Svbok SBK slut-ori

Švedskadžepni vodičČinjenice, korisna obavještenjai savjeti novim građanimaIntegrationsverket

Švedskadžepni vodičČinjenice, korisna obavještenjai savjeti novim građanima

Švedska džepni vodičGLAVNI AUTORI: Ingela Björck, Bulle DavidssonOSTALI AUTORI: Jolin Boldt, Mark Olson, Göran Rosenberg,Jasenko Selimović, Hanna WallensteenVOĐA PROJEKTA: Ingela DahlinSEKRETAR PROJEKTA: Nenad DuborijaUREDNIČKO VIJEĆE: Ingela Dahlin, Nenad Duborija, Britta Linebäck,Mark Olson, Anna-Sofia QuenselREFERENTNA GRUPA: Anne-Marie Egerö, Åsa Gredebäck, Eva Norinder,Ali Rashid, Wiwi SamuelssonŠTAMPARIJA:Berlings Skogs AB, TrelleborgIZDAVAČ: Integrationsverket, Norrköping 2003DIZAJN I ORIGINALNAPROIZVODNJA:PREVOD:FOTOGRAFIJA NAOMOTU KNJIGE:REVIDIRANO IZDANJE 2003:VOĐA PROJEKTA:UREDNIČKO VIJEĆE:UREDNICI:Forma Viva, LinköpingEqvator ABHåkan Sandbring, Pressens BildNenad DuborijaNenad Duborija, Anna-Sofia Quensel, Britta Linebäck,Mark OlsonBritta Linebäck, Mark OlsonVeliko hvala Zavodu za sudove, Zavodu za migraciju, Ombudsmanu protivetničke diskriminaciji, Državnom zavodu za socijalno osiguranje, Državnom poreskomzavodu, Zavodu za školstvo kao i Državnom zavodu za izgradnju i održavanje puteva zadragocjene savjete u vezi sadržaja ove knjige.Odgovornost za činjenice u sadržaju knjige ostaje na uredništvu i Zavodu za integraciju.ISBN 91-89609-19-0

ČitaocuDobro došli u Švedsku. U našem društvu svi trebajuimati ista prava i iste mogućnosti. To važi i za vas.Da bi novi građani, poput vas, stvarno imali šansu dado kraja iskoriste svoje mogućnosti, potrebne su imdobre i korisne informacije. Džepni vodič daje brzeodgovore iz svih oblasti, od škole, radnog života i porezapa do isto rije države.Riječi markirane plavom bojom, su pojmovi koji su korisni dase znaju. Plave riječi sa zvjezdicom *, su definisane uz tekst.Nadamo se da će ove stranice učiniti vaš put otkrivanjaŠved ske lakšim – a možda i zanimljivijim. Ova knjiga jenaš dar svima vama koji ste dobili stalnu dozvoluboravka u Švedskoj.Činjenice u knjizi opisuju prilike kakve su bile u vrije meizdavanja knjige, u ljeto 2003. godine. S vremenomodređene informacije više neće biti aktuelne. Iz tograzlo ga objavljujemo švedsko izdanje knjige u digital -nom obliku na web stranici Zavoda za integraciju:www. integrationsverket.seDigitalno izdanje knjige se redovno ažurira.

Švedska džepni vodičSadržaj7 Nova zemlja Uvod12 Ukratko o Švedskoj Priroda, klima i stanovništvo17 Istorija zemlje Kratka tura čitanja od ledenog do sadašnjeg doba29 Raspravljati, glasati, odlučivati Ovako se upravlja državom Švedskom43 Ovako mi obično radimo… Tradicije i popularni običaji u Švedskoj danas61 Mi koji već živimo ovdje Krivudav put ka zajedništvu63 Opština donosi odluke i pruža usluge u vašem neposrednom okruženju70 Karte75 Prvo vrijeme u Švedskoj Novi početak u novoj zemlji81 Naći dobar stan Unajmiti stan. Kupiti stan ili kuću.90 Mi koji već živimo ovdje Peglanje ljudskog dostojanstva92 Naći dobar posao Tržište rada u Švedskoj107 Koliko košta? O novcu i svakodnevnoj ekonomiji126 Mi koji već živimo ovdje Kišobran128 Naši najbliži Živjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbina142 Sigurno mjesto za djecu Dječji vrtići, otvorene predškolske ustanove iustanove za produženi boravak148 Škola za sve Osnovna i srednja škola161 Naučiti više Narodni univerziteti i fakulteti170 Pod stare dane Podrška i usluge da bi se prebrodila svakodnevnica176 Biti živ i zdrav Razni oblici zdravstvene zaštite i podrške200 Crkve i vjera Mjesto religija u Švedskoj danas209 Zakon i pravda Ovako Švedska pokušava dijeliti pravdu219 Usred saobraćaja Voziti auto na švedskim putevima. Šta je za to potrebno?225 ”Šta radiš u slobodno vrijeme”Obično pitanje sa mnogo zanimljivih odgovora235 Dozvola boravka i državljanstvoPropisi o privremenom i stalnom boravku u Švedskoj244 Mi koji već živimo ovdje Sram i sučovječnost247 Novi početak u Švedskoj Introdukcija za useljenike koji su tek stigli u Švedsku250 Vjerske zajednice u Švedskoj Popis adresa252 Zemaljske etničke organizacije u Švedskoj257 Ako se dogodi nesreća Brojevi telefona u kriznim situacijama258 Indeks

Švedska džepni vodič 7Prvi put našvedskom tlu.Porodica saKosova, u SaveznojRepubliciJugo slavije, stiže uKarlskronu u nadiza novim, mirnijimživotom u Švedskoj.Fotografija: Torbjörn Andersson / PRESSENS BILDNova zemljaUvodDo prije neke decenije Švedska je bila zajednica koja jepola zila od toga da su svi njeni stanovnici jednaki. Da svigovo re istim jezikom, imaju istu istoriju, istu vjero ispovijest,iste tradicije i odprilike ista shvatanja o tome kakodobro dru štvo treba izgledati.Moguće je da se ta jednakost činila jačom nego što je ustva ri bio slučaj. Regionalne i kulturne razlike u Švedskoj,u periodu koji je prethodio modernom dobu, bile su ve like,kao i razlike između različitih društvenih klasa, a i razlikeizmeđu domaćih građana i došljaka. Čak i u čvrstom jedin-Nova zemlja– uvod

8Švedska džepni vodičstvu nacionalnog narodnog doma bilo je onih koji su biliviše jednaki od drugih. A time i onih koji su se, na manjeili više okru tan način, morali ili prilagoditi zajednici ili bitiis ti snuti iz nje; a to su bili skitnice, Sami, cigani, homo seksualci,Jevreji, biološki manje vrijedne oso be, osobe kojesu odstupali od normalnog ponašanja u društvu kao i mentalno retardirane osobe.Otvaranje spoljnih i unutrašnjih granicaDanas smo bolno svjesni toga da smo tada izabrali pogrešanput, da se san o društvu koje se zasniva na ide jamao jednakosti svih ljudi lako može pretvoriti u košmar.Danas mnogo jasnije uviđamo osobitost i različitost svakogpojedinca. Razlog tome nije samo činjenica da je ve likibroj ljudi iz različitih kultura došao ovamo i da su ti ljudipostali naši susjedi, nego i činjenica da je cjelokupnanaša kultura postala više individualizovana. To što nasrazlikuje jednog od drugog je postalo isto toliko značajnoi bitno kao i ono što nas ujedinjuje. Svi mi želimo ”uraditinešto na svoju ruku”, t.j. oblikovati svoj život kako samihoćemo, pronalaziti zajednice koje nama odgovaraju, bitibaš onoliko različiti koliko u stvari smatramo da i jesmo.Granica između domaćeg i stranog se više ne zav ršava nanajbližoj pasoškoj kontroli – nego među nama samim.Raznolikost postaje svakodnevnicaNeko vrijeme činilo nam se prirodno da govorimo o Šveđanimai useljenicima, ili o društvu većine i njegovim manjinama,ili o multikulturi i šved skoj kulturi. Danas smoshvatili da raznolikost i različitost ostaju tu zauvijek. Sa daje Švedska ”druš tvena zajednica koja se zasniva na raznolikostiu društvu”, društvo u kome ”opšta politika na potpunodrugačiji način nego do sada (mora da) polazi od iod ra žava etničku i kulturnu raznolikost koja postoji udruštvu”. (Švedska, budućnost i raznolikost – od usel je-Nova zemlja– uvod

Švedska džepni vodič 9Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILDAli je nekoradoznao!Grupa živahnihdječaka na izletuu jednom odnajmaštovitijihmuzeja Švedske– Tom TitsExperiment uSödertäljeu.Raznolikost ostajetu zauvijek.ničke polike do politike integracije, prijedlog švedskevlade 1997/98:16).Može biti da je ovo očito. Demokratsko društvo treba bitiodražavanje sastava i javnog mnijenja svojih gra đana, zarne? Ako se građani mijenjaju, mijenja se vje ro vatno i politika.Progresivna obavezaAli, ustvari nije toliko očito. Činjenica da se etnički ikulturni sastav švedskog stanovništva mijenja, ne zna čida će se ta promjena pošto poto odraziti i na društ venouređenje Švedske. Društvo koje se zasniva na etničkoj ikulturnoj raznolikosti predstavlja, u stva ri, progresivnuobavezu za državu poput Švedske, za p ra vo za sve demokratijekoje su, manje ili više neizrečeno, izgradili svojuzajednicu blagostanja na osnovu predstave o istorij skoj ikulturnoj uzajamnoj pripadnosti. A da su pri tome, manjeNova zemlja– uvod

10Švedska džepni vodičili više neizrečeno, postavljali zahtjeve o kulturnom prilagođavanjui kulturnoj podudarnosti.Demokratija koja želi zasnivati svoju zajednicu na predstavamao ljudskim razlikama i kulturnoj raz nolikosti, nemože postavljati iste zahtjeve. Takva demokratija ne možepolaziti od nepisane etničke i kulturne uzajamne pripadnostikao osnove solidarnosti u društvu. Takva de mo -kratija ne može polaziti niti od toga da građani imaju približnoslična shvatanja kao i preferencije.Umjesto toga, takva demokratija treba nastojati u svo jimpokušajima da spoji kulturno osobita shva tan ja sa društveniminstitucijama koje nemaju veće razumijevanje premadrugim kulturama, kao i razlike pro uz rokovane kulturnimrazlikama sa pravdom ko ja prevazilazi kulturnerazlike. Ona mora uspjeti u tome da se riješi zablude daje razno likost prolazna neprijatnost. Mora uspjeti u tomeda kod većine gra đana stvori predstavu da različitost iraznolikost predstavljaju trajno stanje koje uglavnom obogaćuje.Početi – jedina alternativaPostoje ljudi koji tvrde da je nemoguće stvoriti takvu vrstudemokratije iz razloga što čovjek po prirodi bježi od togašto mu je strano i kod prve krize koja naiđe traži utočištekod onog što mu je dobro poznato. Postoje i ljudi koji tvrdeda čovjeka, isto toliko prirodno, mami i stimuliše susretsa drugim kulturama i drugim načinom života, a da se demokratijadanas nalazi pred istorijskim mogućnostima ane pred nerješivim problemom.U svakom slučaju nikako se ne možemo odreći etničke ikulturne raznolikosti u našem društvu. Na isti način se nemožemo odreći ni života sa sve otvorenijim granicama,sve bržim komunikacijama i sve češćim kontaktima međuljudima širom svijeta.Nova zemlja– uvod

Švedska džepni vodič 11Djeca izbjeglicaiz Iraka igraju”bandy” u dvorištuu Lyckseleu,naselju u sjevernojŠvedskoj. Brzeakcije i novi načinidruženja.Fotografija: Mikael Lundgren / PRESSENS BILDTi koji se danas zalažu za društvo izgrađeno na et ničkoj ikulturnoj jednakosti, zalažu se za društvo koje ne postojii koje se može stvoriti isključivo kršenjem osnovnih demokratskihprava i sloboda.To ne znači da će se demokratija koja se zasniva na etni čkoji kulturnoj raznolikosti moći stvoriti preko no ći. Ali to istotako znači da nam ne preostaje nijedna druga alternativaosim da počnemo.Iz toga će izrasti nova Švedska, nova zemlja. Na isti na činkao što je i prije sto godina u Švedskoj izrasla nova zemlja.I na isti način kao i tada, od nas samih zavisi da li će ovanova zemlja biti zemlja u kojoj je dobro živjeti.Göran Rosenbergpisac i diskutant o društvenim pitanjimaNova zemlja– uvod

12Švedska jenesrazmjernonaseljena. Većinastanovnika živina jugu a manjibroj u sjevernimdijelovima gdješume i brda,planine i rijekedominirajupejzažem.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAUkratko o ŠvedskojPriroda, klima i stanovništvoPo svojoj površini Švedska je četvrta najveća zemlja u Evropi. Onaje 500 kilometara široka i 1600 kilometara dugačka od sjevera dojuga, a njena površina je 450 000 kvadratnih kilometara. Međutim,stanovništvo nije mnogobrojno, samo nešto manje od 9 milionastanovnika. Većina stanovništva živi u južnom dijelu zemlje, dokmnogi dijelovi sjeverne Švedske u potpunosti su nenaseljeni.Ukratko oŠvedskoj

Švedska džepni vodič 13Glavni grad Švedske je Štokholm, koji je takođe i najvećigrad zemlje. U štokholmskom regionu živi preko 1,5 milionaljudi. Drugi grad po veličini je Geteborg a zatim sli jedeMalmö, Uppsala i Linköping.S obzirom da je Švedska izdužena zemlja, kako prirodatako i klima se razlikuju u različitim dijelovima zemlje.Obrađeno zemljište, koje pokriva manje od jedne dese ti necijelokupne površine zemlje, se uglavnom nalazi na ju gu.U unutrašnjosti na sjeveru Švedske ima puno šuma ivelikih planinskih predjela –”fjäll” – na granici prema Norveškoj.Tamo ima takođe puno snijega u toku zime. Kli mana morskoj obali sjevernog dijela Šved ske, Norr landa, nerazlikuje se međutim mnogo od klime u južnijim predjelimazemlje.Obala i otociŠvedska ima dugačku obalu a na nekim mjestima i velikibroj otoka. U Štokholmskom arhi pelagu ima, na pri mjer,25 000 otoka. Dva otoka u južnom Baltičkom moru suvrlo velika, naime Öland i Gotland.U zemlji postoje takođe i velike šume i mnogo vodotoka.Ima čitavih 100 000 jezera. Najveća jezera su Vänern,Vättern i Mälaren.Priroda oko četiri od najvećih rijeka na sjeveru Švedskeje zaštićena. To znači da se vodopadi tih rijeka ne smijuuništavati izgradnjom hidroelektrana, kraftverk*. Međutimna više drugih rijeka na sjeveru izgrađene su hidroelektranekoje proizvode veliku količinu električneenergije. Radi dobijanja energije, Švedska takođe koristinuklearnu energiju, kärnkraft*, kao i naftu i ugalj koji seuvoze iz drugih zemalja. Korišćenje nuklearne energije ćese međutim postepeno smanjivati da bi s vremenom sasvimprestalo, prema odluci švedskog parlamenta.kraftverk: fabrikekoje proizvodeelektričnuenergiju od uglja,nafte ili drugihenergetskihsirovina.kärnkraft:električna energijakoja se dobijaraspadom atoma.Ukratko oŠvedskoj

14Švedska džepni vodičDvije trećinesvih zaposlenihu Švedskoj radeu privatnimpreduzećima.Jedna trećinaje zaposlena ujavnom sektoru,to jest djelatnostikoja se finansiraporeskimsredstvima.Demokratija saslo bodnimizborimaOtprilike petina zvihzaposlenih u Švedskojradi u industriji. Is totoliki broj ljudi radiu zdravstvu i društvenojbrizi, omsorg*,u trgovini, komunikacijamakao i uslužnomsektoru.Skoro dvije trećinesvih zaposlenih radi u većim ili manjim privatnim preduzećima.Više od jedne trećine radi u oblasti koja se običnonaziva javni sektor, offentliga sektorn. Ovaj sek tor obuhvata svešto se finansira poreskim sredstvima, na primjer škole,zdravstvo, društvena briga o starima, policija, održavanje čiomsorg:brinuti seo na primjer djecii starima.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAPrije 100 godina gvožđei drvo su bili najznačajnijaizvoznaro ba ze mlje. Još uvijeksačinjavaju dioizvo za, ali sada jeindu strijska roba poputautomobila, mašina,mobilnih telefonai lijekova značajnija. Dan as su velikemeđu na rodnekom panije vlasnicimno gih šved skih industrijskih pre du zeća.Ukratko oŠvedskoj

Švedska džepni vodič 15stoće, renhållning* kao i izgradnja puteva. U Švedskoj javnisektor je veći nego u drugim zemljama.Švedska je demokratija u značenju da državom upravljaparlament izabran na slobodnim opštim izborima. Švedskaje takođe i kraljevstvo, ali kralj danas nema nikakvustvarnu vlast. Više o tome naći ćete u poglavlju Demo kratija.Od 1995. godine Švedska je član EU, Evropske Unije.Veliki broj švedskih propisa morao je da se prilagodi propisimaEU, između ostalog propisi o carini i graničnoj kontroli.Švedska je takođe član UN, Uje dinjenih Nacija.Područje gdje su locirani Švedska i njene susjedne zemljeNorveška i Danska zove se Skandinavija. Po nekad u Skandinavijuse ubraja i Finska. Izraz ”Nor den” obuhvata svihpet nordijskih zemalja: Švedsku, Nor vešku, Dansku, Finskui Island.renhållning: brinutise o smeću.Manjine u ŠvedskojSami su manjinski narod na sjeveru Švedske koji imasvoju kulturu i svoj sopstveni jezik. Mnogi smatraju dasu Sami narod koji se prvo doselio u Norrland. U najsjevernijemdijelu Norrlanda uvijek je živjelo i dosta Finaca,kao i u drugim dijelovima srednje Švedske.Drugi narodi su se useljavali u Švedsku u toku određenihperioda, počev od srednjeg vijeka i nadalje: na primjernjemački trgovci, belgijski kovači, engleski brodograditelji.Sredinom 20. vijeka veliki broj ljudi je takođe došao izjužne Evrope da radi u švedskoj industriji, koja je u to vrijemeimala potrebu za radnom snagom. Počev od sre dine1970-ih godina došao je veliki broj izbjeglica, izbjeglih odratova i političkog progona.Danas više od milion ljudi, više od svakog desetog stanovnikaŠvedske, rođeno je u inostranstvu. Od onih kojisu rođeni u inostranstvu otprilike jedna trećina je iz nor-Ukratko oŠvedskoj

16Švedska džepni vodičdijskih zemalja, jedna trećina iz ostalih dijelova Evro pe ajedna trećina iz zemalja izvan Evrope. Više od polo vinesvih onih koji su rođeni u inostranstvu steklo je švedskodržav ljanstvo.Skoro svaki petiNajčešća zemlja porijekla onih koji su rođeni u inostrans -tvu je Finska. Skoro 200 000 ljudi u Švedskoj rođeno je uFinskoj. Zatim su najčešće zemlje porijekla po redu Srbijai Crna Gora (bivša Jugoslavija), Iran, Bosna i Her cegovina,Norveška, Poljska, Njemačka, Danska kao i Tur ska. Akose samo uzme grupa izbjeglica koja je dobila dozvole boravka,najčešće regioni porijekla u toku zadnje decenijesu Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Irak i Somalija.Ima takođe ca 700 000 lica koja su rođena u Švedskoj, alikoja imaju najmanje jednog roditelja rođenog u ino stranstvu.Sve u svemu ovo znači da skoro svaki peti gra đa ninŠvedske je stranog porijekla.DOBRO DA SE ZNA:• Švedski Institut - SI (Svenska Institutet), tel. 08-453 78 00ili www.si.se, ima 70-ak brošura o švedskom filmu,švedskim kraljevskim porodicama, spoljnjoj politiciŠvedske i dr. Ove brošure se mogu naručiti direktno odslužbe za rad sa strankama SI ili skinuti sa Interneta.Mnoge su prevedene na više jezika, između ostalog i naistočnoevropske jezike. Počev od 2004. godine serijainformativnih listova SI će se izdavati isključivo uelektronskom obliku radi skidanja preko Interneta.Ukratko oŠvedskoj

17Slike uklesane ustijenu, nedavnoispunjene crvenombojom, kodHimmelstalundau Norrköpingu,Östergötland.Lijepe poruke izdavnih vremena.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAIstorija zemljeKratka tura čitanja od ledenogdo sadašnjeg dobaViše hiljada godina Švedska je bila seljačko društvo. Razlika izmeđubogatih i siromašnih bila je vrlo velika. Tek sredinom 19. vijekadanašnja Švedska je počela obli kovati se. Sprovodili su se zemljišnereforme, industrijalizacija je krenula većom brzinom. Siromaštvoje još uvijek bilo veliko, a početkom 20. vijeka radnici su osnovalisindikate da bi se izborili za bolje radne uslove. Krajem 20. vijekaokolni svijet je imao veći uticaj na Šved sku nego ikad ranije.Ovdje možete čitati o razvoju države od praistorije do danas.Istorija

18Švedska džepni vodičJako davno, u toku ledenog doba, istiden, led je pokri vaočitavo područje koje sada čini Švedsku. Veliki ledeni pokrivačse širio preko sjevernog dijela Zemljine kugle, a počeose topiti tek prije otprilike 15 000 godina. Na nekim mjestimaledeni pokrivač je bio debljine čitava tri kilo metra.Kako se led topio tako biljke, životinje i ljudi su se doseljavalisa juga na područja koja su se oslobađala od leda. To subile manje grupe familija lovaca koje su živ jeli od lova, ribolova i skupljanja jestivih biljaka. Seljakali su se od mjestado mjesta. Kasnije, prije 5 000 do 6 000 godina, umjestolova lovci su počeli učiti kako se gaju biljke i uz gaju pitomeživ otinje. S vremenom lovci su se pretvorili u sta lnonastanjene seljake.Novi metali za oružje i alatVrijeme lovačkog i prvog seljačkog društva naziva sekameno doba, stenåldern, s obzirom da su ljudi kori stiliisključivo alatke od kamena i drveta. Kasnije, otpri like1500. godine prije Hrista, počeli su izrađivati i pred meteod bronze. Bronza je mješavina različitih metala, lako jeobradiva i može se oblikovati u sjekire, koplja, mačevekao i nakit. Zato se ovo doba naziva bronzanim dobom,bronsåldern.U to vrijeme skoro da nije bilo puteva, samo uskih sta za.Zato su ljudi više voljeli putovati brodovima po jezerima irijekama, kada je to bilo moguće. Bilo je trgovaca koji suputovali daleko sa svojom robom, od jednog dijela Evropedo drugog.Oko 500. godine prije Hrista ljudi u Švedskoj su naučili daprave gvožđe, koje je čvršće i trajnije od bronze. Izra đivalisu nove alatke, s kojim su mogli graditi bolje kuće iobrađivati veće površine zemlje. Ovo doba se naziva gvozde nim dobom, järnåldern.Istorija

Švedska džepni vodič 19Daleka putovanja vikingaVikinško doba, Vikingatiden,poznat je period u istorijiŠvedske. Trajao je otprili keod 800. do 1050. go di neposlije Hris ta. Vikinzi, vikingarna*,putovali su svojimvelikim brodovima premazapadu u Francusku, Englesku,na Island i Grenland,kao i prema istoku čak doCrnog i Kaspijskog mora,Istambula i Bagdada. Njihovaputo vanja su isto vremenobila i ratna i trgovačka.Ponekad su nasilno otimališto su htjeli, a ponekad sumijenjali krzna, kože i ratne zarobljenike za srebreni novackao i predmete od stakla i bronze.Krajem vikinškog doba pojavila se nova vjeroispovijest uŠvedskoj: hrišćanstvo. Do tada ljudi su vjerovali u drugabožanstva, koja se zvala Asi i nosila imena po put Odena,Tora i Freje.Hrišćanstvo se sporo širilo. Više od sto godina stara i novavjera su postojali jedna pored druge, ali s vremenomnova vjera je pobijedila i svuda je počela izgradnja crkvi.Istovremeno država je postajala sve ujedinjenija. Prestalesu dugotrajne borbe između moćnih porodica i izmeđuraznih dijelova zemlje, a Švedska je dobila jednog jedinogkralja koga je i crkva podržavala.Država je bila podjeljena na pokrajine a svaka pokrajinaje imala svoj sopstveni zakon. Iz početka zakoni su postojalisamo u usmenoj formi. Prvi pisani zakoni potiču iz13. vijeka. Nešto kasnije, u 14. vijeku, uki nuto je i kmet-Fotografija: Jan F Carlsson / PRESSENS BILDSlika je sa izložbe”Ratnici Birke” naotoku Björkö uUpplandu. Tamoje bilo lociranosrednjevjekovnotrgovačko mijestoBirka. Pronađenisu spomenici izdoba vikinga nasjevernom dijeluBjörköa.viking:nordijski ratniki trgovac, kojije jedrenjakomodlazio na dalekaputovanja.Istorija

20Švedska džepni vodičstvo. Do tada su postojali kmetovi – robovi koji su radili iliu poljoprivredi ili u kući i koji su se mogli prodavati poputkrava ili konja.Trgovina preko Baltičkog moraPeriod između vikinškog doba i početka 16. vijeka se ušvedskoj istoriji obično naziva srednjim vijekom, medeltiden.Trgovinom je upravljala takozvana Hansa, to jestzajednica moćnih gradova na sjeveru Njemačke. TrgovciHanse su bili vrlo moćni i u švedskim gradovima, koji supočeli nicati tokom srednjeg vijeka. Štokholm nije bio većiod sela, dok je Visby, na otoku Gotland, bio značajan gradsa mnogo crkvi i velikim kamenim kućama.Temelj švedskog parlamenta – Riksdaga – je postavljen tokom srednjeg vijeka. U to vrijeme često je dolazilo do borbeza kraljevsku vlast, a svako koji je želio postati kra ljemsazi vao je sastanak sa ljudima čija mu je podrška bila”Vojvoda Magnus”– dramatičnaljudska sudbinaiz švedske istorije– predstavljenakao opera naAkademiji uVadsteni. Operskepredstave uVadsteni izazivajuveliku pažnjumeđunarodnejavnosti.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAIstorija

Švedska džepni vodič 21potrebna. S vremenom ti sastanci su se razvili u Riksdag –skupštinu – sa četiri ”staleža” koja su trebala zastupati intereserazličitih grupa u društvu. Četiri staleža su bila plemstvo(otmjene porodice koje su dobili posebna prava odkralja), sveštenici, građani (varošani) i seljaci. U Riksdagusu sjedili samo muškarci – žene su dobile političku vlasttek u 20. vijeku.Gustav VasaU toku jednog perioda srednjeg vijeka Danska, Nor veškai Švedska su sačinjavali savez. Ali nikada nije bilo mi raunutar saveza. Švedski moćnici nisu željeli da imajudanske gospodare, nego su htjeli da Švedska upra vlja samasobom. Kada je kralj Danske 1520. godine kruni sankraljem i u Švedskoj, protesti Šveđana su bili vrlo glasni.Da bi sačuvao svoju vlast, kralj je naredio da se ubijestotinjak švedskih moćnika u Štokholmu. Ovaj događaj sezove Krvoproliće u Štokholmu, Stockholms blodbad, a danskikralj Kristijan II je u Švedskoj dobio nadimak Kristijan Tiranin.Ukratko poslije krvoprolića u Štokholmu digao se us ta nakprotiv kralja Kristijana. Vođa ustanka je bio mladi plemićpo imenu Gustav Vasa. Putovao je po čitavoj zemlji ipozivao švedski narod na ustanak protiv danske vlasti. Svremenom je Švedska pobijedila dansku vojsku, a GustavVasa je postao kralj.U to vrijeme crkva je bila veoma moćna – posjedovala jepetinu čitavog zemljišta u državi. Ali kralju je bio potrebannovac za odbranu države. Sam je sebe proglasio gospodaromcrkve i dopustio je državi da preuzme veliki dio bogatstvacrkve. Isto vremeno katolička vjera je zamijenjenaprotestantskom, luteranskom vjerom.U to vrijeme Švedska uopšte nije imala toliko stanovnikakoliko ima danas. U čitavoj državi živjelo je otprilikeIstorija

22Švedska džepni vodičGustav Vasa(1496–1560)je predvodioustanak protivdanske kraljevskevlasti. Zatimje sam postaokralj Švedske,pa je radio sveda bi učvrstiovlast kralja, kakou odnosu naplemstvo tako i uodnosu na crkvu.Fotografija: Oljemålning, Gripsholms slott800 000 ljudi. Većina stanov ništvaje obrađi vala zem lju, dok glavni gradŠtok holm nije imao više od 8 000 stanovnika.Doba velesile17. vijek se obično naziva do bomvelesile, stormaktstiden, Šved ske. Uto vrijeme Švedska je bila značajnadržava u Evropi, i daleko veća negošto je da nas. Švedskoj državi nijepripadala samo Finska, koja je višestotina godina bila dio Švedske,nego i mnoga druga pod dručja kojasu osvojena u rato vima. To su bilapodručja koja sada pripadaju Rusiji,Estoniji, Letoniji, Poljskoj, Njemačkoji Nor veškoj.Švedska je imala veliku voj sku i značajnu industrijuo ružja. Jedan od poz na tijih kra ljeva Šveds ke je Gustav IIAdolf koji je uče stvovao u ”trideseto godišnjem ratu”(”trettioåriga kriget”) u Njemačkoj. On je tamo i poginuou bici koja se zove bitka kod Lützena, slaget vid Lützen. U”tridesetogodišnjem ratu” katoličke voj ske su se boriliprotiv protestantskih vojski, što znači da se rat vodio kakoza vlast tako i za vjeroispovijest.Drugi poznati kralj Švedske je Karl XII, koji i dan danasizaziva mnogo različitih osjećanja u Švedskoj. Neki gasmatraju herojem i ratnikom, koji je branio čast Švedske iborio se protiv, između ostalog, Rusije. Drugi ga, pak, smatrajugubitnikom, s obzirom da je za vrijeme njegove vladavinevlast švedske velesile doživjela slom i Švedska jeizgubila velike teritorije.Danska, koja je danas dobar prijatelj i dobar susjed Šved-Istorija

Švedska džepni vodič 23ske, ranije je često bila neprijateljska država. Za vrijemevladavine Karla XII Švedska je bila u ratu sa Danskom, aKarl XII je poginuo u Norveškoj, koja je u to vrijeme pri padalaDanskoj. Dan danas se ne zna da li je kralj ubijen odstrane norveških trupa protiv kojih su se Šveđani borili,ili da li ga je ubio neko sa njegove strane. U tom slučajuubicu su mogli potplatiti neko ili neki koji su željeli većuvlast tako što bi sklonili kralja, ili neki koji su željeli prestanakrata koji bi Švedska, po svemu sudeći, svejedno izgubila.Međutim, kada je riječ o kralju koji je vladao kasnije,Gustafu III, sasvim je sigurno da je ubijen. U tom slučajuse zna i ko je bio ubica i zašto ga je ubio. Gustaf III jehteo povećati vlast kralja a umanjiti vlast plemstva, što jedovelo do toga da je plemstvo postalo njegov neprijatelj.Takođe je uvukao Švedsku u rat protiv Rusije, rat za kojisu mnogi smatrali da je besmislen. Gustaf III je ustrijeljenna maskenbalu, maskeradbal*, od jednog od gostiju, plemićakoji je došao na bal sa pištoljem sakrivenim ispodogrtača.maskeradbal:zabava gdje su svigosti prerušeni.Oblikuje se današnja ŠvedskaPočetkom 19. vijeka Švedska je izgubila rat protiv Ru sije.Poraz je doveo do toga da se Finska, koja je dugo vremenapredstavljala istočni dio Švedske, morala predati Rusiji.Umjesto toga Švedska je sklopila savez sa Norveškom, aliNorvežani su željeli samostalnost i zato je Norveška napustilasavez 1905. godine. Od tada Švedska ima iste granicekao i danas.Početkom 19. vijeka većina Šveđana je i dalje živjela poselima i bavila se poljoprivredom. Razlika između si romahai bogataša je bila vrlo velika. Samo bogatiji seljaci ivaro šani su mogli sjediti u Riksdagu, a kralj je još uvijekimao veliku vlast.Istorija

24Švedska džepni vodičU zemlji je zavladao mir nakon mnogo ratova. Zdravstvose takođe popravilo i nije više umirao toliko velikibroj djece. Zato se stanovništvo povećavalo, ali nije bilodovoljno zemlje za sve. Neki su se useljavali u gradove izapošljavali u industriji koja se počela razvijati. Dru gi sunapuštali Švedsku da bi sebi potražili bolju budućnost unekoj drugoj zemlji. U toku 19. vijeka emigriralo je prekomilion Šveđana, većina u Sjevernu Ameriku.U toku 19. vijeka dogodile su se i druge krupne promjene.Sprovedena je čitava serija zemljišnih refor mi, a ranijasela su rasparčana tako da umjesto seoskih cjelina, imanjasu bila rasprostranjena svako za sebe. Ove reforme sudobile naziv ”podjele” (”skiften”). Drugi zakon je utvrdioda sva djeca trebaju ići u školu, i da tada tzv. osnovna narodnaškola (folkskola) treba biti besplatna.Industrijalizacija se, kao što smo već naveli, takođe počelarazvijati u ovom periodu. Počela je izgradnja fabrika –tek stilnih fabrika, pilana, industrija papira, željezara,metalnih industrija i drugih. Gradili se takođe i putevi,željeznice i kanali. Mnogi ljudi su napuštali sela i doseljavalise u gra dove, koji su postajali sve veći.20. vijekPočetkom 20. vijeka još uvijek je bilo dosta siromaštva uŠvedskoj. Rad u industriji je bio težak i loše plaćen i zatosu radnici osnovali sindikate da bi se borili za bolje radneuslove. To je bio početak tzv. radničkog pokreta, arbetarrörelsen.Osnovale se i političke stranke. 1909. godi ne donijetje zakon da svi muškarci, ne samo bo gati, ima ju pravoglasa. Nešto kasnije, tačnije 1921. godine, i žene su dobilepravo glasa.Švedska nije učestvovala niti u prvom niti u drugom svjetskomratu. Iz tog razloga ratovi nisu mogli nanijeti traj nuIstorija

Švedska džepni vodič 25Fotografija: Carl Erik Sundström / PRESSENS BILDŠvedski premijerOlof Palme govoriu lunaparkuLiseberg u Geteborguu tokupredizbornekampanje 1985.godine.Palme i njegovisocijaldemokratskiprethodnici suimali ”narodnidom” kao svojpolitički cilj.Društvo bez većihekonomskihrazlika izmeđustaleža.štetu privredi zemlje, a ranije prisutno siro maš tvo je postepenonestalo.Stranka socijaldemokrata je vodeća politička stranka uŠved skoj od 1930-ih godina. Uglavnom su radnici glasaliza socijaldemokrate, koji su željeli pomoći onima koji subili najviše ugroženi. Govorili su o stvaranju narodnog doma,folkhem, društva koje je trebalo biti kao dom za na rod,bez većih društvenih ili ekonomskih razlika izme đu ljudi.Istorija

26Švedska džepni vodičZato su i donešeni propisi o nadoknadama bolesnim inezaposlenim ljudima. Kasnije su donešeni i propisi o plaćenomgodišnjem odmoru, dječjem dodatku, penziji zasve ljude, kao i drugi propisi. Sve ovo se obično naziva blagostanjem,välfärd, a plaćaju ga svi sta novnici Švedskekroz porez i doprinose. Više o porezu i potporama u poglavljuo Novcu.Prvobitni Riksdag sa četiri staleža zamjenjen je o toku 19.Švedska celulozase tovari nabrod u luci uNorrköpingu.Međunarodnatrgovina igra sveznačajniju ulogu.A posebno zamanje države kaošto je Švedska.Trgovinskarazmjena međudržavama obuhvatai robu i usluge.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAIstorija

