriveni prolazdo marendarija kako djeca ne bi kisnula. Kod opatijskeškole izgradili smo prilaz za automobile roditelja te postavilimjerače brzine na obližnju prometnicu i sve to kakobi se povećala sigurnost djece. Prilagođavali smo gradskiautobus potrebama učenika i još mnogo toga. Sva su ovarješenja postignuta u suradnji sa roditeljima, tj., predstavnicimaroditelja što me posebno veseli. Zajedno s djelatnicimaškola nastavljamo s uređenjem i poboljšanjem školai standarda obrazovanja djece. Putem Dječjeg gradskogvijeća djeca iznose svoje želje, no posebno nam je važnoi mišljenje roditelja. Stoga ovim putem još jednom pozivamsve roditelje ili staratelje da budu aktivni u procesuobrazovanja svoje djece. Moja vrata su im otvorena kakobismo i dalje zajedno dolazili do što kvalitetnijih rješenja,poručuje opatijski dogradonačelnik Ernie Gigante Dešković.Razmjenarabljenihudžbenikaljetni hPiše Kristina TubićSnimio: Nikola Turinarujan 2011.12List OpatijaZa nabavku novih školskihudžbenika i školskog priboravalja duboko posegnuti u džep,preduboko za mnoge hrvatskeobitelji. Sve manje roditeljakupuje osnovnoškolcima noveknjge. Koriste se rabljene, što jeu razvijenim Europskim zemljamadugogodišnja praksa. Takou Njemačkoj, Švicarskoj i Austrijiprvog školskog dana učenike naklupi čekaju udžbenici koje nakraju škloske godine moraju vratitii svake se godine udžbenicijedne generacije daju drugoj.Radnih je bilježnica vrlo malo,a njih učenici dobivaju u trajnovlasništvo. U Italiji i Francuskoj,također, se udžbenici dobivaju“na revers”. U Srbiji se plaća tekjedan dio knjiga, a u Sloveniji serabljeni udžbenici mogu od škole“besplatno posuditi” ili kupitinovi. U Mađarskoj i BiH knjigese plaćaju, ali su znatno jeftinijenego kod nas.Prije nekoliko godina GradOpatija poklanjao je knjige prvašićima,dok su ostali razredikupovali nove. Zatim su sviosnovnoškolci dobivali besplatneudžbenike od Ministarstva, dabi nakon što je to ukinuto, GradOpatija sufinancirao nabavkuudžbenika sa 300 kuna. Odove godine za većinu Opatijacanema nikakvih subvencija. Pravona besplatne udžbenike imali susamo korisnici prava iz socijalnogprograma Grada Opatije.U čitavoj Hrvatskoj razmjenarabljenih udžbenika već je nekolikoljeta pravi “hit” – razmjenjujese po parkovima, ribarnicama,trgovima, preko interneta... UOpatiji je razmjena organiziranaveć treću godinu zaredom, nainicijativu Vijeća roditelja, a u suradnjis Društvom “Naša djeca”,Osnovnom školom i GradomOpatija kako bi se roditeljimadonekle rasteretio kućni budžette olakšale pripreme za novuškolsku godinu.ZAKAZALISEDMAŠI IOSMAŠIPrva glavna razmjena održanaje u Vili Antonio, uz pomoćroditelja volontera, odmah pozavršetku nastave te nastavljenatijekom čitavog ljeta u prostorijamaDruštva “Naša djeca”na Punta Kolovi. Razmjenu jeolakšala preporuka Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športaod prošle godine prema kojoj senaslovi odabrani od nastavnikamoraju koristiti minimalno četirigodine.- Tijekom čitavog ljeta preko300 roditelja i učenika došlo je uDruštvo “Naša djeca” razmijenitiudžbenike. Ako se osvrnemo naodaziv prije tri godine i danas,broj onih koji sudjeluju u razmjenijako se povećao jer su roditeljiočito shvatili da se razmjenommože puno uštedjeti i taj novacProslavljenblagdansvete AneBlagdan svoje nebeske zaštitnice sv. Ane iove su godine Vološćani svečano proslavili.Jutarnju misu, 26. srpnja, predvodio je mladomisnikvlč. Roland Jelić, dok su na poslijepodnevnojmisi s procesijom uz vološćanskogžupnika vlč. Petra Belanića bili i drugisvećenici opatijskog i bakarskog dekanatate dva ukrajinska svećenika. Osim u Voloskom,blagdan majke BDM proslavljen je ina Pobrima dvodnevnom manifestacijom„Anina pul Pobar“. 30. srpnja u jutarnjimsatima održan je međunarodni boćarskiturnir, dok je sljedećeg dana održan turniru briškuli i trešeti, a u večernjim satima uboćariji je organizirana fešta uz Duška Jeličićai Bonacu. Posebno svečano bilo je naPuževom Bregu gdje je, 31. srpnja u večernjimsatima, u crkvici sv. Ane održano misnoslavlje predvođeno mons.dr. Ivanom Šporčićem,a koncelebrirali su vlč. Petar Belanić,bivši vološćanski župnik mons. Josip Šimacte dva ukrajinska svećenika. Misno su slavljepjesmom animirali duo Aledory koji su i nakonmise ,na prostoru ispred crkvice, sviralina pučkoj fešti. Domaćice s Puževog Bregaza ovu su priliku ispekle kolače i pripremiledruga ukusna jela za svoje susjede i goste.(K.S.)3. Dani IčićaManifestacija 3. Dani Ičića održana je 9. i10. rujna u organizaciji Vijeća MO Ičići, obilježavanjemprvog održavanja nastave nahrvatskom jeziku u ičićanskoj školi, 1. rujna1908. godine. Prvi dan odvijala su se sport-

akcijeitISKUSTVA I PRIJEDLOZI RODITELJAKupiti nove, razmijeniti ili kupiti rabljene udžbenike?, mišljenja opatijskihroditelja su podijeljena. Upitali smo neke od njih što misle o razmjeni,da li su sudjelovali u njoj te koliko im je pomogla u rasterećenjukućnog budžeta.Sandra Rosmani Turković, majka je učenika drugog išestog razreda:- Vrlo sam zadovoljna razmjenom i uspjela samnabaviti sve udžbenike koji se mogu upotrijebiti. Radneudžbenike i radne bilježnice sam kupila, ali uštedana rabljenima je bila velika. Ne mogu ni zamisliti da zadvoje djece moram kupiti sve nove knjige. Radije ću tajnovac potrošiti za neke druge njihove potrebe.Enisa Benić, majka je učenice sedmog razreda:- Na razmjeni sam satima čekala i nisam dočekalaniti jednu knjigu za sedmi razred. Odlazila sam unekoliko navrata u Društvo Naša djeca, ali udžbenikanije bilo. Na kraju sam kupila rabljene udžbenike prekointerneta. Najgore u svemu tome mi je bilo to štoje velik broj učenika, tj., roditelja sedmaša i osmaša iznaše škole knjige prodavao putem interneta, umjesto da ih pokušajurazmijeniti. Ja sam naše rabljene knjige poklonila. Smatram da bi sviučenici trebali donijeti udžbenike u školu, a nastavnici ih rasporeditisljedećoj generaciji.Nataša Sinčić Pejatović, jedno je dijete ispratila usrednju školu, a drugo kreće u sedmi razred:- Knjige za osmi razred čuvam za mlađeg sina kojemće dogodine trebati. U međuvremenu će iz njihučiti moja nećakinja. Mogu reći da su udžbenici koji suu upotrebi tri generacije u sasvim dobrom stanju. Mislimda bi se nastavnici trebali više uključiti u razmjenute potaknuti učenike, a pogotovo osmaše da poklone knjige koje imviše ne trebaju. Moj se stariji sin upisao u Prirodoslovno-grafičku školuu Rijeci i prvog dana nastave ponuđeni su im rabljeni udžbenici prošlegeneracije.iskoristitiza drugepotrebe svog djeteta.Što se tiče udžbenika,od prvog dotrećeg razreda moglo serazmijeniti vrlo malo knjigajer su u upotrebi radni udžbenicikoji se ispunjavaju,pa mnogi ne žele brisati. Odčetvrtog do šestog razredaponuda je bila odlična pa jevećina uspjela nabaviti svepotrebno. Nažalost, što setiče sedmih i osmih razreda,udžbenika gotovo uopće nijebilo. Ni roditelji, a ni učenicinisu se odazvali razmjeni,istaknula je tajnica DND-aSanja Škorić, te dodala: - Dolazilisu nam roditelji i djecaiz čitave Hrvatske. Neki su tubili na odmoru te su posjetilirazmjenu , a neki iz šireg Riječkogprstena svake godinesudjeluju u našim razmjenama.Najviše hvale mogućnostrazmjene čitavog ljetai prostor u kojem se odvijarazmjena. Obratio nam se iDom za nezbrinutu djecu izRijeke s molbom da dođu poudžbenike. Preostale udžbenikesačuvat ćemo do razmjenesljedeće godine.VIŠEKORISNIKASOCIJALNOGPRAVAS ciljem da se potaknečuvanje školskih udžbenikate njihovo korištenje kodviše generacija djece i GradOpatija se aktivno uključiou nabavu udžbenika krozorganizaciju razmjene te financiranjenabave.- Uzimajući u obzir raspoloživaproračunska sredstvaplanirano je da se sviroditelji sa prebivalištemna području Grada Opatijeuključe u razmjenu na načinda se udžbenici na krajuškolske godine vrate u svojerazredno odjeljenje, sortirajui podijele po novim razrednimodjelima, a da Grad sufinanciranabavku eventualnonedostajućih udžbenika.Nažalost, prema upitnikukoji je proveden u Osnovnojškoli iskazani interes roditeljanije bio dovoljan da seplanirane aktivnosti uspješnoprovedu pa su pravo nabesplatne udžbenike imalisamo korisnici prava iz socijalnogprograma GradaOpatije. Kako bi ostvarili topravo, oni su u Grad donosilisvoje rabljene udžbenike,koje smo mi onda uključivaliu razmjenu u DND. Izdanoje 90 potvrda za subvencioniranukupovinu udžbenikaprema kriterijima iz socijalnogprograma, a zabrinjavajućeje da ta brojka raste.Naime, prve ih je godinebilo 36, sljedeće 54, a ovečak 90. Ipak, možemo bitizadovoljni, jer se u ove trigodine stvorila navika razmjeneudžbenika i sve je višeroditelja zainteresirano zasuradnju. Posebna pohvalaide svim roditeljima volonterimate Društvu Naša djecajer bez njihove se pomoćine bi uspjela stvoriti atmosferasuradnje i solidarnosti.Svi udžbenici koji su ostaliu DND-u razmjenjivat će sei sljedeće školske godine tepozivamo roditelje da sudjelujuu razmjeni, a učenike dačuvaju udžbenike, naglasilaje viša stručna suradnica zaodgoj i ograzovanje u GraduOpatija Marta Berčić.13ska natjecanja, pa je tako održan turnir ubriškuli i trešeti, turnir u speedmintonu kojije kombinacija tenisa i badmintona, turnir uribolovu za djecu te turnir u pikadu. Drugogdana na programu je bio Ičićanski munjenisedmoboj, a nastupile su Opatijske mažoretkinje,učenici ičićanske škole, Teatar OZ tegrupe Neverin i Linda Gizulić, Dule i Bonacai Atomik Harmonik. Hrana i piće nudili su sepo popularnim cijenama. K.T.Opatija OperaNightSupružnici Tuhtan - sopranistica Goranka itenor Marin održali su na terasi hotela Kvarner,19. kolovoza, multimedijalni koncertpod nazivom “Opera Night”. Tijekom dvosatnogprograma mnogobrojna publika uživalaje u opernim arijama, dijelovima iz operetai songovima iz mjuzikla.Voditelj programa bioje David Dezsö, koji je isam otpjevao nekolikopjesama, a u programusu sudjelovali i kostimiraničlanovi Kluba 60+te mlada solo-pjevačicaNika Kožar. K.T.Završna scena