Švedska džepni vodič 27vijeka Riksdagom sa dva ”doma”. Isti je tokom 1970-ihgodina zamjenjen današnjim Riksdagom koji ima samojedan dom. Danas (2003. godine) u Riks dagu zastupljenoje sedam političkih stranaka. Više informacija o političkomživotu Švedske u poglavlju o Demokratiji.Događaj koji je izazvao veliku pažnju javnosti kako u Švedskojtako i u inostranstvu je ubistvo švedskog pre mijeraOlofa Pal mea 1986. godine. Palme je ustrijeljen u Štok holmuuveče ka da se iz kina vraćao kući. Još uvijek se ne znako je poči nio ubistvo.Smjena stoljeća – okolni svijet postaje sve značajnijiTokom zadnjih nekoliko decenija 20. vijeka kao i po čet -kom 21. vijeka, ravnoteža između takozvanih soci jali stičkihstranaka i takozvanih građanskih stra naka bila je priličnoizjednačena. Najveće stranke u obje grupe, to jestsocijal demokrati i konzervativci, takođe su bili složni utome da je bilo potrebno smanjiti javne troškove. Zato jei sma njen broj za po slenih u, na primjer, zdravstvu i školstvu.Istovremeno je smanjen i porez, s obzirom da je ve ći nastranaka smatrala da je suviše visok. Sniženje poreza jeuglavnom išlo u prilog ljudima sa visokim ili srednjim primanjima.Zato razlika između bogatih i siromašnih, kojaje dugo vremena bila neobično mala u Švedskoj u poređenjusa drugim zemljama, opet je postala veća. Povodomvećih razlika u primanjima kao i posljedica uštede države,koja je bila osjetljiva za mnoge ljude, pokrenut je čitav nizras prava.Druga stvar koja je takođe prilično uticala na Švedsku zadnjihnekoliko godina je sve veća međunarodna razmjenaljudi, robe, usluga i novca. Takav razvoj se obično naziva internacionalizacijom, internationalisering, ili globaliza ci jom,globalisering.Istorija

28Švedska džepni vodičMeđunarodna trgovina, to jest svjetska trgovina, världshandeln,danas više utiče na privredu Švedske nego ranijeu pog ledu onoga što se događa u drugim dijelovima svijeta.Učlanjenje u EU, Evropsku Uniju, takođe je učvrstilove zu Švedske sa drugim državama.DOBRO DA SE ZNA:• Nekoliko dana u sedmici je dobilo svoja imena u vrijemekada su Šveđani još uvijek vjerovali u stara paganskabožanstva Ase. Utorak je bio dan boga Tyra, srijeda danOdena, četvrtak dan Tora a petak je bio dan Freja.• Skijaški maraton Vasa – Vasaloppet – natjecanje u komeučesnici na skijama pređu rastojanje između mjestaSälen i Mora u Dalarna, dobio je svoje ime po GustavuVasi. Navodno je on na skijama prešao ovu relaciju da bipobjegao od vojnika danskog kralja.• Knjige o istoriji Švedske se nalaze na odjeljenju Kc ubiblioteci. Preporučljivo je potražiti knjige o istoriji idrugim stručnim temama i na odjeljenju za mlade.Stručne knjige na odjeljenju za mlade sadrže malomanje detalja nego knjige za odrasle, i zato su dobreza one koji žele dobiti opštu sliku o nekoj pojedinojstručnoj oblasti.• Elektronske novine o švedskoj istoriji naći ćete na adresiwww.historia.nu• Već odavno je Švedska podijeljena na 25 različitihpokrajina, landskap. Podjela potiče sa područja ranijihkulturnih krajeva gdje su ljudi govorili istim narječjem iimali zajedničku sudsku tradiciju. Mnogim pokrajinamasu sve do srednjeg vijeka upravljale pokrajinske sudijei pokrajinski zakoni. Danas su 21 sreza, län, Švedskepreuzeli administrativnu funkciju pokrajina.• 1980. godine u Švedskoj je uvedeno ljetno vrijeme,sommartid, što znači da se sat pomjeri jedan satunaprijed zadnjeg vikenda u martu mjesecu a zatimse ponovo vrati jedan sat unazad zadnjeg vikenda uoktobru mjesecu.Istorija

Švedska džepni vodič 29Raspravljati,glasati, odlučivatiOvako se upravlja državom ŠvedskomFotografija: Ola Torkelsson / PRESSENS BILDŠvedski narod birasvoje političare naopštim izborima.Zbog togapolitičari voleda se susreću sanarodom kako bimu iznijeli stavovesvoje stranke poraznim pitanjima.Skupovi podvedrim nebom jejedan od načinaza političareda pridobijupovjerenje narodai vrbuju glasove zasvoju stranku.U ovom poglavlju govorimo o tome kako se upravlja državomŠvedskom – koju ulogu imaju političari i organi uprave, kao i kakomi kao građani Švedske možemo uticati na društveni život uzemlji.Dajemo takođe i kratak opis različitih političkih stranaka, nekihznačajnijih zakona koji štite pravo građana da slobodno iznosesvoje mišljenje, i organa uprave kojima se građani mogu obratitiu slučaju da smatraju da se vlasti u nekom pogledu nisu pravilnoponijeli prema njima.Demokratija

30Švedska džepni vodičlokala frågor:pitanja koja seodnose na manjepodručje.Švedska je demokratija, što znači narodna vlast. Kad sego vori o nekoj zemlji kao demokratiji znači, između ostalog,da sva odrasla lica imaju pravo glasa pod jed na kimuslo vima. Svi mogu slobodno izražavati svoje mišljenje, apostoje i političke stranke koje stoje iza svojih različitihubjeđenja. Narod bira svoje političke pred stavni ke naopštim izborima, a stranka, ili stranke, koja dobije većinuglasova upravlja državom. Odluke političara rezul tiraju udonošenju zakona i propisa, koji sa svoje strane upravljajuradom organa uprave i njihovih službenika.Najznačajnija politička skupština u Švedskoj je par lament– Riksdag, riksdagen. U njemu sjede poli ti čari kojidonose odlu ke na najvišem nivou, to jest na nivou cijelokupne države.Švedska je takođe podijeljena na sreske opštine, lands ting,veća područja koja su odgovorna za prije svega zdravstvo,kao i na opštine, kommuner, manja područja pod čiju nadležnostspadaju školstvo, dječji vrtići i druga lokalna pitanja,lokala frågor*. Ovi organi takođe imaju i svoje poli tičkeskupštine, to jest sresku skupštinu, lands tingsfull mäktige, iskupštinu opštine, kommunfullmäktige. Više infor macija oopštinama i sres kim opštinama naći ćete u poglavljuOpština. Izbori za sve tri skupštine održavaju se istom prilikom,to jest u septembru mjesecu svake četvrte godine:2002., 2006. godine i tako dalje.GlasatiŠvedski državljani koji su napunili 18 godina života imajupravo glasa na sva tri izbora. Većina stranih državljanakoja je dobila dozvolu boravka u Švedskoj može stećišvedsko državljanstvo nakon pet godina boravka u Švedskoj.Neki ga mogu steći i ranije. Zavod za migraciju ili koordinatorza izbjeglička pitanja pri opštini mogu dati višeinformacija o propisima za dobijanje švedskog drža vljanstva.Demokratija

Švedska džepni vodič 31Ako ste strani državljanin nemate pravo glasa na izborimaza Riksdag. Međutim, možete glasati na izbo rima zaskupštinu opštine i sresku skupštinu pod uslovom da stestariji od 18 godina i upisani u matičnu evidenciju Šve d-ske najmanje tri godine. Ako ste državljanin neke drugedržave članice EU, možete neposredno glasati na opštinskimizborima i izborima za sresku opštinu, a da niste prethodnobili nastanjeni tri godine u zemlji.Svi koji imaju pravo glasa mogu biti i izabrani. Ako stestrani državljanin a član neke od švedskih političkih stranaka,možete se prijaviti kao kandidat na izborima zaskupštinu opštine ili sresku skupštinu.Kraljevina unutar EUŠvedska je član Evropske Unije (EU), EU. Zato švedskidržavljani mogu glasati i na izborima za Evropski Par lament,koji se održavaju svake pete godine.Švedska je monarhija, to jest kraljevina. Kraljevska ku ća,me đutim, nema nikakvu stvarnu političku vlast u Švedskoj,nego samo istorijski i simboličan značaj. Kralj Švedskese zove Carl XVI Gustaf, Carl šestnaesti Gustaf, a kral-Fotografija: Jan Collsiöö /Pressens BildPorodica Bernadottese nalazi naprijestolu Švedskeod 1818. godine.Sadašnji kralj sezove Carl XVIGustaf. KraljicaSilvia stoji desnona slici a u sredinipriijestolona s-ljednica Victoria.Demokratija

32Švedska džepni vodičjica se zove Silvia. Njihovo porodično ime je Berna dotte.Kral jevski par ima troje djece; Victoriju, Carl Phili pa i Madeleine.Victoria će biti regent poslije sadašnjeg kralja.Parlament- RiksdagŠvedski parlament Riksdag, riksdagen, broji 349 članova,to jest izabranih članova. Broj žena u Riksdagu se povećao,kao i broj žena na drugim istaknutim položajima uzemlji, iako to još uvijek ne odgovara stvarnom dijelužena u sta novništvu.Stranka, ili stranke, koja je dobila većinu glasova na izborimaza Riksdag, sastavlja vladu, regering, i up ravlja državomu narednom periodu od četiri go dine. Vlada se sastojiod čla nova kabineta, statsråd, to jest ministara,ministrar, koji su ili na čelu jednog od ministarstava, departement,ili rade u nekom od njih. Ima deset mini star stavakoja su podijeljena po stručnim oblastima. Ministarstvospoljnih poslova se bri ne o međunarodnim pitanjima,ministarstvo finansija o eko nomskim pitanjima, ministarstvoprosvjete o pitanjima škol stva, i tako dalje.Krupna i značajna pitanja se, po pravilu, ne rješavaju direktnood strane vlade. Rasprava o takvim pitanjima vodise i u Riksdagu, a ponekad se postavlja i posebna komisija,utredning. To znači da se imenuje komisija od jed nogili više članova radi ispitivanja određenog pitanja i davanjaprijedloga o potrebnim mjerama.Gotov prijedlog komisije, izvještaj komisije, se upućuje naizjašnjenje organima uprave i organizacijama koji moguimati mišljenje o predmetu. Ako se, na primjer, radi o pitanjima integracije, Zavod za integraciju, drugi organi upravekao i mnoga udruženja useljenika mogu biti zamoljenida iznesu svoje mišljenje o prijedlogu komisije. U tom slučajuisti dostavljaju svoje izjašnjenje o predme tu, remisssvar,to jest pismo u kome iznose svoje mišljenje o pred-Demokratija

Švedska džepni vodič 33metu a mož da i prijedloge za ođredene izmjene. Ka dapolitičari, s vre menom, pristupe donošenju odluke po tompitanju, trebaju uzeti u obzir i to što je napisano u izjašnjenjuo predmetu.Državni organi upraveOdluke Riksdaga i vlade se sprovode, između ostalog, odstrane državnih organa uprave, myndigheterna*. Služ benalica u tim ustanovama trebaju biti nepris trasna, opartiska*,i držati se zakona i propisa koji regulišu način rada organauprave. Ako smatrate da je službeno lice donijelo pogrešnuodluku, imate mogućnost uložiti žalbu, över klaga*,na odluku tako što ćete se obratiti ne kom služ be nom licuna višem nivou. U tom slučaju službena lica su dužna davam objasne kome trebate uputiti žalbu. Možete se takođeobratiti i Pravnom ombudsmanu, JO. Više infor macija oJO naći ćete pri kraju ovog poglavlja.U Švedskoj ima niz raznih organa uprave, neki su veći adrugi su prilično mali. Neki od organa up rave koji se čestospominjaju su Državna uprava za rad i zapošljavanje,Arbetsmarknadsstyrelsen, kad je riječ o pitanjima tržišta rada,Vrhovna socijalno-zdravstvena uprava, Social styrelsen,koja se brine o socijalnim i zdravstvenim pita njima, DržavniFotografija: Jack Mikrut / PRESSENS BILDSala za plenarnesjednice Riksdaga.U njoj se obavljajuodlučujućaglasanja o novimzakonima,reformama iliekonomskiminvesticijama.myndigheterna:državne iliopštinske jedinicesa službenimlicima kojidonose odlukepo pitanjima izdjelokruga organauprave.opartiska: kojine zauzimajustav za ili protivodređenog lica iliodređene stvari.överklaga: žalitise višem organuuprave na odlukuza koju se smatrada je pogrešna.Demokratija

34Švedska džepni vodičza vod za migraciju, Migrationsverket, i Državni zavod za integraciju,Integrationsverket, za pitanja vezana za useljenje i iseljenjekao i integraciju, Zavod za školstvo, Skolverket, i Upravaza razvoj školstva, Myndigheten för skolutveckling, kad je riječo predškolskim ustanovama i školama, Zavod za visoko obrazovanje,Högskoleverket, koji se brine o pitanjima vezanimza visoko obrazovanje, Državna uprava za iz grad nju iodrža vanje puteva, Vägverket, koja je nadležna za pitanjasaobraćaja i vozačkih dozvola, kao i Državni za vod zapitanja očuvanja prirode, Naturvårdsverket, u vezi zaštiteprirode i životne sre dine.länsstyrelse:državni organuprave koji postojiu svakom srezu.Naći ćete ga naRoza stranicamatelefonskogimenika.Sreske uprave, opštine i sreske opštineVećina državnih organa uprave nadležna je na nivou cjelokupnedržave, ili preko jednog jedinog ureda – naj češće uŠtokholmu – ili više ureda u čitavoj zemlji. Sreske uprave,Länsstyrelserna*, su državni organi koji su, među tim, nad ležnisvaka za svoje manje područje, srez, län. U Švedskojima 21 srez. Načelnik sreske uprave se zove sres ki načelnik.Sreske uprave su nadležne za tako zvano regionalno planiranje.To znači pitanja industrije i tržišta rada, putevai prevoza unutar sreza. Pitanja lova i ribolova, zaštite prirodei životne sredine kao i druga pitanja spadaju takođeu nadležnost sreskih uprava.Opštine i sreske opštine ne spadaju u državne organe. Njimaupravljaju opštinski i sreski političari, koji se ne birajuna izborima za Riksdag, već na drugim izborima. Opštinei sre ske opštine su odgovorne za veći deo usluga koje sepružaju građanima Švedske a koje građani sami plaćajuputem poreza. Te usluge su na primjer društvena briga odjeci, škol stvo, društvena briga o starima kao i zdravstvo.Više informa cija o ovome naći ćete u poglavlju o Opštini.Demokratija

Švedska džepni vodič 35Političke strankeU švedskom Riksdagu zastupljeno je sedam političkihstranaka, partier. Najstarija stranka je stranka socijaldemokrata,Socijaldemokratska radnička stranka, koja jeosnovana već 1889. godine. Zatim dolaze konzervativci,Kon zervativna stranka.Ponekad socijaldemokrate i stranku ljevice zovu ”socijalističkimstrankama”, a konzervativce, liberalnu stranku,stranku centra i hrišćanskodemokratsku stranku, ”građanskimstrankama”. U širem smislu se može reći da socijalističke stranke zagovaraju opšta rješenja kao i da društvo,t.j. država, ima veliku odgovornost za dobrobit ljudi.Gra đanske stranke za govaraju, međutim, individualna rješenjakao i slobodu pojedinca da sam oblikuje svoj život.Drugi način izražavanja iste razlike je govoriti o ”desnici”,”höger”*, i ”ljevici”, ”vänster”*. U tom slučaju se smatra dase soci jaldemokrati i pripadnici stranke ljevice nalaze naljevoj strani, konzervativci i hrišćanskodemokrati na desnojstrani, a liberali i pripadnici stranke centra u sre dini.Teže je svrstati Stranku za zaštitu životne sredine s obziromda ova stranka zauzima stav po svakom poje di nompitanju zavisno od toga koje su poslje dice za životnusredinu.2003.godine socijaldemokrati su imali 144 zastupnika uRiksdagu, konzervativci 55, stranka ljevice 30, hrišća nskidemokrati 33, stranka centra 22, liberali 48 a stranka zaza štitu životne sredine 17 članova. Među zastupnicimastranaka u Riksdagu, mali je broj zastupnika stranog porijekla.Po pravilu stranke imaju lokalna udruženja stranaka usvakoj opštini, bar u većim opštinama. Lokalna udru ženjastranaka bave se opštinskom politikom. Mogu takođe iznositii svoje gledište na državnu politiku zema ljskoj organizacijisvoje stranke. Lokalne ogranke stranaka naći ćetepod naslovom Politiska organisationer na Žutim strani ca matelefonskog imenika.“högern”: upolitičkom smislučesti naziv zakonzervativce.Ovaj pojamvodi porijekloiz Francuskerevolucije. Unarodnoj skupštini(parlamentu)pristalice starogdruštva su sjediliskroz na desno usali. Ti koji su željelipreokret u društvu,sjedili su na lijevo.”vänstern” takose od tada zovugrupe koje želepromijenitidruštvo i koježele intervencijudržave u stvaranjujednakih uslova zasve građane.Demokratija

36Švedska džepni vodičPolitika stranakaU toku našeg rada sa ovom knjigom zamolili smo strankeu Riksdagu da nam kažu kako bi one same ukratko željeleopisati svoje programe. Ovako su odgovorile stranke, kojenabrajamo po abecednom redu:Hrišćanskodemokratska stranka: (Kristdemokraterna)”Mi želimo– novu građansku vladu– 20 000 novih mjesta za njegu i liječenje u roku od desetgodina. Bolju kadrovsku politiku uz stručno usavršavanjei darežljive plate u zdravstvu i društvenoj njezi.– školu koja je sigurna i stimulativna kako za nastavniketako i za učenike i da u njoj istovremeno vladaju čovječnosti red ali da pri tome postoji i određena struktura.”Konzervativna stranka: (Moderaterna)”Mi se zalažemo za slobodno preduzetništvo i slobodnuprivredu, a protiv smo socijalizma.Treba smanjiti porez kako bi ljudi mogli živjeti od svojihplata nakon odbitka poreza i da ne budu ovisni od ekonomske pomoći.Želimo suzbijati nezaposlenost stvaranjem novih, pravihradnih mjesta. U preduzećima možemo stvarati radnamjesta koja će zemlju dovesti do ekonomskog porasta iblagostanja.”Liberalna stranka: (Folkpartiet)”Najvažnije pitanje za koje se zalažemo je sloboda. Radimona tome da svi ljudi imaju veću vlast nad svojomsvakodnevnicom.Danas je za nas najkrupnije pitanje školstvo koje će svimuče nicima dati stvarno znanje. Svakom učeniku trebapružati mogućnost da stekne osnovno znanje što se tičečitanja, pisanja i računanja.”Demokratija

Švedska džepni vodič 37Socijaldemokratska stranka: (Socialdemokraterna)”Naša vizija je društvo u kome ljudsko dostojanstvo je važnije od tržišne vrijednosti i u kome sviimaju pravo na zaposljenje. Da bi mogli stvoritijednako i pravično društvo, školstvo, zdravstvo idruštvenu brigu treba finansirati preko poreza. Takođe želimopoboljšati poli tiku u pogledu djece i porodice, radnogživota kao i zdravlja zuba.”Stranka centra: (Centerpartiet)”Središnja stranka čija je osnovna ideja jednako pravo ijedna ka vrijednost svih ljudi. Pružati svim ljudima istušansu da uzimaju odgovornost i koriste svoje mogu ćnosti,neo visno o porijeklu. Važna pita nja: veća lokalna vlast,jednako pravo na obrazovanje i socijalnu sigurnost, slobodnopreduzetništvo, rad na zaštiti životne sredine, međunarodnasolidarnost.”Stranka ljevice: (Vänsterpartiet)”Kraće radno vrijeme i manje razlike u platama.Ravnopravnost među ženama i muškarcima.Društvo koje je prilagođeno ekologiji, izvore energije kojise višekratno pune umjesto nuklearne energije.Pravičan ekonomski poredak u svijetu, solidarna izbje g-lička politika kao i suzbijanje rasizma. Saradnja izmeđusamostalnih država umjesto članstvo u Evro pskoj Uniji.”Stranka za zaštitu životne sredine: (Miljöpartiet)”Naša najvažnija pitanja su:Skraćivanje radnog vremena – društvo koje želi daposveti više vremena svojoj djeci, mora skratiti radnovrijeme.Pitanje klime – svojim načinom života čovjek mijenjauslove života na Zemlji.Evropska Monetarna Unija EMU – Švedska treba ostatiizvan EMU iz demokratskih i ekonomskih razloga.”Demokratija

38Švedska džepni vodičUdruženja i organizacijeŠvedska je zemlja sa mnogo udruženja i organizacija. Pojamnarodni pokreti folkrörelser, ozna čava organizacije koje suaktivne u cijeloj zemlji i imaju veliki broj članova. Nekolikonarodnih pokreta koji postoje već dugo vremena jesusindikati, obra zovni savezi, sportski pokret i nezavisnecrkve. Više informacija o nezavisnim crkvama naći ćete upoglavlju o Religiji. Pokret za zaštitu životne sredine je narodnipokret novijeg datuma.Narodni pokreti imaju niz aktivnosti u kojima ljudi učestvuju.Jednostavnije rečeno može se reći da obra zovnisav ezi organizuju studijske kružoke, neza visne crkve bogoslu ženja, sportska udruženja treninge i takmičenja, udruženja za zaštitu životne sredine održavaju sastanke na kojima se raspravlja o raznim problemima vezanim za zaštituži votne sredine.Većina udruženja ima ustaljenu organizaciju sa upravnimodborima, godišnjim skupštinama i zapi sni cima. Mreže,nätverk, su kontaktne mreže više neslužbenog karakteraza ljude iste struke ili istih interesa. Nastavnici, ljudi kojipjevaju u horovima ili roditelji koji žele veći broj kadrovau dječjim vrtićima primjeri su grupa koje mogu stvoritimreže radi održavanja kontakata.Određena velika zemaljska udruženja se nazivaju interesnimorganizacijama, intresseorganisationer, radi toga što im jeprije svega cilj unapređenje ekonomskih interesa svojihčla nova. Savez preduzetnika pomaže, na primjer, svojimčlanovima, malim privrednicima, oko prikupljanja informacijao novim poreskim propisima i drugim stvarimakoje su njima od koristi.Kako narodni pokreti tako i interesne organizacije bavese takođe lobiranjem, lobbying, to jest vrše pri tisak na političare da bi isti donosili odluke korisne za članove tih organizacija.Velike organizacije če sto vrše službene posjeteministrima i organima uprave radi iznošenja svog gledištau vezi pitanja iz njihovog djelokruga. Često im se obraćajuDemokratija

Švedska džepni vodič 39Fotografija: Sam Lindh / PRESSENS BILDPravo demonstriranjaje zakonomzaštićeno u Švedskoj.Na ovoj slicigrupa učenikademonstrira uGöteborgu zadodjeljivanje višesredstava za školu.komisije radi izjašnjenja o raznim predmetima, kao štosmo već naveli. U takvim slučajevima organizacije moguiznije ti svoje mišljenje u vezi komisije i u vezi toga na kojibi način prijedlog komisije djelovao na članove tih organizacija.Sloboda govora i sloboda štampeU demokratiji važno je da svaki pojedinac slobo dno možeiznositi svoje mišljenje. Zato postoje zakoni koji štite određenaznačajna prava i slobode u Švedskoj, naime:• slobodu govora• slobodu štampe• slobodu sastajanja i demonstriranja• slobodu udruživanja• slobodu vjeroispovijestiSloboda govora znači da slobodno možete iznositi svojemišljenje. Jedino ograničenje u tom pogledu je da pri tomenemate pravo vrijeđati drugu osobu po imenu ili sebaviti huškanjem protiv etničke ili vjerske grupe, hetsmot folkgrupp, to jest napadati neku drugu grupu ljudi zbognjenog nacionalnog ili etničkog porijekla, etniskt ursprung*,vjere ili seksualne sklonosti.Sloboda štampe znači da slobodno možete iznositi svojemišljenje u knjigama i novinama, bez ikakve političke cenzure. Međutim, vlasnik novina ili izdavačka kuća uvi jekodlučuje šta će se u ustvari štampati. Zato sloboda štampene znači da će sve što se može štampati stvarno i biti štampano.nationellt elleretniskt ursprung:iz koje je nekozemlje ili kojojetničkoj grupineko pripada.Demokratija

40Švedska džepni vodičhandling: pisma,izvještaji ili drugipapiri kod organauprave.Tri zadnje slobode na gornjoj listi daju vam pra vo orga nizovati ili učestvovati na skupovima i demo nstra cijama, uradu raznih udruženja kao i slobodno upražnjavati svojuvjeru.Ustavom je takođe utvrđen princip javnosti, offentlighetsprincipen.Po njemu većina isprava, handlingar*, organaupra ve treba biti dostupna svakome ko traži da ih vi di. Nekeisprave su međutim izuzete od tog pravila, na prim jerispra ve koje se odnose na pojedince ili na pre govore o ekonomskim pitanjima.Sredstva javnog informisanjaJedan od načina da se nečiji glas pročuje je pokušaj iznošenjasvog mišljenja u sredstvima javnog informi sanja.U Švedskoj postoji mnogo novina, kako na papiru takoodnedavno i na Internetu. U mnogim mjestima, me đutim,po stoje samo jedne lokalne ili regiona lne novine.Švedski Radio i Švedska Televizija su preduzeća koja sene finansiraju oglasima niti od strane političkih stranaka,već preko pre tpla ta svih vlasnika televizora. Više infor macijao TV-pretplatama naći ćete pod na slo vom Dobro dase zna. Ova predu zeća imaju ugovor sa državom u komeje utvrđeno da njihove emisije moraju biti prožete nepristrasnošću,objekti v no šću, ra znovrsnošću i kvali tetom.Pod tim se, izme đu osta log, podrazumijeva da one ne trebajuzauzi mati stav za ili protiv nekog spornog pitanja tepružati mo gućnost da se čuje više različitih mišljenja.Švedski Radio ima kanale P1, P2, P3 i P4 a Švedska TelevizijaSVT1 i SVT2. Osim ovih radio i televizije postoji iniz drugih komercijalnih, kommersiella, kanala radio i televizijekoje se finansiraju pomoću reklame.Ombudsmeni javnostiU Švedskoj takođe postoje i ombudsmeni koji su postavljeniod strane društva i čiji je zadatak da vode raču na otome da se sa ljudima pravedno postupa. Ako smat rate daDemokratija

Švedska džepni vodič 41je neki organ uprave prekršio propise koje upravljajuradom tog organa, možete se obratiti Pra vnom ombudsmanu,JO, Justitieombudsmannen, JO.Ako smatrate da je poslodavac prekršio pravilo o ravnopravnomtretiranju muškaraca i žena na poslu, možeteslučaj prijaviti Ombudsmanu za ravnopravnost, JämO,Jämställdhetsombudsmannen, JämO.Lice koje smatra da je diskriminisano na poslu zbog svo jeetničke ili vjerske pripadnosti ili pri pa dnosti nekom drugomvjerovanju, može slučaj pri javiti Om budsmanu protivetničke diskriminacije, DO, Ombudsmannen mot etniskdiskrimi nering, DO*. Na web stranici DO naći ćete tekstove naviše jezi ka.1. jula 2003. godine usvojen je novi zakon koji zabranjujediskriminaciju i u drugim oblastima a ne samo u oblastiradnog života. Ovaj zakon pokriva, na primjer, diskri minacijukada želite osnovati privatno preduzeće ili kada tražiteregistraciju kao na primjer mešetar, instruk tor vožnjeili medicinska sestra. Nije doz voljeno da budete izloženidiskri minaciji kod Zavoda za zapošljavanje, Zavoda zasocijalno osiguranje ili u zdravstvu, niti od strane sindikataako ste podnijeli zahtjev za članstvo.Prema ovom zakonu zabranjenja je i diskriminacija u svakojkomercijalnoj djelatnosti, na primjer prilikom kupo vinesta na ili kuće, ulaska u restoran ili kupovine nekog osiguranja.Takođe je zabranjeno maltretiranje ili pozi vanjena diskri minaciju drugih. DO, HomO i Ombudsman za invalide su nadležni za nadzor u vezi pridržavanja zakona.Za djecu postoji Ombudsman za djecu, BO, Barnombudsmannen,BO, a za funkcionalno onesposobljena lica, funktionshindrade*, postoji Ombudsman za invalide, Handi kappombudsmannen. Lica koja smatraju da su diskriminisanazbog svoje seksualne sklonosti imaju posebnog ombudsmana,Ombuds mana protiv diskriminacije zbog seksualnesklo nosti, HomO, HomO. Lice koje smatra da je ne-diskriminering:kada se premanekome postupanepravedno iliuvredljivo zbognjegove etničke ilivjerske pripadnostiili zbog pripadnostinekom drugomvjerovanju, zbognjegovog pola,seksualne sklonostiili funkcionalneonesposobljenosti.funktions hindrad:lice koje imaneizlječive tjelesneili duševnepovrede, naprimjer u pogleduvida, sluha ilipokretnosti.Demokratija

42Švedska džepni vodičobjektivno ili pogrešno tretirano u štampi, može se obratitiOmbudsmanu za štam pu, PO, Pressombudsmannen, PO.DOBRO DA SE ZNA:• Sve stranke koje su zastupljene u Riksdagu imaju svoje webstranice na Internetu, gdje možete uputiti pitanja strankama iiznijeti svoje mišljenje u vezi njihove politike.Adrese su:www.centerpartiet.sewww.folkpartiet.sewww.kristdemokrat.sewww.mp.sewww.moderat.sewww.sap.sewww.vansterpartiet.se• SverigeDirekt je početna stranica za traženje informacija na svimweb stranicama javnog sektora. Na toj stranici naći ćete i webadrese i druge podatke za kontaktiranje opština, sreskih opština,organa uprave i drugih. www.sverigedirekt.se• Većina ombudsmena ima svoje web stranice na Internetu.Naći ćete ih na sljedećim adresama:Ombudsman za ravnopravnost, JämO: www.jamobud.seOmbudsman za djecu: www.bo.seOmbudsman protiv etničke diskriminacije, DO: www.do.seOmbudsman za invalide: www.handikappombudsmannen.seOmbudsman protiv diskriminacije zbog seksualne sklonosti,HomO: www.homo.seOmbudsman za štampu: www.po-pon.org• Pravni ombudsman, JO, nema svoju web stranicu s obziromda organizaciono pripada Riksdagu. Naći ćete ga na adresiwww.riksdagen.se. Kliknite na ”Sök” i upišite ”JO”.• Vlada i Riksdag imaju svoje web stranice: www.riksdagen.se iwww.regeringen.se• Svi koji uzimaju u najam, pozajmljuju ili posjeduju televizor pozakonu su dužni platiti TV- pretplatu preduzeću Radiotjänst iKiruna AB. Ne igra nikakvu ulogu koje kanale gledate jer osnovu zapretplatu predstavlja samo posjedovanje samog TV-prijemnika. Akoželite dobiti dodatne informacije u vezi TV pretplate, pogledajte naweb stranici www.radiotjanst.se. Tamo ćete naći informacije na 30različitih jezika.Demokratija

43Ljetne zabaveu Švedskoj. Naprimjer vrtoglavilet u vazduh ilitrening u prirodi.Ovako miobično radimo...Tradicije i popularni običaji u Švedskoj danasFotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAOnaj ko želi upoznati novu zemlju suočava se često sa stvarimakoje mu izgledaju čudne, iz razloga što su mu nepoznate. Utakve stvari spadaju i tradicije. U ovom poglavlju ćemo opisatinekolicinu običnih švedskih tradicija. Ponekad one potiču izreligije, ponekad iz neke druge narodne kulture. Ovdje možetetakođe čita ti i o onome što je specifično švedsko – ako tako neštouopšte i postoji.Šveđani injihove tradicije

44Švedska džepni vodi蔊vedsko” je nejasan pojam. Svi Šveđani imaju pretke kojisu ustvari došli s neke druge strane, prije više hiljada iliviše stotina godina, ili prije pedeset, dvadeset ili desetgodina – ili i kasnije. Švedska ima de vet miliona stanovnika,a svaki peti stanovnik je rođen u nekoj drugoj zemljiili su mu jedan ili oba roditelja rođena u nekoj drugojdržavi. U određenim gradovima i područjima ovaj broj jeznatno veći. Neka djeca ili unučad useljenika čak se osjećajuviše kao Šveđani nego kao, na primjer, Čileanci iliTurci. Kod drugih je pak obrnuti slučaj, osjećaju se višekao Čileanci ili Turci nego kao Šveđani.S druge strane ima i mnogih koji se osjećaju kod kuće jednakoi u jednoj i u drugoj svojoj zemlji.Novi doprinos jezikuNovi stanovnici zemlje doprinose i novim švedskim pojmovimakao na primjer ”Rinkeby švedski”. To je dijalekt kojije nastao u predgrađu Rinkeby u Štokholmu, gdje žive ljudiiz mnogo različitih zemalja. U švedski jezik se, od kadse on govori, unosile riječi i izrazi iz drugih jezika. Ljudisu naučili razne riječi na putovanjima ili našli ih u knjigamaili novinama, ili su ih ovamo donijeli posjetioci iliuseljenici. U toku 20. vijeka jezik se takođe mnogo izmjeniozah valjujući filmu, radio i televiziji, a danas i zahvaljujućiInter netu. Švedski jezik je poprimio toliko engleskihriječi i izraza da se ponekad čak govori i o ”švengleskom”jeziku.Dobar način da se upozna Švedska i Šveđani je da se štoprije nauči švedski jezik. Jezik je ključna ulaznica u švedskodruštvo, na tržište rada, za učešće u životu i raduškola, udruženja, sporta, jednostavno svega. Kada razu mijetei go vorite jezik lakše ćete i upoznati nove prijatelje, ai oni vas. Ne morate ga govoriti perfektno!Šveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 45Šveđani i prirodaAko bi pokušali istaknuti nešto specifično švedsko, možemoizabrati, na primjer, ljubav prema prirodi, kärlek tillnaturen. Švedska je rijetko naseljena zemlja i postoje velikepovršine netaknute prirode gdje se može provoditislobodno vrijeme. Ljudi koji dolaze iz gusto naseljenihdijelova svijeta često se iznenađuju činjenicom da je mogućeprovesti više sati u šumi a da se ne sretne nijedančovjek. Opšte pravo na kretanje u prirodi, allemansrätten,je staro pravilo koje znači da je dozvoljeno slobodno sekre tati u prirodi, bez obzira ko je vlasnik zemljišta. Postoje,naravno, i izuzeci: Nije dozvoljeno kretanje unutarodređenih vojnih područja, niti na posijanim oranicamaili u nepo srednoj blizini privatnih kuća. Ali svi moguslobodno uživati u šu m ama, livadama i vodama. Međutim,svako mora imati odgovorni pristup prema prirodi,što znači da nije dozvoljeno čupati biljke, lomiti grane ilizagađivati prirodu. Više o opštem pravu na kretanje u prirodiu poglavlju Za kon i Pravda.Kada Šveđani žive u drugim zemljama često se zaželenekih posebnih stvari. Za mnoge od njih slika Švedske jeFotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAPriroda je veomaznačajna zamnoge Šveđane.Zahvaljujućiopštem pravu nakretanje u prirodisvi se moguslobodno kretati uprirodi, bez obzirako je vlasnikzemljišta.Na posijanimoranicama, poputove sa uljanomrepicom, nemože se hodatibilo kako jer bi tomoglo biti štetnoza buduću žetvu.Šveđani injihove tradicije

46Švedska džepni vodičcrvena drvena kućica kraj jezera, sa švedskom zastavomkoja se vihori na jarbolu. Kada očekuju pos jetu iz Švedskečesto mole svoje goste da im donesu neke švedske namirnicekao, na primjer, hrskavi hljeb – knäckebröd, kavijaru tubi ili mariniranu haringu.Tradicije tokom cijele godineŠvedske tradicije, traditionerna* često potiču iz hrišćanskevjere, ali ima tu i tragova iz paganskih vremena. Niže vamdajemo sažeti pregled najznačajnijih švedskih tradicija tokomcijele godine.traditioner: vjerovanja,ideali, načinposmatranja, moral,odjeća, priče, idrugo što se prenosiod generacijedo generacije.ZIMANova godina, nyåret, najčešće se slavi praznično uz slavljei vatromet, kao i u mnogim drugim zemljama. Ali uŠvedskoj Nova godina se može slaviti i više puta, ako nekoto želi. Nedelju dana poslije ”švedske” Nove godine slavise Nova godina po pravoslavnom crkvenom običaju. Osimtoga Nova godina se posebno slavi i kod Sika, Muslimana,Jevreja i Hindusa. Iranci i Vijetnamci takođe imaju svojeproslave Nove godine. Švedska crkvena godina počinjeprve nedelje Adventa krajem novembra ili početkom decembramjeseca.Već početkom godine u izlozima pekara se pojavljujeposebna vrsta kolača. To su semle, semlor. Semla je slatkazemička, čiji je vrh isječen i služi kao poklopac, punjenamarcipanom i šlagom. Danas se semle pojavljuju u prodavnicamaveć početkom godine, ali su ustvari vezane zaperiod uskršnjeg posta koji pada kasnije. Sedma nedeljaprije Uskrsa, fastlagssöndagen pada u februaru – martu. Utom periodu se prodaju i grančice breze sa šarenimperjima, tzv. uskršne grančice. Granči ce se stav ljaju uvodu u kući, a kada prolistaju daju nam osjećaj pro ljeća.Šveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 47PROLJEĆEUskrs, påsken, hrišćan skije praznik vezan za smrti uskr snuće Isusa. Nekolikosedmica uoči Uskrsanazivaju se Velikim pos t-om, fastan. U tom perioduhrišćanske crk ve obilježavajuono što se desiloIsusu u toku njegovihposljednih da na prijeraspeća. Po švedskoj tradiciji danas ne postoji pravi postu pogledu hrane. Zadnji četvrtak prije Uskrsa nazivaVeliki četvrtak, skärtorsdag, i tada se u crkvama govori oposljednjoj večeri Isusa sa svojim učenicima. Ova večerapredstavlja osnov za pričest u crkvi, kada vjernici u tokumise dijele hljeb i vodu jedni sa drugima.Vezano za Veliki četvrtak postoji još jedna narodna,nehrišćanska tradicija, a to su uskrsne vještice, påskkärringar.Može se desiti da ugledate prerušenu djecu kojaide od kuće do kuće, a neko od njih će možda zakucati ina vaša vrata i reći vam ”Glad Påsk!”. U tom slučaju odvas se očekuje da ih ponudite slatkišima ili kolačićima ilida im date koju paru. Djeca su prerušena u uskrsne vješticeu dugačkim suknjama i marama na glavi. Po sta romnarodnom vjerovanju vještice su svake godine na Veli kičetvrtak sjedale na svoje metle i letjele na Blåkullu, mističnugoru gdje su se navodno sve vještice sastajale bašna Veliki četvrtak. Upravo zbog toga djeca se prerušavajuu vještice i obilaze kuće.Sljedeći dan, Veliki petak, långfredagen, obilježava se uznak sjećanja na smrt Isusa na krstu. U današnje vrijemeporuka Velikog petka ne utiče u tolikoj mjeri na porodičniživot kao što je bio slučaj prije 30-40 godina. Tada seFotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTANa Veliki četvrtakmale prerušeneuskrsne vješticeidu od kućedo kuće i želeukučanima sretanUskrs. U zamjenuse raduju ako sestave slatkiši unjihove korpiceili kavenike.Šveđani injihove tradicije

48Švedska džepni vodičvårdagjämning:proljetni dan i noćkada su dan i noćjednako dugački.Proljetnaravnodnevnicapada oko 21.marta a jesenskaravnodnevnicaoko 23.septembra.smatralo da se tog dana ne treba veseliti. Djeci se Velikipetak često činio jako dugačkim danom. Veliki petak jepraznik i većina ljudi ne radi tog dana. Mnoge prodavnicesu takođe zatvorene.Postoji i druga strana Uskrsa koja nije hrišćanska: U subotu,veče uoči Uskrsa, påskafton, Šveđani jedu barena jajakoja se prvo boje u šarene boje, a na švedskoj uskršnjojtrpezi obično se nađu i razne vrste haringe. Na uskrsnegrančice se tom prilikom kače obojene ljuske od jaja idrugi ukrasi.U nedelju, na prvi dan Uskrsa, u crkvama se pjevaju veselecrkvene pjesme u znak sjećanja na uskrsnuće Isusaiz mrtvih. Prvi dan Uskrsa pada na različite datume različitihgodina. Ali uvijek pada prve nedelje poslije prvog punogmjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, vårdagjämningen*,20. marta.Zadnji dan u aprilu mjesecu, sista april, ili Valpurgijskanoć, Valborgsmässoafton, značajan je dan u Švedskoj. Ta dase pozdravlja proljeće. Ljudi se skupljaju kraj velikih vatri,koje se zovu valpurgijske lomače, valborgsmässobål, ili majskelomače, majbål. Neko drži go vor proljeću a zatim horovi,obično muški, pjevaju pro ljetne pjesme. Ovaj praz nikje najveći pra znik muških ho rova u Švedskoj.Prvi maj, Första maj, dan radničnog pokreta, uvijek je danpraznika. Predstavnici socijaldemokrata i stranke ljevicetog dana uvijek drže političke govore. Ove stranke takođeorga nizuju i demonstracije.Voznjesenje, Kristi himmelsfärdsdag, uvijek pada u četvrtak.Po šved skom crkvenom kalendaru crkva tada obilježavadan kada je Isus napustio Zemlju i popeo se na nebo. Zamnoge ljude taj dan je blisko vezan za proljeće. Mnogitog dana ustaju rano i idu u prirodu na ”gökotta”. Riječ”otta” znači rano jutro. Uranak, gökotta, je izlet na komeŠveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 49se ljudi skupljaju da bi po prvi putu godini čuli pticu kukavicu. Naravno,nije sigurno da kukavicaslijedi kalendar, tako da je njenoprisustvo na uranku pomalo inesigurno. Mnoga radna mjestasu zatvorena slijedećeg dana, kojije petak. Obično i djeca ne idu uškolu tog dana.Duhovi, pingsten, par sedmica kasnijeveliki je svadbeni praznik.Mnogi parovi biraju baš dan uo čiprvog dana Duhova za dan svogvjenčanja. Ovo je takođe praznikkada se počinje javljati nježnozelenilo ranog ljeta. Hrišćani obilježavajuDuhove u znak sije čanjana dan kada se Isus pojavio pred narodom poslije svoguskrsnuća.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTADuhovi, početkomljeta, popularni jepraznik za svadbe.Popularni običaj jeda se bacaju zrnariže na mladu imladoženju.LJETO6. juni, 6 juni, je državni praznik Švedske, Sveriges nationaldag,koji se slavi uz muziku, narodne igre i govore. Ponekim opštinama dijele se i švedske zastave. Na nekimmjestima posebnom dobrodošlicom po zdra vljaju se i onikoji su u toku godine stekli švedsko državljanstvo. UŠvedskoj postoje posebni dani u toku godine koji se zovudani podizanja zastave, flaggdagar, to jest dani kada sepodiže švedska zastava na javnim zgradama, autobusimai privatnim kućama. Dani podizanja zastave su, na primjer,prvi dan u novoj godini, prvi dan Uskrsa, rođen danšvedskog kralja 30. aprila, Prvi maj, državni praznik 6.juna, kao i imendan kraljice Silvije 8. juna. Privatna licaobično podižu zastavu kada je rođendan nekog od uku-Šveđani injihove tradicije

50Švedska džepni vodičmidsommar:obuhvata večeruoči Ivandana,Ivandan i nedeljuposlije Ivandana.ćana. Prilikom smrtnog slučaju zastava se spušta na polakoplja.U ovo vrijeme počinje i ljetni raspust, sommarlov, za školskudjecu. Posljednjeg školskog dana održava se i završna školskasvečanost, skolavslutning, koja se obilježava na raz ličitnačin u različitim školama. Obično roditelji prisustvujusvečanosti u nižim razredima. Učenici su tom prilikom lijepoobučeni a učionice su okićene cvijećem. Prilikom završetkaosnovne škole u devetom razredu, kao i zavr šetkasrednje škole, t.j. ”mature”, proslava je posebno važ na.Više o proslavi mature u poglavlju Škola i obrazo va nje.Negdje oko 24. juna proslavlja se sredina ljeta Ivandan,midsommar*. Većina Šveđana slavi sredinu ljeta uz veselje iigre oko ivandanjskog jarbola. Ljeto ima poseban značaju ovoj relativno mračnoj i prohladnoj zemlji. Ivandan jedakle veliki praznik, a ako bi padala kiša na dan uočiIvandana, svi ljudi koji žele u prirodi proslaviti Ivandanbili bi duboko razočareni. U većini mjesta organizuju se zajedničkeproslave Ivandana na trgovima, sportskim igralištimaIvandanski jarbolje podignut i plesje počeo. Ako kišane pada a suncese možda pojavi,slavlje je uspjelo.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAŠveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 51ili u dvorištima zavičajnih udruženja. Prijepodne svako koželi izlazi u prirodu da bere cvijeće i lišće za ukra šavanjeivandanskog jarbola, midsommarstången. Izgled jar bolavarira od kraja do kraja. U Dalarna, gdje se održa va najčuvenijaproslava Ivandana u cijeloj zemlji, često se koristiisti jarbol iz godine u godinu, a jarbol, sa uvelim ukrasima,ostaje tokom cijele godine dok se ponovo ne ukrasi naIvandan naredne godine. Kada je jarbol ukrašen treba gauspraviti, a to obično rade nekoliko snažnih muška raca uzglasno navijanje posmatrača. Poslijepodne po činje plesoko jarbola. Tada se pleše uz tradicionalne šved ske pjesme.Kasnije naveče ponekad se organizuju i ples za odrasle.Po crkvenoj tradiciji Ivandan se proslavljuje u znak sje ćanjana Ivana krstitelja, a istovremeno je i imendan Johannesa(Ivana) vezan za ovaj praznik. Moguće je da je ovoj proslaviprethodio i paganski praznik sunca, a osim toga proslavaje mogla biti inspirisana i jevrejskim praznikomSukkot.Tradicionalna ivandanska jela, midsommarmaten, su haringas krompirom, po mogućstvu ovogodišnjim mladimkrom pirom, a mnogi odrasli uz to piju brännvin, vrstužestokog pića. Kao desert se obično služe svježe jagode.U drugoj polovini ljeta mnogi ili sami love ili kupuju rakovea zatim organizuju slavlja na kojima se služe kuvani rakovi,kräftskivor. Na takvom tradicionalnom slavlju šareni fenjerisu okačeni iznad stolova a gosti imaju male, smiješne šeširena glavi dok jedu rakove. Rakovi se kuvaju u vodi samnogo mirođija a uz njih se obično služi brännvin.Druga, vrlo specifična kulinarska tradicija, takođe u drugojpolovini ljeta, je surströmmingsfesten. To je prije sveganorr landski običaj. Surströmming je fermentirana baltičkaharinga koja se prodaje u limenkama. Uz nju se jedekuhani krompir i norrlandski tanak beskvasan hljeb –Šveđani injihove tradicije

52Švedska džepni vodičStotine i stotinesvijeća svjetlucajuu novembarskommraku uoči Svihsvetih. Članoviporodice palesvijeće na grobovimau znaksjećanja na svojepreminule rođakei prijatelje.Fotografija: Torbjörn Andersson / PRESSENS BILDtunnbröd. Surströmmingima vrlo jak i neprijatnimiris koji mnogi teško podnose.JESENJesen je duga u Švedskoj.Jutra i večeri postaju svetamnije. Otprilike kra jemoktobra, početkom novembramjeseca slavi se vjerskipraznik Svih svetih, Allahelgons dag, dan kada posebnomislimo na naše preminulerođake i prija telje.Tradicija novi jeg da tumaje da se pale svi jeće nagro bovima, a na veče uo čidana Svih svetih stotine malih svjećica svijetlu caju pogrobljima.Zadnjih nekoliko godina američki običaj Halloween, stigaoje i do Švedske. Postalo je popularno kod djece i omladineprerušavati se u vještice i kosture i paliti svijeće u izdubljenimtikvama.Krajem novembra, početkom decembra mjeseca dolaziAdvent, advent. Riječ advent znači dolazak, a u ovom slučajuse dolazak odnosi na rođenje Isusa. Advent se slavitokom četiri nedelje prije prvog dana Božića. Po kućama ina radnim mjestima ljudi stavljaju električne svijećnjake uprozore. Ovaj običaj predstavlja svijetlu tačku u jesenjemmraku. Pale se takođe svijeće i u kućama, u svijećnjacimasa četiri svijeće. Prve nedelje Adventa pali se prva svije će,druge nedelje i druga, i tako dalje. Advent je isto vremenoi priprema za Božić. Prodavnice priređuju poseban danŠveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 53božićnog uređenja izloga, julskyltningsdag, početkom perioda,a tog dana mnogi Šveđani izlaze u grad i gledaju lijepouređene božićne izloge.Usred perioda Adventa pada dan svete Lucije, Luciadagen,13. decembra, kad nam Lucija donosi svijetlo u mraku.Luci ja je bila djevica hrišćanka iz Sirakuze u Italiji koja jeubijena 304. godine kada je car Dioklecijan proganjao hrišćane.Rimokatolička crkva tog dana održava proslavu učast ove svjetice.Ali u Švedskoj se sveta Lucija svuda slavi kao donosilac svijetla,prije svega po školama, dječjim vrtićima, sta račkimdomo vima i na radnim mjestima, ali i u nekim crkvama iudruženjima. Provslava se sastoji u tome da se gasi svijetlou prostoriji kako bi bio potpuni mrak, a zatim se čujepjesma koja se približava i uskoro se vidi svjetlucanjesvijeća, stearin skih ili električnih. Stiže Luci ja sa svojompovorkom. Svi su obučeni u dugačke bijele košulje. SamaLucija ima krunu od svijeća na glavi. Njene pratilje,tärnor, drže svijeće u rukama i imaju svjetlucave ukrasnetrake u kosi. Ponekad Luciju prate i ”zvjezdani dječaci”,stjärngossar, dječaci obu čeni u bijelo sa šiljatim kapama posutimzlatnim zvijezdicama na glavi. Ponekad se u povorciFotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTASveta LucijaosvjetljujeŠvedsku. 13.decembra svetaLucija se slavikako na velikotako i na malo.Horska pjesma,bijelo odijelo ikruna od svijećapredstavljajusastavni dio ovetradicije.Šveđani injihove tradicije

54Švedska džepni vodičNekoliko sedmicaprije Božića javljase stres kodmnogih ljudi,zbog kupovinebožićnih darova,čišćenja kuće ispremanja bo žićnihjela. Ali uzBožić je vezana idruga poruka –u crkvi se slavirođenje Isusa.Fotografija: Peter Hoelstad / PRESSENS BILDnađu mali kućni duhovi i čovječuljci paprenjaci. Lucijinapovorka pjeva lucijine i božične pje sme a ponekad služi ikafu i lussekatter, vrstu peciva sa šafranom i suhimgrožđem, koja se mijese u to vrijeme.Božić, julen, je najveći praznik godine u Švedskoj, a proslavljase u znak sjećanja na rođenje Isusa. Pripremepočinju već početkom decembra. Tada je i vrijeme da semisli na poklo ne za Božić, božićne darove, julklappar, i dase šalju božićne čestitke, julkort, prijateljima i poznanicima.24. decembra je Badnje veče, julafton, a većina ljuditada već ima jelku, gran, pravu ili plastičnu, u kući. Jelkaje okićena sjajnim staklenim kuglicama, zastavicama, DjedaMrazovima kao i drugim ukrasima, a na granama jelkesu okačene i svjećice. Da nas su svjećice uglavnom električne.Kuće se takođe kite boži ćnim ukrasima. Na mnogimbožićnim zabavama pleše se oko jelke i pjevaju raznetradicionalne božične pjesme. Najpopularnija pjesmazvuči ovako:Fotografija: Tord Harlin / PRESSENS BILDŠveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 55Božić je opet tu, Božić je opet tu, a trajat će sve do Uskrsa!Al’ to istina nije, istina nije, jer između dolazi post!Na Badnje veče se dijele i božićni darovi. Tradicionalnašvedska božićna hrana, julmaten, se sastoji od na primjer:šunke, svinjskih rebara, pihtija od svinjskog mesa, raznihvrsta marinirane haringe, lutfiska – sušene ribe pri premljeneposlije omekšavanja u cijeđi – sa sosom, sutlijaša.Prije, kad su ljudi radili teške fizičke poslove po šumama,ova hrana se računala kao zdrava hrana. Danas nam nijepotrebna to lika energija i mnogi su znatno smanjili količinuhrane za vrijeme Božićnih praznika.Po tradiciji, rođenje Isusa se slavi rano ujutro na dan Božićaa tad se i u crkvama održava misa koja se zove bo žićnajutarnja misa, julotta. U stara vremena se na bo žićnujutarnju misu išlo sankama zapregnutim za konje, koji subili okićeni zvončićima. Danas mnogi ljudi koji idu ucrkvu, rađe idu na ponoćnu misu, midnattsmässan, u noćizmeđu Badnje večeri i Božića.Mnogi samci osjećaju se posebno usamljenim za vrijemeBožića, dok porodični ljudi slave Božić sa svo jim poro dicamai rodbinom. Zato crkve i udruženja orga nizuju alter nativniBožić, alternativ jul, na koji su svi do bro došli.Božić je hrišćanski praznik, ali već dok hrišćanstvo jošnije ni stiglo do Švedske održavala se velika zabava plodnosti,fruktbarhetsfest*, krajem jeseni. Zimi se održavaoobred ”midvinterblot”*, kada su ljudi bogovima žrtvovaliživotinje a zatim priređivali gozbu na kojoj su služiližrtvovano meso.Sedmicu dana poslije Božića dolazi Nova godina, a ondaJovo na novo! Božić, međutim, još nije sasvim završen.Jer poslije uobičajene proslave Nove godine u januaru, samoje par dana do Bogojavljenja, Trettondedag jul, – iliTrinaestog dana Božića. Kao što i samo ime nagovještava,fruktbarhetsfest:U mnogimkulturama ljudi suizvodili obrede ipriređivali gozbekako bi podstaklibogove da darujuplodnost ljudima,životinjamai biljkama.Nordijska gozbaplodnosti je bilajedna od takvihobreda.midvinterblot:Vjerski obredprinošenja žrtveje predstavljaoznačajan dio upraistorijskomnordijskom klanjanjubogovima.Obred se sastojaou tome da suljudi žrtvovalipre dmete, životinjea ponekadčak i ljude. Poslijesamog obredapriređivali sugozbu sa jelimapripremljenim odmesa žrtvo vanihživotinja.Šveđani injihove tradicije

56Švedska džepni vodičtrinaest dana je prošlo od Božića, a crkva obilježava dolazaktri mudraca u Betlehem, gdje ih je čak sa Istoka svojimsjajem dovela velika zvijezda. Božićni praznici se konačnozavršavaju 13. januara. Taj dan se naziva Dva destimda nom Knuta, tjugondag Knut, s obzirom da pada nadvade se ti dan od Badnje večeri, kao i zato što Knut togdana ima imendan. Radi obilježavanja kraja Božića priređujese jul grans plundring, svečanost kada se skidaju ukrasisa božićne jelke. Tom prili kom se poslednji put plešeoko jelke i pjeva se:Veselom Božiću došao je kraj, kraj, kraj,jelka se izbacuje van, van, van,Al’ do godine će nam opet doćiprijatelj starijer nam je to obećao.Zatim se skidaju svjećice i ukrasi sa jelke, a sama jelka, sakoje je već dosta iglica otpalo, izbacuje se vani.Rođendani i imendaniRođendani su vrlo značajni u Švedskoj, prije svega zadjecu. Imendani se posebno ne slave. U nekim porodicamase dijele imendanski pokloni, dok drugi uo pšte ne obraćujupaž nju na imendan. Rođendani su, dakle, dalekovažniji. Djeca obično priređuju žurke za svoje drugove idrugarice. Igraju se, jedu tortu, imaju balone i serpentine.Obično dobijaju i po kesicu slatkiša prije nego što krenukući.Odrasli prije svega slave svoje parne rođendane kao štosu 30, 40, 50 godina, a starije ljudi slave i svoj 75-i,85-i, 95-i rođendan. 50-i rođendan se proslavljuje posebnosvečano uz poklone, veliko slavlje i podignutu zastavu.U nekim krajevima prijatelji se često preru šavaju i dolazekući kod slavljenika u noć uoči samog rođendana kako biga iznenadili.Šveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 57Tradicije semijenjajuNijedna tradicijane ostaje vječito ista.Tokom godinašvedske tradicijesu se mijenale.Prije 70-80 godinaDjeda Mraz nijebio taj koji je do nosiobožićne darove,već božićni jarac.Jedna proljetna tradicija je danas manjeviše nesta la, ato je ”pje vanje maju”krajem apri la, početkom maja mjeseca. Ranije je omladinaišla u grupama od kuće do kuće, od imanja do imanjai pjevala ”Dobro nam došao Maj”, a pone kad su kaozahval nicu dobijali kolače ili slatkiše.Neke su tradicije dakle nestale, dok su se neke nove pojavile.Već smo spomenuli Halloween, koji se slavi tek zadnjihneko liko godina. Zahvaljući muslimanima u Šved skojmnogi su Šveđani upoznali i ramazan, mjesec posta. IranskaNova go dina se često obilježava u štampi raznim reportažamasa proslava iste.Novi kulturni impulsiNa festivalima i raznim skupovima često učestvuju grupe,koje potiču iz nekih drugih kultura, sa svojom muzikom,igrom i literaturom. Kada se ljudi useljavaju u nove zemljenjihove se tradicije često i mijenaju. Na isti način inova zemlja može poprimiti impulse iz različitih kulturauselje nika. Na taj način se stvara više kulturna razmjena.Fotografija: Magnus Hallgren / PRESSENS BILDJitterbug nazelenoj travi. Utoku ljeta parhiljada ljubiteljaplesa iz 20 zemaljase okupi u Domukulture Herräng uRoslagenu.Najveći kamp zatreniranje plesau svijetu privlačikako stare tako imlade ljubitelje.Šveđani injihove tradicije

58Švedska džepni vodičNova jela na švedskoj trpeziNavike u ishrani Šveđana su se prilično izmijenile zadnjih10-20 godina. S jedne strane sve više ljudi je poče lo jestivegetarijansku hranu, a s druge strane use ljenici iz različitihzemalja uveli su mnogo novih jela. Za hvaljujući tomeda sve više ljudi iz Švedske putuje u ino stranstvo naodmor, prije svega u zemlje Mediterana, Šve đani su otkrilii kulturu kulinarstva drugih zemalja.Danas u restoranima nije teško naći nešto što odgovarasva kom ukusu. U skoro svim većim mjestima postoje barovigdje se služi pizza ili kebab. Kod kuće Šveđani čestojedu jela od tjestenine a kad je slavlje možda grčku salatusa tza tzikijem.Tradicionalna švedska jela često sadrže svinjsko meso, posebnobožićna jela. Božićna šunka je ustvari dimljeni ililako uso ljeni svinjski but, koji se prvo kuha ili peče a zatimse pre maže mješavinom od jaja i senfa i zapeče u pećnici.Druga božićna jela su kobasice od svinjskog mesa i svinjskarebra, kao i ćufte i jetrena pašteta. Razne vrste mariniraneharinge, crveni kupus, kiseli kupus, cvekla, pire odjabuka kao i sutlijaš, kuhan na mlijeku od okruglog zrnariže, takođe su tradicionalna švedska božićna jela.Mnoge porodice danas odustaju od pripremanja velike količinehra ne kao što su ranije spremali za Božić. Ali šun kai sutlijaš se uvijek nalaze na božićnoj trpezi kod većineporodica. Mnogi restorani služe tradicionalni šved ski božićnistol tokom decembra mjeseca.Husmanskost – jaka hranaTradicionalna švedska svakodnevna hrana obično senaziva husmanskost. Ova hrana se uglavnom temelji na mesu,ribi i korijenastom povrću. Razna takva jela su naprimjer ćufte, köttbullar, s barenim krompirom i džemomod brusnica, lako usoljeno svinjsko meso, svinjska kolje-Šveđani injihove tradicije

Švedska džepni vodič 59Fotografija: Magnus Bergström / PRESSENS BILDDanas postoje uvećini gradovaspecijalizovaneprodavnice i tezgena pijacama sanamirnicama izrazličitih dijelovasvjeta.Jela i namirnicekoji su senekada smatraliegzotičnim, sadapredstavljajusvakodnevnuhranu mnogih.nica, fläsklägg s pireom od bijele repe, grašak sa slaninom,ärtsoppa med fläsk, pržena baltička haringa stekt strömming, spireom od krompira, pržena uso ljena haringa, stekt salt sill,s kuhanim krompirom i sosom od luka, kosani odrezak,pannbiff, (od sjeckanog ili mljevenog mesa) s prženim lukomi kuhanim krompirom ili pyttipanna, jelo od prženih komadićamesa, krompira i luka uz koje se služi cvekla u turšiji.Husmanskost je jaka hrana. U stara vremena, kada su ljudiuglavnom radili teške fizičke poslove, ova vrsta hrane je bilaneophodna.Ljudi iz drugih zemalja koji dolaze u Švedsku smatraju daje švedski hljeb suviše sladak. Jedna od najobičnijih vrstahljeba je vekna slatkog hljeba. Danas je raznovrsnost hljebau prodavnicama veća nego što je bio slučaj prijepetnaest – dvadeset godina, i to zahvaljujući tome da je velikibroj ljudi iz različitih zemalja došao ovamo i doneo sasobom i svoju kulturu ishrane.Osim što se veliki dio ”doseljene” hrane prodaje u običnimšvedskim samoposlugama, postoje i specijalizovane pro -da v nice hrane iz, na primjer, istočne Azije, južne EvropeŠveđani injihove tradicije

60Švedska džepni vodičPrije se semlamogla jesti samopar sedmica uočiUskrsa. Danas nasposlastičarnicepočinju mamitisemlama već ujanuaru mjesecu.Fotografija: Calle Jismark / PRESSENS BILDi sje verne Afrike. U ovim prodavnicama se prije svega prodajusirovi proizvodi koji se obično koriste u zemljama satih prostora. To su, na primjer, razne vrste riže, graha,brašna i začina. Obično se prodaje i mnogo raznih konzervi.Često takve prodavnice nose nazive kao što je naprimjer ”Orient-livs”, a vlasnici tih prodavnica su ljudikoji su se doselili u Švedsku iz drugih zemalja. U većimgradovima u Švedskoj postoje i prodavnice gdje se možekupiti meso obredno zaklanih ovaca i goveda. Prodavnicesa košer hranom, t.j. tradicionalno jevrejskim namirnicama,postoje već dugi niz godina.DOBRO DA SE ZNA:• Semle se obično jedu kao kolači uz kafu ili čaj. Ali usjevernoj Švedskoj semle se stavljaju u duboki tanjir satoplim mlijekom. To se zove hetvägg – ”vrući zid”. Druginazivi semle su fastlagsbulle, ”zemička Velikog posta”,fettisdagsbulle, ”zemička Pokladnog utornika” ili prostotisdagsbulle, ”zemička utorka”.• Dani za podizanje zastave navedeni su u švedskimkalendarima. Svako može podići zastavu kad god želi.Zastava se mora skinuti preko noći. Ponekad seu kalendarima mogu naći i preporuke o tome kako sezastava treba upotrebljavati.TrafikreglerŠveđani ii njihove SverigetradicijeQuinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupeiimputat Octavius, quamquam gulosus ruresQuinquennalis umbraculi senesceret concubine, ut quadrupeiimputat Octavius, quamquam gulosus rures

Švedska džepni vodič 61•••Mi koji vec zivimo ovdje•••Krivudav put ka zajedništvuJolin BoldtČestitam! Dobili ste dozvolu boravka ivrata Švedske su vam se otvorila.Međutim, to ne znači da će vamsve ići lako (a to ste vjerovatno već ishvatili).Ponekad ćete drhtati od bijesa. Lupatićete glavom o zid. Pomišljat ćete ukoju ste to ludačku zemlju dospjeli. Ana kraju ćete možda, kao ja, zavoljetiŠvedsku i ljude koji u njoj žive.Došli ste u zemlju koja je kao prvau svijetu zabranila fizičko zlostavljanjedjece. Možda ćete pomisliti:Šta to dokazuje? To dokazuje daje Švedska zemlja koja želi da senemoćni, kojima je potrebna zaštita,primjećuju i vide. Šveđani se sa poštovanjemodnose čak prema onimakoji su najnemoćniji, a to su djeca.(Poštovanje prema nemoćnim možeda ode malo i predaleko. Pažljivoslušajte kada ovdašnji ljudi govore oživotinjama – govore o njima kao dasu im najbliži rod!)Švedska je takođe bila prva zemljau Evropi koja je dala pravo glasa naopštinskim izborima useljenicima kojinisu švedski državljani. Znači, ovo nijeloša zemlja da se u njoj živi.Ali moj put ka ljubavi prema Švedskojipak nije bio lak. Često se ljutim. Naprimjer, ima jako puno službenika birokrata…jedan put sam se čak nosilamišlju da pošaljem račun Zavodu zasocijalno osiguranje za termos za kafukoji sam u bijesu bacila u zid, poslijerazgovora s njima.Već 25 godina živim u Švedskoj. Prvegodine sam sve radila pogrešno. Ljudinisu razumijeli šta sam im govorila,iako je moj maternji jezik švedski.Zbog mog ”finskog” naglaska mnoginisu čuli da sam ustvari perfektnogovorila švedski.A pravila sam i greške, mnogogrešaka zbog kojih još uvijek crvenimkada pomislim na njih: Učtivo,na finskošvedski način, rekla sam jednomprilikom na intervju za posao”Ne znam raditi ništo posebno”(posao nisam dobila), nisam dodavalašećer drugima dok smo pili kafu,a kolegama na poslu sam govorila”Uradi ovo!” umjesto ”Da li bi eventualnobio u mogućnosti da…”.Zatim je prošlo otprilike pet godinadok me nisu prestale nervirati tipičnošvedske pojave, za koje sam smatralada su smiješne.Vi ćete takođe praviti mnogo grubih

62Švedska džepni vodič•••••Krivudav put ka zajedništvugrešaka. Prelazit ćete hiljade nevidljivihgranica, a zatim ćete se iznenaditikada vaši poznanici i kolege napravekiselo lice. Mnogo godina kasnijećete shvatiti da mukla tišina okostola kada ste pili kafu ustvari je bilaprouzrokovana time što ste vi reklinešto što je strogo zabranjeno izgovarati.” Tek poslije desetgodina počelasam shvatati kakose ovdje druži.”A s obzirom da u ovoj zemlji niko vasneće prekoriti, biće vam potrebnodugo vremena dok sami ne shvatitešta je ispravno a šta nije.Tek poslije deset godina počela samshvatati kako se ovdje druži.Danas poslije 25 godina, osjećamda dosta dobro razumijem šta je tošvedsko. Razumijem prećutna pravilatoliko dobro da ih čak mogu i kršiti.Jer sad znam njihovu suštinu: Ništane govori od srca, ni u kom slučajunemoj protivrječiti nekome – čak niu javnoj raspravi – i nemoj nikada naneki način pokazati da si bolji od drugih.Pred vama je, dakle, težak posao. Aline brinite – veći dio svega toga je iprilično zabavan.Neka vam bude neka vrste igre daposmatrate ”švedski način” na kojise stvari rade. Mnoge stvari će vasiznenaditi, čak i rastužiti. Ali većinaljudi ovdje ima jednu dobru osobinu:iskreno žele da stvari dobrofunkcionišu. Skoro svi su ljubazni ižele vam pomoći. Samo da ne tražitenešto što je protiv pravila – jer u tomslučaju ćete lupiti glavom o zid.Često mi se javljaju bijesni ljudi kojikažu da su izloženi diskriminaciji.Ponekad je to stvarno tako – diskriminacijaljudi iz drugih zemalja stvarnopostoji ovdje, nije čak ni tako rijetkapojava.Ali, isto toliko često riječ je o pravilima.A u tom pogledu većina Šveđanaje nepokoljebljiva: Ako pravila kažuda treba uraditi nešto na određeninačin, onda je to tako. Nema nikakvogsmisla raspravljati o tome, samoćete sami sebi navući neprilike. A tonije diskriminacija – potpuno isto važii za rođene Šveđane.Ima stvari koje se jednostavnomoraju podnositi kada se ovdje živi.Ali, ne dajte se! Posmatrajte Švedskuljubaznim pogledom! Iako je ponekadteško shvatiti neke stvari, ovo jeipak predivna zemlja da se u njoj živi.Dajte šansu zemlji, ona to zapravo izaslužuje!Jolin Boldt je slobodna novinarkai diskutant po pitanjima integracije.