ujan 2011.14List Opatijareagiranja“Socijalna lista”KristijanLanča: uopće nije socijalnaPočetak izgradnje POS-ovih stanovakod Vage može se očekivatiove jeseni, po potvrđenoj socijalnojlisti. Sudeći prema izvješćuLiburnija.net magazina sa sjedniceopatijskog Gradskog vijeća održane28. lipnja 2011. godine, ovoje sve što su tog utorka gradskivijećnici rekli odnosno čuli o jednomod projekata koji bi dugoročnomogao osigurati ono čega su upredizbornim kampanjama svimkandidatima puna usta – povećanjekvalitete života Opatijaca i zadržavanjemladih stručnih ljudi kojibi još puno toga mogli dati i vratitigradu u kojem, u najvećem broju,žive od dana izlaska iz rodilišta.Moglo bi se pomisliti kako sveteče glatko. POS-ovi stanovi samošto nisu, pa se o toj temi nema štopričati. Istina je, međutim, bitnodrukčija, premda će gradonačelnikzasigurno i u ovom slučaju naćiadekvatan populistički i demagoškiodgovor, kao i na sve druge prigovoresvome vladanju. Naravno,dok su gradski vijećnici, vladajućii oporbeni, zauzeti rovovskom bitkomoko internetskih portala, kojezatim mijenjaju “gradonačelnikoviškalini”, a konačno i oko gradskihpriznanja (koja nikome, pa čak nionome tko ih dobije neće ništaznačajnije promijeniti u životu),jedna je odluka g. Dujmića olakoizbjegla osvrt, zapravo zasluženukritiku onih čija bi to trebala bitizadaća.ZAOBIĐENOPROPORCIONALNORJEŠENJEViše od dvije godine 214Opatijaca i njihovih obitelji nadalose realizaciji projekta kojim je četrdesetakkandidata s Liste redaprvenstva za kupnju stanova izprograma društveno - poticanestanogradnje, ali i njih dvadesetaks Liste reda prvenstva za davanjestanova u najam, trebalo riješitisvoje stambeno pitanje. No, tadaje, točnije 22. travnja 2011. godine,većina onih koji su htjeli kupitiPOS-ov stan doživjela hladan tuš.Vijest da je izdana lokacijska dozvolaza POS-ove stanove (njih48) pratila je i informacija kako ćeGrad cit. “otkupiti stanove za 38obitelji sa socijalne liste i dati ih njimau najam”, dok će ostalih desetbiti ponuđeno na kupnju putemPOS modela. Prethodna odluka oproporcionalnom rješavanju jednei druge liste iznenada je promijenjenana štetu onih građanaOpatije koji su stanove htjeli kupiti.Kako?, zašto?, kada? je donesenatakva odluka – nije rečeno.Nekoliko mjeseci ranije održanje veliki sastanak u Villi Antoniona koju je pozvano prvih stotinjakkandidata s liste za kupnju stanova.Objašnjavana je proceduraishođenja kredita, sklapanja ugovora– pokazalo se kasnije s figomopatijske vlasti u džepu. Naknadnose moglo utvrditi kako je takvuodluku u maniri Velikog vođe naFacebook-u najavio g. Dujmić još31. siječnja 2011.godine riječima:“Dobre vijesti za listu reda prvenstvaza davanje stanova u najam.Na listi se nalazi 38 osoba te samodlučio dodijeliti svima POS-ovestanove. Ostatak ide za kupnju....na listi se nalazi 214 osoba, prvih 10mogu se nadati otkupu stanova”.G. Dujmić je tako odlučio, a njegoveodluke ne traže dodatna objašnjenja.Nitko doduše to objašnjenjenije ni tražio sve do današnjegdana, a vrijedilo bi čuti zašto se,tzv., socijalna lista građana rješavau cijelosti, a lista onih koji žele platitistan u cca 5%.ANALIZOMPO KRITERIJIMABez sumnje, gradonačelnik izSDP-a će svoju odluku braniti socijalnomosjetljivošću koju u svomprogramu ima zapisanu njegovastranka, no čineći to zanemarit ćejedan od glavnih aduta u naprijedspomenutim predizbornim kampanjamaSDP-a, a to je poštenje.Pošteno bi bilo reći istinu i nazvatistvari pravim imenom, ali istinanije uvijek popularna i uhu ugodna.U ovome slučaju treba prvoreći da, koliko god gradska vlastlistu kandidata za davanje stanovau najam zvala “socijalna lista”,ona uopće nije socijalna. Za razlikuod liste za kupnju stanova koja jeobjavljena na internetu, tzv., “socijalnalista” nije dostupna široj javnosti.Zahvaljujući Zakonu o pravuna pristup informacijama do te seliste ipak može doći te ju se možeanalizirati. Ne po imenima već pokriterijima temeljem koje je formirana.Na taj način dolazi se dopodatka da je od 38 osoba na, tzv.,“socijalnoj listi” samo njih 6 dobilobodove na temelju svog socijalnogstanja, a njih 5 na temelju svogzdravstvenog stanja iz čega semože zaključiti kako ogromna većinaosoba s te liste nisu korisnicisocijalnog programa Grada Opatije.Također je zanimljiv podatakda su od 38 osoba koje će dobitiPOS-ove stanove u najam, njih čak16 samci. S druge strane, na listi zakupnju POS-ovih stanova, izmeđuprvih 38 ima 7 samaca, ostalo sunajčešće četveročlane obitelji.Zahvaljući ovakvoj nakaradnojodluci opatijskog gradonačelnika,Grad Opatija će stambeno (u tkozna koliko kvadrata) zbrinuti osobukoja je bodove skupila isključivotemeljem 15 godina prebivanjau Opatiji i 8 godina radnog staža, aistodobno će onima koji su bodoveskupljali i poprilično ih sakupilitemeljem svog aktualnog stambenogstatusa, dužine prebivanjau Opatiji, radnog staža, stručnespreme, broja djece naškolovanju i t.d., suptilno reći:Ne trebate nam, svoj krov nad glavompotražite izvan ovoga grada,mi smo grad bez “socijale”.BOL BIRAČKE OVCEGradonačelnik bi, vodeći semotom svoje stranke, trebao baremsvome biračkome tijelu rećije li do ovako drastične promjenedošlo zbog toga što Državna revizijasvake godine predbacujegradskoj vlasti kako strogo namjenskasredstva u proračununisu već godinama iskorištena zastanogradnju? Zahvaljujući gradonačelnikovojodluci, Grad Opatijaće samo za otkup stanova koje ćepotom dati u najam (s obziromda se radi o “socijali” vjerojatnoza isto takvu socijalnu najamninu)potrošiti 14,5 milijuna kuna i takoposve ukloniti pritisak i kritiku Državnerevizije sve do kraja Dujmićevamandata.Iz svega navedenog očito jevažno samo imati municiju za ispaljivanjedemagoških fraza kojedaju rezultata sada i ovdje, odnosno,prilikom prvog zaokruživanjaodređene brojke na glasačkom listiću.Nije ovime ništa novo rečenoni o politici niti o političarima. Sveje to već doživljeno, a opet svakiput kad biračka ovca shvati da jetu samo za šišanje kroz poreze iprireze, stvarnost zaboli. Zaboli,jer se tu ne radi o neizvršenimobećanjima nekih likova koji sepojave svake četiri godine pa nestanu,već onih koji zajedno s tim iizravno od tog glasača žive u istomegradu, navodi u svom pismuKristijan Lanča iz Opatije, koji namse obratio smatrajući da “ta temanije obrađena na adekvatan načinunatoč tome što je prvotna odlukaopatijske gradske vlasti o načinuraspolaganja novoizgradjenimstanovima drastično i bez obrazloženjaizmijenjena”.ODGOVORGRADONAČELNIKAIVE DUJMIĆA:KVOTE ZA “SOCIJAL-NU LISTU”, ODNOSNOLISTU POS-aGrad do sada ni jednom nijeformalno odlučio o tome koliko ćestanova biti namijenjeno za “socijalnu”,a koliko za POS-ovu listu, panije bilo ni odluke o “proporcionalnomrješavanju jedne i druge liste”,koju spominje g. Lanča. Dakle, nikadnije bilo službeno odlučenokoliko stanova će biti za socijalu,a koliko za kupnju. Stoga nismomogli izmijeniti odluku koje ni bilo.MISLI LI GRAD PREVIŠENA SOCIJALUGrad kupuje stanove kod Vagesredstvima od prodaje društvenihstanova. Prema članku 27. Zakonao prodaji stanova na kojima postojistanarsko pravo, ta se sredstvakoriste upravo za rješavanje stambenihpotreba socijalno ugroženihosoba. Tu su i obveze Grada u uređenjustanovanja i socijalnoj skrbi,prema Zakonu o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi. G.Lanča, kao odvjetnik, vjerojatno nezamjera Gradu što provodi važećezakone, bez obzira je li zadovoljanonime što propisuju.KOLIKO JE “SOCIJALNALISTA” SOCIJALNAPreuzevši mandat za vođenjeGrada prije dvije godine, naslijedilismo pripremljenu Listu reda prvenstva,sastavljenu prema Odluci o davanjustanova u najam donesenoj uprethodnom mandatu. Ne želeći dodatnoodugovlačiti rješavanje stambenihpotreba, nismo išli u procedurudonošenja nove Odluke i utvrđivanjanovih kriterija, a potom i ponovnogprikupljanja prijava. Bodovanje je, dakle,provedeno prema važećoj Odluci.Je li ona dobra ili nije? Nikad nećepostojati kriteriji kojima će svi bitizadovoljni. Osim toga, kada imate 48stanova, a ukupno 252 kandidata naobje liste, raspodjela ne može proćibez nezadovoljnih.U svakom slučaju, nije riječ o“nakaradnoj odluci opatijskog gradonačelnika”,već o provedbi Odlukekoju je donijelo Gradsko vijeće, i to uprethodnom mandatu.Konačno, prije zaključivanja ugovoraGrad će još jednom provjeriti ispunjavanjeuvjeta za dodjelu socijalnihstanova, a prilikom gradnje drugeture POS-ovih stanova (vjerojatnona Opriču) bit će preispitani i kriterijibodovanja.

udrugeKulturnifrontsf otac Liburniconarujan 2011.16List OpatijaPiše Marijana ZorićUdruga Kulturni front je osnovana2002. godine s ciljemunapređenja života i promicanjakulture mladih u Opatiji. - Kaociljevi djelovanja tada su postavljeniorganizacija konceratai drugih kulturnih događanja,promicanje svih oblika kulturnog(glazbenog, scenskog i likovnog)stvaralaštva, te djelatnaskrb za ostvarivanje kulturnih,društvenih i drugih interesa građana,osobito mladih, kao i zaštitaljudskih prava i razvoj ljudskihsloboda – rekao je član udrugeIvan Cerovac.Udruga okuplja tridesetakmladih iz Opatije, Rijeke i okolicete niz volontera i ljubitelja fantastikei znanstvene fantastike.Čime se baveOd programa koje radimo i koje smo radili izdvojio bihpilot projekt kreativnih radionica (izrada žičanih oklopa,heraldika, predavanja i diskusije na povijesne teme, literarnaradionica) s opatijskim srednjim školama “Mala školafantastike”, suorganizaciju opatijskog festivala Op.ArtQuisisana, besplatne radionice osnovnog informatičkogopismenjivanja stanovništva s područja naselja Tošina,projekt alternativne knjižnice, organizacija okruglih stolova(tribine i javne rasprave), predavanja, malonogometnihturnira te sličnih zabavnih i kulturnih sadržaja. Naš najvećiprojekt svakako je Festival znanstvene fantastike i fantastike– Liburnicon – zaključio je Cerovac.Naime, članovi udruge su 2006.godine pokrenuli festival znanstvenefantastike i fantastike kojije danas poznat pod imenomLiburnicon.- Udruga Kulturni Front je2006., zajedno s udrugom Komitet,radila na organizaciji desetodnevnogfestivala urbanekulture “Op.Art Quisisana”. Idejao organizaciji fantasy & sf festivala(tada Abbakon, a od 2007.FOTO: IGOR PUHARLiburnicon) došla je od nekolicineentuzijasta sa šireg opatijskogpodručja, a realizirana je uzpomoć prijatelja iz Rijeke i Pazina,odnosno organizatora drugihsličnih konvencija, Rikona i Istrakona,pojasnio je Cerovac. Liburniconje tijekom godina postaojedan od istaknutijih sf festivalau regiji te privlači mnoga poznataimena. Stalni gost festivala jevoditelj emisije “Na rubu znanosti”Krešimir Mišak, a na ovogodišnjemfestivalu predavanje jeodržao i renomirani znanstvenikSlavko Kulić. Na ovogodišnjemLiburniconu koji je održan 19. i20. kolovoza u opatijskoj osnovnojškoli “R. K. Jeretov” bio je ipoznati pisac fantastike Kanađanin,Guy Gavriel Kay. Bio je to pomnogima najbolji, najposjećenijii najkvalitetniji Liburnicon.

Torta Opatijska kamelijaza sve strane svijetasuveniriNovi opatijski gastro-suvenir predstavili su za Dan Grada autorica projektaYasna Skorup Krneta (prva s desna), gradonačelnik Ivo Dujmić, slastičarkekoje su je izradile Senka Tarle (Milenij hoteli), Marija Figl (LRH) i BiljanaZec (hotel Bristol) i direktorica TZ Opatije Jasna Doričić SankovićPohvale atraktivnom izgleduTorta Opatijska kamelija nalazi se u ponudi kavana hotela Mileniji 4 opatijska cvijeta, hotela Imperijal i hotela Bristol, a cijena joj je 150kuna. U kavani 4 opatijska cvijeta ističu kako prodaja ide jako dobro.Kupuju je i stranci i domaći, te naši iznajmljivači koji ih poklanjaju svojimgostima na odlasku. Prema njihovim riječima, gosti su oduševljeniovakvim poklonom. U kavani hotela Bristol prodaja je, također, dobra,a kupci su ne samo gosti hotela već i posjetitelji kavane koji posebnohvale atraktivan izgled torte u obliku cvijeta kamelije te njezinu praktičnui lijepu ambalažu.Piše Kristina TubićTuristi koji posjete Opatijuodnedavno mogu svojimkućama diljem svijeta ponijetijedinstveni suvenir kao uspomenuna naš grad, koji će ihpodsjećati na mirise i okuseMediterana - tortu Opatijskakamelija.Ova se slastica u posebnodizajniranoj ambalaži nalazi uponudi opatijskih hotela Milenij,4 opatijska cvijeta, Bristol, Imperijalte Miramar, a uskoro ćese moći naći i u raznim specijaliziranimtrgovinama Kvarnerskerivijere s ciljem da ostane jedinstvenisuvenir Opatije.Torta se bazira na mediteranskomvoću, i to suhimsmokvama, bademu i narančite grožđicama, čokoladi i marcipanu,“svesezonska” je i dugogtrajanja tako da se možeponijeti na bilo koju svjetskudestinaciju, bez straha da ćese pokvariti. Za izgled i recepttorte, kao i dizajn ambalaže zaslužnaje Yasna Skorup Krneta,predsjednica Udruge ljubiteljakamelija «Iginio Scarpa». Onaje i inicirala ovaj projekt koji jedobio potporu Grada Opatije iopatijske Turističke zajednice.- U opatijskim parkovimai perivojima osobito se ističeprekrasan cvijet kamelije kojuje prije 160 godina u parku Angiolinauzgojio Iginio Scarpa ikoja do danas cvate kao simbolgrada. Naša je udruga u ožujku,u sklopu programa “Od prekrasnogcvijeta kamelije do slasneslastice i koktela” održala promocijuslastica iz slastičarnicadesetak opatijskih hotela čiji sumotiv i tema bile upravo opatijskekamelije. Cilj toga gastronomskogprojekta bio je uvrstitiFOTO: N. TURINAslastice u obliku kamelijeu stalnu ponudu opatijskihugostitelja te stvorititrajni brand Opatije. Timslastičara Milenij hotela, na čelusa slastičarkom Senkom Tarle,ponudio je prvi “prototip” tortekoju prema originalnom receptuprave i u slastičarnicama hotelaImperijal i Bristol, istaknulaje gospođa Skorup Krneta.Predsjednica Udruge ljubiteljakamelija ima još mnogoideja te ističe kako je jedan odplanova obnova opatijskih perivojau kraljevski park, a periodLijepa i - zdravacvjetanja kamelija ispuniti svečanostima.Opatijska rivijeratako će postati destinacija ukojoj će domaći i strani gosti, uzuživanje u prekrasnim cvjetovima,kroz dugoročnu tradicionalnugastronomsku ponudu sasimbolom kamelije kao trajnogbranda Opatije, moći kušati slastice,koktele i napitke specifičnogokusa i vizualnog izgleda.19

Učkarski sajamNa štandovimasamo ekorujan 2011.20List Opatijai etnoproizvodiKulturno-zabavni programPosjetitelji su uz dobru kapljicu i domaću hranu uživali i u kulturno –zabavnom programu koji su otvorile opatijske mažoretkinje. Nastupilaje i ženska klapa “Volosko” , kumpanija “Kosirići” iz Tinjana, tebujski Trio Šaltin, a za dobru atmosferu pobrinuo se i Dražen TurinaŠajeta. Voditelj programa Robert Ferlin s posebnim je oduševljenjemnajavio grupu Anelidi koji su nastupili kao šećer na kraju.

Gužve pred Tunelom UčkaOdržavanje sajma poklopilo se s većim valom odlaska turista iz Istrezbog čega su pred Tunelom Učka i na Istarskim ipsilonu te nedjeljebile kilometarske kolone. Zbog toga su u prometnoj gužvi zapeli iposjetitelji sajma prilikom odlaska, jer je, kako je to već uobičajenoprilikom održavanja ove manifestacije, promet starom cestom prekoUčke bio jednosmjeran. I našoj ekipi su trebala dva sata da s Učkekroz tunel dođe do Opatije, no, s Učkarskog sajma svi se vraćaju sitii zadovoljni te se i gužve u prometu podnesu lakše no inače.Sedam tisuća posjetiteljaUnatoč recesiji i činjenici da su mnogi dan iskoristili za odlazak naplažu jer je bilo prekrasno vrijeme, izuzetno smo zadovoljni posjećenošćusajma na kojem je bilo oko 7. 000 ljudi. Ove smo godine prviput sajam promovirali i po hotelima te nam se odazvao veliki brojstranih turista što je naš doprinos turističkoj promociji rivijere, ali iproduljenju turističke sezone jer su neki gosti zbog sajma produžilisvoj boravak – rekla je direktorica Javne ustanove Park prirode UčkaSuzi Petričić.Piše Marijana Zorić, Snimio Nikola TurinaIsto vrijeme, prva nedjelja mjesecarujna, i isto mjesto, prijevojPoklon u Parku prirode Učka. Jedanod najposjećenijih sajmovaovoga kraja, jubilarni 5. Učkarskisajam još je jednom oduševiosve posjetitelje. Više od 40 izlagačaizložilo je proizvode odmeda, smokava, razne rakije,likere, vina, proizvode od mesa,puževa, tartufa, maslinova ulja idruge. Posjetitelji su se zaustavljalipored štandova i degustiralislane i slatke delicije, među kojimaje i bio i med s čokoladom.– To se radi s ekološkim medomi tamnom čokoladom sa 72postotnim kakaom koja nemanikakvih konzervansa. Nekadjeca ne vole med, a ovo, iakosadrži puno meda, vole. Mi smojedini u Istri certificirani ekološkiproizvođači meda još od 2004.,a ove godinu prvi put imamomed od lavande – rekli su proizvođačimeda tvrtke A&Ž izBuzeta.Prvi put na sajmu su se moglevidjeti i prepelice, te kupiti ukiseljenai svježa prepeličja jaja.– Malo su manja i jačeg su okusaod kokošjih jaja, 4 do 5 jajaprepelice je kao 1 kokošje jaje.Bez kolesterola su, a dobra suza jačanje imuniteta organizmate djeci za apetit. Prepeličjajaja idu u sve - kreme za kolače,torte... Mi se već tri godinebavimo ovim poslom. Imamo700 komada prepelica od kojihdobivamo oko 400 jaja dnevno– istaknula je obitelj Medak izSvetog Lovreča.Uz gastro ponudu, pršut i sirevemnogi su se odlučili za tanjurprave domaće maneštre. Abilo je svega: od repe, kobasicai kapuza, do njoka i kobasica spuževima. Udruga “Domoljub1909.” iz Rukavca iskoristila jeUčkarski sajam za svoje prvopredstavljanje, a prikazali su“Kako se nekada živelo u našemukraju”. Odmah pored njihZović, a po domaći Tonić je pleokošiće baš kao što se to nekadaradilo.– Povremeno po zimi delamkošiće. To me naučio moj pokojninonić pa otac. Od 12 godinasam ja znao košić napravit, asada imam 74 – rekao je Zović.Autohtona gastronomska ponuda,tradicijski proizvodi, prezentacijastarih zanata i običajaisprobani su recept koji ravnateljicaJavne ustanove park prirodeUčka, Suzi Petričić svakegodine obogati dodatnim sadržajima.Ovoga puta to je biodječji kutak u kojem su najmlađimogli vidjeti što sve djelatniciparka prirode rade tijekomgodine, te se i sami uključiti uradionice, a održana su i predavanja“Umijeće zavođenja uživotinjskom svijetu”, “Bogovinaše pretkršćanske starine”, tepredavanje o vuku koji se ovezime pojavio na Učki pa je biojedna od najaktualnijih tema. Nasajmu su prvi put predstavljenai zaštićena područja RepublikeHrvatske nacionalni parkovi iparkovi prirode, a gosti iz MarijeBistrice predstavili su tradicijskedrvene igračke za djecu, koje sudio kulturne baštine zaštićeneUNESCO-om. I ove godine najvišeje pažnje privukao tor ukojem su bili istarsko govedo -boškarin, istarska ovca pramenka,te koza i tovar.21