63Švedska jepodijeljena na290 opština. Nekeopštine su veće,neke manje, alisve su nadležne zaniz pitanja kojasu značajnaza stanovnikeopštine.Pri kraju ovogpoglavlja naćićete više karata.Opštinadonosi odluke i pruža uslugeu vašem neposrednom okruženjuOpština i sreska opština su riječi koje ćete čuti mnogo puta uŠvedskoj. Šta je to opština i šta ona radi? Ko upravlja opštinomi na koji način možemo uticati na njene odluke? Šta je to sreskaopština i koji su njeni zadaci? U ovom poglavlju pokušat ćemoodgovoriti na ova pitanja.Opština

64Švedska džepni vodičtaxa: cjenovnikservicehus: domu kome starijiljudi stanujuu zasebnimstanovima, aligdje postojimogućnost zadobijanje dodatnepomoći.hemtjänst: pomoću vezi čišćenja,kuhanja i drugihstvari, koja sepruža starijimosobama ili licimakoja se, na primjer,teško kreću.renhållning:staranje o smeću.Bilo da živite u gradu ili na selu, živite u dijelu neke opštine.Švedska je podijeljena na 290 opština koja svaka imasvoj izvršni odbor i svoju poresku stopu. Veličina opštinadosta varira. Neke opštine su vrlo velike, kao na primjeropština Štokholm, dok druge opštine broje samo par hiljadastanovnika. Neke od najvećih opština često same sebezovu ”gradovima” umjesto opštinama, kao na primjergrad Štokholm, Stockholms stad.U Švedskoj opštine su veoma značajne. Nadležne su zamnoga pitanja o kojima se u drugim zemljama brinu državniorgani uprave ili privatna preduzeća. Iz tog razloga vikao stanovnik opštine često ćete kontaktirati sa raznimodjeljenjima opštine.Postoji par važnih pravila za djelatnost opština. Jedno praviloje da opštine ne mogu naplaćivati svoje usluge uvećem iznosu od stvarne cijene usluga. Drugo važno praviloje da svi koji žive na teritoriji iste opštine moraju setretirati jednako ako su okolnosti jednake. Roditelji kojina primjer imaju djecu u dječjim vrtićima trebaju plaćativrtić po istoj tarifi, taxa*, bez obzira koji su dječji vrtić izabralina teritoriji opštine. Tarifa mora biti ista, iakomožda postoji razlika u troškovima rada dječjih vrtića uraznim mjestima u opštini.Radni zadaci opštinaZakon o opštinama je zakon koji određuje šta opštine moguda rade i šta su obavezne da rade. Između ostalog morajuse brinuti i o tome da u opštini postoje škole, dje čjivrtići i biblioteke, da introdukcija izbjeglica dobro funkcioniše,da postoje stambeno-uslužni domovi, service hus*, ikućna njega, hemtjänst*, za starije i druga lica koji ma je topotre bno, kao i da postoje vatrogasna četa i grad skačistoća renhållning*. Zakon takođe nalaže opštinama odgovornostza planiranje ulica, stanova, vodovoda i elek tričneener gije. Potpora za izdržavanje, försörjnings stödet,Opština

Švedska džepni vodič 65ra niji naziv soci jalna pomoć, takođe spada nadležnostopšti na. Više o tome naći ćete u poglavlju o Novcu.Neke opštine takođe uzimaju na sebe i druge zadatke, naprimjer iz oblasti odmora i reakreacije kao i kulture. Aliovo varira od opštine do opštine. U nekim opštinama semo gu naći omladinski domovi, bazeni, sportske dvorane,muzeji i pozorišta, dok u drugim opštinama toga nema.određene opštine imaju čak i svoja stambena i energetskapreduzeća.Prihod opštinaDa bi bili u mogućnosti pružati sve ove usluge, opštinamasu potrebna novčana sredstva. Novac se sliva sa tri strane:od poreza, državnih dotacija i doprinosa.Opštinski porez, kommunalskatt,plaćaju svi stanovniciopštine koji ima juprihod. Ca. 30 kruna odsvake zara đene sto tineuplaćuje se na ime opš tinskogporeza. Visina porezavarira od opštine doopštine. 2003. godi ne porezse kretao od 28:90 u”najjeftinijoj” op štini do33:30 u ”najskupljoj”.Državne dotacije, stats -bidrag, novčana su sredstvakoja opštine dobijajuod države. Opštinama saniskim prihodima a visokimtroškovima mogu sedodijeliti veće dotacije negoopštinama koje su boljegmaterijalnog stanja.Fotografija: Jonas Lemberg / PRESSENS BILDOpštini supotrebna poreskasredstva kako bimogla pružatiusluge svojimstanovnicima.Iz poreske prijavese vidi kolikoporeza svakipojedinac trebaplatiti.Opština

66Švedska džepni vodičDoprinosi avgifterna, su novčana sredstva koja uplaćujeteopštini na ime, na primjer, odnošenje smeća ili za mjestou dječjem vrtiću. Doprinosi su često subvencionisani, subventionerade,to jest nešto niži od stvarne cijene usluga, ato iz razloga da bi i onaj koji nema mnogo para mogao koristitiusluge opštine.Politička upravaOpštinom upravljaju političari iz različitih stranaka, kojisu članovi grupe pod nazivom skupština opštine, kommunfullmäktige.Skupština opštine zasjeda otprilike jedan putmjesečno. Sjednice su otvorene za sve zainteresovane, pamožete prisustvovati sjednici ako to želite. Slušatelji, međutim,nemaju pravo učestvovati u raspravi. Ponekad sesjednice skupštine prenose i preko stanica lokalnog ra dioili lokalne televizije.Veće opštine obično imaju i nekoliko opštinskih sav jet nika,kommunalråd, zaposlenih u opštini. Ostali opštinski političari se bave politikom u svoje slobodno vrijeme.Između sjednica skupštine manja grupa, zvana izvršnovijeće opštine, kommunstyrelsen, ima političku odgovornostu opštini. Skupština opštine se podudara sa Riksdagomna opštinskom nivou, a izvršno vijeće opštine sa vladom.Glasanjem na opštinskim izborima, kommunalvalet, stanovniciopštine odlučuju koji će političare biti izabrani zaskupštinu opštine. Opštinski izbori se održavaju svakečetvrte godine, istovremeno sa izborima za Riks dag isresku opštinu. Državljani država članica Evropske Unijekao i državljani Islanda i Norveške koji žive i Švedskoj,imaju pravo glasati na švedskim opštinskim izborima iizborima za sresku opštinu. Ako ste iz neke zemlje kojanije članica Evropske Unije, imate pravo glasati na opštinskimizborima i izborima za sresku opštinu pod uslovomda imate dozvolu boravka i da živite u Švedskoj već tri godine.Opština

Švedska džepni vodič 67Važno je iskoristitisvoje pravo glasa.Dobrovoljni izborniradnici iz različitihstranaka stoje krajputa do glasačkogmjesta i nudesvoje glasačkelistiće.Fotografija: Lennart Isaksson / PRESSENS BILDPar sedmica prije izbora svi koji imaju pravo glasa do bijajupoštom biračku kartu, röstkort. Biračka karta je dokazda imate pravo da glasate i sadrži takođe podatak otome gdje i kada se izbori održavaju.Opštinski izboriS obzirom da opštine u Švedskoj imaju niz radnih zadataka,opštinski izbori su vrlo značajni izbori. Svojim glasomna opštinskim izborima utičete kako na visinu stopeopštinskog poreza tako i na vrstu usluga koje opština pružasvojim stanovnicima.U novinama i informativnim listovima možete prije izboračitati šta različiti političari žele sprovesti u vašoj opštini.Možete se i sastati sa političarima na političkim skupovimaili u kancelarijama njihovih stranaka. Ako ste član nekogudruženja možete takođe predložiti upravnom odboruOpština

68Švedska džepni vodičudruženja da se organizuje poseban sastanak po vodom izbora.Na takav sastanak se mogu pozvati i neki političari, aako je potrebno može se angažovati i tumač.Pored skupštine opštine, opštinski političari su takođeorganizovani i po drugim, manjim grupama koje takođezasjedaju. Obično jedna takva grupa zadužena je za školei dječje vrtiće, druga za planiranje novih stambenih i drugihzgrada i ulica, treća za pitanja starijih osoba i funk cionalnoonesposobljenih lica, funktionshindrade, i ta ko dalje.Ove grupe se nazivaju savjetima, nämnder, ili upravama,styrelser, na primjer ”opštinski savjet za građe vinske po slove” i ”opš tinska školska uprava”. U većim opštinama postojemje s ne zajednice, kommundelsnämnder, ili stadsdelsnämnder,koje izvršavaju opštinske zadatke na teritorijiodređenog dijela grada ili izvjesnog dijela opšti ne.kollektivtrafik:saobraćaj zajednosa drugim ljudima,na primjerautobusom,podzemnomželjeznicom ilivozom.Sreske opštineSreske opštine su nadležne za pitanja koja su suvišekrupna ili suviše skupa za pojedinu opštinu. Obično sreskeopštine pokrivaju ista geografska područja kao i srezovi– vidi poglavlje o Demokratiji. Razlika je u tome što srezovimaupravljaju sreske uprave, koje su državni organiuprave, dok političari koji se biraju na opštim izborimaupravljaju sreskim opštinama.Najvažniji zadatak sreskih opština je zdravstvo, hälso- ochsjukvården. Sreske opštine su nadležne za većinu bolnica idomova zdravlja. One su takođe nadležne za liječenje zubadjece i omladine, određena obrazovanja i za dio kolektivnogsaobraćaja, kollektivtrafik*. Sreske opštine su obi č-no nadležne za autobuski saobraćaj van gradova, dok suopštine nadležne za autobuski saobraćaj u grado vi ma.Opština

Švedska džepni vodič 69DOBRO DA SE ZNA:• Na Zelenim stranicama telefonskog imenika naći ćetesve potrebne informacije o vašoj opštini. Mnoge opštineimaju i svoje urede za davanje informacija koji upućujustanovnike na pravo mjesto radi postavljanja pitanja.Ponekad ovakvi uredi nazivaju ”medborgarkontor”– ”uredi za informisanje građana”.• U slučaju da želite razgovarati sa službenim licemu opštini, trebate unaprijed zakazati sastanak. Tomprilikom trebate takođe reći da li vam je za razgovorpotrebna pomoć tumača.• Ako posjedujete dozvolu boravka i ako živite uŠvedskoj više od tri godine, imate pravo glasati kakona opštinskim izborima tako i na izborima za sreskuopštinu. Dobit ćete biračku kartu poštom prije izbora.U slučaju da ne dobijete biračku kartu poštom, trebatekontaktirati sresku upravu ili Izbornu komisiju- Valmyndigheten, na www.val.se, da bi vidjeli u čemu jestvar.• Većina opština danas ima svoje web stranicena Internetu. Vašu opštinu naći ćete na adresiwww.imeopštine.se. U slučaju da ima slovo å, ä ili ö uimenu opštine, ta slova treba zamijeniti slovima a, i,o, kao na primjer www.malmo.se ili www.boras.se zaopštine Malmö i Borås.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTANjegovatibolesnike je isuviše skupoda bi opštinasama moglaizgraditi takvuvrstu djelatnosti.Umjesto opština,sreske opštineizvršavaju ovajzadatak, s obziromda pokrivajuveća geografskapodručja.Opština

KarlstadVänersborgGöteborgHalmstadKristianstadMalmöÖrebroJönköpingÖstersundFalunKarlskronaVästeråsMariestadLinköpingVäxjöKalmarSundsvallGävleUppsalaNyköpingVisbyStockholmUmeåLuleå70148195193188192Värmlands 189 län194153152149 150151159Örebro län156 157154158155138136 137178176 177 183161175 180171160162 163173 181174182166 172 170Stockholmslän169167164165168139145 146Södermanlands-141147140142 144län125129132134 135130 131 133126124122127128118116121113119 120 123115117Östergötlands 106 107län11411098 99 100 10310411197 101 10210595 9692779193 9474 75901097687891087286 88 83 85828473Kalmar 71 län8170696578 79 80686759 60 63Jönköpings58län64665761625056Hallands 55 län48454647495154Västra Götalands län403938353634252321 22 24 2618 191715 16141311 129107 81 3 42Skåne länKronobergs län37204127654243303233Blekinge 31 län2829445253Opštine u ŠvedskojJužna Švedska143Gotlands län1121 Vellinge2 Trelleborg3 Skurup4 Ystad5 Tomelilla6 Simrishamn7 Malmö8 Svedala9 Lund10 Sjöbo11 Staffanstorp12 Burlöv13 Lomma14 Kävlinge15 Eslöv16 Hörby17 Landskrona18 Svalöv19 Höör20 Kristianstad21 Helsingborg22 Bjuv23 Åstorp24 Klippan25 Perstorp26 Hässleholm27 Östra Göinge28 Bromölla29 Sölvesborg30 Olofström31 Karlshamn32 Ronneby33 Karlskrona34 Höganäs35 Ängelholm36 Örkelljunga37 Osby38 Båstad39 Laholm40 Markaryd41 Älmhult42 Tingsryd43 Emmaboda44 Torsås45 Halmstad46 Ljungby47 Alvesta48 Växjö49 Lessebo50 Uppvidinge51 Nybro52 Kalmar53 Mörbylånga54 Borgholm55 Falkenberg56 Hylte57 Värnamo58 Sävsjö59 Vetlanda60 Hultsfred61 Högsby62 Mönsterås63 Oskarshamn64 Varberg65 Kungsbacka66 Gislaved67 Gnosjö68 Vaggeryd69 Nässjö70 Eksjö71 Vimmerby72 Västervik73 Jönköping74 Mullsjö75 Habo76 Aneby77 Tranås78 Mark79 Svenljunga80 Tranemo81 Mölndal82 Härryda83 Bollebygd84 Borås85 Ulricehamn86 Öckerö87 Göteborg88 Partille89 Lerum90 Alingsås91 Vårgårda92 Herrljunga93 Kungälv94 Ale95 Tjörn96 Stenungsund97 Lilla Edet98 Trollhättan99 Essunga100 Vara101 Falköping102 Tidaholm103 Hjo104 Ödeshög105 Boxholm106 Mjölby107 Linköping108 Ydre109 Kinda110 Åtvidaberg111 Valdemarsvik112 Gotland113 Söderköping114 Orust115 Uddevalla116 Vänersborg117 Grästorp118 Lidköping119 Skara120 Skövde121 Tibro122 Karlsborg123 Vadstena124 Motala125 Finspång126 Norrköping127 Sotenäs128 Lysekil129 Tanum130 Munkedal131 Färgelanda132 Mellerud133 Götene134 Mariestad135 Töreboda136 Laxå137 Askersund138 Hallsberg139 Vingåker140 Katrineholm141 Flen142 Nyköping143 Oxelösund144 Trosa145 Gnesta146 Södertälje147 Nynäshamn148 Strömstad149 Dals-Ed150 Bengtsfors151 Åmål152 Säffle153 Hammarö154 Kritinehamn155 Gullspång156 Degerfors157 Lekeberg158 Kumla159 Örebro160 Arboga161 Kungsör162 Eskilstuna163 SträngnäsKarte

KarlstadVänersborgGöteborgHalmstadKristianstadMalmöÖrebroJönköpingÖstersundFalunKarlskronaVästeråsMariestadLinköpingVäxjöKalmarSundsvallGävleUppsalaNyköpingVisbyStockholmUmeåLuleå25425525625725826071259252253250251248249244247245246238239241 242243240228229230236237225201216203 204217231 235232234224218233223219222220 221212209 211205 206 207208210226227213214215188202189190191192193194195159196200198 186199185187197179 184178176 177 183175161180171 173 181160174182162 163 166 172 170169167Opštine u ŠvedskojSrednja Švedska188 Årjäng189 Grums190 Kil191 Forshaga192 Karlstad193 Storfors194 Karlskoga195 Nora196 Lindesberg197 Köping198 Hallstahammar199 Västerås200 Enköping201 Eda202 Arvika203 Sunne204 Munkfors205 Filipstad206 Hällefors207 Ljusnarsberg208 Skinnskatteberg209 Fagersta210 Surahammar211 Sala212 Heby213 Uppsala214 Knivsta215 Norrtälje216 Torsby217 Hagfors218 Vansbro219 Ludvika220 Smedjebacken221 Norberg222 Avesta223 Sandviken224 Gävle225 Älvkarleby226 Tierp227 Östhammar228 Malung229 Mora230 Leksand231 Gagnef232 Borlänge233 Säter234 Hedemora235 Hofors236 Falun237 Ockelbo238 Älvdalen239 Orsa240 Rättvik241 Ovanåker242 Bollnäs243 Söderhamn244 Härjedalen245 Ljusdal246 Hudiksvall247 Nordanstig248 Ånge249 Sundsvall250 Timrå251 Härnösand252 Berg253 BräckeKarte

Åre254Kroko255Östersund256Ragunda257Sollefteå258Kramfors259Örnsköldsvik260Strömsund261Åsele262Bjurholm263Nordmaling264Vännäs265Umeå266Vindeln267Robertsfors268Dorotea269Vilhelmina270Lycksele271Norsjö272Skellefteå273Storuman274Sorsele275Malå276Arvidsjaur277Piteå278Älvsbyn279Luleå280Boden281Kalix282Haparanda283Arjeplog284Jokkmokk285Gällivare286287 Överkalix254255256257258259260261262263264265 266267268279 280281282284285286287269270 271272 273274275276277278Jämtlands länVästernorrlands länVästerbottens länNorrbottens länOpštine u ŠvedskojSjeverna Švedska72MalmöKristianstadKarlskronaHalmstadVäxjöKalmarJönköpingGöteborgVänersborgMariestadLinköpingVisbyÖrebroVästeråsStockholmUppsalaGävleFalunKarlstadSundsvallLuleåÖstersundUmeåNyköpingKarte

KarlstadVänersborgGöteborgHalmstadKristianstadMalmöÖrebroJönköpingÖstersundFalunKarlskronaVästeråsMariestadLinköpingVäxjöKalmarSundsvallGävleUppsalaNyköpingVisbyStockholmUmeåLuleå73290289284285286287 288281282 283279 280270270 Vilhelmina271 Lycksele272 Norsjö273 Skellefteå274 Storuman275 Sorsele276 Malå277 Arvidsjaur278 Piteå279 Älvsbyn280 Luleå275274281 Boden282 Kalix283 Haparanda284 Arjeplog285 Jokkmokk286 Gällivare287 Överkalix288 Övertorneå289 Pajala290 Kiruna276277271 272273278Opštine u ŠvedskojNajsjeverniji dio ŠvedskeKarte

KarlstadVänersborgGöteborgHalmstadKristianstadMalmöÖrebroJönköpingÖstersundFalunKarlskronaVästeråsMariestadLinköpingVäxjöKalmarSundsvallGävleUppsalaNyköpingVisbyStockholmUmeåLuleå74Uppsala län200186stmanlandsn185178179187184176177175173180183171174181Södermanlands län Stockholms län163172170182166167169164165168146145147144142164 Nykvarn165 Botkyrka166 Salem167 Huddinge168 Haninge169 Tyresö170 Nacka171 Ekerö172 Stockholm173 Sundbyberg174 Solna175 Järfälla176 Sollentuna177 Täby178 Upplands-Bro179 Upplands-Väsby180 Danderyd181 Lidingö182 Värmdö183 Vaxholm184 Österåker185 Håbo186 Sigtuna187 VallentunaOpštine u ŠvedskojSrez ŠtokholmaKarte

Švedska džepni vodič 75Useljenje u novistan. Potrebno jedosta vremena irazmišljanja da bise stvorilo novodomaćinstvo.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAPrvo vrijeme u ŠvedskojNovi početak u novoj zemljiOnaj koji je upravo dobio dozvolu boravka, ima o mnogo togada razmišlja. Matični broj, lična karta i izvod iz matične evidencije– to je samo nekoliko primjera neophodnih dokumenata bezkojih se ne može u Švedskoj. Vrijeme introduk cije je takođe odvelike koristi. Više o tome na kraju ovog poglavlja.Prvo vrijeme uŠvedskoj

76Švedska džepni vodičTri krune, kojeblistaju na vrhugradske vijećniceu Štokholmu,predstavljajunacionalni simbolŠvedske oddavnih 1330-tihgodina.ID-kort: ličnaisprava safotografijom kojadokazuje identitetosobe (to jest koje ta osoba).Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAKada ste već dobili dozvoluboravka, sljedeći korakkoji vas vodi u švedskodruštvo jeste da budeteupisani u matičnu evi -denciju, folkbokförd. Nakontoga ćete dobiti matičnibroj, personnummer, koji samovi imate. Matični brojse sastoji od deset bro jevakoji označavaju godi nu ,mjesec i dan va šeg rođenjaa zatim slijede još četiribroja. Četiri za d nja brojasu zato da biste serazlikovali od drugih licakoja su rođena istog dana.Dobro bi bilo da naučitesvoj ma tični brojnapamet, s obzirom da će vas organi uprave, banke i razneorgani-zacije često pitati za matični broj.Da bi se mogli upisati u matičnu evidenciju, morate sa sobomponijeti pasoš i dozvolu boravka kada pođete u Poreskuupravu ili Poreski ured (vidi Roze stranice te lefonskogimenika). Nakon par sedmica dobit ćete poštom papir sasvojim matičnim brojem.Izvod iz matične evidencije i lična isprava (ID)Izvod iz matične evidencije, personbevis, još je jedan odvažnih dokumenata, potvrda koja vam je potrebna da bimogli dobiti, na primjer, ličnu kartu, ID-kort*, produžetakdozvole boravka ili pasoš. Izvod iz matične evidencijećete izvaditi kod Poreskog ureda tako što ćete lično otićikod njih ili se javiti telefonom. Uvijek morate navesti ukoju svrhu vam je potreban izvod iz matične evidencije, sPrvo vrijeme uŠvedskoj

Švedska džepni vodič 77obzirom da izvodi iz matične evidencije izgledaju raz ličitozavisno od svrhe.Ličnu kartu ćete izvaditi na pošti ili u banci. Ona koštaca. 300 kruna. Sa sobom morate ponijeti papir sa svojimmatičnim brojem kao i fotografiju i izvod iz matičneevidencije za ličnu kartu – ID. Morate takođe povesti sasobom nekog prijatelja ili rođaka koji već ima ličnu kartui koji može potvrditi da ste vi stvarno lice iz priloženedokumentacije.Sljedeći korak je zatim da se prijavite Zavodu za socijalnoosiguranje, Försäkringskassan. Morate biti upisani u Zavodza socijalno osiguranje da bi mogli dobiti, na primjer, naknadu za vrijeme bolovanja ako se razbolite ili rodi teljskuhranarinu ako dobijete dijete. Više o tome u poglavlju oNov cu.Kredit za opremanje stanaVi koji ste izbjeglica ili član uže porodice izbjeglice, mo žeteu određenim slučajevima dobiti kredit za nabavku onogašto vam je potrebno za opremanje stana. Takav kredit senazi va kreditom za opremanje sta na, hemutrustningslån.Visi na kredita zavisi od broja članova vaše poro dice, odtoga kako je opremljen vaš stan i koliko nov ca imate lično.Centrala Studiestödsnämnden – CSN, t.j. Cen tral ni savjetza dodjelu studentskih kredita, nadle žan je za kredite zaopremanje stana. Možete zamoliti svog ko ordinatora zaizbjeglice, flyktingsamordnare*, da vam na ba vi informacije odCSNa. Informacije su štampane na više jezika.flyktingsamordnare:lice zaposlenou opštini radipružanja pomoćiizbjeglicama koježive na teritorijiopštine.Nastava jezikaSve opštine obezbjeđuju nastavu švedskog jezika za novopristiglalica koja su napunila 16 godina. Nastava švedskogjezika se često naziva nastavom švedskog jezika zauselje nike, SFI. U nekim opštinama škola za obrazovanjeodra slih u organizaciji opštine, Komvux, na dle žna je zaPrvo vrijeme uŠvedskoj

78Švedska džepni vodičstudiehandledning:pomoć u pogledudomaćih zadatakai drugog školskograda.nasta vu švedskog jezika, dok su u drugim gradovima drugeorganizacije ili preduzeća nadležna za takvu vrstunasta ve.Za djecu i mlade postoje ponekad u školama i dječjimvrtićima posebne pripremne grupe. U pripremnim grupamau školi uči se kako švedski jezik tako i najvažnijiškolski predmeti. Kada djeca nauče onoliko koliko im jepotrebno da bi mogli pratiti redovnu nastavu, prebacujuse u redovne razrede.Djeca i mladi koji u kući govore neki drugi jezik a nešvedski, mogu u školi dobijati nastavu tog jezika, koji senaziva maternjim jezikom, modersmål. Mogu takođe dobitii pomoć u nastavi, studiehandledning* na svom maternjemjeziku. Opštine su obavezne da obezbjeđuju ovakvu vrstunastave i pomoći, ako troškovi nisu suviše visoki. To značida se ovakva nastava u većini slučajeva može organizovatikad na jednom području živi mnogo djece koja govore istimaternji jezik. Međutim teškoće se javljaju kad se radi oneobičnim jezicima.Pokazalo se da dobro znanje maternjeg jezika predstavljaznačajnu osnovu za učenje kako švedskog jezika tako idrugih nastavnih predmeta. Dobro znanje maternjeg jezikamože takođe biti od koristi u radnom životu. Više odjeci i mladima u pogljavlju o Društvenoj brizi o djeci ipoglavlju o Školi i obrazovanju.Period introdukcijeNovopristiglim licima često je potrebno uvođenje, ili introdukcija,introduktion, da bi što prije moguće postali diošvedskog društva. Država dodjeljuje opštinama dota cijeza introdukciju za izbjeglice i članove njihove uže porodice.Neke opštine obezbjeđuju period introdukcije i zanovo pristigla lica koja ni su izbjeglice.Introdukcija polazi od potreba i biografije sva kog pojedinca,na pri m jer u pogledu obra zovanja i zanimanja. Pe-Prvo vrijeme uŠvedskoj

Švedska džepni vodič 79riod introdukcije uvijek sadržinastavu švedskog jezika i poznavanješved skog društva.Namjera je da nastava švedskogjezika bude fle ksibilna,to jest prilagođena raz li čitimlicima ili različitim gru pama.Mišlj enje je takođe da se na s-tava kombinuje sa pra ktičnimradom da bi se novopristiglimlicima pružala mo gućnost danauče svakodnevni jezik kojise go vori na radnim mjestima.Nastava švedskog jezikase mo že, dakle, oblikovati narazne načine zavisno od to gako ste vi i ko je su vaše mo gućnostii potrebe.Ako imate svoju struku, opština će vam pomoći da dobijetepotrebnu praksu kao i znanje i kontakte koje su potrebneza početak novog života u Švedskoj. Ako nemate svojustruku, opština će vam pružiti mogućnost da steknetepotrebno obrazovanje kako bi mogli početi raditi.Izvjesne opštine isplaćuju naknadu za vrijeme introdukcionogperioda, introduktionsersättning, dok druge plaćajutako zvanu potporu za izdržavanje, försörjningsstöd. U normalnimprilikama period introdukcije traje dvije godine,ali se može produžiti ako za to postoje posebni razlozi.Cilj introdukcije je da se novopristiglim licima pruža mogućnostda sami sebe izdržavaju i da se osjećaju kao diošveds kog društva. Ovo je isto toliko važno za Švedsku kaoi za vas koji ste tek stigli ovamo. Zato vi i opština imatejednaku odgovornost da period introdukcije bude štouspješniji. To je odgovornost opštine da vam obezbijedinastavu švedskog jezika i kontakte sa tržištem rada, aFotografija: Anders AlmNovopristiglimlicima trebapružati mogućnostda samisebe izdržavaju.To je jedan odnajvažnijih ciljevaintrodukcionogperioda.Na ovoj slici novopristigleosobeu Luleå vršeadaptaciju jednogseljačkog posjedau Norrbottenu, štoih brzo uvodi uradni život.Prvo vrijeme uŠvedskoj

80Švedska džepni vodičvaša je odgovornost da period intro dukcije po mogućnostibude što korisniji za vas.Ako želite saznati više o tome kako je period introdukcijeorganizovan u opštini u kojoj stanujete, možete se obratitislužbenom licu u opštini koje je nadležno za period introdukcije.Na web stranici Zavoda za integraciju naći ćeteinformacije o tome šta vam mogu ponuditi pojedine opštine.Vidi Dobro da se zna.legitimation:potvrda kojadokazuje da nekoima pravo raditi uodređenoj struci.Legitimacija možetakođe biti papir ilikartica sa slikom imatičnim brojem,koja dokazujeko ste.Pomoć tumačaIako ste dosta dobro savladali švedski jezik, u samom početkuvašeg boravka u Švedskoj mogu iskrsnuti prilikekad će vam biti potrebna pomoć tumača. Na primjer prilikomposjete zdravstvenoj ustanovi ili nekom odjeljenju uopštini. U takvim slučajevima imate pravo na pomoć tumača.Tumač ima obavezu čuvanja službene tajne.Organ uprave naručuje i plaća tumača. Zato uvijek mo ratereći da će vam biti potreban tumač kada zaka zu jetevrijeme za posjetu ljekaru ili službenom licu. Ako poznajetenekog profesionalnog tumača za koga znate da jedobar, imate pravo da tražite upravo tog tumača. Tumačise testiraju na različite načine prije nego što im se povjerineki zadatak tumačenja, a tzv. ovlašćeni tumači imaju ilegitimaciju, legitimation*. Veoma je važno da tu mač dobroradi svoj posao kako ne bi došlo do nekih nesporazumazbog kojih bi mogli imati probleme.DOBRO DA SE ZNA:• Zavod za integraciju ima informacije o cilju periodaintrodukcije, kako to izgleda u pojedinim opštinama,kao i druge informacije, na svojoj web stranici www.integrationsverket.se. Kliknite na ”Första tiden i Sverige”.Prvo vrijeme uŠvedskoj

81Sopstveni dom.Ne samo zidovii plafon. Osimtoga mnogi ljuditraže stan u lijepojokolini blizu svogradnog mjesta iliškole.Naličje stambenogtržištasu dugi redovičekanja nastan u velikimgradovima ivisoke cijene kućana atraktivnimmjestima.Fotografija: John DowlandNaći dobar stanUnajmiti stan. Kupiti stan ili kućuSkoro polovina stanovništva Švedske živi u stanovima sastanarskim pravom u vlasništvu stanodavca, to jest vlasnika stana.Drugi su kupili stan, tzv. stan sa zadružnim stambenim pravom,ili kuću. U ovom poglavlju ćemo govoriti o pravilima koja važeza unajmljivanje stana kao i o drugim oblicima stanovanja uŠvedskoj.Stanovi

82Švedska džepni vodičkonsument-rådgivare: licezaposleno uopštini kojedaje savjetepo pitanjimakupoprodaje.fastighetsägare:vlasnik kuće.Manji gradovii manja mjestaimaju punoprednosti upoređenjusa velikimgradovima.Par primjera sujeftiniji stanovi ilakše zaposlenje.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTANa nekim mjestima opština ima svoj ured za posredovanjestanova, koji pomaže ljudima da sebi nađu stan. Postojei privatni uredi za posredovanje stanova. U zakonu je regulisanodo kog iznosa ured za posredovanje stanovaima pravo naplaćivati svoje usluge. Možete pitati savjetnikaza potrošačka pitanja, konsumentrådgivare*, u opštini ilikoordinatora za izbjeglice o cijenama usluga ureda, da nebiste preplatili ovake usluge!Možete takođe gledati i oglase u novinama o slobodnimstanovima, ili se obratiti direktno vlasnicima nekretnina,fastighetsägarna*, koji često imaju svoje liste čekanja za ljudekoji žele naći sebi stan. Vlasnike nekretnina ćete naćina Žutim stranicama telefonskog imenika pod naslovomBostadsföretag.Lakše u manjim gradovimaLakše je naći stan u manjim gradovima nego u velikim kaošto su Štokholm, Geteborg i Malmö. U manjim gradovimakako stanarine tako i cijene porodičnih kuća, kuća u nizui stanova sa zadružnim stambenimpravom znatno su ni že.Loša strana stanovanja u velikomgradu je da se većina stanovništvau većem dijelu pre d-građa velikih gradova sastojiod porodica koja su tek stigla uŠvedsku, a ne Šveđana. Iz tograzloga u školama ima malibroj uče nika Šveđana i zato tekpristigla djeca teže nauče šve d-ski jezik. Novopristiglim poro dicamatreba takođe du že vremenada bi shvatili švedsko društvo.U manjem gradu lakše se na-Stanovi

Švedska džepni vodič 83lazi i posao. U Švedskoj kao cje lini 70 odsto ukupnog brojauseljenika ima zaposlenje, ali u stambenim područjimavelikih gradova gdje živi veliki broj useljenika samo je ca.30 odsto stanovništva zaposleno. Zbog svega ovoga je vrlovažno da dobro ra zmislite o tome gdje ćete se nastaniti.Iako vaša rodbina ili poznanici žive u nekom od velikihgradova, nije sigu rno da bi vaša budućnost i budućnostvaše porodice bila bolja tamo.Crni novacU slučaju da ste našli stan sa stanarskim pravom koji vamodgovora, ne trebate platiti ništa više osim stanarine, nitivlasniku stana, hyresvärden*, niti prethodnom stanaru,hyresgästen*. Tražiti od nekog da plati za stan sa stana r-skim pravom znači tražiti crni novac, svarta pengar, protivzakonitoje. Međutim, može se desiti da lice koje se iseljavaiz stana hoće da mu se plati određeni iznos za stvari kojeostavlja u stanu. To je zakonito sve dok je iznos razuman,ali niste obavezni kupiti te stvari ako ne želite.Vlasnik stana može zahtijevati razne stvari od svog budućegstanara. Može se desiti da želi vidjeti potvrdu odprethodnog stanodavca ili od nekog drugog lica koje možepotvrditi da će dotični biti dobar i uredan stanar. Vlasnikstana takođe želi saznati visinu prihoda dotičnog stanaraili cije le porodice. U slučaju da nemate stalnog prihoda,može se desiti da morate naći žiranta, borgensman, – prijateljaili rođaka koji će garantovati da će platiti stanarinuu slučaju da bi vi imali problema u vezi toga.Ako vlasnik stana ili stambena zadruga, bostadsrättsföreningen*,ipak vas odbije, ne obazirujući se na to da ste dobrogmaterijalno stanja, da imate žiranta, da ima slobodnihstanova, može se desiti da je u pitanju diskri minacija,diskriminering. U Švedskoj je protivzakonito odbi ti nekomeunajmljivanje stana zbog, na pri mjer, etničke pripadnosti,religije ili pripadnosti ne kom dru gom vjerovanju. U sluča-hyresvärd:onaj koiznajmljuje stan.hyresgäst:onaj ko unajmljujestan.bostadsrättsförening:udruženje ljudikoji su vlasnicipojedinih stanovau jednoj kući ili ugrupi kuća.Stanovi

84Švedska džepni vodičju da budete izloženi diskri mina ciji, možete se obratitiOmbudsmanu protiv etničke diskri minacije, DO, koji možepodnijeti tužbu sudu protiv ono ga koji vas je izložio diskriminacijikao i da u vaše ime traži odštetu.Slučaj se takođe može prijaviti policiji, a policija se možeobratiti javnom tužiocu kako bi lice koje nekoga izlažediskriminaciji moglo biti i osuđeno. Adresu Ombudsmanaprotiv etničke diskriminacije, DO, naći ćete na strani 42.Ugovor o korišćenju stanaAko ste se dogovorili sa vlasnikom stana da ćete od njegaunajmiti stan, dobit ćete pismeni ugovor, ugovor o korišćenjustana, hyreskontrakt. Ugovor sadrži, između ostalog,i iznos stanarine i šta je sve uključeno u nju.Stanarina se plaća unaprijed, najkasnije zadnjeg radnogdana u mjesecu, za naredni mjesec. Važno je da stanarinuplaćate na vrijeme jer u suprotnom možete biti prisilnoiseljeni, bli vräkt, iz stana, to jest prisiljeni napustiti stan.Prije nego što se uselite u stan, trebate ga za svaki slučajdobro pregledati i prokontrolisati da li postoje neke greškekoje bi vlasnik stana prethodno trebao ispraviti. Da liradi frižider, da li funkcionišu radijatori, da li su vrata ipodovi neoštećeni?Vlasnik stana je dužan da napravi zapisnik o izvršenompregledu stana, besiktningsprotokoll, prije nego što se prethodnistanar iseli. To je papir na kome su zabilježene sveeventualne štete u stanu. Za vas je važno da postoji takavzapisnik, s obzirom da u suprotnom možete biti dužni platitištete koje je prethodni stanar napravio u stanu.Različiti vlasnici stanova imaju različita pravila kako seodržava, underhåller, stan – to jest da se održava u što boljemstanju, na primjer lijepljenjem novih ta peta. Vlasnik stananema pravo povećati stanarinu na ime re dovnog održavanjastana. U slučaju da se ne možete dogovoriti saStanovi