putovanja“Dalmatia”na Sjevernom JadranuUpravo s ciljem promocije ovog dijelaJadrana Katarina line ovo je ljetopredstavila najnoviji brod A+ kategorije“MB Dalmatia” koji će krstaritisamo Sjevernim Jadranom. Riječ je obrodu koji je 30. srpnja prvi put isplovioiz opatijske luke. Zanimljivo je daje brod u predsezoni i posezoni idućegodine već rezerviran, a zakupili su gaBritanci starije životne dobi. “Dalmatia”je u vlasništvu poznatih brodara,obitelji Rakuljić iz Krila Jasenica, kojisu u izgradnju 37 metra duge ljepoticeuložili oko milijun eura.Od balavatrogasacau LA-udo - OpatijePiše Marijana Zorićrujan 2011.22List OpatijaPutnička agencija KatarinaLine, koja je u poslijeratnimgodinama prva na ovom područjuuvela krstarenja Jadranomjedrenjacima, osmislila jenovi način promocije koji je prepoznalai opatijska Turistička zajednica.Svake godine na BeverlyHillsu u Los Angelesu održavase veliki bal vatrogasaca na kojemse održava aukcija za raznaputovanja, izlete, predmete… Naovogodišnjem balu u ponudi jebilo i krstarenje Sjevernim Jadranomkoji je ponudila KatarinaLine. Bračni par Paul i ColetteKuperstein dugo su planirali doćiu Hrvatsku jer su od prijatelja čulisve najbolje, no kada su odlučiliuzeti krstarenje mislili su da ćeići na jug.– Nadali smo se da ćemo ićiu Dubrovnik i kada smo vidjelida to nije to pokušali smo zamijenitiputovanje za južnu rutu. Nogospođa Katica nas je uvjerila daće nam se ovo sigurno svidjeti, ibila je u pravu. Moram pohvalitiosoblje broda i cijelu organizacijujer je sve bilo odlično. I zaljubilismo se u vašu zemlju – rekla jeColette, porijeklom Francuskinjakoja dugi niz godina živi u Americi.Sjeverna ruta polazi iz Opatije,obilazi otoke i završava uOpatiji.– Tu smo stigli večer prijekrstarenja tako da nismo uspjelipuno toga vidjeti, no ono štosmo vidjeli jako nam se dopada.Danas ćemo dan provesti uOpatiji, a sutra u svojoj organizacijikrećemo za Zadar jer bismo,kada smo već ovdje, voljeli vidjetii južni dio zemlje. No, iako idemosami, automobilom, moram istaknutida nam je i tu Katica jakopuno pomogla i ovom joj prilikomna tome zahvaljujem – reklaje Colette. Bračni par Kupersteininače puno putuje, a iskustva susvakakva.– Moramo priznati da smo upočetku možda bili malo skeptičnijer se ipak radi o manjembrodu na kojem je manje ljudi skojima se svaki dan družite. Aliupravo to je i prednost. Zanimljivoje kako uvijek nađete nekugrupu koja vam se sviđa i s kojomdijelite interese te na krajuto bude jedno posebno putovanje.Na velikim brodovima za krstarenjesve je točno određeno:gdje sjedite, s kim ste za stolomi - nema mijenjanja! Ovo mi jepuno bolje, a imali smo i odličnodruštvo na krstarenju – složili suse Paul i Colette, i najavili svojpovratak na našu obalu. Slijedećiprimjer Katarine Line i opatijskaTuristička zajednica će na idućojaukciji vatrogasnog bala ponuditijednotjedni boravak u jednomod opatijskih hotela te idućihgodina, znajući da je usmenapredaja najbolja reklama, možemoočekivati veći broj turista izAmerike.Mažoretkinjeuspješne u PorečuOpatijske mažoretkinje osvojile su četvrtomjesto na 8. Europskom prvenstvu mažoretkinjaodržanom u Poreču od 26. do 28.kolovoza na kojem je sudjelovalo 3.500mažoretkinja podijeljeno u 90 timova iz 11zemalja. Uspješno organizirano natjecanjeFOTO: N. TURINAobilježile su pobjednice iz Češke koje su,prema riječima organizatorice natjecanjapredsjednice Saveza mažoretkinja i pompontimova Željke Banović, velesila u mažoretplesu. Velikogoričke mažoretkinje bilesu treće, a Opatijkama je pripala diplomaza četvrto mjesto u kategoriji kadeti show.– Vrlo smo zadovoljni rezultatima te započinjemos programom za novu školskugodinu, istaknule su Tanja Gašparić i LoriKalčić iz Opatijskih mažoretkinja te pozvaledjevojčice i djevojke od 4 do 25 godina da imse priključe i jave na telefon 091-579-2955 i095-903-7641. (K.T.)Promoviranabrošura “Hrast”Promocija brošure “Hrast, Quercia, Oak,Eiche, autorice Miljenke Šepić, održana je

Uz more - šetališteNa potezu od Črnikovice dovaterpola trebalo bi napravitiplažu, zatvoriti cestu uz morei pretvoriti je u šetalište, teponuditi dodatne sadržaje– predlaže Mašinović.mali poduzetniciVološćanski051Piše Marijana Zorićživi mirnijeRestoran “051” (bivši Kairos) uVoloskom u kratkom je vremenumnogima postao omiljenaugostiteljska destinacija. Vlasnikugostiteljskog objekta, ali i apartmanakoji se nalaze u sklopu,Emin Mašinović, odlučio se na investicijuizgradnje unatoč teškimvremenima.- U ovom obliku, hotel Volosko- osam apartmana, i restoranpostojimo od 2003. godine. Ranijeje tu bio noćni klub, popularni“051!”. Na promjenu smo se odlučilizbog mirnijeg načina života tepovoljnih uvjeta prostornog planaGrada Opatije i povoljnih uvjetakreditiranja putem HABOR-a– rekao je Mašinović i istaknuokako je u današnje vrijeme zbogsvih nameta grada i države vrloteško živjeti od poduzetništva.Mašinovići se bave i građevinarstvomte imaju knjigovodstveniservis, ali ističu kako se od poduzetništvaživi skromno uz obiteljskovođenje posla. Iako se ova turističkasezona ocjenjuje dobrom,pa možda čak i iznadprosječnom,vlasnik apartmana i ugostiteljskogobjekta kaže da je ona bilatek prosječna i uz vrlo skromnuizvanpansionsku potrošnju gostiju,te dodaje kako su najčešći gostiljeti stranci, Talijani i Mađari, azimi, uglavnom, domaći poslovniljudi i Talijani koji dolaze kod zubara.Iako se ugostiteljstvo i iznajmljivanjenadopunjavaju, neštoipak ide uspješnije.FOTO: N. TURINASin Emin Mašinović iotac Smail Mašinovićzajednički vode posaou Torist Apartmentsu- Iznajmljivanje ide bolje jer su većinagostiju stalni gosti oko kojihse trudimo najviše što možemoda zadovoljimo sve njihove željei potrebe. Što se tiče ugostiteljstva,pred par mjeseci smo proširiliponudu tako da se ne baziramosamo na pizzi i paštama negonudimo razne vrste jela od mesai ribe te deserte iz kućne radinosti– kaže Mašinović, čiji se restoranmeđu lokalnim stanovništvomproslavio upravo po odličnimpizzama.Iako je vrijeme recesije Mašinovićplanira dograditi objekt i proširitismještajne kapacitete, ali još nezna kada će se točno upustiti uinvesticiju.- Željeli bi da se iskoristi potencijalVoloskog kroz razne kulturnei druge manifestacije, a ne da uponoć Volosko bude mrtvo, odnosnoda nema nikoga i da ništane radi – kaže vološćanski ugostitelji iznajmljivač.23u Portiću ispred paviljona Šporer, 21. srpnja,povodom 100-te obljetnice dovršetkaizgradnje opatijske obalne šetnice te međunarodnegodine šuma. U izradi četverojezičnebrošure o hrastovima koji rastu napodručju Liburnije, uz autoricu, sudjelovalisu i znanstvenici Marko Randić te FerruccioRitossa, a brošura je izdana uz pomoć JU Prirodate izdavačke kuće Rima iz Rijeke. Nakonpredstavljanja brošure upriličen je prigodnizabavni program uz klapsku pjesmu pod voditeljskompalicom Dražena Turine Šajete.(K.T.)Izložba “Chawan– plemenitašalica čaja”U Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer,9. rujna , u organizaciji Internacionalnogcentra keramike Atelje Janja Gora i Hrvatskogmuzeja turizma, otvorena je izložba“Chawan – plemenita šalica čaja”. Uz mnogegoste, umjetnike i predstavnike AteljeaJanja Gora, otvorenje opatijske izložbe uveličaoje japanski veleposlanik Yoshio Tamura.Izložba je dio međunarodnog projektaChawanEXPO koji je pokrenut 2005. godines namjerom promocije istočnjačkih tehnikaizrade i dekoracije čajnog posuđa. Šalice začaj zvane Chawan, zahvaljujući japanskimZEN majstorima, izrađuju se kao vrhunskaumjetnička djela izražena u uporabnoj formiza ritualno ispijanje čaja tijekom tradicionalnihčajnih ceremonija. Izložba Chawanje 2005. bila postavljena u Belgiji, a do kraja2010. obišla je Francusku, Nizozemsku i JužnuKoreju. Izložba se u Šporeru može pogledatido 23. rujna. K.T.

LRH za razvoj destinacijeOpatijska rivijerapressicaRobert Ferlan,Daria Skansi,Dino Hrelja,Igor Šehanović,Sanja Markušić(direktoricakorporativnihkomunikacija) iGiorgio CadumKampus u Lovranu- Počevši od 2011. godine LRH permanento i značajnoulaže u edukaciju, šklovanje, tečajeve i ostale oblikeusavršavanja svojih zaposlenika. Tokom 2011. godineLRH je zaposlila oko 20 novih radnika. U periodu do 2016.godine LRH će zaposliti oko 150 novih radnika. U tomcilju LRH je potpisala ugovor o suradnji s Ekonomskimfakultetom u Rijeci, a hotelijerskom fakultetu u Opatijiponuđena je dugoročna suradnja i tri objeka u Lovranuza stvaranje kampusa koji bi služio za provođenjepraktičnog dijela nastave, rekao je Igor Šehanović.Nova Uprava LRH-aIgor Šehanović, predsjednik Uprave, GiorgioCadum, član Uprave zadužen za sektorprodaje i marketinga i direktor prodaje imarketinga, Daria Skansi, članica Upravezadužena za razvoj ljudskih potencijala ipravne poslove i direktorica odjela ljudskihresursa, Dino Hrelja, član Uprave zaduženza hotelske operacije i direktor hotelskihoperacija, te Robert Ferlan, član Upravezadužen za financije, računovodstvo, razvoji nabavu i direktor sektora razvoja i nabave.FOTO: N. TURINA27Piše Mirjana RončevićNaše okruženje je zasad dostainertno, a razvoj naše kompanijeodređen je time koliko ćese Opatijska rivijera razvijati kaozajednička destinacija, hoće li sesvi subjekti okupiiti i usluglastitioko master plana i njegove provedbe.Mi smo odmah ponudilitakvu ideju, ali to je dugoročniproces kojem mora prethoditispoznaja da smo svi mi upućenijedni na druge. Predložili smoosnivanje zajedničke menadžerskekompanije koja bi radila narazvoju destinacije Opatijske rivijere,u što mora biti uključena ilokalna zajednica i drugi hotelskisubjekti. LRH, kao najveći hotelskisubjekt na Kvarneru, u potpunostije spreman dati doprinostom razvoju kako bi se izgradilanajbolja turistička destinacija naJadranu. Dosad se sve odvijalostihijski, a bude li se prihvationovi pristup, koji ustvari i nemaalternative, LRH će biti razvojnoorijentiran, financijski efikasan istabilan hotelski subjekt – rekaoje Igor Šehanović, predsjednikUprave Liburnia Riviera Hotela,na press konferenciji koja je održanapolovicom rujna, na kojoj supredstavljeni novi članovi Upravenajvećeg opatijskog hotelijera.Tom je prilikom iznesena ocjenada je ova turistička sezona zaLRH bila dobra, a što se mjerikroz zadovoljstvo gostiju, prihodimai onim što ostaje kao dobit.Novi čelnici LRH pohvalili su se dasu povećali efikasnost poslovanjamjerenu kategorijom neto dobit+ amortizacija, dakle stvorenimnovcem iz poslovanja, koja je za100 posto veća nego lani. Dobrimrezultatima, kažu, pridonjela jepromjena strukture prodaje jerje dosad dominirajući alotmasnkikanal opao u odnosu na individualnii grupni kanal, a u kojima sucijene i do 30 posto veće.- Ulagalo se u kvalitetu, gosti suzadovoljniji i to utječe na rezultatposlovanja, naglasili su direktoriLRH-a.+Podsjetili su da je u ovoj godiniLRH uložila oko 5 milijuna kuna,a da se iduće godine planira investiratioko 35 milijuna kuna urekonstrukciju, nadopunu hotelskogproizvoda, tržišno repozicioniranje,uređenje plaža i fasada,nadopunu opreme… Investicijamaće biti obuhvaćeni hotel Ambasadori Vila Ambasador, kristalnadvorana i terasa Kvarnera,hotel Kristal, hotel Bristol i hotelMarina.- Za 2013. godinu LRH analiziratržište, formira hotelski proizvodi pravi studije isplativosti za investicijeod oko 80 do 100 milijunakuna. U periodu do 2016. godineLRH planira kroz investicije uložitioko 500 milijuna kuna, najavljenoje na pressici.

Tvrtka Salvus d.o.o. je veledrogerija u privatnom,stopostotnom hrvatskom vlasništvu, osnovana2002.godine. Sjedište tvrtke je u Donjoj Stubiciodakle započinje širenje poslovnih aktivnosti premasvim dijelovima RH. Maloprodajne jedinice činetemelj poslovanja tvrtke Salvus, a važno je naglasitida je među prvima otvorena upravo poslovnica uOpatiji, na adresi Velog Jože 6.Kontinuiranim praćenjem tržišnih kretanja, tvrtkaSalvus svoju priliku za rast i razvoj pronalazi u uvođenjui ekskluzivnom zastupanju najkvalitetnijihsvjetskih robnih marki iz područja medicinskih proizvoda,čime jača veleprodajni segment, te postajeprepoznatljivo ime u Hrvatskoj i u regiji.Naša vizija je stvaranje tržišta pouzdanih medicin-Ekipa zaslužna za otvaranjenovog prostoraVrijedna djelatnicaSalvusa Đeni KučelFOTO: N. TURINAVoditeljica stručnih aktivnostiIrena Hodak, bacc.physiothskih proizvoda i usluga koji će svojim značajkamaunaprijediti kvalitetu života krajnjih kupaca i pacijenata.Naša misija je stvoriti stabilnu i modernu domaćutvrtku koja prednjači svježim i inovativnim idejama,te doprinosi stvaranju viših poslovnih standarda.Ispunjenje obaveza i ostvarenje zacrtanih ciljeva ubudućnosti vežemo za istodobno jačanje svih segmenatatvrtke, neprestanim ulaganjem u ljude,aktivnim sudjelovanjem u svim važnim događajimana području našeg djelovanja, uz trajno osluškivanjei zadovoljenje potreba korisnika, te stalnounaprjeđenje razine usluga. U svojem poslovanjutvrtka Salvus želi imati čvrste i uzajamno korektneodnose sa svim partnerima, temeljene na načelimadruštvene odgovornosti.U Gradu Opatiji prepoznali smo dugogodišnju tradicijuzdravstvenog turizma, koju namjeravamoobogatiti dodatnim sadržajima:- Organiziranje ciljanih vježbi pod stručnimvodstvom- Organiziranje seminara i stručnih predavanja- Individualna savjetovališta- Iznajmljivanje kreveta za njegubolesnika,skutera za treću životnu dob,te kolica- Organiziranje promocija iprezentacija,seminara,poslovnih sastanaka29Obratite nam se s povjerenjem, u novouređenimprostorima na adresi: Maršala Tita 66.Vaš Salvus

kulturaŽivoi nakon “live” sezonePiše Aleksandar VodopijaFOTO: N. TURINAScena iz predstaveRuski kozarcirujan 2011.30List OpatijaSvemu dođe kraj, pa tako i zaistadugom, toplom ljetu kakvoje upravo iza nas. Rekordnetemperature kao da su pratile irekordan broj predstava, odnosno,najraznovrsnijih manifestacijakojima su vremenski uvjetizaista bili nevjerojatno naklonjeni.Tako je nakon, programomiznimno bogatog, srpnja, naLjetnoj pozornici uslijedio, uzizuzetak bogate filmske sezone,nešto siromašniji kolovoz, štonije nimalo umanjilo vrijednostcjelokupne sezone. Jednostavno,treba prihvatiti činjenicu dau osmom mjesecu većina kazalištai umjetnika koristi godišnjeodmore i da je zaista teško organiziratineko konkretnije gostovanjeu to vrijeme. Virnemo li ususjedstvo, vidjet ćemo da, čaki programom prebogati, FestivalLjubljana, u to vrijeme, “radi naminimumu” – uglavnom organizirajućicijeli niz komornih koncerata;istina, vrhunskih, ali dobroznamo koliki broj posjetiteljabi se na ovakvim manifestacijamamogao očekivati u našemugradu. Stoga se Festival Opatijakoncentrirao da u najpogodnijevrijeme izvuče maksimum učemu je u potpunosti i uspio, asvoju je “live” sezonu zaključiosa nekoliko sjajnih priredaba.Kronološki je posljednji održanveliki humanitarni koncertUdruga osoba sa invaliditetomOpatija, a prethodila mu je “Magijažica” – neobičan spoj klasikei rocka u etno izdanju živopisnih,poglavito makedonskih ritmova,kojima su nas obdarili VlatkoStefanovski na gitari i StefanMilenković, uvaženi i uvijek radoviđeni violinist. Fuzija njihovihsvjetova možda i nije najboljeuspjela budući da je u praviludominirala gitara uz povremeneviolinske erupcije tako da, unatočvrhunskoj kvaliteti muziciranja,krajnji rezultat nije ispunioočekivanja dobrog dijela publike,no obzirom na neospornukvalitetu svih umjetnika koji sunastupili i njihove interpretacije,zaista nitko nije ostao zakinut.Zakinuta nisu ostala niti našadjeca. Krajem srpnja imala su jedinstvenupriliku prisustvovatikvalitetnim kazališnim radionicamau sklopu Thearto projektaZijaha A. Sokolovića i DraženaŠivaka. Radionice su kulminirale(dječjom) predstavom “Telefon”u kojoj su nastupili Katarina Arbanasi Goran Guksić. Ipak, kaonajznačajniji događaj drugogadijela sezone, svakako, trebaizdvojiti veličanstveno gostovanjedržavnog plesnog ansambla“Ruski Kozaci” iz Moskve koji sunas svojim savršeno izbalansiranimspektakularnim programompjesama i plesova iz svojedomovine makar na trenutakprebacili u jedan sasvim drugi,romantični svijet prepun kolorita,ljubavi, žestine i one tipične,iskonske “slavenske duše” izkoje i mi, na kraju krajeva, vučemokorijene.Ljetnu su pozornicu zatimispunili filmovi, no to ne znači daje Opatija utihnula. Mnogi su sepobrinuli ili barem pokušali pobrinutida se to ne dogodi i natome im svakako valja čestitati.Oživljen je tako naš Portić, izmeđuostaloga i nastupima ekipeGlazbene škole Tarla. Na terasamaMilenij Hotela nastupali su,između ostalih, i članovi Glazbeneškole Mirković. LiburniaRiviera Hoteli priuštili su nam, uzostalo, i multimedijalnu Opernunoć te nastavak Međunarodnogfestivala tanga, “Tango caliente”.U Ičićima smo mogli uživatiu sjajnom izboru dokumentaracau sklopu Liburnia Film Festivala.Ukratko, zaista mislim dane bi bilo korektno žaliti se namanjak zbivanja, pogotovo akonadodamo da se u kolovozu uOpatiji odvijao i već tradicionalniBejahad, za koji vrijedi još jednomnapomenuti da je, u svjetovnomedijelu svoga programa,otvoren za sve zainteresirane.Stoga je prava šteta da više ljudinije nazočilo nezaboravnomjazz koncertu Davida Gazarovai Davidea Petrocce, “Golemu” –zanimljivoj predstavi beogradskogamaterskog kazališta “KraljDavid” u režiji Mirjam Salom,projekcijama dokumentarnih,odnosno, igranih filmova (“ Miriskiše na Balkanu”; “Vrijemetišine”; “Orkestar u gostima”, daspomenem samo neke), i sjajnomnastupu Roman GrinbergBanda čije će nezaboravne interpretacijena Jidišu još dugoodzvanjati u našem pamćenju– barem do sljedećeg Bejahada.Prikradanjem jeseni, već senaziru i novi izazovi koji nas očekuju.Od zimske sezone FestivalaOpatija, preko 4. Bečkog balau Hotelu Kvarner, pa sve do novesezone Festivala Kvarner koja jeveć inaugurirana poletnim koncertommladih glazbenika AkademijeOssiach pod vodstvomMartina Siegharta. Ovaj nam jekoncert svojom klasično-romantičnomkombinacijom programa(Haydn i Dvořák) na neki načinnajavio ono što nas očekuje ulistopadu – na početku klasika(nastavak ciklusa izvedbi cjelokupnihBeethovenovih simfonija),a zatim, naravno, romantikau vidu “Ljetnih sjećaja” koja bitrebala kulminirati izvedbomMendelssohnovog “Sna ljetnenoći” – jedne od najuspješnijihscenskih glazbi ikad napisanih.Ukratko, rana jesen obećava bogatekasnojesenske plodove – sveseljem ih iščekujemo!