Švedska džepni vodič 85vlasnikom stana, možete seobratiti mjesnom Udruženjustana ra za savjet. Vi di nakraju ovog poglavlja, podnaslo vom Do bro da se zna.Ako želite smanjiti troškove,ili brzo izvr šiti neku promjenuu stanu, možete samiobojiti zidove ili ih obložitinovim tapetama. Običnovlasnik stana nema ništaprotiv toga, pod uslovom dase posao dobro uradi i dane izaberete neke neobičneboje (zbog kojih će mu moždakasnije biti teže da izdastan nekome drugome). Uvijek morate tražiti dozvolu odvlasnika stana prije nego što vršite bilo kakve izmjene ustanu.Fotografija: Buccina StudiosKuhinja se čestonaziva srcemkuće. Ovdje zakuhinjskim stolomima dovoljnomjesta kako zaobroke tako i zadomaće zadatkeDavanje stana u podzakup i otkazU slučaju da neki vaši rođaci ili prijatelji dođu da stanujukod vas duže vrijeme, o tome trebate prvo razgovarati savlasni kom stana. S obzirom da je habanje stana veće akou njemu živi više ljudi, nije sigurno da će vlasnik stanadozvoliti njihovo useljenje. U slučaju da se tako ne što otkrijekasnije, vlasnik stana može prisilno iseliti stanarakoji je bez njegove prethodne saglasnosti držao podstanareu stanu.Unajmiti stan iz druge ruke, i andra hand, znači unajmitistan od lica koji je nosilac ugovora o korišćenju stana.U takvim slučajevima potrebna je prethodna sagla snostvlasnika stana.Bilo da želite iznajmiti svoj stan iz druge ruke ili unajmitiStanovi

86Švedska džepni vodičuppsägningstid:koliko dugounaprijed vlasnikstana trebanajaviti da želi dase stanar iseli, ilirok u kome stanartreba da kaže daće se on ili onaiseliti iz stana.stan nekog drugog iz druge ruke, važno je napravitiugovor o roku iznajmljivanja stana kao i o otkaznom roku,uppsägningstid*. U tom slučaju lice koje unajmljuje stan izdruge ruke može biti sigurno da će moći ostati u stanu utoku cijelog ugovorenog perioda, a lice koje iznajmljujesvoj stan može biti sigurno da će dobiti natrag svoj stannakon isteka ugovornog perioda.U slučaju da želite se preseliti u drugi stan, morate o tomeobavijestiti vlasnika stana i otkazati stan najmanje trimjeseca prije selidbe. Rok od tri mjeseca se računa od narednognovog mjeseca. Preporučuje se da se stan otka žepismenim putem, a u tom slučaju trebate sačuvati kopi jupisma kako ne bi došlo do nesporazuma.Nemate pravo da odlučujete ko će se useliti u stan poslijevas, jer je to stvar vlasnika stana. Međutim, možete zamijenitistan za drugi, pod uslovom da vlasnik stana prihvatinove stanare.Pravila o održavanju redaU stam benim zgradama moraju postojati pisana pravilao održavanju reda . Ako ne postoje pisana pravila, ondapostoje nepisana pravila koja su stvorili sami ljudi koji živeu zgradi, a pravila se razlikuju od područja do područja.Po pravilu stanari smatraju da je važno da njihovi susjedine puštaju glasnu muziku ili TV poslije 22 sati naveče, dane koriste roštilj, da ne tresu tepihe na svojim balkonima,da je čisto u liftu, na stepeništu i dječjem igralištu, davešernicu koristi samo onaj koji je na redu i ko je zakazaopranje za određeno vrijeme.Teže je slijediti nepisana pravila nego pisana, baš zbogtoga što se ne mogu pročitati. Najbolji je savjet da gledatekako rade susjedi. Čim vam nešto nije jasno, pitajte nekogaza savjet.Stanovi

Švedska džepni vodič 87Stan sa zadružnim stambenim pravomZgrada sa više stanova može biti stambena za druga,bostadsrättsförening, u kojoj su stanari kupili svoje stanove.Postoje i neke porodične kuće i kuće u nizu sa zadružnimstambenim pravom. Slobodni stanovi sa zadružnim stambenimpravom mogu se naći u novinskim oglasima ili prekomešetara, mäklare, to jest preduzeća koje posreduje prikupo prodaji stanova i kuća.Ako želite kupiti stan sa zadružnim stambenim pravom,trebate se najpri je dogovoriti sa pretho dnim vlasnikom oci jeni koju traži za stan. Stam bena zadruga mora vas takođeprihvatiti kao člana zadruge, a trebate uplatiti iulog, insats*, da bi postali član stambe ne za druge.Za stan sa zadružnim stambenimpravom ne plaća sestanarina, ali umjesto togasvakog se mjeseca plaća doprinos,avgift, stambe noj zadruzi.Doprinos se ko risti zaotplatu kredita za stam benuzgradu, popravke i osi guranja.Ponekad do prinos možebiti u visini stanarine stanasa stanar skim pra vom.Kupovina stana sa zadružnimstambenim pravom možebiti skupa, a još je skupljakupovina porodične kuće ilikuće u nizu. Većina ljudi moradići kredit kod banke zakupovinu sta na ili kuće.Bitno je da se dobro preračunateda li vam vaše materijalnostanje dopušta kupovinusta na ili ku će, da za parFotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAinsats: novac kojise uplaćuje da bineko postao članzadruge, a kojise vraća ako istikasnije izađe izzadruge.Unajmiti ili moždačak i kupiti stan– dobri susjediu svakom slučajumnogo vrijede.Stanovi

88Švedska džepni vodičopartisk: nekoko nikad nezauzima stav zaili protiv nekogod učesnika uraspravi.godina ne biste došli u situa ciju da se morate iseliti izstana. Banka ili mešetar može vam pomoći u vezi i predračuna.Uopšte je dobra ideja obratiti se mešetaru ako želite ku pitistan ili kuću. Po zakonu mešetar mora biti nepristrasan,opartisk*, i starati se da se kupoprodaja obavi na pravi načinu cilju da niko ne bude prevaren. Mešetar može takođe,za račun kupca, angažovati i kontrolora, besiktningsman,čovjeka koji zna mnogo o stambenim zgradama i koji vršikontrolu kuća i stanova prije kupoprodaje. Teško je dobitinadoknadu za grešku koja se otkrije naknadno, i zbogtoga je prepo ručljivo da se stan ili kuća pregleda vrlopažljivo prije ne go što je kupite.DOBRO DA SE ZNA:• Ako imate redovan ugovor o korišćenju stana, imatepravo zadržati stan koliko god želite, pod uslovom daplaćate stanarinu na vrijeme, vodite računa o stanu dane dođe do oštećenja i ne uznemiravate svoje susjede.• Prije iseljenja, stan se uvijek mora očistiti. Ako vlasnikstana bude nezadovoljan sa čišćenjem, može angažovatipreduzeće za čišćenje da bi se stan ponovo očistio,ali u tom slučaju vi ćete platiti traškove čišćenja. Zatoćete imati manje troškova ako dobro očistite stan prijeiseljenja.• Udruženje stanara, Hyresgästföreningen, jeste udruženjeza ljude koji žive u stanovima sa stanarskim pravom.Ako ste član Udruženja stanara, osoblje udruženja vammože pomoći u slučaju da se ne možete dogovoritisa vlasnikom vašeg stana. Odgovore na jednostavnijapitanja možete dobiti iako niste član udruženja.Hyresgästföreningen naći ćete na Roza stranicamatelefonskog imenika kao i na Internetu na adresiwww.hyresgasterna.se. Informacije su dostupne na višejezika.• Savjet za stanarske sporove, Hyresnämnden, državniStanovi

Švedska džepni vodič 89je organ uprave koji riješava sporove između stanara ivlasnika stanova. Savjeti za stanarske sporove postoje nadvanaest mjesta širom zemlje. Hyresnämnden naći ćetena Roza stranicama telefonskog imenika. Savjet možetakođe dati savjet u vezi sporova između vlasnika stana istanara.• Bitno je imati kućno osiguranje, hemförsäkring. Akonemate kućno osiguranje nećete dobiti nadoknaduza stvari u domaćinstvu u slučaju krađe ili oštećenjaprilikom požara ili druge vrste nesreće, bez obzira kakoje nesreća nastala. Kućno osiguranje možete ugovoritikod nekog od osiguravajućih zavoda, koje ćete naći naŽutim stranicama telefonskog imenika.• Svake godine ca. 100 ljudi gube život u požarima.Švedsko udruženje za protivpožarnu zaštitu organizujebesplatne poludnevne tečajeve o opasnosti odpožara u stanu, kako se mogu smanjiti rizici i šta trebapreduzeti ako požar ipak izbije. Ako ste član nekogudruženja, možete se obratiti Švedskom udruženjuza protivpožarnu zaštitu, na telefon 08-588 474 00, izamoliti ih da vam organizuje takav tečaj. Udruženjeza protivpožarnu zaštitu ima svoja mjesna odjeljenjapo cijeloj Švedskoj, a tokom 2000. godine je, izmeđuostalog, i organizovalo i ca. 100 tečajeva za raznaudruženja useljenika. Web stranica: www.svbf.se.• Ponekad se utrošak eletrične energije u stanu plaćaposebnim računom. Dešava se da i pretplata zakablovsku televiziju predstavlja dodatni trošak, povrhstanarine.• Ako želite montirati satelitsku antenu na svom balkonu,najprije morate pitati vlasnika stana za saglasnost.• Zavod za integraciju je izdao par brošura, namjenjenihonima koji su podnijeli zahtjev za dozvolu boravka uŠvedskoj, u kojima se govori o periodu introdukcije i omjestima nastanjenja. Brošure naći ćete na Bosanskom,Persijskom, Sorani i mnogo drugih jezika na web straniciZavoda za integraciju, www.integrationsverket.se,kliknite na Första tiden i Sverige.Stanovi

90Švedska džepni vodič•••Mi koji vec zivimo ovdje•••Peglanje ljudskogdostojanstva valjkom za vešMark OlsonMnogi ljudi vjeruju u sudnji dan.Jednog dana, kada kucne sudnji čas,dobri i zli ljudi će se razdvojiti. Svi dobriljudi dobit će krila i blagoslov, sviostali dobit će rogove i biti ismijani.Svi oni koji su nekad živjeli u stambenojzgradi u Švedskoj znaju gdje ćebiti izloženi konačnom sudu na sudnjidan – u vešernici. Ispred sušiliceza veš. Na tom mjestu lako se otkrivajusvi grešnici. Treba samo otprilike 30sekundi da bi im se izrekla presuda.U tom pogledu švedski moral je jednostavani neposredan: Dobar čovjekočisti za sobom filter za prašinu usušilici za veš.U filteru se skupljaju dlačice ododjeće koja se prevrće u sušilici.Dlačice su kao stari grijesi – siva, difuzna,odvratna gomila. Jedina razlikaje u tome da grijesi ostaju u filterunaše savjesti, a dlačiće ostaju u filteruza prašinu.Svjestan sam toga da se filteriza prašinu nigdje ne spominju,niti u Bibliji, Kuranu, Abhidharmi iliMahabharati. Koliko znam, u vrijemeproroka nije bilo sušilica za veš.Ali moral u vešernicama je dubokoukorijenjen u većini vjera:Postupaj sa drugima onako kako biželio da drugi postupaju s tobom.Ovo zlatno pravilo je prisutno u mnogimsvetim pismima, iako je formulisanona različite načine. Ono je prisutnoi u obliku obavještenja na ziduvešernice u mojoj zgradi:”Ostavi za sobom vešernicu u stanju ukome bi želio da je drugi ostave tebi.”A ovo zlatno pravilo je takođe uklesanovatrenim slovima u bijesnimočima mog susjeda.– Pa šta je sad ovo? upita me razjareno.Pogledam dole u filter za prašinu.Susjed mi ga pruža, dok griješna gomiladlačica pokriva cijelu površinufiltera. Moje su dlačice, dakle, ostaleu filteru. Sive, odvratne dlačice. Uzemlju da propadnem od sramote.Pokušavam da pronađem prave riječikako bi spriječio presudu koju susjedsamo što nije izrekao.– Ja…, eh, ovaj… mora da sam zaboravio…,promrmljao sam.– Zaboravio?! reče susjed.Njegova optužba me peče. Imamosjećaj kao da će se u svakom trenut-

Švedska džepni vodič 91ku čitavo nebo srušiti na mene. Dobarglas mi je ugrožen. Crvenim. Znojimse. A susjed samo bulji u mene i umoju gomilu dlačica.Možda mogu ukazati na to da ja ustvariobično čistim filter za prašinu. Dase staram živjeti urednim životom,dajem novac u dobrotvorne svrhe,ljubazan sam prema djeci i penzionerimai voljan sam da svakome pomognem,hranim ptice u dvorištu,”Ustvari je čudnoda vešernice uŠvedskoj imajutoliko presudnuulogu.”uredno plaćam porez, skoro uvijekmislim sve najljepše o ljudima s kojimase susrećem…Ali istovremeno vrlo dobro znam daje sve ovo samo izgovor i izvrdavanje.Susjed maše dlakavim dokazom.– No?Ustvari je čudno da vešernice uŠvedskoj imaju toliko presudnu ulogu.Ali u mnogim stambenim naseljimavešernica je jedino mjestogde se susjedi viđaju. Inače svakovodi svoj porodični život u svom stanu.Pozivamo i puštamo preko pragarođake i prijatelje, ali vrlo rijetko pozivamosvoje susjede na kafu, žurku ilidruženje u naše domove.Umjesto toga se viđamo pod hladnimosvjetljenjem vešernice, usredbrujanja vešmašina i gomile vlažnogveša. Možda se prijateljstvo može roditiu vešernici. Možda je mogućepomiješati čistu švedsku vunu sa egipatskimpamukom, bijelo sa obojenim.Možda je moguće da veseli susjedijednoglasno zapjevaju nekulijepu pjesmu pored sušilice za veš.Možda je moguće da moj susjed ija postanemo najbolji prijatelji čimumukne zvuk centrifuge i čim pogledamojedan drugoga u oči kaočovjek čovjeka.– No? ponavlja susjed kobnim glasom.Odjednom ugledam sat na njegovojruci. Samo što se ne osvijestim. Patek je tri sata! Moje vrijeme za pranjeje do četiri! Još mi je ostao čitav sat.Susjed je pogrešio vrijeme, došao ječitav sat prije vremena. Imam još cijelih60 minuta da se opravdam kaočovjek, da spasim svoj dobar glas,da očistim filter za prašinu u sušiliciza veš.Švedski pisac, August Strindberg, jednomje napisao: Naše greške, a ne vrline,čine nas ljudskim. Ovu poukubi trebalo okačiti na oglasne table usvim vešernicama u Švedskoj.Mark Olson je novinar iz SAD.Kao novinar i urednik prisutanje u raznim sredstvima javnoginformisanja, često povodomnove kulture u Švedskoj.••••••••••••••••••••••••••••••••••

92Posao koji volite.Poslodavci čestotraže osobe saspecijalizovanimstručnim znanjem.Tokom zadnjihnekoliko decenijapooštreni suuslovi u pogleduobrazovanja istručnosti.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTANaći dobar posaoTržište rada u ŠvedskojU ovom poglavlju dajemo naprije opšti pregled tržišta rada uŠvedskoj. Zatim slijede odlomci o berzi rada, zaposlenju, naknadiza privremeno nezaposlene kao i o osnivanju privatnih preduzeća.Propisi o kojima ovdje govorimo bili su na snazi u ljeto 2003.godine, t.j. u trenutku pisanja ove knjige. Od tada moguće je dasu stupili na snagu novi propisi, a u tom slučaju možete dobitiinformacije o njima od, između ostalih, Zavoda za zapošljavanje.Posao

Švedska džepni vodič 93Mnogi propisi koji važe na tržištu rada, arbetsmarknaden*,Švedske potiču iz prve polovine 1900-ih godina. U to vrijemeje zaključeno više značajnih sporazuma izmeđuposlo davaca, arbetsgivarna*, i saveza sindikata, fackförbunden*.Savezi sindikata u Švedskoj uvijek su bili jači nego umnogim drugim zemljama, a osim toga su i dugoročnopovezani sa vladom.Švedsko tržište radaNeki od uslova na tržištu rada su zakonom regulisani. Ostaliuslovi organizacije poslodavaca i sindikalne organizacijedogovorili zajedničkim pregovaranjem, förhandlingar*.Glavna organizacija poslodavaca se danas zove ŠvedskaPrivreda, Svenskt Näringsliv, ranije SAF – Udruženje poslodavacaŠvedske. Velike sindikalne organizacije su Savezsindikata Švedske, LO, za radnike, Centralna sindikalnaorganizacija slu žbe nika, TCO, za službenike, i Centralnasindikalna orga nizacija akademika Švedske, SACO, zaosobe sa akademskim obrazovanjem.U zakonu je regulisano da normalno radno vrijeme trebaiznositi najviše 40 radnih sati u sedmici. Po zakonu svikoji rade puno radno vrijeme imaju pravo na 25 dana plaćenoggodišnjeg odmora u jednoj godini, što iznosi petsedmica odmora godišnje. Ako ste kod poslodavca radilikraće od go dinu dana, prve godine ćete imati kraći go dišnjiod mor.Po zakonu svi koji rade isti posao trebaju imati i istu platu.Zabranjeno je odrediti nekome nižu platu ili lošije uslovezbog njegove etničke pripadnosti, vjere ili pripadnostinekom drugom vjerovanju, zbog pola, funkcionalne onesposobljenostiili seksualne sklo nosti.Zakon takođe nalaže da poslodavac tre ba unapređivati etničkuraznolikost na različite načine.arbetsmarknad:sve u vezipreduzeća izaposlenja.Ova riječ u stvariznači ”tržištena kome se vršikupoprodaja rada”.arbetsgivare: onajko ima zaposlenoosoblje.fackförbund:sindikalneorganizacijeza one kojisu zaposlenii koji se baveraznom vrstomposlova, na pr.Savez sindikatametalskih radnikau industriji iliSavez sindikataradnika u trgovini.förhandlingar:rasprave o, naprimjer, platama iradnom vremenu.Posao

94Švedska džepni vodičkollektivavtal:sporazumzaključen izmeđuposlodavcai sindikalneorganizacijeu vezi plata idrugog za velikegrupe radnika.Suprotnost jeindividualniugovor, gdje se zasvakog pojedincaodređuje različitaplata .Plata po kolektivnom ugovoruU Švedskoj nije određena minimalna plata. Plata semnogima određuje u skladu sa kolektivnim ugovorom,kollektivavtal*, koji poslodavac zaključuje sa sindikalnomorganizacijom nadležnom za radnu oblast koja je u pitanju.Kolektivni ugovori takođe sadrže, između ostalog,spo razum o tzv. ”kolektivnom osiguranju”, koje zapo slenimapruža dodatnu zaštitu u slučaju, na primjer, povredena radu.U velike radničke sindikalne organizacije spadaju takođeSavez sindikata komunalnih radnika, Kommunalarbetarförbundet,za radnike u zdravstvu i društvenoj brizi, Savezsindikata metalskih radnika, Metallarbetarförbundet, zamnoge radnike u industriji kao i Savez sindikata radnikau trgovini, Handelsanställdas förbund, za radnike u trgovini iuslužnim djelatnostima.Velike sindikalne organizacije za službenike jesu Šve d skisavez sindikata službenika u industriji, SIF, i Sa vez sindikatadržavnih službenika, ST. Sindikalne orga niza cije,ili ”facken”, kako ih zovu, naći ćete pod naslovom Fack ligaorganisationer na Žutim stranicama telefonskog imenika.Berza radaČim dobijete dozvolu boravka trebate se prijaviti kodZavoda za zapošljavanje, Arbetsförmedlingen, kao osobakoja traži posao, iako još uvijek najbolje ne vladate švedskimjezi kom. Podaci o vašem prethodnom obrazo vanju iradnom iskustvu kao i o vrsti zaposljenja za koje ste zainteresovaniupisuju se u banku podataka Zavoda za zapošljavanje,čime će vam biti dostupne i razne usluge Zavodaza zapoš ljavanje.Zavod za zapošljavanje ima svoje urede u svim opštinama.U nekoliko većih mjesta postoje i posebni zavodi zazapošljavanje specijalizovani za razne struke, na primjeriz oblasti Tehnike, Industrije, Zdravstva ili Ekonomije.Posao

Švedska džepni vodič 95Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAZavod zazapošljavanjeima kancelarije usvim opštinama.Kod njih se možeprijaviti onaj koje dobio dozvoluboravka, kaoosoba koja tražiposao. Ali istotako možete isami tražiti posao.Na više različitih načina možete saznati o ponudi nepopunjenihradnih mjesta, lediga platser preko Zavoda zazapošljavanje: na oglasnim tablama, u posebnim listovimau uredu Zavoda za zapošljavanje, kao i na Internetu naadresi www.ams.se. U uredima Zavoda za zapošljavanjepostoje kompjuteri preko kojih možete tražiti posao u materijalimaZavoda kao i na Internetu. Nepopunjena radnamjesta se takođe oglašavaju i u novinama.Važno je biti aktivanTržište rada u Švedskoj se poprilično izmjenilo u tokuzadnjih nekoliko decenija. Ranije je bilo puno poslova kojisu se mogli raditi bez nekog dužeg školovanja. Danas seu industriji koriste mašine umjesto ljudi za takvu vrstuposlova. Zbog toga mnogi radni zadaci zahtijevaju kakoobrazovanje ta ko i znanje jezika. Zato je danas teže ućina šve ds ko tržište rada nego prije.Nezaposlenost je prisutna i među urođenim Šveđanima.Ali, nezaposlenost je ipak znatno veća među ljudimaPosao

96Švedska džepni vodičU mnogim većimmjestima postojespecijalizovanizavodi zazapošljavanje zarazličite grupezanimanja,na primjer uoblasti tehnike iliindustrije.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAkoji su boravili samo kraćevrijeme u Švedskoj. Zato jevažno da ste sami aktivnikada tražite posao. Ne možetepolaziti od toga da ćevam Zavod za zapošljavanjenaći neki posao, jer to nije sigurno.Mnoga nepopunjena radnamjesta u privatnim preduzećimase na primjer, ne oglašavaju,nego se popunjavajuputem ličnih kontakata.Zato trebate razgovarati sasvima koje poznajete – rodbinom, prijateljima, susjedimai poznanicima. Možda neko od njih može vas obavijestitikad čuje za neko nepopunjeno radno mjesto?Iznajmljivanje kadrovaAgencije za snabdijevanje kadrovima, bemanningsföretag,takođe zvane agencije za iznajmljivanje kadrova, uthyrningsföretag,ili agencije za vrbovanje kadrova, rekryteringsföretag,danas posreduju sve više privremenih zaposlenja.Na takav način imaju i funkciju zavoda za zapošljavanje.Ove agencije naći ćete na Žutim stranicima telefonskogimenika pod naslovom Rekryteringsföretag iliPersonaluthyrning.Agencije za snabdijevanje kadrovima posreduju raznuvrstu poslova, kako kancelarijskih tako i poslova u industriji.Neki od tih poslova su kratkotrajni, možda samo kojimjesec ili nekoliko sati sedmično, dok su drugi dugo trajniji.Agencije za snabdijevanje kadrovima takođe zapo šljavajuljude a zatim ih iznajmljuju drugim preduzećima koji ma jepotrebno osoblje u određenom, vremensko ograničenomperiodu. Zaposleni u agencijama za snabdije vanje kadro-Posao

Švedska džepni vodič 97vima, često primaju ju punu platu kad rade na terenu unekom preduzeću, a nešto nižu platu u periodima kadanisu iznajmljeni nekom preduzeću. Pokazalo se da agencijeza snabdijevanje kadrovima predstavljaju jedan od načinaza mnoge useljenike da uđu na švedsko tržište rada.ProgramiDa bi vaša šansa da dobijete posao bila veća, Zavod zazapošljavanje vam može pružati pomoć u vidu tzv. programa,program. Dok se učestvuje u nekom programu, popravilu prima se i novčana potpora koja se naziva potporomza aktiviranje, aktivitetsstöd.Evo nekoliko primjera programa:• Stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, arbetsmarknadsutbildning,sastoji se od stručnih tečajeva kojiučesnicima daju novo znanje a samim tim i veću šansuda sebi nađu posao.• Datortek, pruža učenicima mogućnost da uvježbavajusavremenu kompjutersku tehniku u toku najviše šestmjeseci.• Stručna praksa, arbetspraktik, takođe traje šest mjesecii znači da učesnik proba da radi neki posao na terenu,t.j. na radnom mjestu.• Tečajevi za traženje posla, jobbsökarkurser, jesu tečajevina kojima se izučava, na primjer, kako se piše molbaposlodavcu ili kako se treba pripremiti za intervju zaposao, anställningsintervju*.• Potpora za zapošljavanje, anställningsstöd, znači daZavod za zapošljavanje isplaćuje potporu poslodavcukoji zaposli osobu koja je dugo bila nezaposlena.• Potpora za osnivanje privredne djelatnosti, stödtill start av näringsverksamhet, isplaćuje se u ođredenimslučajevima nezaposlenoj osobi tokom šest mjeseci.Više informacija o ovom programu naći ćete malo daljeu ovom poglavlju.anställningsintervju:razgovoru kome lice kojetraži posao pričaposlodavcu o sebi.Posao

98Švedska džepni vodičOpštine organizujumjestaobavljanja prakseili tečajeve zanezaposlenuomladinu mlađuod 20 godina.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAGarancija aktiviranjaGarancija aktiviranja, aktivitetsgaranti, novi je način da sepomogne ljudima koji su dugo bili bez posla i kojimaučešće u ranijim programima nije donijelo željeni rezultat.U tom slučaju službenik Zavoda za zapošljavanje i osobakoja tra ži posao zajedno izrađuju akcioni plan, handlingsplan,uzimajući pri tome u obzir šta bi bilo najbolje za tuosobu. Jedna od mogućih alternativa je obrazovanje na nivouosnovne ili srednje škole u toku najviše šest mjeseci.Kad se radi o mladim ljudima opštine imaju odgovornostza one koji su mlađi od 20 godina i koji ne pohađaju srednjuškolu. Za njih su opštine dužne organizovati pose b netečajeve ili mjesta oba vljanja prakse. Neke opšti ne sutakođe uzele na se be odgovornosti za malo sta rijuomladinu koja je bez posla,t.j. mlade uz rasta od20 do 24 godi ne.U slučaju da vam se po nudiposao u drugom mjestu,a ne u mjestu gdje trenutnoživite, Za vod zazapo šljavanje može vampomoći u pogledu početnihputnih troškova, troškova selidbe kao i davam is pla ti počet nu potporuko ja bi vam pomo glaza prvo vri jeme u no vommjestu. Ova pot pora se nazivanovčana po mo ć zaselidbu, flytt ningsbi drag.Posao

Švedska džepni vodič 99ZaposlenjePostoji više raznih vrsta zaposlenja. Zaposlenje naneo dređeno vrijeme, tillsvidareanställning, ili stalni radniodnos, fast arbete, jeste najsigurniji oblik zaposlenja. Prednostzaposlenja na neodređeno vrijeme je da možeteračunati na posao dugi period unaprijed. Radni odnosprestaje tek ako ga sami želite prekinuti, ili ako dobijeteotkaz. Poslodavac može vam dati otkaz samo u određenimslučajevima. Niže slijedi više informacija o otkazu.Vremensko ograničena, tidsbegränsade*, zaposlenja se sadapraktikuju sve češće. Niže slijedi nekoliko oblika vremenskoograničenih zaposlenja:• privremene službe, vikariat, gdje se privremenozapošljava osoba kao zamjena za zaposlenog koji je, naprimjer, bolestan, ili se nalazi na roditeljskom odsustvuili na odsustvu radi studija• pripravničke prakse, praktikarbeten, gdje osoba kojastudira određenu struku stiče stručnu praksu• zaposlenja na projektima, projektarbeten, gdje sezapošljava jedna ili više osoba radi izvršavanjaodređenog ograničenog radnog zadatka• zaposlenje na određeno vrijeme, visstidsanställning,gdje zaposlenje traje samo u toku određenog vremenskogperioda• probni rad, provanställningar, gdje poslodavac zapošljavanekog na probu na najviše šest mjeseci. Poslodavacmora najaviti osobi koja je na probnom radu dvije sedmiceprije isteka perioda probnog rada ako ne želi daosoba na probnom radu ostane da radi kod njega. Usuprotnom se probni rad automatski pretvara u stalniradni odnos.Kada zasnivate radni odnos dobijete i ugovor o zasnivanjuradnog odnosa, anställ nings avtal, ili sporazum o zasnivanjuradnog odnosa, an ställningskontrakt, u kome suregulisana pravila u pogledu plate, radnog vremena, i dru-tidsbegränsad:koji važi samoodređenoograničenovrijeme.Posao

100Švedska džepni vodičU ugovoru ozasnivanju radnogodnosa navedenisu važeći propisiu pogledu, naprimjer, plate iradnog vremena.arbetslöshetskassa:vrstaosiguravajućegzavoda koji utoku određenogvremenskogperioda isplaćujenovac onome kojije imao posao aliga je izgubio.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAgog. Ako na vašem radnommjestu postoji sindikalnapo družnica možete provjeritikod predstavnika sindikatada li uslovi u vašem ugovoruodgovaraju uslovima kojisu dogovorili sindikat i poslodavac.Ako na radnommjestu ne postoji sindikalnapodružnica, možete pogledatipod Fackliga organisationerna Žutim stranicama telefonskogimenika.Možete se učlaniti u sindikatiako na vašem radnom mjestu ne postoji sindikalna podružnica.U tom slučaju sindikat može vam dati savjet upogledu plate, opasnosti u ra dnoj sredini kao i raznih problemana radnom mjestu. Učlanjenjem u sindikat postajetei član njegove blagajne za neza poslene, arbetslöshetskassa*.Više o blagajnama za nezaposlene ćete naći malo dalje uovom poglavlju.Plaćati porezPlata koju vi i vaš poslodavac dogovarate, naziva sebruto platom, bruttolön. Poslodavac odbija određeni iznosod bruto plate, koji se uplaćuje na ime poreza. Novac kojizatim dobijete na ruke naziva se neto platom, nettolön.Raditi na crno, att arbeta svart, znači da poslodavac neuplaćuje niti porez niti socijalne doprinose, sociala avgifter,koji se, između ostalog, koriste za vaše zdravstveno osiguranjei buduću penziju. Rad na crno je jeftiniji za poslodavca,a ako ste bez posla može se činiti privlačnim i zavas. Ali, raditi na crno je rizično. U tom slučaju ne bistedobili ni bolesničku platu ni bolesničku naknadu ako bistePosao

Švedska džepni vodič 101se razbolili, ne biste dobili nikakvu nadoknadu ako bistebili izloženi povredi na radu ili ako biste ostali bez posla,a ne bi ste dobili ni penziju za period u kome ste radili nacrno.Ako bi se otkrio rad na crno iskrsnuli bi veliki problemi.Raditi na crno, a istovremeno dobijati i potporu od Zavodaza socijalno osiguranje, Försäkringskassan, smatra sekrivičnim djelom, kao i ne podnositi poresku prijavu zazarađeni novac. U tom slučaju se plaća novčana kazna anaknadno se mora uplatiti i porez koji poslodavac nijeuplaćivao. Poslodavac takođe može biti osuđen da platinovčanu kaznu ili na kaznu zatvora, a osim toga će bitidužan platiti i kaznenu dažbinu.Prekovremeni rad, nepogodno radno vrijeme (OB),fleksibilno radno vrijeme, otkazAko poslodavac želi da radite više od normalnog radnogvremena, ti dodatni radni sati se nazivaju prekovremenimradom, övertid. Prekovremeni rad ne smije iznositi više odukupno 50 sati u toku jednog mjeseca. Prekovremeni radse plaća više nego redovno radno vrijeme. Postoji imogućnost da umjesto novca, iskoristite odsustvo. Takvoodsustvo se naziva kompenzacionim odsustvom, kompledigt.Nepogodno radno vrijeme, obekväm arbetstid, radno je vrijeme koje je planirano naveče, noću i za vrijeme praznika.Za takvo nepogodno radno vrijeme, OB-tid, prima sepose ban dodatak.Fleksibilno radno vrijeme, flextid, znači da ne moratedolaziti na posao i odlaziti sa posla u određeno vrijeme,ne go možete biti ”fleksibilniji”. Možete na primjer dola zitiod 7 do 9 sati ujutru, a odlaziti od 16 do 18 sati poslijepodne. Na kontrolnoj karti, stämpelkort*, ili sličnom, bilježise koliko ste sati proveli na radnom mje stu, tako da poslodavacmože kontrolisati da ste odradili tačan broj sati.stämpelkort:karta koja se staviu aparat prilikomdolaska na posaoi odlaska sa posla.Na karti se bilježikoliko ste dugovremena provelina radnommjestu.Posao

102Švedska džepni vodičAko se razbolite, vama se ne isplaćuje nadoknada prvogdana, koji se naziva danom uskrate, karensdag. Zatim ćevam poslodavac isplaćivati bolesničku platu, sjuklön,tokom prvih 21 dan bolovanja. U slučaju da ste bolesniduže vremena, Zavod za socijalno osiguranje će vam isplaćivatibolesničku naknadu, sjukpenning. Iznos bole sničkenakna de zavisi od visine vaše plate. Zato morate prijavitiiznos svoje plate Zavodu za socijalno osiguranje čim stupiteu radni odnos. Više informacija o bolesničkoj naknadinaći ćete u poglavlju o Novcu.Ako želite prekinuti radni odnos, morate to blagovremenonajaviti poslodavcu, obično mjesec dana unaprijed. Ovose zove ”dati otkaz”, a vrijeme od davanja otkaza do stvarnogprekida radnog odnosa naziva se otkaznim rokom,upp sägningstid. Preduzeće može takođe otpustiti namje štenikaako je u pitanju pomanjkanje radnih zada taka ilinovca u preduzeću, ili ako namještenik ne radi svoj posaokako treba. I u ovom slučaju se primjenuje određeni otkaznirok.U slučaju da ste dobili otkaz s posla a član ste sindikata,možete upitati predstavnika svog sindikata ako otkaz odgovaravažećim propisima. Možete takođe obratiti se sindikatuza pomoć da biste sebi obezbijedili što povo ljnijeuslove otkaza.Naknada za privremeno nezaposleneNaknada za privremeno nezaposlene je novac koji seisplaćuje nezaposlenoj osobi u toku ograničenog vre menskogperioda. U trenutku pisanja ove knjige taj pe riodiznosi 300 dana. Uslov za dobijanje naknade za privremenonezaposlene jeste da ste radili puno radno vrije meili bavili se redovnim studijama određeni broj mjesecizadnjih godinu dana.Pravila za naknadu za privremeno nezaposlene vrlo sukomplikovana. Zato ih ovdje ne možemo opisati detaljno,nego samo u određenim glavnim crtama.Posao

Švedska džepni vodič 103Postoje dvije vrste naknade za privremeno nezaposlene,osnovna naknada, grundbelopp, i naknada na osnovu prihoda,inkomstrelaterad ersättning. Osnovnu naknadu ispla ćujeposebna blagajna za nezaposlene, Alfa-kassan. Bla gajne zanezaposlene, a-kassor, mogu se uporediti sa osigu ravajućimzavodima iz oblasti rada.Naknada na osnovu prihoda je veća od osnovne naknade.Činjenica da se ova naknada zasniva na prihodu znači davisina naknade zavisi od toga koliko ste novca zarađivalidok ste bili u radnom odnosu.Uslov za isplatu naknade na osnovu prihoda je da ste članblagajne za nezaposlene najmanje 12 mjeseci. Ako ste seučlanili u sindikat, postali ste istovremeno i član njegoveblagajne za nezaposlene. Ali imate pravo učlaniti se samou blagajnu za nezaposlene kojoj pripadate po struci.U koju ćete se blagajnu za nezaposlene učlaniti zavisi dakleod vašeg zanimanja. Ako počnete raditi u nekoj drugojstruci, na primjer u restoranu umjesto u proda vnici, trebalibiste po pravilu promijeniti i blagajnu za nezaposlene.Druga mogućnost je da se učlanite u Alfa-kassan. Poredtoga što Alfa-kassan isplaćuje osnovnu naknadu, kao štosmo već naveli, ona je jedina blagajna za nezaposleneu koju se može učlaniti neovisno o savezu sindikata ilizanimanju.Ako Zavod za zapošljavanje nađe neko nepopunjeno radnomjesto koje bi vama odgovaralo, dužni ste ga po pra viluprihvatiti. U suprotnom može vam se ukinuti nak nadaza privremeno nezaposlene.Zavod za zapošljavanje može vam dati više informacija onaknadi za privremeno nezaposlene kao i o blagajnamaza nezaposlene..Privatno preduzećeMnogi ljudi sanjaju o tome da imaju svoje privatno preduzeće.Više useljenika nego Šveđana osnivaju preduzećaPosao

104Švedska džepni vodičOsoba koja želiosnovati privatnopreduzeće, možedobiti potporuod organizacijaIFS, Nyföretagarcentrumi Almiföretagspartner.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAbokföring: kakopreduzećeiskazuje svojenabavke,svoju prodaju,zakupninu idruge ekonomskečinjenice. .marknadsföra sig:praviti reklamu zasvoje preduzeće.konkurrent:neko ko prodajeistu stvar kao i vi.kada ostanu bez posla, a danas svako peto novo preduzećeu Švedskoj osniva lice stranog porijekla.Osoba koja želi osnovati preduzeće ima mnogo toga očemu treba voditi računa. Trebalo bi dobro razmisliti osvemu što je potrebno da bi preduzeće dobro poslovalo.Da li postoji mogućnost da vam se odobri kredit za početakrada preduzeća? Da li znate koji su propisi na snaziu vezi knjigovodstva, bokföring*, kao i uplaćivanja porezai doprinosa? Kako ćete svoje preduzeće lansirati natržište, marknadsföra*? Ko će vam biti mušterije, a kokonkurenti, konkurrenter*, i koje ćete mjere preduzeti dabi postali bolji od svojih konkurenata?Morate takođe biti obavješteni i o tome koje su dozvolepotrebne za osnivanje preduzeća. U Švedskoj potrebna je,na primjer, dozvola vatrogasnih organa za prodavnice,dozvola ureda za zaštitu životne sredine i zdravlja zarestorane i prodavnice prehrambenih proizvoda, a posebnedozvole su potrebne za prodaju robe na pijačnimtezgama kao i za služenje alkoholnih pića u lokalima.Posao

Švedska džepni vodič 105Pomoć za osnivanje preduzećaAko želite razgovarati o svojim idejama u vezi osnivanjapreduzeća sa ljudima koji poznaju tu materiju, možetese obratiti Internationella Företagarföreningen i Sveri ge,IFS, udruženju koje ima svoje kancelarije u 17 švedskihgradova. Možete se takođe obratiti i Nyföretagarcentrumkao i Almi företagspartner. Zadatak te dvije organizacijejeste da pomažu novim privrednicima. Obje organizacijesu prisutne na više mjesta u Švedskoj. Naći ćete ih naRoza stranicama telefonskog imenika.Ako ste nezaposleni može se desiti da imate pravo na tzv.potporu za osnivanje privredne djelatnosti od strane Zavodaza zapošljavanje, koji će zamoliti neovisnog stručnjakada ocijeni vašu ideju o osnivanju preduzeća prije nego štodonese odluku o tome da li da vam odobri potporu.DOBRO DA SE ZNA:• U službi za rad sa strankama Zavoda za zapošljavanje postojispecijalno obučeno osoblje koje može odgovorati na pitanjakako o opštim propisima tako i o specifičnim stvarima kojese odnose na vas lično kao osobu koja traži posao. Telefonslužbe za rad sa stankama je 020-21 26 00.• Možete slobodno zamoliti osobu koja vas je upisala uevidenciju Zavoda za zapošljavanje da vam pročita ”riječitraženja podataka” koje su upisani pod vašim imenom ubanci podataka zavoda! Riječi traženja podataka sadržekratak opis vas lično, vašeg znanja i iskustva, kao na primjer”zna francuski”, ”izvodio vrtlarske radove”, radno ”iskustvo izoblasti zdravstva”.• Riječi traženja podataka olakšavaju referentu za zapošljavanjepovezivanje nepopunjenih radnih mjesta sa osobamakoje traže posao. Zato je bitno izabrati prave riječi traženjapodataka.• Na web stranici Zavoda za zapošljavanje postoji, izmeđuostalog, i Banka upražnjenih radnih mjesta, Banka traženjaposla gdje se možete sami predstaviti, kao i opis zanjimanjapod naslovom”Yrken A–Ö”. Adresa web stranice jewww.ams.se.Posao

106Švedska džepni vodič• Nostrifikacija znači ocjenjivanje stručnog obrazovanja istručnog znanja iz drugih zemalja da bi bilo lakše za osobestranog porijekla da uđu na švedsko tržište rada.U publikaciji ”Att få din utbildning bedömd”, izdatoj odstrane Zavoda za integraciju, govori se o tome kako se vršinostrifikacija, a navedene su i adrese organa uprave kojinostrifikuju diplome iz inostranstva. Publikacija se izdaje na10 jezika a možete je naručiti od Zavoda za integraciju.• Poslodavac voli preporuke – t.j. imena ljudi koji vas poznajui koji mogu potvrditi da ćete dobro obavljati svoje radnezadatke. Ako ste ranije bili zaposleni u Švedskoj, ranijiposlodavac bi bio pogodna osoba da vam da preporuku.Inače možete zamoliti svog nastavnika švedskog jezika,susjeda ili nekog zemljaka za preporuku.• Prilikom isplate plate dobit ćete i specifikaciju plate, t.j.papir gdje je navedeno koliko ste radili i koliko ste zato bili plaćeni. Iz specifikacije plate treba da se vidi daje poslodavac odbio otprilike 30 posto od plate na imepreliminarnog poreza. Ako to nije urađeno, znači da steradili na crno. Poslodavac takođe mora uplatiti socijalnidoprinos, ali to se ne vidi iz specifikacije plate.• Ako smatrate da vas je poslodavac na neki način izložiodiskriminaciji zbog vaše etničke pripadnosti ili vjere, trebateo tome najprije razgovarati sa sindikatom, ako ste njihovčlan. Ako niste član sindikata, ili ako vam sindikat ne budepružao potrebnu pomoć, možete se obratiti Ombudsmanuprotiv etničke diskriminacije, DO. DO ima kancelariju uŠtokholmu a njegova Internetadresa je www.do.se. U nekimgradovima postoje i ”agencije protiv diskriminacije”, t.j.posebna savjetovališta po takvim pitanjima.• Velike sindikalne organizacije LO, TCO i SACO imaju sljedećeadrese na Internetu: www.lo.se, www.tco.se, www.saco.se.Adresa organizacije poslodavaca, Švedske Privrede, jestewww.svensktnaringsliv.se. Sve ove web stranice imaju vezekoje vode do saveza sindikata u okviru raznih organizacija.• Almi Företagspartner, organizacija koja pomaže novoosnovanimpreduzećima, ima svoju web stranicu na adresiwww.nutek.se. Internationella Företagarföreningen iSverige ima informacije na više jezika na svojoj web stranici,čija je adresa www.ifs.a.se.Posao

Švedska džepni vodič 107Nije uvijeklako donositiekonomskiopravdaneodluke. Ponudaraznorazne robe jeogromna.Reklamni listovi sanovim ponudamastižu poštomsvake sedmice.Fotografija: Bengt Arne Ignell / RedaktaKoliko košta?O novcu i svakodnevnoj ekonomijiU ovom poglavlju skupili smo niz činjenica, pravila i savjetavezanih za ekonomiju. U prvim odlomcima se govori okupoprodaji, kreditima i osiguranjima. Trebate voditi računa omnogo stvari ukoliko želite izvući što veću korist od svog novca.Zatim slijedi nekoliko odlomaka o porezu kao i o tomeza šta se sve novac iz poreza koristi: t.j. penzijama, dječjemdodatku, i dr.Novac

108Švedska džepni vodičČesto se govori da je Švedska zemlja sa visokom stopomoporezivanja, što je istina jer je porez u Švedskoj viši negou mnogim drugim zemljama. Ali bez obzira na to štose Šveđani žale na visoki porez, većina građana ipak želizadržati prednosti koje se plaćaju porezom, a to su zdravstvoi osnovna materijalna sigurnost zahvaljujući kojoj seniko u ovoj zemlji ne treba naći u istinsko bijednoj situaciji.KupoprodajaKada kupujemo robu za svakodnevnu upotrebu, najče š ćekupujemo prehrambene proizvode, livsmedel, to jest hranu.Riječ sa kojom se često susrećemo kada kupu jemohranu je rok upotrebe, bäst-före-datum. Ovaj datum označavadan do kada je hrana svježa, pod uslovom da se čuvana ispra van način. Lako kvarljivi prehrambeni proizvodi,kao na pri mjer mljeveno meso i mlijeko, obično nose ioznaku poslje dnji dan upotrebe, sista förbruknings dag, tojest posljednji dan kada nije opasno jesti tu hranu.Uporediva cijena, jämförpris, druga je riječ koju često viđamou prodavnicama hrane. Uporediva cijena izražava koliko jedan kilogram ili jedan litar određenog proizvodaSačuvajtepriznanicu kadaidete u kupovinu.Na takav načinje mnogo lakšezamijeniti robu iliizvršiti ispravkurobe s greškom.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTANovac

Švedska džepni vodič 109košta, da bismo lakše mogli uporediti, na primjer, raznevrste kafe. Većina prehrambenih proizvoda takođe sadržii podatak o sadržini proizvoda.Obično kako odjeća tako i namještaj nose naljepnice satekstom koji objašnjava od čega su napravljeni. Često jenapisano i kako se proizvod održava, na primjer u kojojtemperaturi vode treba prati određeni odjevni predmet,ili kako treba postupiti ako se pojavi neka mrlja na sofi.U slučaju da niste sasvim sigurni da li će vam neka stvarkoju želite kupiti zaista odgovarati, pitajte u prodavnici dali je možete kupiti kao nevezanu kupoprodaju, öppet köp. Toznači da istu možete vratiti poslije jednog ili par dana, poduslovom da stvar niste koristili, i dobiti nazad novac.Prodavnice koje ne praktikuju nevezanu kupoprodaju,mogu umjesto toga odobriti kupcu pravo da zamijeni kupljenurobu za neku drugu iz prodavnice. Ako tre nu tno uprodavnici nema ničega što vam se dopada, dobit ćetepriznanicu na određeni iznos, tillgodokvitto, sa kojommožete platiti nekom drugom prilikom. Hrana i cvijeće semeđutim ne mijenjaju, obično ni donji veš ni kupaći kostimi.Nije dozvoljena ni zamjena pakovanja koje ste prethodnootvorili.Da bi imali pravo zamijeniti jednu robu za drugu, moratesačuvati priznanicu za robu koju ste kupili. U slučaju daotkrijete neku grešku na robi koju ste kupili, takođe jevažno da sačuvate priznanicu. Ako bi vam se, na primjer,nove cipele raspale samo nedelju dana nakon što ste ihkupili, možete otići u prodavnicu gdje ste ih kupili i ponijetisa sobom priznanicu i cipele. U tom slučaju prodavnicaje dužna ili da popravi cipele ili da vam vrati novac ili davam da novi par cipela za zamjenu. Vidi naslov Dobro dase zna u vezi toga šta trebate preuzeti u slučaju da se nemožete dogovoriti!Novac

110Švedska džepni vodičReklamirati, reklamera, neku robu znači žaliti se na to daje roba od početka pogrešno izrađena kao na primjer,cipele u gornjem primjeru. Za određenu robu, kao što susatovi i videorekorderi, obično se izdaje garancija, garanti,koja važi godinu dana ili dvije godine. Garancija znači daće prodavnica popraviti sat ili video o svom trošku ako bise isti pokvario prije isteka garantnog roka.Prodaja na vratima, hemförsäljning, jeste kada prodavaczazvoni na vrata ili nazove telefonom sa namje rom davam proda neku robu. Koristan savjet je da dobro razmisliteda li vam je ta stvar zaista potrebna, kako ne bi kupilinešto na brzinu i nepromišljeno samo zbog toga što jeprodavac bio toliko ubjedljiv! Ako se ipak odlučite nakupovinu, ali se pokajete u roku od dvije sedmice, kupovinase može poništiti. Te dvije sedmice se nazivaju probnimsedmicama, ångerveckor.Stvari se mogu takođe kupovati i preko kataloške prodajerobe poštom, postorder. U tom slučaju roba se naručuje izkata loga a plaća se prilikom podizanja paketa na pošti. Iu ovom slučaju imate pravo pokajati se u roku od dvijese dmice od datuma kada ste dobili paket. Robu nemorateplatiti ako je vratite u roku od dvije sedmice, ali morateplatiti troškove prevoza.Kupovina na kartice i zajmoviDanas mnogi imaju razne vrste kartica pomoću kojih moguvršiti plaćanja ili podizati novac u gotovini.Kartica za podizanje novca, uttagskort, vezana je za računu banci, a koristi se isključivo za podizanje novca izautomata za podizanje novca.Bankovna kartica, bankkort, može se koristiti kao karticaza podizanje novca, ali njome se mogu vršiti i plaćanja.Kada plaćate ovom karticom, novac se skida direktno savašeg računa u banci.Novac

Švedska džepni vodič 111Platežna kartica,betalkort, se takođekoristi za plaćanje.Razlika, ako se uporedisa bankovnomkarti com, jeste u tomeda se novac kojiste upotrijebili za kupovinune skida direktno sa vašeg računa,nego se sviiznosi sabiraju a zatimse skidaju sava šeg računa jedan put u mjesecu. Tada dobijete i sabirniračun sa navedenim ukupnim troškovima. Po pravilu platežnakartica je skuplja od bankovne.Kreditna kartica, kreditkort, jeste kartice (bankovna, platežnaili kartica neke druge vrste) koja je vezana za ”kredit”,to jest za mogućnost pozajmljivanja novca. Kadaplaćate kreditnom karticom pozajmljujete dakle novac odpreduzeća koje je izdalo karticu ili od banke. Smatra seda su kreditne kartice skup način pozajmljivanja novca, itreba ih zato izbjegavati.Drugi način pozajmljivanja novca jeste kupovina na otplatu,avbetalning*, ili se može podići zajam, ta lån. U slučaju darazmišljate o tome da li imate dovoljno sredstava da naovaj način pozajmite novac, važno je unaprijed izračunatisve moguće troškove otplate ili zajma. Može, naimeskupo da vas košta: televizor koji iznosi 4 000 kruna akose kupi za gotovinu, može na primjer iznositi skoro 6 000kruna ako se kupi na otplatu, uz dodatnu kamatu. Bankeobično govore ”ako nemate dovoljno sredstava za štednjusvakog mjeseca, nemate ni dovoljno sredstava za podizanjezajma”.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAMnogi ljudikoriste neku vrstubankovne karticeza podizanjanovca u gotovini.avbetalning: kadase nešto što sekupilo plaća izviše puta, naprimjer jednommjesečno, uzplaćanje kamate.Novac

112Švedska džepni vodičPostoje i opravdani razlozi zbog kojih trebate dobro sezamisliti ako vas neko zamoli da mu budete žirant, gåi borgen. Biti nekome žirant znači da prihvatate na sebeodgovornost za zajam nekog drugog. Ako osoba u pitanjune bi bila u mogućnosti otplaćivati zajam, vi biste u tomslučaju bili dužni da preuzmete otplatu njenog zajma nasebe.påminnelse:napomenutidodatno jošjednom onečemu što semora uraditi.Prigovor o neplaćanju dugovaVažno je da se svi računi plate na vrijeme kako bi seizbjegla zatezna kamata. Osim toga se obično ša lje samojedna opomena, påminnelse*, o neplaćenim raču nima. Ako sene odazovete na opomenu, vlasnik stana ili preduzeće sečesto obraća uredu za prinudnu naplatu, inkassobyrå, preduzećučiji je zadatak utjerivanje neplaćenih dugovanja.U slučaju da niste u mogućnosti platiti cijeli iznos du govanjaodjednom, trebate što prije kontaktirati lice ko medugujete novac i pokušati s njim postići neku vrstu sporazuma.Sljedeći korak je inače da javno izvršiteljstvo,kronofogdemyndigheten, izda tzv. platni nalog. To je zahtjevza naplatu iznosa koji dugujete, uz obračunavanje raznihdodatnih pristojbi. Više informacija o javnom izvršiteljstvunaći ćete u poglavlju o Zakonu i Pravdi.U slučaju da i nakon toga ne platite dug u roku od 10dana, javno izvršiteljstvo će naplatiti novac, na primjer,putem obustave od plate ili oduzimanjem automobilaili nekog drugog vrijednog predmeta u zamjenu za dug.Dobićete u tom slučaju prigovor o neplaćanju dugova,betalningsanmärkning. Vrlo je važno da se izbjegne prigovors obzirom da vlasnici stanova i banke provjeravaju kojimje licima izrečen prigovor o neplaćanju dugova. Za osobukoja je dobila prigovor o neplaćanju dugova biće teže unajmitistan ili podići zajam u banci.Novac

Švedska džepni vodič 113Penzijsko osiguranjedat će vamviše novca za životpod stare dane.Fotografija: Sofie Nordström / PRESSENS BILDOsiguranjaKućno osiguranje, hemförsäkring, je osiguranje zvih stvarikoje imate u kući. Ako nemate kućno osiguranje nećetedobiti nadoknadu u slučaju da vaš stan bude oštećen odpožara, ili u slučaju provale ili krađe. Često kućno osiguranjeobuhvata i putno osiguranje, reseskydd, koje pokrivapu tovanja u inostranstvo u toku najviše 45 dana, pra vnuzaštitu, rättsskydd, koja pokriva troškove za odre đenapravna pitanja, kao i osigu ranje za slučaj fizičkog napada,överfallsskydd, ako vam neko nanese tjelesne povredea nije u mogućnosti da sam nadoknadi štetu.Možete slobodno zamoliti osoblje osiguravajućeg zavodada vam tačno objasni šta sve pokriva kućno osiguranje, ašta ne pokriva! Moguće je da postoje različiti propisi zanadoknadu stvari koje imate u stanu i stvari koje držite uautomobilu, na tavanu ili u podrumu.Novac

114Švedska džepni vodičJedna od svrha plaćanja poreza u Švedskoj jeste, izmeđuosta log, da je svim ljudima zagarantovan određeni minimalniživotni standard, bez obzira na bolest ili druge probleme.Ali i pored toga mnogi ljudi se osiguravaju privatnoda bi dobili malo više od zagarantovanog minimalnognivoa u slučaju da ih nešto snađe.Od osiguranja protiv nesreće, olycksfallsförsäkring, na primjer,dobit ćete određeni iznos nadoknade u slučaju dadoživite nesreću koja će vam nanijeti invalidnost. Osiguranjeće vam takođe nadoknaditi i određene troškove kojibiste inače sami morali platiti, kao što su novčani udio pacijentau bolnici i tretman kod fizioterapeuta.Zahvaljujući penzijskom osiguranju, pensionsförsäkring, imatićete više novca za život kad ostarite. Privatno zdravstvenoosiguranje, sjukförsäkring, dati će vam više sred stavaza život u slučaju da se razbolite, a životno osigu ranje, livförsäkring,obezbijediti će novac ostalim članovima vašeporodice ako biste preminuli. Postoje i posebna dje čjaosiguranja, barnförsäkringar, po kojim se isplaćuje doda tnanadoknada djeci u slučaju dugotrajnog oboljenja ili nesreće.Svi odrasli kojiimaju prihodmoraju podnositiporesku prijavu.Obrazac Inkomstdeklarationćetedobiti u vašepoštansko sanduče,ispunjenod strane poreskeuprave i gotovda bi ga samopot pisali, nakonprovjere da su svipodaci u njemuispravni.PorezNajupadljiviji porez je porez na dohodak,inkomstskatten, koji se odbi ja odvaše zarade. Neke na knade koje isplaćujeZavod za socijalno osigu ranje, kaošto su roditeljska hrana rina i bolesničkanaknada, smatraju se u ovomkontekstu kao prihod i zato se oporezuju.Više in formacija o roditeljskojhranarini i bolesničkoj naknadi naćićete pri kraju ovog poglavlja.Ako ste u radnom odnosu poslo davacje dužan odbiti porez od va še plate prijeNovac

Švedska džepni vodič 115isplate iste. Ovaj odbitak se naziva prelimi nar nimporezom, preliminär skatt, s obzirom da se uplata pore završi rano i u pribli ž nom iznosu, a možda se i neće tačnopodudarati sa konačnim obračunom po reza.Organi uprave prave konačan obračun poreza na osnovuvaše poreske prijave dohotka, inkomstdeklaration. To jeobrazac koji sadrži niz podataka o vašoj ekonomiji. Poreskaprijava dohotka se podnosi poreskoj upravi na proljećegodine poslije godine na koju se podaci odnose. Na jesenporeska uprava završava kontrolu svih poreskih prijava išalje tzv. rješenje o konačnom porezu. Tada će se vidjetida li ste uplatili preveliki iznos poreza prethodne godinepa će vam se sada novac vratiti, ili da li morate uplatitijoš novca na ime poreza.Svi odrasli koji imaju prihod, kuću ili imovinu, dužni susvake godine podnositi poresku prijavu dohotka, naobrascu poreska prijava dohotka 1, inkomstdeklaration 1,koji se šalje poštom na kućnu adresu. U tom obrascuporeska uprava je već ispunila odgovarajuće podatke. Vijedino trebate provjeriti da li su svi podaci ispravni ipotpisati obrazac. Poreska prijava se može podnijeti ipreko Interneta ili telefona. 800 000 osoba su 2003.godine isko ristili tu mogućnost.I vi koji ste privatni preduzetnik podnosite poreskuprijavu na obra scu Inkomstdeklaration 1. Dohodak od poslovnedjelatnosti se iskazuje u posebnom prilogu. Akoimate privatno preduzeće dužni ste da podnesete i prijavuo porezu na promet na dodatnu vrijednost, to jest porezukoji se dodaje na robu i usluge. Ako razmišljate o osnivanjuprivatnog preduzeća saznat ćete sve o porezu napromet na dodatnu vrijednost i o poreskim prijavama dohotkapreduzeća na obrazovnom programu Zavoda zazapo šljavanje Podrška za osnivanje privredne djelatnosti,Stöd till start av näringsverksamhet. Više o tome u poglavljuPosao.Novac

116Švedska džepni vodičStarosna penzijaPenzijski sistem u Švedskoj jeste sistem sigurnosti koji trebaobezbijediti sredstva za život i onima koji su već prešlistarost za penziju.Prema penzijskom sistemu koji je uveden 1999. godi ne,vaša penzija zavisi od toga koliko ste radili i koli ko stezarađivali tokom godina provedenih u Šveds koj. U obračunpenzije uračunava se na različite načine i bolesničkanaknada, naknada za privremeno nezaposlene, rodi teljskahranarina, studije, podizanje djece kao i vojna obaveza,värnplikt*. Bolesnička naknada i roditeljska hranaavdrag:odbitiodređenu svotuod prihoda zakoji se podnosiporeska prijava.särskild skatteberäkning:izmjenapredračunaporeza koji trebaodbijati od platepojedinca.värnplikt: služenjevojnog roka,koji služi mnogomladića preko 18godina starosti,kao i određenibroj djevojaka.Kada poreska uprava pravi predračun preliminarnog porezapolazi od pretpostavke da vam je zarada svakog mjesecaista i da nemate nikakvih odbitaka, avdrag*, u svojojpore skoj prijavi. U slučaju da ne radite cijele godine, iliako imate velike odbitke za na primjer kamate na zajam,možda ne bi bilo loše podnijeti zahtjev za pose ban predračunporeza, en särskild skatteberäkning*, što zna či da će teporeskoj upravi izložiti svoje trenutno materi jal no stanjekako bi mogla proračunati preliminarni porez koji višeodgovara stvarnom stanju. U tom slučaju biste svakogmjeseca u toku godine primali veći iznos plate poslije odbitkaporeza, umjesto da tek kasnije dobijete na zad oporezovaninovac koji je ”nepotrebno” odbijen od vaše plate.U slučaju da niste zadovoljni rješenjem poreske upravemo žete zatražiti preispitivanje odluke, omprövning, a to sera di pismenim putem, to jest pismom.Osim poreza na dohodak i poreza na promet na dodatnuvrijednost postoje i porez na imovinu, porez na nekretnine,porez na nasljedstvo, porez na dobit od kapitala kaoi porez na poklone. Postoji i porez na robu kao što je alkohol,duvan i benzin.Novac

Švedska džepni vodič 117rina opisane su malodalje u ovom poglavlju,na knada za privremenonezapo sle ne opisana jeu pogla vlju o Po slu.Novi penzijski sistemobu hvata osobe kojesu rođene od 1938. godine i na dalje. Ro đeniizmeđu 1938. i 1953.godine primaju penzijui po novom sistemu ipo ranijim propisima.Ovdje opisu jemo isključivonovi sistem.Postoje tri vrste državne pe nzije: penzija na osnovu prihoda,premijska penzija i zajamčena penzija.Penzija na osnovu prihoda, inkomstpensionen, najvažniji jedio penzije. Visina penzije zavisi od toga koliko ste zarađivalii koliko ste poreza uplaćivali u Švedskoj. Svake godine sedobija obavijest od Zavoda za socijalno osiguranje sa pre d-ra čunom iznosa buduće penzije na osnovu prihoda.Premijska penzija, premiepensionen, takođe je vezana zazaradu i uplatu poreza. Ova penzija iznosi manji deoukupne penzije, koji sami možete ulagati u fondove, fonder*.Ako sami ne odaberete neki fond, novac od pre mijskepenzije bit će uložen u državnu fondacijsku kom paniju.Visi na premijske penzije zavisi od toga u ko joj su mjerirazličiti fondovi uspješno upravljali uloženim novcem.Zajamčena penzija, garantipensionen, jeste sigurnost zaone koji su imali niske prihode ili ih upšte nisu imali. Ovajdio penzije garantuje da će sve starije osobe imati određenuminimalnu mjesečnu svotu za život. Uslov je, među-Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAPenzijski sistempruža sigurnostonima koji sudostigli starost zapenziju.fonder: ako uložitenovac u fond, onikoji upravljajufondom ćekupiti, na primjer,dionice – udjelau preduzeću – zavaš novac. Akovrijednost dionicaraste, dobit ćeteviše novca negošto ste uložilikada s vremenomprodate svoj udjelu fondu.Novac

118Švedska džepni vodičDječji dodatak seisplaćuje jedanput mjesečnoza djecu do 16godina starosti.Fotografija: Teri Dixontim, da ste nastanjeni u Švedskoj 40 godina prije odlaskau penziju. Ako ste ovdje živjeli kraće vrije me, zaja mčenapenzija će biti manja. Međutim, lica koja se raču najuizbjeglicama u skladu sa Ženevskom kon vencijom do bitće isto toliku penziju koju bi imali da su živjeli u Šved skoj40 godina.Neki ljudi imaju i dodatnu penziju koja je ugovorena sporazumomizmeđu poslodavaca i namještenika. Ova pe nzijase naziva penzijom iz radnog odnosa, tjänstepension, ilipen zijom na osnovu ugovora, avtalspension. Mnogi samiuplaćuju novac u privatno penzijsko osiguranje, kao štosmo već naveli.Osobe koje su starije od 65 godina kada dođu u Šveds ku,ne mogu dobiti starosnu penziju. Ali mo gu zato dobiti potporuza izdržavanje starih, äldre försörjningsstöd, koja seisplaćuje osobama bez prihoda. Vidi malo dalje u ovom poglavlju.Po novom penzijskom sistemu mora se podnijeti zahtjevza penziju Zavodu za socijalno osiguranje, s obzirom daviše ne postoji određena starost za penziju. Zahtjev zapenziju mora se predati dva mjeseca prije prestanka rada.Možete otići u penziju bilo kad poslije svoje 61 go dine, aliće vam penzija bitisve veća što duže čekateprije nego štoodete u penziju.Počev od 2003. godinepenzija se oporezujekao običan prihod. Istovremeno je i iznospenzije povećan, takoda ispada da većinaljudi prima otprilikeisti iznos penzije kaoi ranije.Novac

Švedska džepni vodič 119Stambena potporaStambena potpora, bostadsbidrag, može se isplaćivati ilimladima u uzrastu od 18 do 29 godina ili porodicamasa djecom. Koliko možete dobiti zavisi od vaše zarade iimovine, od toga koliko djece imate, koliko plaćate stankao i od veličine stana. Zahtjev za stambenu potporu sepod nosi Zavodu za socijalno osiguranje.Ako primate stambenu potporu ne smijete zaboravitiobavijestiti Zavod za socijalno osiguranje o svim promjenamau vezi materijalnog stanja ili domaćinstva: to jestako vam se promijeni plata, ako dobijete još koje dijete iliako su se neki rođaci uselili kod vas u stan. Tak ve promjenemogu uticati na stambenu potporu. Ako se ispostavida ste primali preveliki iznos potpore, može se desitida ćete morati vratiti deo novca.Penzioneri takođe, u nekim slučajevima, imaju pravo naposeban dodatak koji se naziva stambenim dodatkom,bostadstillägg.Dječji dodatakRoditelji sa djecom primaju dječji dodatak, barnbidrag, zadjecu uzrasta do 16 godina. Dječji dodatak se isplaćujejedan put mjesečno i za ovaj dodatak nije potrebno po d nositizahtjev. Porodice sa više djece primaju veći doda tak,tzv. dodatak za više djece.Mladi od 18 do 20 godina starosti koji pohađaju srednjuškolu primaju đačku potporu, studiebidrag. Porodice sa niskimprihodima imaju pravo podnijeti zahtjev za dodatnidodatak na đačku potporu.Roditelji su dužni da izdržavaju svoju djecu dok djeca nenapune 18 godina. Ako djeca i dalje pohađaju osnovnu ilisrednju školu ovo pravilo važi sve do njihove 21 godine.Onaj ko nastavi s obrazovanjem poslije srednje škole možedobiti novčanu pomoć za ško lovanje, studiestöd. Novča-Novac

120Švedska džepni vodična pomoć za školovanje sastoji se od dva dijela, jedan diopredstavlja potporu a drugi za jam. Studentski kredit semože dizati ukupno u toku 12 semestara. Više o tome upoglavlju Škola i obrazovanje.Bolesnička plata, bolesnička na knada, naknada zaaktiviranje, naknada plate za vrijeme bolo vanjaAko ste u radnom odnosu i razbolite se ne dobijate naknaduza prvi dan bolovanja, koji se naziva danom uskrate,karens dag. Zatim dobijate bolesničku platu, sjuk lön, odsvog poslo davca u toku tri sedmice. Mo žete biti od sutniod posla do jedne sedmice a da ne idete kod lje kara. Akoje potrebno da odsustvujete duže vremena morate poslodavcupokazati ljekarsko uvjerenje, läkarintyg.Ako ste bolesni duže od tri sedmice primate bolesničkunaknadu, sjukpenning, od Zavoda za socijalno osiguranje.U slučaju da vam bolest ne dozvoljava da radite punoradno vrijeme nego samo deo dana, postoji mogućnost daprimate četvrtinu, polovinu ili tri četvrtine bolesničkenaknade. Ljekar ocjenuje koliko dugo vam je potrebnobolovanje, a Zavod za socijalno osiguranje donosi odlukuo naknadi.Onaj koji je bez posla prima bolesničku naknadu počev oddana poslije dana uskrate.U slučaju da ste bolesni duži period i ne možete raditi,možete dobiti vremensko ograničenu naknadu plate zavrijeme bolovanja, tidsbegränsad sjukersättning, naknaduplate za vrijeme bolovanja do daljnjega, sjukersättning tillsvidare,ili naknadu za aktiviranje, aktivitetsersättning.Lice koje je dugotrajno bolesno, ali za koga se smatra daće opet moći raditi u roku od jedne ili dvije godine, možedobiti vremensko ograničenu naknadu plate za vrijemebolovanja tidsbegränsad sjukersättning, (raniji naziv privre menabolesnička pen zija – sjukbidrag).Novac

Švedska džepni vodič 121Onaj ko je dugotrajno bo lestani ne može raditi u nekodo gledno vrijeme, možeimati pravo na naknaduplate za vrijeme bolovanjado daljnjega, sjukersättningtillsvidare, (raniji naziv prijevremena penzija – förtidspension).Ako ste starosti od 19 do30 go dina, a da pri to meniste u stanju raditi bar godinudana, možete dobitinaknadu za aktiviranje,aktivitetsersättning. Istu naknadumožete do biti i u slučaju da zbog funkcionalne onesposobljenosti morate produžiti svoje školovanje.Poseban savjet, opštinski savjet za socijalno osiguranja,donosi odluku o tome ko ima pravo na naknadu plate zavrijeme bolovanja.Roditeljska hranarinaZahvaljujući roditeljskoj hranarini, föräldrapenning, roditeljimogu ostati kući i brinuti se o svojoj djeci u toku određenogperioda. Hranarina se isplaćuje ukupno u toku 480dana, a može se koristiti sve dok dijete ne napu ni osamgodina. Kad su oba roditelja vršioci ro di teljskog prava,svako od roditelja ima pravo na po polo vinu dana, to jestna po 240 dana. Onaj ko je sam vršilac rodi teljskog pravaima pravo na 480 dana.60 dana od tih dana su rezervisana za po svakog roditelja.Ostatak dana roditelji mogu podijeliti između sebe kakohoće. Ako jedan od roditelja želi ustupiti nekoliko od”svojih” 60 dana drugom roditelju, mora to pismeno prijavitiZavodu za socijalno osiguranje.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAZahvaljujućiroditeljskojhranarini očevi imajke mogu sebipriuštiti da ostanukući sa svojomdjecom ukupno480 dana.Novac

122Švedska džepni vodičVisina roditeljske hranarine djelimično zavisi od zaradeprije porođaja. Ali za sve važi pravilo da roditeljska hranarinatokom 390 dana iznosi najmanje 150 kruna na dan(osnovni nivo). Ovaj iznos je na snazi u trenutku pisanjaove knjige, to jest ljeto 2003. godine. Tokom 90 danahranarina iznosi 60 kruna na dan (najniži nivo).Umjesto da se iskoristi cijela roditeljska hranarina, možese koristiti tri četvrtine, polovina, četvrtina ili osminaroditeljske hranarine uz skraćeno radno vrijeme, ako seu međuvremenu obezbijedi dobra briga o djetetu. Na tajnačin dani obuhvaćeni roditeljskom hranarinom trajat ćeduže.Svrha privremene roditeljske hranarine, tillfällig föräldrapenning,jeste da bi roditelji mogli njegovati djecu mlađuod 12 godina kad se dijete razboli ili kad se redovni njegovateljdjeteta razboli, ili kad je potrebno odvesti dijete udječji dispanzer, barnavårdscentralen. Otac takođe imapravo na privremenu roditeljsku hranarinu tokom 10dana vezano za rođenje djeteta, ako tom prilikom uzmeodsustvo s posla.Zavod za socijalno osiguranje može vam odgovoriti na svapitanja u vezi bolesničke naknade, naknade plate za vrijemebolovanja kao i roditeljske hranarine.Potpora za izdržavanjePotporu za izdržavanje, försörjningsstöd, raniji naziv socijalnapomoć, socialbidrag, možete dobiti u slučaju da stebez posla ili ako ste veoma loše plaćeni, a da pri tome neprimate ni bolesničku naknada, ni naknadu za privremenonezaposlene, ni potporu za aktiviranje, niti smijete na bilokoji drugi način izdržavati se, niti imati bilo kakvasredstva u obliku novca ili dionica. Potpora za izdržavanjese ne isplaćuje automatski, već se svaki pojedinačni slučajrješava za sebe.Novac