Kombinirane tehnikeza pozitivne emocijesusretiEda Mihovilić, opatijska likovnaumjetnica koja živi u Poljanama,inače članica HDLU-a Rijeka,pobjednica je ovogodišnjeg, 26.izdanja vološćanskog “Mandraća”,međunarodnog likovnognatječaja bez kojeg je teško i zamislitiljeto u našemu gradu. Bioje to povod za razgovor s našomsugrađankom koja je cijeli svojradni vijek provela radeći kaoaranžer-dekorater u Opatiji, a čijihse sjajnih rješenja izloga mnogijoš zacijelo sjećaju.- Možete nam nešto reći osvojim dojmovima iz Voloskog?- Na Mandraću sam prvi putasudjelovala 2005. godine, kadasam se, po umirovljenju, ponovnoodlučila posvetiti slikarstvu. Radovi,kao i na svakom natjecanju,variraju kvalitetom, no svatko imapravo na svoj izričaj i mjesto podsuncem, uključujući i predstavnikekomercijalnog dijela o kojem bise dalo raspravljati. Ove je godinebilo puno zanimljivih radova, a jasam se pronašla u nekoj “svojoj”kombiniranoj tehnici u kojoj nastojimraditi sve više i bolje. Naravno,drago mi je da sam dobilanagradu, nakon višekratnih dosadašnjihpriznanja i nagrada u Lovranu,Kastvu i Bujama, što ujednoznači i prepoznavanje nekihmojih likovnih vrijednosti. Veseleme i iskrene čestitke mojih sugrađanakoji me poznaju prvenstvenokao aranžera, a sada u meniprepoznaju i slikaricu. Nagrađenaslika nosi motiv barke koji je čestoprisutan u mome radu, a ovogasam ga puta malo apstrahirala,smjestila u sumrak i dodala kubističkeelemente. Naravno, radiPiše Aleksandar Vodopijase o novome radu. Natjecanja memotiviraju da u kratko vrijemenapravim što bolju sliku. Izlagalasam pet svojih novih radova veličine1x1m što mi je bio dodatniizazov budući da inače uglavnomkoristim format 1x0,7m.- Koliko se dugo već baviteslikarstvom?- Likovne sam umjetnosti studiralana Pedagoškoj akademiji uRijeci, no radila sam u TrgovačkomOpatija kao aranžer-dekorater.Na moju sreću, radila samu vrijeme kada smo imali punoveću slobodu likovnog izražavanjai nismo robovali brandovima,kao što je to danas. Posebno jeizazovno bilo raditi u doba božićno-novogodišnjihblagdanakada je u kratko vrijeme trebalomnogo uraditi, ali sve to uz potpunuumjetničku slobodu zbogkoje smo zaista uživali u onomešto radimo. U lijepom mi je sjećanjuostalo i praćenje izmjenagodišnjih doba, a sve kroz izlogetrgovina koji nisu bili bezličniodraz pojedine marke, već pravaumjetnička djela. Kreativnim seradom, dakle, bavim cijeli život, abaš povratak slikarstvu zbio se uposljednjih šest godina. Dosta radim,a i brzo, s lakoćom i ljubavlju,bez opterećenja – to mi je pravaradost, pogotovo kada i u drugimabudim iste pozitivne emocijekoje unosim u svoja djela. Upravoto smatram osnovnim smislomumjetničkog izražavanja.- Koji su Vaši omiljeni motivi,odnosno tehnike?- Osim, naravno, barki, imalasam seriju sličica regata, opatijskipark, Istru, mrtvu prirodu – sveSlike Ede Mihovilić na Mandraću 2010.FOTO: N. TURINAFOTO: N. TURINAEda Mihovilićvezano za ovo podneblje. Naravno,nisu mi strani niti drugi motivipoput lutaka kojima sam se bavilajoš na Akademiji i voljela bih imse vratiti, ali i portreta koji me sveviše privlače. Najradije koristimkombiniranu tehniku. Ona podrazumijevakombinaciju crtežaugljenom, smeđim ili crnim, ondaakrila, kao i papira iz nekih novinaodnosno prospekata, ali koji sutako obrađeni da katkad uopćenisu prepoznatljivi kao papir. Toje možda najbolje vidljivo na ciklusu“Regate” koji je bio izloženu “Šporeru” u sklopu moje izložbe“Kolaž – kolač realnosti”. Vrlo samponosna na tu izložbu budući da,za izlaganje u našem umjetničkompaviljonu, kako autora takoi slike odabire posebna stručnakomisija. Činjenica da su odabralibaš mene predstavlja mi dodatnopriznanje za moj rad. Ovu samizložbu imala prilike postaviti iu Lovranu (Galerija “Laurus”), asada me očekuje sudjelovanje naEx Temporeu u Grožnjanu, te, nadamse, obzirom na pobjedu naMandraću, samostalna izložba uCrkvi Sv. Roka u Voloskom.- A gdje najradije stvarate?- U svojoj kući. Ljubav i smisaoza likovnu umjetnost naslijedilasam od roditelja, poglavitooca koji je bio pismoslikar. Stogasam svoj interijer uredila s punoljubavi i osjećaja za detalj, koristećinajrazličitije materijale i reciklirajućistvari u kojima bi nekividjeli jedino otpad. Posebno samponosna na svoje kreacije od školjaka,te stolić čija je baza odbačenakariola. Premda imam atelje,najradije stvaram tamo gdje senajbolje osjećam – u vlastitomdnevnom boravku, a tu mi je inajbolje osvjetljenje. Jednostavnosve razmaknem da bih dobiladodatni prostor i kreativni proceszapočinje. Trenutno sam moždanajviše usredotočena na slike, nonadam se da ću naći vremena i zajoš jednu moju ljubav – izradu torbica.Za početak možda jednomizložbom onoga što sam do sadaveć napravila na tome polju, a našto sam jako ponosna. Kasnije,uz zdravlje i podršku mojih najbližih– mogućnosti su praktičkineograničene, a baš to me dodatnoveseli i daje podstreka danastavim kročiti zacrtanim si putommnogoznačnog izražavanjau najrazličitijim aspektima onogaza što živim svim svojim bićem –likovne umjetnosti!31