Švedska džepni vodič 123Zahtjev za potporu za izdržavanje podnosi se socijalnomuredu u opštini gdje se nalazite u trenutku kad vam jepomoć potrebna. Posjeta socijalnom uredu se zakazujeuna prijed a sa sobom trebate ponijeti sve papire koje seodnose na vaše lično materijalno stanje – to jest rješenjeo plati, izvod sa računa u banci, račun za stanarinu, rješenjeo stambenoj potpori, i drugo. Postoji mogućnost da sepotpora dobije ne samo za pokrivanje stambenih i ličnihtroškova, već i za liječenje kod ljekara, liječenje zuba kaoi za naočare.DOBRO DA SE ZNA:• Državni zavod za kontrolu kvaliteta namirnica, Livsmedelsverket,ima svoju web stranicu sa puno informacija u veziobilježavanja hrane, hrane i zdravlja, vegetarijanskehrane, hrane za trudnice, i dr. Web stranicu naći ćetena adresi www.slv.se, a na njoj postoje i tekstovi naengleskom jeziku.• Ako niste zadovoljni nekom robom koja nije ispunilaobećanje, najprije trebate se obratiti direktnoprodavnici. Ako to ne pomaže, možete kontaktiratisavjetnika za potrošaćka pitanja, konsumentråd givaren,ako takav postoji u vašoj opštini. Možete setakođe obratiti Javnom savjetu za reklamacije, Allmännareklamationsnämnden, Box 174, 101 23 Stockholm,telefon 08-783 17 00, www.arn.se.• Savjete i pomoć po pitanju osiguranja možete dobiti odSavjetodavnog osiguravajućeg ureda potrošaća, Konsumenternasförsäkringsbyrå, Klara Norra Kyrkogata 33, 111 22Stockholm, telefon 08-22 58 00, www.konsumenternasforsakringsbyra.se• Savjetnik za potrošaćka pitanja ili ured za potrošačkapitanja obično imaju informacije o robi kao što sufrižideri, zamrzivači, televizori i automobili. Raznatestiranja u kojim se upoređuju različite marke moguvam pomoći da napravite dobru kupovinu. Ovakveinformacije možete takođe naći u časopisima RådNovac

124Švedska džepni vodičoch Rön i Vår Bostad. Njih ćete naći ili u bibliotekamaili na Internetu na adresama www.radron.se iwww.varbostad.se. Internetadresa Državnogzavoda za potrošačka pitanja – Konsumentverket jewww.konsumentverket.se.• Ako ste riješili da povjerite popravku u stanu ili naautomobilu nekom zanatliji, zamolite ga da vam najprijenapravi predračun troškova, kostnadsförslag! To je približnaprocjena koliko će vas radovi koštati, kako biste znaliunaprijed šta vas čeka.• Imate li potrebu smanjiti svoje izdatke? Evo nekolikoprijedloga za uštedu od strane savjetnika za potrošaćkapitanja:- poslije Božića kao i tokom ljeta česte su rasprodaje uprodavnicama, a ponekad i u drugo doba. Ako možetesačekati sa kupovinom neke određene stvari, pitajte uprodavnici kada će imati sljedeću rasprodaju.- uvijek pogledajte uporedive cijene u prodavnicama!Slučajne primamljive cijene nisu uvijek i najniže. Akovam se ukaže prilika, kupite veliko pakovanje nečega štokoristite u velikim količinama, često je to i najjeftinije.- ako imate puno dugova često se isplati da se dogovoritesa bankom da se ti dugovi pretvore u jedan jedini, novizajam, koji može biti jeftinije.- Jedan od načina da bi bili sigurni da računi koji se stalnoponavljaju (za stan, struju, telefon, i drugo) plaćaju navrijeme, jeste da uredite da se ti računi plaćaju prekoautožiroa. U tom slučaju se novac na vrijeme skida savašeg računa u banci. Razgovarajte sa bankom oplaćanju računa preko autožiroa, autogiro.• U slučaju da vam je hitno potreban novac, a da pri tomeimate neki skupocjeni predmet od koga se možeterastati za neko vrijeme, možete otići u zalagaonicu,pantbank. Tamo možete pozajmiti novac tako što ćetezalagaonici dati u zalog, na primjer, svoj videorekorder,Novac

Švedska džepni vodič125sat ili nakit. Zalagaonice ćete naći pod naslovomPantbank na Žutim stranicama telefonskog imenika.• Ako ste zaposleni u nekom većem preduzeću moždanije potrebno da sami sebi obezbijedite životnoosiguranje i osiguranje protiv nesreće. Obično postojekolektivna osiguranja, gruppförsäkringar, koja su čestonešto jeftinija. Pitajte svoju sindikalnu organizaciju otome!• Raspitajte se takođe i u školi ili dječjem vrtiću o tomekoja sve osiguranja za djecu postoje u vašoj opštini.Neke opštine imaju osiguranja koja pokrivaju djecusamo preko dana, dok druge opštine imaju osiguranjakoja obuhvataju zaštitu i u slobodno vrijeme.• Preko uslužnog telefona i web stranice Zavoda sasocijalno osiguranje možete sami obavljati određeneusluge, ili dobiti informacije o dječijem dodatku,roditeljskoj hranarini, bolesničkoj naknadi, i dr. Nekiod tekstova su napisani na jednostavnom švedskomjeziku i/ili su prevedeni na druge jezike. Uslužnitelefon: Servicetelefon: 020 - 524 524. Web stranica:www.forsakringskassan.se• Ako ste primali platu, bolesničku naknadu, roditeljskuhranarinu ili imali neki drugi prihod u Švedskoj, a daniste dobili obarazac za poresku prijavu nakon godinudana, onda nešto nije u redu. Kontaktirajte u tomslučaju Poreski ured i pitajte da li su vas zaboravili!• Državni zavod za porez ima na Internet adresiwww.rsv.se informacije na švedskom jeziku o porezu napromet na prodajnu vrijednost, preliminarnom porezu,porezu u različitim opštinama, kao i o drugome.• Dodatne informacija po pitanjima vezanim za penzijumožete dobiti na posebnoj web stranici na Internetu,www.pension.nu. Možete se takođe javiti na telefon broj020-524 524 i postavljati pitanja.Novac

126Švedska džepni vodič•••Mi koji vec zivimo ovdje•••KišobranHanna Wallensteen”Ej ti, stara crnačka budalo iz džungle”,htjela mu je viknuti. ”Ja nisam kao ti!Samo tako izgleda!” Ali naravno damu to nije viknula. Kako bi to izgledaloako bi stajala u bljuzgavici na trotoarui optuživala potpuno nepoznatogčovjeka da je crnac iz džungle?Djelovala bi potpuno sumanuto.Zahunjkala je prema nebu. Pozna jesenje visila ispod uličnih svjetiljki izamagljivala joj vidik. Ovo je stvarnobilo smiješno. Iz nekog bezveznograzloga vlaga se uvlačila u njen gustikonjski rep. Uostalom, kakav konjskirep… Prije konjske dlake koje sustršile na sve strane. Afro kosa ne volida se stegne u konjski rep. Otvorila jekišobran.”You don’t speak swahili?” upitao ju je.”Ne, zaista ne. Govorim samo švedski.””I’m sorry, I don’t understand Swedish.You speak English?”Ustvari bilo joj ga je žao. Njoj je zapravožao svakog ko nije iz Švedske.Ljudi su je često pitali da li je srećnašto je mogla doći ovamo? Šta bi bilos njom da je, napuštena bez roditelja,ostala u Africi? Sada je stajala prekoputa stasitog divljaka koji je očešljaosvoju kovrdžavu kosu tako da je frizuraizgledala ogromna. Sačuvaj Bože!Sigurno je došao direktno iz nekih ratovai katastrofa. Odlučila je da budeljubazna prema njemu.”I am adopted from Ethiopia”, reklamu je na svom urednom engleskomjeziku, koji je naućila u školi.”You come from abeautiful people.You’re not Swedish,you know. You’re anAfrican woman!”Čovjek se ozario.”Oh! So you are from Africa too?!”Suviše glasno. Suviše velikih pokretaruku. Ljudi su počeli da se ogledaju.Neprijatno. Ona je mnogo polagalana sitne detalje. Kao, na primjer,doručak. Hrskavi hljeb sa sirom i pomogućstvu neko svježe povrće, zbogvitamina. Lako i umjereno, svakogjutra. Oprati šolju, oprati ruke, laktovedole sa stola. Nikako drečavo crveniruž na usnama. Šljem za bickl i sigurnosnipojas u kolima. PovremenoFotografija: Peter Hellström

Švedska džepni vodič127pjevušiti neku švedsku narodnupjesmu.Nije lijepo pušiti, psovati jegrijeh. Uostalom, glupo je hvalisati se.”You should be proud! You shouldgo back! You know Africa is beautiful!You should seek your roots!” Sjećanjaiz emisija CNN: Umiruća drveća. Dehidriraneživotinje. Izgladnjela ljudskatijela. Djeca sa puškama u rukama.Zašto bi htjela otići tamo?”You have to go back! You must knowyour language, your origin. You comefrom a beautiful people, you know.You’re not Swedish, you’re an Africanwoman!”Supa od graška, Sveta Lucija, opštepravo na kretanje u prirodi, teško izgovorljivzvuk “sje”, Tata, Mama, Mlađasestra … Njeni korijeni jesu tu. Njenisnovi i njena sjećanja žive ovdje uŠvedskoj. Njeni misli i njena čula živeu švedskom jeziku. Osjeća da je ovosredina kojoj pripada. Supa od graška,Sveta Lucija, opšte pravo na kretanjeu prirodi, teško izgovorljiv zvuk “sje”,Tata, Mama, Mlađa sestra.”It was nice meeting you, sister!”Učtivo joj je stisnuo ruku i krenuodalje. Sister? Nebo se otvorilo. Posmatralaga je kako uzalud drži bijednebesplatne novine nad glavom.”Ej ti, stara crnačka budalo iz džungle,pa treba ti kišobran!” viknula mu je.Desetoro ljudi na trotoaru se okrenuloi buljilo u nju. On se okrenuo imahnuo joj je. Zbunjena zakoračilaje prema njemu kroz mokri snijeg ivlažnom vunenom rukavicom s palcemgurnula mu je svoj kišobran uruke.Stasit čovjek sa bujnom frizuromostao je zaprepašćen ispod cvjetnogkišobrana i gledao kako se zbunjenobiće udaljava. Ledeni kristali su igraliiza nje ispod uličnih svjetiljki. Zamaloda se nije okliznula u gužvi na trotoaru.Na kraju vidio je samo tanku niskubisera susnježice koja je svjetlucalau njenoj ponosnoj afrokosi.”Swedish African”, promrljao je ispodzvončića i jagorčevine. ”Very SwedishAfrican.”Hanna Wallensteen, rođena1971. godine, usvojena je odstrane švedske porodice, kojaju je dovela iz Etiopije u Švedskukada je imala šest mjeseci.Glumica je a osim toga je idiplomirala psihologiju. Aktivnoučestvuje, između ostalog, uprojektu za mlade ljude u opštiniBotkyrka i ide na turneje sa monologomXxxx ”Veta är är sin Londono plats” (”Znati acxetisXxxxxdu svoje vere mjesto”). alta bildoj, sed kvar trebela sxipoj falis, kaj tri.••••••••••••••••••••••••••••••••••

128Doručak nedeljomujutro. Vikendi sudani kada parovi iporodice provodenajviše vremenazajedno.Fotografija: John DowlandNaši najbližiŽivjeti zajedno. Porodica, parovi i rodbinaU Švedskoj postoje razne vrste porodičnih zajednica. Uobičajenuporodicu sačinjavaju mama, tata i djeca. Mnogi roditelji su ubraku, dok su drugi sambor, riječ koja je sastavljena od riječi”živjeti zajedno”. Postoje i porodice sa samo jednim roditeljem idjecom, ili sa dvoje odraslih bez djece. Danas dvoje odraslih istogpola mogu takođe živjeti u registrovanom partnerstvu. Švedskizakon pravi razliku između svih ovih oblika porodične zajednice.Više o tome malo dalje u ovom poglavlju.Porodica i suživot

Švedska džepni vodič 129Za većinu porodica subota i nedelja su dani kada porodicaprovodi najviše vremena zajedno. Ostale dane u sedmicidjeca idu u školu ili borave u ustanovi za produženi bo ravakili obdaništu dok su roditelji na svojim radnimmje stima. Naveče se često neko ili neki od članova porodicebave raznim aktivnostima van kuće. Djeca se moždabave muzikom ili sportom a roditelji odlaze na tečajeve ilisastanke u razna udruženja. Vikendi su za mnoge porodicedani koji članovi porodice provode zajedno. Tadamogu odlaziti u prirodu ili viđati se sa prijateljima ili rođacima.Mnogi koji rade puno radno vrijeme takođe koristedane vikenda za pranje veša ili spremanje kuće.Za većinu ljudi u Švedskoj rodbina je vrlo značajna, iakorođaci žive u raznim gradovima. Rodbina se običnookuplja za velika praznike kao što su Božić i Uskrs, narođendanima i porodičnim slavljima, na primjer krštenjima,proslavama mature ili pak sahranama. Neke porodicese mnogo druže sa svojim rođacima dok se drugeređe viđaju. Starijim osobama obično pomažu njihova djecai unučad, ali mogu dobiti pomoć u vezi kuhanja i spremanjakuće i od opštinske službe za kućnu njegu.Muškarci i ženeLjudi koji se vole obično žele živjeti zajedno, baš iz lju bavi.Ali ne toliko odavno postojali su i drugi razlozi koji suponekad bili važnije od ljubavi. Za ženu je razlog mogaobiti materijalna i društvena sigurnost. Muškarcu je biopotreban neko ko će voditi računa o domu i pomagati muu obradi zemlje. Važno je bilo imati djecu koja je takođemogla pomagati u kući, kasnije možda preuzeti po rodičnoimanje a s vremenom voditi brigu o svojim starim roditeljima.Porodica i suživot

130Švedska džepni vodičjämställdhet:Žene i muškarcitrebaju imatijednake mogućnostiobrazovanja,posla iporodičnogživota.Ovaj uzor ponašanja se bitno promijenio u toku pro šlogvijeka, istovremeno sa razvojem društva. Više nije običnapojava da muškarac i žena koji su u ljubavnoj vezi dijelei po sao, kao na primjer imanje ili poslovnu djelatnost.Većina parova radi svako na svoju stranu. Zajednicu sačinjavaju oni sami, njihova djeca i njihov dom.Pogled Šveđana na tijelo i seks se takođe promijenio u odnosuna ranije. Početkom 20. vijeka žene su nosile suk njedo zemlje. Danas su ljudi vrlo lako obučeni tokom ljeta, avećina ljudi se više ne uzbuđuje kad ugle da polugola tijela,bez obzira da li je u pitanju tijelo muška rca ili žene.Danas je seks prije braka sasvim normalna pojava. Svi tone prihvataju, ali se smatra normalnim. Opšte mišljenjeje da se samo po sebi razumije da je neophodno koristitikontra cepcijska sredstva. Mladi mogu dobiti pomoć u pogledu kon tracepcijskin sredstava u Savjetovalištu za mlade– Ungdoms mottagningen, u nekim mjestima pod nazivomUngdomshälsan. Odrasli mogu takođe dobiti sličnesavjete u savjetovalištu za trudnice i majke, mödrahälsovårdenili kvinnohälsan, ili u naj bližem domu zdravlja. Po zakonu je za branjeno imati sek sualni odnos sa osobamamlađim od 15 godina.Već u nižim razredima osnovne škole djeca uče kako seprave djeca, kako njihova tijela funkcionišu kao i da postojekontracepceijska sredstva. Nastava takođe obuhvatai polne bolesti kao što su klamidija i HIV virus, kao i savjetekako se zaštititi od tih oboljenja. U školi se ovaj predmetnaziva nastavom o suživotu. Informacije o ovome semogu dobiti od Saveza za seksualno prosvje ćivanje,RFSU, i Saveza za seksualnu jednakoprav nost, RFSL. Adresei brojeve telefona naći ćete na kraju ovog pogla vlja.U Švedskoj se smatra da je ravnopravnost, jämställdhet*,među polovima u tolikoj mjeri važno pitanje, da o tomepostoji čak i poseban zakon. U Zakonu o ravnopravnostiPorodica i suživot

Švedska džepni vodič 131piše, između ostalog, da muškarci i žene imaju ista prava,obaveze i mogućnosti imati posao koji će im pružati materijalnunezavisnost kako bi mogli voditi brigu o domu idjeci i učestvovati u političkim, sindikalnim i drugim aktivnostimau društvu. Ombudsman za ravnopravnost, JämO,nadgledava da se se slijedi Zakon o ravnopravnosti. Akopostoji sumnja o prekršaju Zakona o ravnopravnosti, trebao tome podnijeti prijavu sindikatu, koji to mo že prijavitiJämO. Moguć je i direktan kontakt sa JämO. Adresu i brojtelefona naći ćete na kraju ovog poglavlja.DjecaDjeci nije lako da sami zastupaju svoje interese. Zato jedruštvo stvorilo sigurnosnu mrežu oko njih. Briga ozdravlju djeteta počinje već u majčinoj utrobi redovnimkontrolama u savjetovalištu za trudnice i majke. Poslijeporođaja roditelji redovno vode svoje dijete na kontrole udječiji dispanzer ili ordinaciju za djecu u okviru domazdravlja, gdje medicinske sestre i ljekari prate razvoj djeteta.Ovim ustanovama se možete obratiti sa pitanjima.Više o tome u poglavlju Njega i podrška.Švedska je potpisnikUN-ove konvencije opra vima djete ta. U kon -ven ciji stoji da svi do nosiociodluka ko ji rješavajupredmete u kojimje umi ješano di jete, morajusaslušati dijete iprven stveno vo diti računao intere su djete ta.Iako roditelji naravnosvojoj djeci žele svenaj bolje, može se de si-Fotografija: Geoff ManassePrvenstveno trebavoditi računa ointeresu djeteta.To stoji u UNovojkonvenciji opravima djeteta,čiji je potpisnik iŠvedska.Porodica i suživot

132Švedska džepni vodičti da porodicu zadese takvi problemi ko je porodica samanije u stanju riješiti. U tom slučaju se možete obratitipsihologu i socijalnom radniku (kuratoru) koji sarađuju sapredškolskim ustanovama i školama. U opštini postoji i porodičnosavjetovalište, familjerådgivning.Djeca koja se ne osjećaju sigurnim a nemaju kome da seobrate, mogu se javiti Udruženju za prava djece u društvu,BRIS. Udruženje ima poseban telefon na koji se mogu javitii odrasli. U tom slučaju se razgovara sa osobom koja imaobavezu čuvanja službene tajne, tystnadsplikt, što značida ta osoba ne smije nikome prenositi ono o čemu razgovarasa strankom. Kod BRISa se mogu dobiti savjeti aosoba koja pita za savjet može ostati anonimna.Osnovna misao u švedskom zakonodavstvu koje se odnosina djecu jeste poštovanje prema djetetu. Jedan takavzakon je zakon po kome je zabranjeno roditeljima i svimostalim odra slim osobama fizički zlostavljati, prijetiti ilimaltretirati djecu. Djeca takođe imaju svog ombudsmana,BO, čiji je zadatak da zastupa interes djece u društvu.Adrese i bro jeve telefona naći ćete na kraju ovog poglavlja.BrakUslov za sklapanje braka u Švedskoj je da je osoba napunila18 godina, da nije već u braku sa nekom drugom osobomi da nije u bliskom srodstvu sa onim s kim želisklopiti brak. To znači da rođeni brat i sestra, helsyskon,to jest brat i sestra koji imaju istu majku i istog oca, nemogu se vjenčati jedan sa drugim. Niti to može otac ikćerka niti majka i sin. Za razliku od mnogih drugih zemalja,u Šved skoj je dozvoljen brak između bratića isestrične. Polubrat i polusestra, to jest dvije osobe kojeimaju samo jednog zajedničnog roditelja, mogu tražitidozvolu za sklapanje braka od sreske uprave, länsstyrelsen.Porodica i suživot

Švedska džepni vodič 133Istu dozvolu može tražiti ioso ba mlađa od 18 godina.Obra zac se može do biti odsreske uprave.Za osobe koje nemaju švedskodržavljanstvo propisi suponekad drugačiji, na primjeru pogledu granice starosti.Sreska uprava ima informacijeo tome.Vjenčanje u Švedskoj crkvi jebesplatno, pod uslovom daste član Švedske crkve i da jejedan od vas upisan u crkvenuopštinu gdje će se obaviti vjenčanje.U suprotnom plaća se određena taksa, koja se možerazlikovati od crkvene opštine do crkvene opštine. Kadaje u pitanju vjenčanje u nekoj dru goj vjerskoj zajednici,trebate se obratiti direktno dotičnoj zajednici. Spisak vjerskihzaje dnica aktivnih u Šve dskoj naći ćete na sa momkraju ove knjige.Možete sklopiti i građanski, borgerlig, brak, to jest vje n-čanje bez ikakvih vjerskih obilježja. Ovakvo vjenčanje jebesplatno. U svakoj opštini postoje matičari a njih možetekontaktirati ili preko opštine ili opštinskog suda.Izvjesne zemlje priznaju samo određeni oblik sklapanjebra ka za svoje državljane. Ako ste strani državljanin možetekontaktirati ambasadu svoje domovine ili Ministarstvospo ljnih poslova Švedske da bi saznali koji oblikvjenča nja uslovljava vaša zemlja.Ako sklopite brak van granica Švedske, brak će se smatratizakonskim u Švedskoj ako je zakonski u zemlji gdjeje brak sklopljen. Švedski građanski brak se može sklopitii u nekoj od švedskih ambasada u inostranstvu. Ministar-Fotografija: John DowlandPar koji želi živjetizajedno možebirati izmeđunekoliko raznihoblika porodičnezajednice. Dobroje da se zna kojaje, u pravnomsmislu, razlikaizmeđu braka,partnerstvai vanbračnezajadnice– sambo.Porodica i suživot

134Švedska džepni vodičstvo spoljnih poslova, Utrikesdepartementet (UD), može vamda ti informaciju u vezi toga. Švedsko crkveno vjenčanje uinostranstvu obavlja se pri crkvenim opštinama Švedskecrkve u inostranstvu. Pitajte crkveni ured, pastors expe ditionen*,o tome.U braku muž i žena odlučuju zajednički o imovini i dugovima.Oboje imaju jednako pravo na zaje dničku imo vinupo rodice. Imaju takođe i pravo da nasli jede jedno drugo g.pastorsexpedition:mjesni uredŠvedske crkve.PartnerstvoAko dva muškarca ili dvije žene žele živjeti zajedno kaopar u okolnostima sličnim braku, mogu zaključiti registrovanopartnerstvo. Ceremonija liči na ceremoniju građanskogbraka, a informacije o tome se mogu dobiti odopštine ili opštinskog suda. U određenim crkvenim opštinamapostoji mogućnost da registrovani par dobije i blagoslovcrkve, ako to bude želio.Uslov za zaključenje partnerstva je da je jedan od stranakašvedski državljanin sa prebivalištem ovdje u zemlji. Većina zakonskih odredbi koje važe za brak, važe i za partnerstvo.Počev od februara 2003. godine homoseksualni parovi takođeimaju pravo na provjeru da li bi bili pogodni kaoroditelji prilikom usvojenja djeteta.U Švedskoj postoji ombudsman, HomO, čiji je zadatak spriječitidiskriminaciju zbog seksualne sklonosti u svim oblastimadruštvenog života Švedske. Adresu i broj tele fonanaći ćete na kraju ovog poglavlja.Vanbračna zajednica - samboKada dvoje ljudi žive zajedno a nisu u braku nazivaju se”sam bor”. Takva vrsta zajednice je vrlo uobičajena u Švedskoj.Po stoji i poseban zakon za ovakvu vrstu poro dičnezajednice, sambolagen. Ve ći na zakona i pro pisa je ista zaPorodica i suživot

Švedska džepni vodič 135sambor i ljude kojisu u braku, na primjerda kako muškaractako i ženaima obavezu izdržavanja,underhållsskyldighet,(mate rijalnuodgovor nost)zajedničke djece.Ali postoje i značajnerazlike, prijesvega u vezi diobeimovine prili komrazvoda braka.Sambor nemaju automatski nasljedno pravo u odnosujedan prema dru gome. Djeca naslijeđuju oba roditelja,bez obzi ra da li su roditelji u braku, da li su sambor ili dali žive odvojeno je dan od drugoga. Za djecu koja su rođenau vanbračnoj zajednici majka automatski samapostaje vršilac rodi teljskog prava, vårdnadshavare. To značida u slučaju rastave (ako jedan od roditelja napustizajednicu), djeca će živjeti sa majkom. Sambor mogu bitipovjerena djeca na zajedničko čuvanje i vaspitanje,gemensam vård nad, putem prijave opštinskom savjetu za socijalnuzaštitu, što znači da će oba roditelja i dalje imatizadjedničku odgovornost za svoju djecu.Sambor ne mogu zajednički usvojiti dijete.Razvod brakaAko pogledate svoje susjede u Švedskoj, vrlo brzo ćete seuvjeriti da su mnogi razvedeni. Neki od njih možda živezajedno sa novim partnerom. Ovdje u Švedskoj razvodbraka je potpuno prihvaćena pojava, kao i roditelji kojinisu u braku i njihova djeca. Ali ipak nije lako odlučiti sena razvod braka niti ga je lako sprovesti.Fotografija: Fredrik Funck / PRESSENS BILDMnogi ljudi živekao sambo,što znači dažive zajednou vanbračnojzajednici. Postojiposeban zakonkoji reguliše ovuvrstu porodičnezajednice,sambolagen.Porodica i suživot

136Švedska džepni vodičAko veza upadneu krizu, možda bibilo dobro razgovaratis nekomneutral nom osobom.U opštini ilisreskoj opštinipostoji porodičnosavjetovalište čijesu usluge besplatne.Fotografija: John DowlandSvi problemi u porodici nemoraju dovesti do razvodabraka. Ako osjećate da imatepotrebu razgovarati s ne kimo svojoj situaciji, možete seobratiti porodičnom savjetovalištu,familjerådgivningen.Savje tovalište je besplatnoa naći ćete ga u opštini ilisres koj opštini. Svi kontaktisa po rodičnim savjetova lištemsu dobrovoljni. Strankamase garantuje potpunataj nost.Broj telefona naći ćete utele fonskom imeniku. U nekimmjestima postoje iuredi za porodično savjetovalištepri crkvi.Na pravnom jeziku razvod se zove razvod braka, äktenskapsskillnad,a brak razvodi opštinski sud.Za strane državljane u odre đenim slučajevima važe po sebnipropisi o razvodu braka.U slučaju da se i muškarac i žena žele razvesti, podnosise zajednički zahtjev o razvodu braka opštinskom sudu.Par sedmica kasnije uslijedit će odluka suda.U slučaju da samo jedan od bračnih drugova želi razvoda da se supružnici ne mogu dogovoriti, onaj ko želi da serazvede može podnijeti zahtjev o razvodu braka. U tomslučaju se može angažovati i advokat i dobiti novča napomoć radi pokrivanja advokatskih troškova u skladu saZakonom o pravnoj pomoći, rättshjälp. Više o tome u poglavljuZakon i Pravda.Porodica i suživot

Švedska džepni vodič 137Ako bračni drugovi imaju djecu mlađu od 16 godina,moraju sačekati najmanje šest mjeseci a najviše godinudana prije nego što brak može biti razveden. Ovo vrijemese zove rok za razmišljanje, betänketid. U međuvremenuroditelji pokušavaju pronaći najbolje rješenje za svojudjecu. U Švedskoj se prvenstveno nastoji da čuvanje ivaspitanje djece bude zajedničko.Ako žele, roditelji mogu već u toku roka za razmišljanjeodseliti se jedan od drugoga. Kad rok za razmišljanjeistekne, mora se podnijeti poseban zahtjev sudu da bi sudizrekao presudu o razvodu braka. U svojoj presudi o razvodubraka sud uvijek odlučuje u korist zajedničkog čuvanjai vaspitanja djece, ako jedan od roditelja nije posebnotražio da se to pitanje riješi na neki drugi način.Ponekad roditelji se ne mogu dogovoriti o zajedničkomčuvanju i vaspitanju djece. U tom slučaju pomaže im socijalnaslužba opštine razgovorom o saradnji, samarbetssamtal.Većina roditelja se odlučuje na zajedničko čuvanjei vaspitanje s obzirom da žele imati jednaku odgovornostza djecu i provoditi što više vremena zajedno sa svojomdjecom. Ali i u slučaju da se djeca povjere na čuvanje ivaspitanje samo jednom roditelju, drugi roditelj ima i pravoi dužnost da održava kontakt sa svojom djecom. To senaziva pravom održavanja ličnog kon takta, umgängesrätt,i obično znači da se djeca viđaju sa drugim roditeljemodređenog vikenda, za velike praznike a djelimično i utoku školskog raspusta. Povjeravanje djece na čuvanje ivaspitanje i pravo održavanja ličnog kontakta određuje seu presudi o razvodu braka opštinskog suda. U zakonu stojida sud treba pažljivo saslušati šta samo dijete želi, vodećipri tome računa o starosti i stepenu zrelosti djeteta.Ako bi se u kući nekog od roditelja loše postupalo premadjetetu, tom roditelju se može uskratiti pravo održavanjaličnog kontakta sa djetetom.Porodica i suživot

138Švedska džepni vodičDužnost roditelja, koji ne živi zajedno sa djetetom, je daplaća alimentaciju, underhållsbidrag, za dijete sve dok dijetene navrši 18 godina. Ako dijete, koje je navršilo 18 godina,i dalje pohađa srednju školu, obaveza izdržavanja idalje ostaje na snazi sve dok dijete ne završi srednjuškolu, ali najviše do 21 godine starosti djeteta.Smrtni slučaj i sahranaSvaka kultura na svoj način oplakuje svoje mrtve, a ima iodređene ceremonije kad ih sahranjuje. Postoji mogućnostda se sahrana obavi po raznim obredima, ali se ipakmoraju ispoštovati i neki propisi u vezi smrtnih slučajeva.Prijava o smrtnom slučaju se podnosi mjesnoj poreskojupravi, koja je nadležna za matičnu evidenciju. Ljekarmora napi sati smrtovnicu. Ako se smrtni slučaj dogodi ubolni ci, bolnica će izdati smrtovnicu. Kad osoba umrekući, ljekar treba doći i izdati smrtovnicu. Ako to nijemoguće, mora se pozvati policija. Ponekad je potrebnoizvršiti ob dukciju preminulog radi utvrđivanja uzrokasmrti. Rođaci ponekad ne žele da se vrši obdukcija preminulog.Ako ne postoji nikakva sumnja da je smrtnislučaj vezan za kri vično djelo, po pravilu se poštuje željarodbine.U različitimkulturama surazličite i obredikada neko umreili se sahranjuje.U Švedskoj jemoguće biratiizmeđu različitihvrsta obreda. Aliodređeni propisivaže za svesmrtne slučajeve.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAPorodica i suživot

Švedska džepni vodič 139U Švedskoj je moguće ustupiti svoje organe, donera organ,i tkiva radi transplantacije nekome kome su potreb ni, naprimjer, novo srce ili nova jetra. Državni organ, Socijalnozdravstvenauprava, Socialstyrelsen, vodi evi denciju licakoja su ili prijavila svoju saglasnost da se njihovi organimogu koristiti za transplantacije, ili su se tome suprostavili.Popunite donatorsku kartu, donationskort, i izjasnite se oalternativi koja vam najviše odgovara. U slučaju da prethodnoniste najavili da se suprostavljate donaciji, zdravstvenaustanova polazi od toga da ste saglasni sa donacijomsvojih organa. Članovi bliže porodice mogu, međutim,spriječiti da zdravstvena ustanova koristi organepreminulog u slučaju da isti nije registrovan kao donatororgana. Više o tome u brošuri ”Kan någon annan få dinanjurar när du dör?”, koju možete dobiti u apotekama. Brošuraje izdata na više jezika.Kroz porez na dohodak plaća se doprinos za sahranu. Začlanove Švedske crkve doprinos za sahranu ulazi u crkvenidoprinos koji se takođe plaća kroz poresku prija vu o dohotku. Crkvenim doprinosom društvena zajednica pokrivatroškove mjesta na groblju, kremiranja (spaljivanja), pokopakao i prostorije za obavljanje obreda sahrane bezvjerskih simbola. Ovo važi za sve, bez obzira kojoj vjeripripadaju.Sahrana se može obaviti po vjerskom ili nekom drugomobredu: to jest sahrana po tradiciji Švedske crkve, sah ranapo tradicijama neke druge vjerske zajednice, građan skasahrana ili samo pokop bez prethodnog obreda ža losti. Začlanove Švedske crkve sahrana u crkvi je bespla t na.Bez obzira da li se sahrana obavlja po tradicijama nekedruge vjerske zajednice, preminuli može biti sahranjen nagroblju koje pripada Švedskoj crkvi. U nekim gradovimadruge vjerske zajednice imaju svoja groblja. Švedskiorgani uprave pokušavaju izlaziti u susret željama drugihvjers kih zajednica, u granicama zakona i mogućnosti.Porodica i suživot

140Švedska džepni vodičU Švedskoj se mrtvi obični kremiraju a zatim se urna sapepelom ukopava u grob. Umjesto odvojenog groba postoji imogućnost da se pepeo ili ukopa ili rasipa po spomen gaju,koji postoji na mnogim grobljima. Propisi o tome da lipepeo tre ba ukopati ili rasuti variraju od mjesta do mjesta.Pokop u zemlju, to jest kad se cijeli kovčeg spušta ugrob, danas se ne praktikuje u istoj mjeri kao ranije.Ako vam je potrebna stručna pomoć u vezi sahrane,možete se obratiti pogrebnom zavodu, begravningsbyrå. Utom slučaju je bitno unaprijed dogovoriti sve kako upogledu vaših ličnih želja tako i u pogledu troškova obreda.Najčešće postoji više različitih alternativa, ali običnorad pogrebnog zavoda iznosi ca. 15 000 kruna. U ovajiznos uključeno je uvijanje preminulog u mrtvački pokrov,kovčeg, cvijetni aranžman, čitulja u novinama, prevoz kovčegasa preminulim kao i neka vrsta pos luženja poslijesahrane.Članovi porodice mogu i sami obaviti sve što je potrebnou vezi sahrane. U tom slučaju treba se obratiti crkvenomuredu, to jest mjesnom uredu Švedske crkve. Tamo ćetedobiti potrebne informacije o tome šta sve treba uraditivezano za sahranu.Ako želite sahraniti svog preminulog rođaka u domovini,postoji posebna prijevozna služba koja to obavlja. Međutimtroškovi mogu biti jako visoki. Ako želite saznati višeo to me, kontaktirajte ambasadu svoje domovine.U roku od tri mjeseca od smrtnog slučaja mora se napravitipopis zaostavštine, bouppteckning, preminulog. To jepopis imovine i dugova preminulog. Popis zaostavštine sepredaje poreskoj upravi. U slučaju da je ukupna vrijednostimo vine niska, dovoljno je da se samo napravi prijavazao stavštine, dödsboanmälan. Pitajte poresku upra vu kojipropisi važe u konkretnom slučaju.Porodica i suživot

Švedska džepni vodič 141DOBRO DA SE ZNA:• BRIS Telefon za pomoć djeci do 18 godina starosti:0200-230 230. Jezik: isključivo švedski.• BRIS Telefon za odrasle – o djeci: 077-150 50 50.Jezik: isključivo švedski.• Zdravstvena zaštita za mlade – vidi UngdomsmottagningenUngdomshälsan na Roza stranicama telefonskogimenika.• Savjetovališta za trudnice i majke – vidi Mödravården/Kvinnohälsan na Plavim stranicama telefonskogimenika.• RFSU 08-692 07 00, www.rfsu.se• RFSL 08-457 13 00, www.rfsl.se• HomO 08-55 60 95 25, www.homo.se• JämO 08-440 10 60, www.jamombud.se• BO 08-692 29 50, www.bo.se• Ministarstvo spoljnih poslova, Utrikesdepartementet,telefon 08-405 10 00.Samohrani roditeljje veoma običnapojava u Švedskoj,a danas se smatrai potpuno normalnom,za razliku odranijih vremena.Fotografija: Paul Hansen / PRESSENS BILDPorodica i suživot