FOTO: N. TURINAAtletska utrka “Trči i uživaj”4. atletska međunarodna utrka 18.400 metara i 3. atletska utrka građana na 6.000metara održana je u Opatiji povodom Dana grada u organizaciji Atletskog klubaMarathon 2006 iz Gornjeg Draganeca kraj Čazme, a pod pokroviteljstvom Grada Opatije i Primorsko-goranskežupanije, te mnogobrojnih sponzora. Po prvi put organiziran je i Baby maraton do 25m na kojem je nastupilo desetakmališana u pratnji roditelja. U utrci Lungomareom na 18,4 km pobijedio je Laszlo Toth iz Mađarske, a OpatijacIvan Marić-Blakić stigao je osmi, dok je na kraćoj dionici za građane pobijedio je Toni Diklić iz AK Liburnije,a Opatijci Ivica Krmek, Deni Balen, Sanjin Sušanj, Rene Raymond Gulin, Goran Pavlović, Marin Strižić, VladislavPlaković i Ivan Šćulac plasirali su se do petnaestog mjesta od 34 natjecatelja. U ženskoj kategoriji prva je stiglaTanja Gulić White iz Usa, a Opatijke Viena Balen i Vesna Marić Blekić zauzele su treće, odnosno, osmo mjesto.FOTO: N. TURINAPripreme za start regatePobjeda Robertu Matulji na IOM Opatija CupuPrvo mjesto na drugom izdanju IOM Opatija Cupa pripalo je domaćem jedriličaru članu JK Opatija Robertu Matulji,dok je treći bio, također Opatijac, Robert Grubiša. U dva dana na regatnom polju smještenom na opatijskommulu, po lošim vremenskim uvjetima, uz veliku vrućinu i malo vjetra, snage su odmjerila četrnaestorica kormilaraiz Izraela, Slovenije i Hrvatske u ukupno 13 regata. International One Metre (IOM) je međunarodna klasa radioupravljanihjedrilica, a daljinski se upravlja kormilom i jedrima. Jedriličari su na obali i koristeći radio-predajnikupravljaju kormilom i jedrima svojih jedrilica opremljenih radio prijemnikom da bi što prije odjedrili zadani kurs.Jedrilice su kao i sve druge pokretane samo vjetrom.Daskaši u Prelučkom zaljevuWindsurf regata Volosko Open 2011Član KJD “Zagreb” Marko Sekulić pobjednik je međunarodne regate Volosko Open za daskaše - windsurf kategorijaslalom održane 3. i 4. rujna na regatnim poljima uvale Preluk u organizaciji Društva sportova na moru Volosko.Regata se bodovala za Kup Hrvatske i Kup Voloskog, a nastupilo je 28 natjecatelja i jedna natjecateljica iz Italije,Slovenije i Hrvatske. Prvog natjecateljskog dana po tramontani od 15 do 20 čvorova odvoženi su kroz kvalifikacijeu dvije grupe jedan kompletan plov i pola drugoga, dok je drugog dana vjetar iznevjerio, no na sreću su većprvog dana ispunjeni svi uvjeti za pravovaljanost regate i postignuti su rezultati bili važeći za konačan plasman.Član DSNM Volosko Fernando Kirigin plasirao se na peto mjesto, a njegov klupski kolega Marko Makek zauzeo ješesto mjesto. Vedrana Brnčić iz DSNM Volosko natjecanje je završila kao 19-to plasirana.rujan 2011.32List OpatijaFOTO: N. TURINAOpatija domaćin Svjetskog prvenstva mladih u bridžuOpatija je od 21. do 30. kolovoza bila domaćin 2. Svjetskog bridž kongresa. Preko 250 igrača iz 124 zemlje iz čitavogsvijeta natjecalo se u dvoranama Grand hotela 4 opatijska cvijeta u organizaciji Svjetske bridge federacije,Hrvatskog bridge saveza i Bridge kluba Opatija. Naš grad postaje važna svjetska bridž destinacija, a dokaz tomeje treća godina zaredom kako se u Opatiji organiziraju velika međunarodna bridž natjecanja – 2009. Europskosveučilišno prvenstvo mladih, lani Europsko prvenstvo mladih u parovima, a ove godine Svjetsko prvenstvo mladih.Osim igrača i trenera u Opatiji su došli i brojni predstavnici nacionalnih bridž saveza i visokih funkcionaraSvjetske bridž federacije i Europske bridž lige kao i sam predsjednik Svjetske bridž federacije Gianarrigo Rona.Prvo mjesto osvojili su mladi Nizozemci.FOTO: N. TURINAKaratistica KK Volosko IvonaTubić i trener Fedor NalisUspjesi karatistica i karatistaČlanica Karate kluba Volosko Ivona Tubić osvojila je srebru medalju na 20. Prvenstvu Mediterana za kadete, juniorei mlađe seniore održanom 3. i 4. rujna u Bariju, a natjecala se u kategoriji U21 +60 kg. Prema riječima treneraFedora Nalisa, to je vrlo jak turnir na kojem je nastupilo preko 200 natjecatelja iz Albanije, Alžira, Bosne i Hercegovine,Francuske, Srbije, Hrvatske, Italije, Maroka, Makedonije, Turske i Tunisa. Na 11. Međunarodnom otvorenomprvenstvu Hrvatske održanom 10. rujna u Rijeci osvojila je zlatnu medalju u kategoriji mlađi seniori +60 kg. Njezinklupski kolega Zvonimir Živković također je osvojio zlato, i to u kategoriji kadeti do 76 kg, dok je junioru RokuJankoviću pripalo brončano odličje u kategoriji +76 kg. Karatistica KK Opatija Iva Magaš na Cro Openu je osvojilazlato u kategoriji seniorki +61, dok je Zoran Konevski iz KK Opatija bio srebrni kod seniora do 75 kg.FOTO: N. TURINARally privukao u Opatijuljubitelje brzinaca20. Rally riviera OpatijaOpatijci i njihovi mnogobrojni gosti uživali su 9. i 10. rujna u brzinskim ispitima jubilarnog 20. Rallya riviera Opatija.Servisno parkiralište bilo je smješteno u opatijskoj luci, dok su ceremonijalni start i cilj bili na Slatini. Održano je osambrzinskih ispita na tri dionice, Preluku, Učki i kod Ročkog polja. Ovaj rally je šesto ovogodišnje bodovno natjecanjeMeđunarodnog regionalnog prvenstva Hrvatske i Državnog prvenstva Hrvatske što ga raspisuje nacionalna automobilističkasportska asocijacija – Hrvatski auto i karting savez. Ujedno je i drugo bodovno natjecanje Prvenstva RegijeZapad HAKS-a što obuhvaća klubove s područja Istre, Kvarnera i Gorskog kotara. Natjecali su se naši poznati autoasevi Juraj Šebalj i Niko Pulić, kao i naši “domaći” automobilisti Igor Puž, Sebastian Ivšić, Tomas Hrvatin, Alen Peruč,Marinko Stanić, Marsel Katić, Paolo Petretić i Robert Grbac, a ukupno je sudjelovalo 48 vozača iz Hrvatske, Slovenije,Austrije, Srbije i BiH. Prvo mjesto pripalo je Juraju Šebalju i njegovom suvozaču Toniju Klincu iz AK Sljeme. Drugi jebio zagrebački automobilist Ivan Čibej sa suvozačem Sašom Bittermanom, članom AK Opatija mortorsporta. NikoPulić i Bruno Šantić utrku su završili na šestom mjestu. U sklopu manifestacije održano je nekoliko partija te izbor za miss rally.

Rođendanskafešta u listopaduPrije 15 godina, u listopadu 1996. godine, izašao je prvi broj lista Grada Opatije.Ove godine, dakle, obilježavamo 15. rođendan “Opatije”. Rođendanska proslavaodržat će se u petak, 28. listopada, kada ćemo u Umjetničkom paviljonuJuraj Šporer, u 18 sati, otvoriti izložbu “Maća i kamelija”, te se uz kraći kulturnozabavniprogram družiti s građanima. Stoga ovu obavijest uzmite i kao pozivnicuna proslavu. Očekujemo da će naši čitatelji rado s nama podijeliti sjećanja naput “Opatije” u proteklih petnaest godina.Tom ćemo prilikom promovirati i listopadski broj “Opatije” koji će biti posvećenovom jubileju i koji će biti ispunjen sadržajima o povijesti opatijskoggradskog glasila.NAGRADNA IGRAUovu našu rođendansku priču želimo uključiti i vas, dragi čitatelji, pa smo se stogaodlučili izazvati vas za sudjelovanje u maloj nagradnoj igri. Svi oni koji su sakupljali,spremali i čuvali sve brojeve lista «Opatija» u proteklih 15 godina, ili barem deset, mogunam se javiti na sljedeći način:- pismom (adresa: Redakcija lista «Opatija», Opatija, Ul. maršala Tita 3)- telefonom (broj (051) 701-322 interni 4141)- telefaksom (broj (051) 701-267)- E-mailom (adresa: opatija-list@ri.t-com.hr)Nakon vaših prijava, u kojima morate navesti i vaše ime i prezime, adresu i broj telefonaza kontakt, posjetit će vas naša novinarska ekipa koja će utvrditi ispunjavanje uvjeta iuvrstiti vas među potencijalne dobitnike nagrada. Nagrade će pripasti onima koji buduimali najviše sačuvanih brojeva «Opatije».jubilejiANKETNI LISTIĆ37Kako je svaka redakcija željna povratnih informacija od svojih čitatelja, iskoristit ćemo ovu priliku za mali anketni listić u kojeg možete unijetisvoja mišljenja, dojmove, prijedloge i zapažanja. Ispunjeni anketni listić nam možete poslati poštom na našu adresu (List “Opatija”, 51410 Opatija,Ulica maršala Tita 3), ili ga možete ubaciti u sandučić ispred Tržnice koji će za tu namjenu biti postavljen od 3. do 10. listopada ove godine.1. List “Opatija”A) dobivam: redovno, povremeno, nikadaB) čitam: redovno, povremeno, nikada2. List “Opatija” bi trebao izlaziti:A) kao i do sada (10 puta godišnje)B) češće nego dosadC) rjeđe nego dosad3. List “Opatija” me prvenstveno privuče:A) grafičkim dizajnomB) sadržajemC) ničim, uopće me ne zanima4. List “Opatija” me prvenstveno:A) informiraB) zabavi i razonodiC) razljuti, jer nema ničeg zanimljivog5. Od stalnih rubrika, najdraže su mi:6. U listu bi trebalo biti više tema o:7. Vaši dojmovi, prijedlozi, sugestije:Hvala na suradnji

maticni ured OpatijaOpatijski “Zoraši” naslavonskom vjenčanjuMarija Batinić rodom iz Vukovara2003. godine u Rijeku jedošla na studij za višeg fizioterapeuta,a Marko Rukavina izTrnjanskih kuta u blizini SlavonskogBroda, na Stručni studijsestrinstva.- Poznavali smo se, ali samoonako u prolazu, pozdraviš iideš dalje, otkriva nam Marija.Međutim, sudbina je odlučila,kako to i inače biva, uzeti stvaru svoje ruke.- Te 2007. godine u srpnju Markoje morao doći u Rijeku polagatiispit, ali nije imao gdjeprespavati pa me naš zajedničkiprijatelj zamolio da ga primimna spavanje u svoj stan. ReklaPiše Kristina Staničićsam „može“ i zahvaljujući tomepostali smo dobri prijatelji.Samo prijatelji, kroz smijeh namotkriva Marija. - Ipak, u ožujkuiduće godine, prijateljstvo sepretvorilo u nešto više, a naša jeljubav 26. kolovoza ove godineu Širokom Polju (nedaleko Đakova)okrunjena brakom.Marko i Marija dvije i pol sugodine članovi Folklornog ansamblaZora i svoj su dan odlučilipodijeliti i sa “Zorašima”koji su ih iznenadili dolaskom uuistinu velikom broju. Međutim,25 rasplesanih Opatijki i Opatijacaipak i nije tako veliki brojuzme li se u obzir da su Marijai Marko imali pravo slavonskovjenčanje s više od 300 svatovai tamburaškim sastavom kojije održavao veselu atmosferu idobro raspoloženje. Pravo iznenađenje”Zoraši” su priredili otplesavšiplesove Like odakle suMarkovi roditelji podrijetlom, aplesu su se pridružili, naravno,i mladenci. Šlag na torti bilaje pjesma Olivera Dragojevića“Anđele moj” koju su mladencimaobučene u mornarske majiceotpjevale “Zorašice.”- Ne prođe dan, a da ne pjevušimotu pjesmu, priznali su nammladenci, zaključivši naš razgovoropaskom da je oduševljenje“zoraškim” iznenađenjima teškoopisati riječima.rujan 2011.38List OpatijaVJENČANI: 2. srpnja: Stella Gulan i Dragan Lutz, Adriana Kranjac i Damir Mišković; 9. srpnja: Sabina Zahirović i Oliver Travaš,Marina Rukavina i Eduard Nöthig, Maja Suzanić i Luka Ivančić, Vanja Pilepić i Mirsad Arslan, Andrea Simović i Nikola Ibrišimović,Marija Stapić i Kristian Tomić; 15. srpnja: Dijana Jurjević i Kristijan Zetović; 16. srpnja: Ivana Brkljačić i Ivan Davčevski, Jelena Valići Gordan Grabar, Snježana Zdeličan i Velimir Vasilić, Barbara Dugić i Ivan Jukić; 21. srpnja: Maja Obrovac i Gordan Glišić; 23. srpnja:Ivana Liješnić i Tomislav Vrljić, Bernarda Žuliček i Luis Eduardo Narvas Rodrigez, Sandra Stojković i Alen Bošković, AdrianaNikšić i Dejan Bakić, Maja Radman i Marin Zdrilić, Valerija Baričević i Goran Frković, Jasmina Puljić i Niki Zekić, Iris Lukašić i Alen Josipović; 29.srpnja: Mirjana Spaskova Garičeva i Marko Košuljandić; 30 srpnja: Ljubica Ilievska i Ivica Radošević, Vesna Belan i Igor Grgić, Andrea Modrić iMiroslav Tomaić; 6. kolovoza: Bojana Krulić i Aljoša Vasiljev, Kristina Štula i Hrvoje Brzić, Tina Mikša i Nikica Brusić, Marina Popović i Ivan Škeva;12. kolovoza: Ivana Sanković i Igor Eterović; 17. kolovoza: Santina Pintar i Branko Galić; 19. kolovoza: Danijela Gardašević i Lari Faraguna; 20.kolovoza: Kristina Jardas i Zoran Maričić, Iveta Penkova Kozovska i Ive Žunić, Mirela Marković i Denis Peleš; 27. kolovoza: Mirsada Alibegić iBožidar Hrustić, Željka Frančić i Asmir Brkić, Vlasta Hribar i Boris Barković, Sanja Crljen i Miloš Mrvoš, Bojana Zeljković i Igor Ausilio; 3. rujna:Romina Komen i Dalibor Šušnjar, Natalija Blaženić i Silvio Gržin, Ines Rujak i Darko Habijanec te Slađana Jevtić i Damjan GrbacUMRLI: (od 28. lipnja do 3. rujna): Ferenc Čifčak (88), Ivan Žigulić (74), Gordana Šprajcer (65), Marijan Biagini (61), Milutin Majkić (80),Franica Tomičić rođ. Blasotti (89), Đurđica Pastoričić rođ. Stanić (84), Biserka Mikuličić rođ. Depauli (90), Marija Grabar rođ. Milohanić(80), Ana Vukušić rođ. Biondić (66), Alojz Simončić (73), Marija Valentin rođ. Dešković (90), Ivanka Mrak rođ. Jakotić (90), Milan OldrichSolnar (64), Viktoria Markušić rođ. Zeleny (97), Darinka Delić rođ. Beltram (93), Aleks Pošćić (90), Josip Hader (84), Stevo Miletić (86),Marija Matas (73)Ražanjuz staru cestuPutuje i piše Svetlana MilohnićZbog velikih ljetnih gužvi na autocestiZagreb-Rijeka, odlučila samkrenuti takozvanom “starom cestom”prema Rijeci. Iznenađujućekoliko je ugostiteljskih objekataduž ceste zatvoreno, vjerojatnozbog slabog prometa. Odlučilasam se osvježiti i okrijepiti dobrimručkom u Zdihovu, smještenomna granici Karlovačke i Primorsko–goranskežupanije ili, kakose negdje navodi, prvim naseljempri ulasku u Gorski kotar. Već prisamom dolasku tik uz parkirališteugostiteljskog obrta Mali Raj vrtese 5-6 janjčića na ražnju. Odličanizbor za ručak!Mali Raj raspolaže lijepom natkrivenomterasom sa cvijećem nakojoj sam se ugodno smjestila. Popreporuci osoblja naručila samgoveđu juhu sa finim domaćimrezancima koja je bila svježe pripremljenai jako dobra (cijena 10kuna). Nakon toga stigla je netomispečena janjetina sa ražnja (cije-na po kilogramu 200kuna) koja se topila uustima i imala odličanokus. Pekarski krumpir(jedna porcija je 15kuna) koji je došao sajanjetinom bio je nažalosthladan i zbogtoga vrlo neukusan.Kako uz janjetinu nismodobili mladi luk,zatražila sam da namga donesu, ali ostalasam malo razočaranakada sam na računuvidjela da su ga posebnozaračunali (1/2 porcije 7,50kuna). Za desert sam isprobaladomaću štrudlu od šljiva (komadpo cijeni od 15 kuna) koja je bilajoš topla i vrlo ukusna.Osoblje je ljubazno i trude se okogastro izletgosta, a prepoznali su to i brojnidomaći, ali i strani turisti koji supopunili terasu. Nakon svega samzaključila da zbog dobre janjetines ražnja vrijedi krenuti “zaboravljenomstarom cestom”.

Čelične lejdiOpatijePiše Dražen TurinaOni ki me boje poznaju znajuda ću vavek raje delat vaekipe ili kako se to modernoreče na projekte va ken će misuradnik bit ženska nego muški.Kad boje razmislin, ni jeno važnejedelo se ne more ni storitbez prave suradnice, a još će seispast i boje ako je ženska kapo.Istina i Boh, nisu ni muški za ćahitit al’ zada sakega automehaničarail’ zidara stoji baren jenašesna knjigovođa ili baren ženaza ku je tisiti oženjen. Znaš času muški, oni će sako malo reć:«Ja, ja, dobro je! Nemojmo sadkomplikat! Storimo to pa ‘remona maredu. » Ženske ne. Pravašefica neće jist ni pit dok se nebude jušto onako kako j’ zamislelana početke. A drugo čanjin se mora priznat je strpjenjei još najvažneje ča su vavek parećanečoveka razumet.Ne bite vi sada čitali ovistu kolumnuda urednica Lista Opatijani naša Mirjana Rončević ka meje sega jutra zvala i rekla kakomalo kasnin ali ča je tu je i jošpar praveh besed, pa je onputa(brižna) malo naslišala kako seskužujen (ča sakemu artistu rabikot kruh), tu i tamo me malo joški put i pohvali (to j’ isto suhozlato) i sada ti budi prasac panemoj storit delo! Moraš – ćešnećeš- i ne samo storit već i datse od sebe. Muški bi počel zajenozijat pa onda zazijan i ja paod tega pride ča pride.Va našen grade ima stvarno jakopuno ženskeh za pet i to nan jevela sreća. Znan da ova kolumnamalo «diši» kot da j’ osan marčaal’ baš san o sen ten mislel maloovi dani kad smo delali raznemanifestacije. Neka mi ne zameregracke batice, ma rečimoja se vavek najprvo za se javinnašemi šinjorami pa ako mi onereču da je to ča san namislel šegavo- ‘ren daje. Niman sada tutoliko karti da ih se nabrojin, al’rečimo kad neki projekt delaš znašun Rajnun je se pod takovunkontrolun da bi ju neki drugi namojen meste tužil za onaj popularnimobing.Inače ne znan baš «ni ka je urani ki je dan», al’ kad se dela ondavolin bit «na kratken špage» iuživan. Lahko je i lepo delat i zDarinkun, Zlatun i Lorenun z Festivala,z Helenun i z Olgicun zGrada a ča se tiče Ane BrumnjakIličić z iste zgradi to ni ni za govorit.Tista te ne drži na «kratkenšpage» nego za uho. Sad kadsmo skupa delali ove «Večeri vaPortiće», aš je Lungomare doživelosto let, nisan mogal niš pogrešitni da san otel! Sako jutromi je govorila na telefon: «Si storilovo? Si storil ono? Pišeš ča tigovorin?» Za ponemet!Par puti san njin semi skupa rekal– «Stavit ću vas va novine.»– i eko! Ženske se znaju lahkostavit i skupa pa njin se tako natihen mire «prištekala» i Rajka(ča j’ delala va knjižare) a sada vaPortiće deli one karte za izleti zvaporićen. Ona je postala njihovašpija ali i moj veli suradnik ašnismo imeli dosta soldi za reklamu.Rekal san pred malo jenemuz Grada da bi bilo dobro organiziratnagradu «Čelična lejdiOpatije» pa da sako leto jena odnjih dobije kakvu plaketu za nazid. Se njih već dugo let poznanpa mi je vavek i ćaro ča me čekaali pred sam kraj leta pripala mije čast da (finalmente) storinnastup na 5. Učkarsken samje.Tamo je glavna Suzi Petričić.Znan ja nju još od školi. Vavekje bila fotogenična i popularna.Igrala je rukomet za ponemet,ali nismo baš neš surađivali (jasan čak bil i na produžnoj z tjelesnega).A ča je tista munjenaza delo, to da se ne govori. Kadsan pred dosta vremena čul daje postala «ravnateljica Učki» komentiralsan: «Neka, lepa je. To jedobro za prežencu, a more i zetbalu sobun pa zbijat zeci! Ženskava šume? Smešno!» Ča jeona storila od te Učki! Ako otejetebesplatan tečaj iz promocijei marketinga samo pitajte Suziza Park prirode Učka! Kao prvoda bin uopće smel nastupat naUčke moral san sest š njun vadžip i obać saki kantunić tegaparka i pročitat desetak brošurike je izdala va svojen mandate.Sedan dan pokle imel san test zpoznavanja Učki na ken san komaćpasal.Dok smo se pejali od kućice dokućice va keh se prodavaju suveniri(strogo domaće proizvodnjei dizajna) nisu joj se javljali samojudi ki tamo delaju već i blaga!Pride divi prasac i govori:«Ravnateljice Suzi, prasac StankoVan se javja na raport. Čeravečer smo roktali do pol noći ihitali z kljovami zemju va zrak!».Suzi prascu: «Dobro Stanko,samo ne pozabi da od 01. 10.smete roktat samo do 11 večerpofin ovac! Sad se moreš vrnutva krdo».Malo za ten pride zec: «Suzi, komandantdruge zečje pukovnijeDanko javja se na raport.».Brižan jušto da će neš reć kad jeSuzi počela zijat: «Čuj me Danko,opet su tvoji glodali koru naoneh dreveh kade san zabranila!».Danko: «Nismo mi, to su vjeverice!».Suzi: «Danko, dosta! I reči puhuStanislavu da mi se javi. Moramose dogovorit ki će delat igračkeza Djeda Mraza ča ga organiziramona Poklone!».Ja gjedan i ne verujen.39Stranica od Šajeti

Josipović u OpatijiPredsjednik RH Ivo Josipović posjetio je Opatiju 12. rujna i sa svojim domaćinima prošetao obalnomšetnicom, stogodišnjim Lungomareom, te razgledao izložbu “Chawan – plemenita šalica čaja”u Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer. U društvu s predsjednikom Josipovićem bili su i župan ZlatkoKomadina te riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koje je srdačno dočekao opatijski gradonačelnikIvo Dujmić. Ugodnu, iako kratku, šetnju Opatijom tog sunčanog i toplog rujanskog dana, domaćinisu iskoristili za razmjenu informacija sa predsjednikom s kojim opatijski čelnici imaju izuzetno dobrusuradnju i uvijek nailaze na razumijevanje.(M. R.)