142Švedska džepni vodičSva djeca imajupravo na čuvanjedok njihoviroditelji rade ilistudiraju.Fotografija: Scott T. BaxterSigurno mjesto za djecuDječji vrtići, otvorene predškolske ustanovei ustanove za produženi boravakSva djeca uzrasta od godinu dana pa sve do dvanaest godinaimaju pravo na nadzor i brigu dok njihovi roditelji rade ili studiraju.Društvo je odgovorno za društvenu brigu o djeci, koja djeci trebapružati kako sigurnost tako i vaspitanje. U ovom poglavlju segovori o raznim vrstama društvene brige o djeci u Švedskoj.Društvena brigao djeci

Švedska džepni vodič 143Društvena briga o djeci je različita za različite uzraste.Za najmlađu djecu postoji predškolska djelatnost u oblikupredškolske ustanove, koja se ponekad naziva vrtić ilidagis, i porodičnog dječjeg vrtića. Za djecu koja su kodkuće i njihove roditelje postoje otvorene predškolskeustanove, öppna förskolor*. Malo starija djeca, koja idu upredškolski razred i školu, mogu koristiti društvenu briguo školskoj djeci u ustanovama za produženi boravak ili uporodičnim dječjim vrtićima. Ovaj oblik društvene brigedopunjuje školu i omogućuje djeci osmišljeno slobodnovrijeme i podršku u njihovom razvoju. Za djecu uzrastaod deset do dvanaest godina postoje otvorene slobodneaktivnosti, öppen fritidsverksamhet*.Mala djecaU predškolskim ustanovama zaposlen je školovan kadar,a usta nove su otvorene u toku većeg dijela godine. U porodičnomdječjem vrtiću odrasla osoba čuva nekoliko djeceu svojoj kući, gdje se ova djelatnost i obavlja. Takve oso bese zovu dadilje, ili dagmammor. Kako predškolske ustanovetako i porodični dječji vrtići pokušavaju podesitisvoje radno vrijeme prema potrebama roditelja i njihovedjece.Većina predškolskih ustanova jeste u režiji opštine, aosoblje je zaposleno u opštini. Postoje i predškolske ustanoveu obliku roditeljskih zadruga, föräldrakooperativa*,kojim upravljaju roditelji, a roditelji su istovremeno i vlasnicizadruga, uz određene dotacije od opštine. Osim to gapostoje i predškolske ustanove u obliku kadrovskihzadruga, personalkooperativa, kojim upravlja zaposlenoosoblje, koje je istovremeno i vlasnik predškole, takođe uzodređene dotacije od opštine. U nekim predškolskim ustanovamase primjenjuje posebna pedagogija, peda gogik*.Neke predškole imaju vjersko usmjerenje. Postoje i predškolegdje se ne govori švedski jezik, već neki drugi jezici,öppen förskola:prostor saškolovanimkadrom gdjeroditelji, koji sukod kuće, mogudolaziti sa svojommalom djecom.öppen fritidsverksamhet:prostor saodraslimosobljem, gdješkolska djecauzrasta od desetdo dvanaestgodina moguodlaziti posliješkole. Tamo mogukupiti užinu, aosim toga ima idosta sprava zaigru.kooperativ: višelica koja zajedničkiposjeduju i vodeneku djelatnost.pedagogik: načinobučavanjadrugih. Riječ setakođe korisiti uznačenju ”Naukao nastavi i vaspitanju”.Društvena brigao djeci

144Švedska džepni vodiča neke dadilje govore i strane jezike. U određenim opštinamapo stoje predškolske ustanove gdje djeca uče nekolikostranih je zika.Kontaktirajte svoju opštinu radi dobijanja informacija otome da li postoji društvena briga o djeci na vašem maternjemjeziku.Na jesen te godine kada dijete puni četiri godine, ono imapravo da krene u predškolsku ustanovu. Dužnost opštinaje da ponude opštu i besplatnu predškolu tri sata dnevnoza svu djecu tog uzrasta. Zatim je stvar roditelja da li ćeisko ristiti ponuđeno mjesto ili ne.Opština je nadležna za to da se predškolske ustanovepridržavaju utvrđenog nastavnog plana i programa iodržavaju potreban nivo kvaliteta. Zavod za školstvo, Skolverket,nadzorni je organ, na nacionalnom nivou, zadu ženza nadzor nad društvenom brigom o djeci i školom.Roditelji koji su kod kuće preko dana, mogu odlaziti zajednosa svojom djecom u otvorenu predškolsku ustanovu.Čak i roditelji koji rade ili studiraju mogu odlazititamo kad su slobodni. Obično dadilje dovode svoje grupedjece u otvorenu predškolsku ustanovu. Roditelji i dadiljeaktivno učestvuju u djelatnosti zajedno sa osobljempredškole. To je prilika, kako za djecu tako i za odraslekoji su inače kod kuće, da se druže sa drugima.Školska djecaDijete ima pravo da krene u predškolski razred od godinekada puni šest godina. Opština je obavezna ponuditi besplatnudjelatnost u predškolskom razredu tri sata dnevno,ali za djecu učešće u djelatnosti je dobrovoljno. Višeo tome u poglavlju Škola i obrazovanje. Za djecu ko joj jeto potrebno postoji briga o školskoj djeci kako prije tako iposlije predškolskog razreda ili škole. Obično po stoji iustanova za produženi boravak, koja je direktno vezanaza školu. Od četvrtog do šestog razreda osnovne školeneka djeca imaju pravo da se bave otvorenim slo bodnimDruštvena brigao djeci

Švedska džepni vodič 145Mnogo djeceboravi nekolikosati u ustanovamaza produženiboravak poslijezavršetka školskogdana.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAaktivnostima. U slobodnim aktivnostima nema tolikog brojaosoblja kao u ustanovama za produ ženi bora vak, nitisu djeca upisana u ove aktivnosti. Poslije škole neka dje caborave u porodičnim dječjim vrtićima.Tražiti mjestoAko želite dobiti mjesto za vaše dijete u predškolskoj djelatnostiili društvenoj brizi o školskoj djeci, morate se navrijeme prijaviti, anmäla, kako bi se briga o vašem djetetumogla obezbijediti u blizini vaše kuće ili škole. Obično trajetri do četiri sedmice dok se dobije mjesto za dijete.Zahtjev se podnosi opštini.Djeca starija od godinu dana a čiji su roditelji nezaposleni,takođe imaju pravo boraviti u predškolskoj ustanovi najmanje tri sata dnevno, odnosno ukupno 15 sati sed mično.Isto pravo imaju i djeca čiji su roditelji na rodi teljskomodsustvu, to jest djeca koja su nedavno dobila brata iliDruštvena brigao djeci

146Švedska džepni vodičRučak u vrtićuse koristi i napedagoškinačin, s obziromda predstavljaodličnu priliku zadjecu da vježbajupostavljanje stola,čekaju da na njihdođe red kao i dase navikavaju naraznovrsnu hranu.maxtaxa: cijenadruštvene brigeo djeci ne smijeprekoračiti određeniiznos, kojije jednak u svimopštinama.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAsestru. Ovo iz razloga što je dobro za djecu družiti se sadrugom djecom a istovremeno i koristiti pedagogiju kojase primjenjuje u društvenoj brizi o djeci.Ranije su se takse, avgifterna, za društvenu brigu o djecii društvenu brigu o školskoj djeci puno razlikovale odopšti ne do opštine. Ali počev od 2003. godine sve opštinepri m jenjuju jedinstveni sistem sa maksimalnom taksom,max taxa*.Šta djeca rade preko danaU predškolskoj ustanovi i ustanovi za produženi boravakdjeca se obično slobodno igraju dio vremena. Svaki dansadrži takođe i organizovane aktivnosti kao što su igre ugrupama, fizkultura ili ples, izlete i rad na zaje d ničkimprojektima. Obično u ovim ustanovama ima do sta knjigaza čitanje. Djeca mogu sami čitati ili slušati ka ko imvaspitačica ili vaspitač čita. Ako neko želi da se maloodvoji od drugih, obično se nađe neki miran čošak i za to.Osim toga i unutra i napolju često ima puno igra čaka.Obroci su veoma važni. Lijepo je ručati zajedno sa drugimaa istovremeno se djeca uče da čekaju da na njih dođered, da pričaju jedan s drugim i da se navikavaju naraznovrsnu hranu. U većini predškolskih ustanova djecaDruštvena brigao djeci

Švedska džepni vodič 147po mažu osoblju postavljati i raspremati, a ponekad neko oddjece učestvuje i u spremanju hrane.Osnov za društvenu brigu o djeci, kao i za školu, jesudemo kratske norme demokratiska värderingarna, što značida i djeca ponekad učestvuju u donošenju odluka, učeda poštuju jedan drugoga, da imaju obzira jedan premadru gome i da shvate da je sasvim prirodno da su ljudirazličiti. Svako dijete treba osjetiti sigurnost i razvijati seu skladu sa svojim ličnim mogućnostima.Predškolske ustanove sarađuju sa roditeljima, koji ima juznačajnu ulogu u društvenoj brizi o djeci, jer sva ka ko najboljepoznaju svoju djecu. Kada dijete krene u predškolskuustanovu ili porodični dječji vrtić, roditelji su prisutni svedok se dijete ne bude osjećalo sasvim sigur nim. Običnoperiod navikavanja traje par sedmica za najmlađu djecu,a nešto kraće za stariju. Ako vaše dijete ide u predškolskuustanovu ili porodični dječji vrtić, bićete pozvani narazgovor o razvoju djeteta, utvecklings samtal. Tom prilikomvi i osoblje ustanove razgo varate o tome kako se dijeteosjeća. Ovo je dobra prilika za postavljanje pitanja o tomešto vam nije jasno.Mnogi roditelji takođe koriste priliku da popričaju saosobljem kada dođu u predškolsku ustanovu po svoje dijetepo podne. Najvažnija stvar je da postoji dobra međusobnasaradnja između vas i osoblja ustanove iz razlogada bi vašem djetetu bilo što bolje u predškolskoj ustanovi.Ponekad osoblje može biti podrška za roditelje, a ponekadje suprotno.DOBRO DA SE ZNA:• Nastavni plan i program za predškolu, läroplan för förskolan,naći ćete, između ostalog, na Internet adresiwww.skolverket.se. Naći ćete ga i u bibliotekama i upredškolskoj ustanovi vašeg djeteta.• Zakon o školstvu, skollagen naći ćete na istoj adresi naInternetu.Društvena brigao djeci

148Svi ljudi imajupravo na obrazovanje.U Zakonuo školstvu navedenoje da jeprvenstveni zadatakškole datiučenicima znanjei sposobnost daga koriste.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAŠkola za sveOsnovna i srednja školaU Švedskoj su škola i obrazovanje dostupni svima. U ovompoglavlju se najprije govori o švedskom sistemu školstva,normama koje upravljaju školom i načinu po kome je sistemizgrađen. U sljedećem pogljavlju se, između ostalog, govori ofakultetskim obrazovanjima, drugim vrstama obrazovanja kao imaterijalnim uslovima studenata.Škola

Švedska džepni vodič 149Sistem školstva u ŠvedskojSvi u Švedskoj imaju pravo na obrazovanje po Zakonu oškolstvu. U zakonu su takođe navedena i osnovna pravilakoja predstavljaju osnov za rad škole. Prvenstveni zadatakškole je dati učenicima znanje i sposobnost korišćenja togznanja. Škola mora sarađivati sa roditeljima i pomagatiuče nicima da se razvijaju u odgo vorne odrasle osobe.Nekim učenicima potrebna je pose bna podrška. Dijete imapravo na takvu podršku, a škola treba to uzeti u obzir.Neke važne riječi se ponavljaju u Zakonu o školstvu. Teriječi označavaju vrstu škole na koju svi učenici imaju pravo.To je škola zasnovana na demokratskim normama ipoštovanju lične vrijednosti svakog čovjeka. Škola trebaisticati poštovanje prema našoj zajedničkoj sredini. Važneriječi su takođe ravnopravnost, jäm ställdhet*, među polovimai čvrst stav protiv zlosta vljanja i rasističkog ponašanja.Maloj djeci koja žive u Švedskoj omogućena je predškolskadjelatnost, förskoleverksamhet. Roditelji moraju prijavitiopšti ni da li im je potrebno mjesto u predškolskoj usta noviza dijete. Veća djeca koja idu u školu imaju mo gućnostda koriste društvenu brigu o školskoj djeci. Više o tome upoglavlju Društvena briga o djeci.U Švedskoj djeca uzrasta od 7 do 16 godina moraju ići uškolu, a to se naziva školskom obavezom. Nastava je besplatna.Školska godina počinje u avgustu a završava sepočetkom juna. Period od avgusta do decembra nazivase jesenjim semestrom, höstterminen, a period od januarado juna ljetnim semestrom, vårterminen. Između jesenjegi ljetnjeg semestra dolazi božični raspust a između dviješkolske godine učenici imaju ljetni raspust.Prvih devet godina školovanja djeca idu u osnovnu školu,grundskolan. Zatim prelaze u srednju školu, gymnasieskolan,koja traje tri godine. U srednjoj školi postoji mnogo razli-jämställdhet:žene i muškarcitrebaju imatijednake mogućnostizaobrazovanje,posao i porodičniživot. Švedskizakon o ravnopravnostijedonijet 1980.godine. Više otome u poglavljuPorodica i suživot.Škola

150Švedska džepni vodiččitih obrazovnih programa, program. Programi u srednjojškoli imaju različita usmjerenja, neki pripremaju učenikeza dalje studije dok drugi ih pripremaju za stručno obrazovanje.Više o tome u odlomku o srednjoj školi.U Švedskoj postoji velika ponuda fakultetskih obrazovanjaza one koji su završili srednju školu. Nastava na univerzitetima,universitet, i visokim školama, högskolor, je besplatna.Više o obrazovanju poslije završene srednje ško le u sljedećempoglavlju.Opština upravlja većinom osnovnih i srednjih škola u zemlji.Postoje i nezavisne škole, tzv. ”friskolor”. Deo nezavisnihškola ima dosta sličnosti sa opštinskim škola ma,dok druge obavljaju nastavu po posebnim pedagoškimmetodama. Neke škole imaju vjersko usmjerenje. Nezavisneškole moraju biti priznate da bi mogli dobijati dotacijeod opšti ne i obavezne su slijediti Zakon o školstvu inastavni plan i program.Za učenike, čiji materni jezik nije švedski, nastava se možeobavljati na različite načine. Ako učenik ide u švedskirazred, može pohađati posebnu nastavu svog maternjegjezika. Ako je potrebno, učenici takođe mogu dobijati iDjeca čiji maternjijezik nije švedskimogu dobitinastavu na različitenačine, štovarira od opštinedo opšti ne.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAŠkola

Švedska džepni vodič 151instrukcije o učenju na svom maternjem jeziku. U ne kimškolama postoje razredi u kojima se nastava obavlja nanekom stranom jeziku, o ne švedskom, a osim togapostoje i škole koje obavljaju cijelokupnu nastavu isključivona određenim jezicima. Možete kontaktirati opštinuda bi saznali kako je to organizovano u mjestu gdje živite.Kako osnovna tako i srednja škola je besplatna. Osimtoga u svim osnovnim školama i u većini srednjih školadjeca dobijaju i besplatan školski obrok, skollunch. Djecakoja imaju potrebu za posebnom dijetom, dobijaju hranukoja im odgovara. Ako je vašem djetetu potrebna posebnahrana, morate o tome razgovarati sa osobljem u školskojkuhinji. Mjesne dnevne novine obično objavljuju jelovnikpo ško lama. Učenici takođe dobijaju jelovnik koji nosekući.Učenici koji žive daleko od škole, imaju pravo na školskiprevoz, skolskjuts, da bi mogli doći do škole. Pravila o tomekoliko udaljeno od škole neko mora stanovati da bi imaopravo na školski prevoz, razlikuju se od opštine doopštine. Uzrast djeteta je takođe od odlučujućeg značajakad se radi o tome da li ima pravo na školski prevoz iline. U nekim slučajevima djeca koriste redovni vozni iliautobuski saobraćaj da bi došli do škole, a ponekad opštinaobe z bijeđuje i poseban prevoz autobusom ili taksijem.Osnovna školaDjeca u Švedskoj kreću u školu najkasnije u svojoj 7 go dini.Onaj ko želi može krenuti u školu i godinu dana ranije.Obično šestogodišnjaci idu u predškolski razred, förskoleklass,koji je vezan za školu i u kome se dje ca pripre maju zaosnovnu školu. Roditelji sami odlučuju da li će njihovadjeca ići u predškolski razred ili ne, ali sva djeca imajupra vo na besplatni predškolski razred za šesto godi š-njake.Škola

152Švedska džepni vodičU nastavnomplanu i programuza rad školapodvlači seodgovornost,solidarnost,rješavanjekonflikata kao ipoštovanje.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTASkoro 99 odsto djece uzrasta od 7do 16 godina ide u običnu osnovnuškolu. Ostali idu u školu za djecu sposebnim potrebama, särskola, odnosnospeci jalnu školu, specialskola.Više o tome malo dalje u ovom poglavlju.Sve osnovne škole slije de zaje dničkinastavni plan i program, läroplan, uko me se opisuje znanje ko je učenicitrebaju da savladaju. U nastavnomplanu i programu takođe se objašnjavapogled na ljude i druge normekoje obilježavaju rad škole. Toje jedna vrsta ga rancije da se svimučenicima pruža mogućnost da savladaju isto osnovnoznanje, bez obzira gdje žive. Nastavni plan i program ječesto tema raznih rasprava. Roditelji, učitelji, djeca i političaričesto kritikuju nastavni plan i iznose nove prijedlogeo sadržaju plana.Škola mora pomagati učenicima da uzimaju odgovornost ida budu solidarni. Škola ih takođe mora naučiti da osuđujuugnjetavanje i maltretiranje pojedinaca ili grupa.U školi se moraju voditi rasprave o tome zašto nastajukonflikti i kako se mogu rješavati.Poštovanje normi i mišljenja drugih treba biti prisutnokako u učionici tako i van nje, kako me đu učenicima takoi među učiteljima i drugim ljudima koji rade u školi.Škola bodri razgovor između učitelja i učenika. Prijenekoliko decenija učenici su obavezno mo rali oslovljavatisvoje učitelje sa Magistern (“Profesore”) ili Fröken (“Profesorice”)kada su željeli privući nihovu pažnju. Da nas jeuglavnom u redu da se djeca obraćaju učitelju/učiteljici sanjegovim/njenim imenom.Postoji i plan tečaja, kursplan, za svaki pojedini nastavniŠkola

Švedska džepni vodič 153pre dmet. U tom planu navedeno je koje znanje učenici trebajuimati kada završe osnovnu školu. Učenici i učitelji trebajuzajedno odlučivati o sadržaju i načinu rada u školi.U mnogim opštinama postoje pripremni razredi, förberedelseklasser,u kojima djeca useljenika u Švedskoj uče šved skijezik. Kada savladaju jezik prebacuju se u redovne razre de.Škola i porodicaNa početku ovog poglavlja govori se o tome da školamora sarađivati sa roditeljima djeteta. To znači da vi kaoroditelj možete sudjelovati u radu škole i uticati na njenrad. Svakog semestra roditelji se pozivaju na razgovor orazvoju djeteta, što znači da se vi i vaše dijete se nalazitesa nastavnikom razredne nastave odnosno mentorom.To je nastavnik koji je posebno odgovoran za praćenješkolovanja i razvoja vašeg djeteta. Zajedno razgovarate otome kako vaše dijete napreduje u školi. Vaš sin ili kćerkapriča sa svog gledišta kako je njemu/njoj u ško li. Takođese razgovara o ciljevima koje želite postaviti za budućiškolski rad vašeg djeteta. U slučaju da učenik odnosnoučenica ima neke probleme u školi, bitno je i to iznijetitom prilikom. Roditelji čiji materni jezik nije švedski imajupravo na tumača prilikom razgovora o razvoju svogdje teta.Roditelji žele s vremena na vrijeme imati više kontakatasa školom povrh razgovora o razvoju djeteta. Možete bilokad tokom školske godine kontaktirati rukovodstvo školeili pojedine nastavnike radi razmjene informacija ili razgovora.Ako je vaše dijete, na primjer, uplašeno od nečegaili nekoga u školi, treba o tome obavijestiti nastavnike. Utom slučaju isti na najbolji način mogu pomoći djetetu.Ako vaše dijete ima problema iz nekog posebnog pre d-meta, na primjer fizičkog vaspitanja, trebate razgovaratisa nasta vnikom razredne nastave i sa nasta vnikom fizičkogvas pitanja. Možda ćete problem moći djelimično riješitizajed ničkim razgovorom.Škola

154Švedska džepni vodičAko imajuzdravstveneproblemeučenici se moguobratiti školskojmedicinskojsestri ili školskomljekaru.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAVeć tokom prvih go dina u školimnogi učitelji ša lju sedmičnapisma, vecko brev, porodicamadjece. U tim pismima učiteljiobavještavaju roditelje o to mešta su ra dili u razredu to komsedmice i informišu o predstojećimaktivnostima, kao što suna primjer dani aktivnosti uprirodi, studi jske posjete ili izleti.Kada djeca postanu starija mnogeškole prestaju sa slanjemsedmičnih pisama. Odre đenirazredi možda dobijaju mjesečnapisma kao i posebna obavještenjao, na primjer, roditeljskim sastancima. Od starijihučenika se očekuje da sami informišu svoje roditelje osituaciji u školi.U toku svojih prvih devet godina u školi vaše dijete ćebiti podvrgnuto ljekarskom pregledu više puta. Škole supovezane sa posebnim školskim ljekarima, skolläkare. Usvakoj školi obično postoji školska medicinska sestra,skolsköterska, koja mjeri težinu i visinu djeteta i vrši kontroluvida i sluha. Učenici se mogu obratiti školskoj medicinskojsestri u vezi svojih zdravstvenih problema. Mogutakođe otići kod školske medicinske sestre ako se razboleu školi.U mnogim školama postoji i školski socijalni radnik, skolkurator,kao i školski psiholog, skolpsykolog, kod kojih djecamogu otići u slučaju da imaju probleme.Roditelji mogu takođe osjetiti potrebu da razgovaraju oškoli i djeci s drugim roditeljima. U većini škola postoji udruženjeroditelja, föräldraförening, sa upravnim odbo romkoji održava kontakte sa rukovodstvom škole. Roditel ji izrazreda se obično sastaju par puta u školskoj godini sa nastavnicimarazredne nastave odnosno mentorima. OsimŠkola

Švedska džepni vodič 155toga, organizuju se ponekad i zajednički sastanci zaroditelje iz cijele škole. U slučaju da roditelji žele neštopromijeniti u školi, nije loše imati udruženje roditelja kojedobro radi. U velikom broju škola postoje udru ženja roditeljau okviru kojih se sastaje nekoliko roditelja, po kojinastavnik i direktor škole. U tom slučaju otvaraju se kanaliza raspravu sa rukovodstvom škole i političarima nadležnimza školstvo.OcjeneOcjene u osnovnoj školi se daju tek pri kraju jesenjeg semestrau osmom (8) razredu. Zatim učenici dobi jaju ocjenepri kraju svakog semestra, poslednji put kada škol skaobaveza prestaje, obično krajem ljetnog semestra u devetom(9) razredu. Tada učenici dobijaju svje dočanstvo ozavršenoj osnovnoj školi.Postoje tri gradacije ocjena, i to G – Dovoljan, Godkänd, VG– Vrlo dobar, Väl Godkänd, i MVG – Odličan, Mycket VälGodkänd. Za G potrebno je da je učenik ispunio cilj poplanu tečaja za svaki pojedini nastavni pre dmet. Za ocjeneVG i MVG postoji određeni standard na nacional nomnivou. Ako učenik nema dovoljnog znanja iz pojedinognastavnog predmeta za ocjenu Dovoljan, neće uopštedobiti ocjenu iz tog predmeta.Srednja školaSkoro svi učenici koji završe osnovnu školu prelaze u srednjuškolu. Sam učenik, često u dogovoru sa na stav nicimai roditeljima, bira srednjoškolski progam koji mu najvišeodgovara. Zahtjev se podnosi pismenim pu tem. U zahtjevuse na prvom mjestu stavlja program koji bi učenik najviševolio pohađati, međutim treba navesti i program koji bibio drugi i treći izbor učenika. Većina, to jest otprilike 80posto, bude primljena na željeni program. Posto je sred nješkole u režiji opština a ima ih i u nezavisnim školama.Postoji 17 različitih nacionalnih programa, nationella program*,svi u trajanju od tri godine. Nacionalni programinationellaprogram:obrazovniprogrami usrednjoj školi kojisu isti u cijelojzemlji.Škola

156Švedska džepni vodičbehörighet:pravo podnošenjazahtjevaza određenoobrazovanje,što znači dase ispunjavajuformalni usloviu pogledu, naprimjer, znanja iocjena.pružaju široko osnovno obrazovanje kao i ispunjavanjeuslova za prijem, behörighet*, na visoku školu ili fakultet.Postoje određeni osnovni nastavni predmeti, kärnämnen,koji su uključeni u sve programe, naime švedski jezik,engleski jezik, matematika, fizičko i zdravstveno vas pitanje,poznavanje društva, vjeronauka, poznavanje prirode iestetika. Osim ovih osnovnih nastavnih pred meta, svakiprogram ima i svoje obavezne nastavne pred mete, predmetespecifične za svaki pojedini program, karaktärsämnen,kao i izborne predmete samog učenika, elevensindividuella val, to jest predmete koje učenik sam bira.Uslov da bi učenik mogao pohađati nacionalni programjeste da je u osnovnoj školi dobio ocjenu Dovoljan iz nastavnihpredmeta švedski jezik, engleski jezik i matematika.Nabrajamo nacionalne programe po abecednom redu:Autotehnički programDruštvenonaučni programElektrotehnički programEnergetski programEstetski programGrađevinski programIndustrijski programMedijski programPoljoprivredni programPoslovno-administrativni programPrehrambeni programPrirodonaučni programProgram djeca i rekreacijaTehnički programUgostiteljski programZanatski programZdravstveni programKod većini nacionalnih programa postoje nacionalnausmje renja, nationella inriktningar, što znači da su programiotpri like isti u cijeloj zemlji.Srednja škola sadrži niz raznih tečajeva, kurser, koji svakinosi određeni broj bodova, poäng. Za svaki tečaj postoji iŠkola

Švedska džepni vodič 157Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAPoslije osnovneškole skoro sviučenici nastavljajuškolovanje usrednoj školi.plan tečajeva, kursplan, u kome se objašnjava svrha i ciljtečaja.Opština ima pravo organizovati posebno izrađene programe, specialutformade program, koji nisu nacionalni. Uslovje da obuhvataju osam osnovnih nastavnih pred meta, alimogu biti izrađeni i na lokalnom nivou. Postoji takođe mogućnostda svaki učenik dobije individualni pro gram,individuellt program, sa osobnim nastavnim planom i programom.Postoje i individualni programi sa uvodnim tečajevimaza useljenike.Još jedna vrsta srednjoškolskog obrazovanja su programiza koje se učenici vrbuju iz čitave zemlje. To su spe cijalniprogrami koji su dostupni samo na jednom mjestu uzemlji, a molbe za ove programe mogu podnositi učeniciiz cijele zemlje. Takvi programi su na primjer duvanjestakla, strugarska tehnika, spasavanje, vazduhoplovstvo iturizam. Spisak obrazovnih programa za koje se učenicivrbuju iz cijele zemlje naći ćete na web stranici Zavodaza školstvo, Skolverket. Adresa na kraju ovog poglavlja.Postoje i sportske srednje škole, idrottsgymnasier, za kojese učenici vrbuju iz čitave zemlje i u kojima se uče nje kombinuje sa nekim sportom, na primjer krosom, fudbalom iliski janjem.Škola

158Švedska džepni vodičEkonomijaU Švedskoj roditelji primaju dječji dodatak za djecu do 16godina. Vidi poglavlje Novac. Kada prestane isplata dječjegdodatka, učenici u srednjoj školi primaju đačku potporu,studiebidrag, koja se isplaćuje u toku deset mje seci ugodini. U 2003. godini đačka potpora iznosi 950 krunamjesečno. Srednjoškolci koji studiraju daleko od roditeljskogdoma, na primjer u drugoj opštini, mogu dobiti istambeni dodatak za studiranje u drugom mjestu,inackor de ringstillägg, od svoje matične opštine. Visina stambenogdodatka zavisi od rastojanju od roditeljskog domado škole. Novac isplaćuje Centralni savjet za dodjelustudentskih kredita, CSN, Centrala stu diestödsnämnden.OcjeneSkala ocjena u srednjoj školi je IG, – Nedovoljan, Icke Godkänd,G, – Dovoljan, Godkänd, VG, – Vrlo dobar, Väl Godkänd,i MVG, – Odličan, Mycket Väl Godkänd. U trenutku pisanja oveknjige (20003. godine), ocjene se daju poslije sva kog završenogtečaja i projektnog rada. Po završenoj sre dnjoj školiučenici dobijaju svjedočanstvo o završenoj srednjojškoli, slutbetyg, to jest pregled ocjena sa svih tečajeva kojiulaze u nastavni plan i program učenika u toku tri godinesrednje škole. Ovo svjedočanstvo predstavlja os nov za prijemna programe i tečajeve na univerzitetima i visokimškolama. Moguće je da će se ovaj sistem u budućnostiizmi jeniti.Vidi Dobro da se zna.Studentexamen, to jest matura, stari je naziv za završetakgimnazije. Formalno se ovaj naziv više ne koristi, ali usvakodnevnom govoru se još uvijek govori da učenici maturiraju,”tar studenten”, kada završavaju srednju školu.Maturanti, odnosno studenti, to jest oni koji su završilisrednju školu, stave na završni dan posebne bijele kape,”studentmössor”, na glavu. Uža porodica i rodbinaskuplja se u dvorištu škole i dočekuje maturante koji izlazeiz škole, razred po razred, i pjevaju posebnu matu-Škola

Švedska džepni vodič 159rantsku pjesmu. Matu rantidobijaju cvijeće i pok lone, azatim ih razvoze po kućamau ukrašenim au tomobilimaili kočijama oki ćenim granamaod breze, a koje vukukonji ili traktori. U kući porodica časti rodbinu i prijateljehranom i pi ćem. Popravilu maturanti organizujui zajedničko slav lje, ponekadu obliku bala, ko me običnoprisustvuju i nji hovi nastavnici.Škola za djecu sposebnim potrebamaŠkola za djecu s posebnimpo trebama namijenjena jeza dje cu i omladinu koja nemogu pohađati običnu osnovnuško lu zbog mentalne zaostalosti, utveck lingsstörning*.Približno 1 od sto djece uzrasta od 7 do 15 godina ide uškolu za djecu s posebnim potrebama. Dio učenika pohađaovu školu odre đeno vrijeme a zatim prelazi u redovnuosnovnu školu, ili obrnuto.Učenici koji su završili školu za djecu s posebnim potrebama,mogu nastaviti školovanje u srednjoj školi za djecus posebnim potrebama, gymnasiesärskolan. Särvux, nudiob razovanje za odrasle osobe koje su mentalno zaos tale.Nastava se obavlja samo nekoliko sati sedmično.Specijalna školaPostoje specijalne škole za djecu koja imaju, na primjer,oštećen vid, sluh ili govor.Fotografija: Gunnar Stattin / PRESSENS BILDVrijemeprovedeno usrednjoj školizavršava se takoda učenici maturiraju,odnosno”tar studenten”.Na završni danmnogi stavljajubijele maturantskekape na glavu.utvecklings -störning: kada seintelektualnasposobnost imogućnostiosobe da razumijei nauči nešto novone razvija normalno.Škola

160Švedska džepni vodičKomvuxKomvux je švedska skraćenica za opštinsko obrazovanjeodraslih, kommunal vuxenutbildning, koje mogu pohađatiodras li bez dovoljnog obrazovanja iz osnovne ili srednješkole. Mogu proširiti svoje učenje ličnim studijskimplanom, studieplan. Postoji mogućnost pohađanja i određenihcijelo kupnih programa iz srednje škole. Dosta mladihljudi idu na Komvux da bi popravili svoje ocjene izsrednje škole kako bi zatim mogli podnijeti zahtjev zaobrazovanja kojih bi u suprotnom bili lišeni. Komvux ocjenujeuspjeh na isti način kao i osnovna i srednja škola.Nastava švedskog jezika za useljenikeOdraslim osobama koje su tek došli u Švedsku pruža semogućnost da nauče švedski jezik. Švedska skraćenica zaosnovnu nastavu švedskog jezika za useljenike je sfi. Opštinesu odgovorne za nastavu švedskog jezika. Postoje raznioblici nastave. Ponekad tečajeve organizuje obra zo v nisavez ili obrazovno preduzeće. Nakon što ste položili sfimožete nastaviti sa učenjem švedskog jezika u okviru opštinskogobrazovnog programa za odrasle, gdje postoji inastavni predmet SAS, – švedski jezik kao drugi jezik –kako na nivou osnovnog obrazovanja odraslih tako i na nivousrednje škole.DOBRO DA SE ZNA:• www.skolmyndigheter.nu• U trenutku pisanja ove knjige, švedska vlada razmatraprijedlog o izmjenama srednje škole. U prijedlogu se govorida bi osam novih sektora trebali zamijeniti 17 programakoji danas postoje. Ocjene bi se davale za razne nastavnepredmete a ne za pojedine tečajeve. Izmjene se ne bi moglesprovesti ranije od 2006. godine.Škola

Švedska džepni vodič 161Postoji mnoštvoraznih načinastudiranja zaonog ko želi danastavi školovanjeposlijezavršene srednješkole.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTANaučiti višeNarodni univerziteti i fakultetiPostoji veliki izbor raznih vrsta obrazovanja za onog ko želinastaviti školovanje poslije srednje škole. U ovom poglavlju segovori isključivo o fakultetskim studijama koje finansira država ikoje su besplatne za studente.Studirati na narodnom univerzitetu je jedna od alternativa akoneko želi studirati na slobodniji način ili steći uslove za prijem nafakultetske studije.Škola i obrazovanje

162Švedska džepni vodičfolkrörelser: velikeorganizacije savelikim brojemčlanova u cijelojzemlji.Narodni univerzitetiU Švedskoj postoji gotovo 150 narodnih univerziteta, folkhögskolor.Mnogi od njih su u režiji udruženja, narodnihpokreta, folkrörelser*, ili sreskih opština. U ovim školamapostoje kako kraći tako i duži tečajevi, koji traju jedansemestar ili duže. Veliki broj narodnih univerziteta organizujetečajeve koji se posebno obraćaju uselje nicima. Nastavnipredmeti na ovim tečajevima su obično švedskijezik, poznavanje društva, računarska tehnika i drugo štomože biti od koristi za onog ko želi produžiti studije nafakultetu ili visokoj skoli.Kako odrasli tako i mladi pohađaju narodne univerzi tete.Tamo je obrazovanje slobodnije nego u običnim ško lamas obzirom da grupe i pojedinci sami mogu slobodnije planiratisvoje studije.Mnogi narodniuniverzitetiimaju tečajeve saspecijalizovanimusmjerenjem.Ovdje je ćebanjevune na šemi.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAŠkola i obrazovanje

Švedska džepni vodič 163Narodni univerziteti su često škole internatskog tipa, štoznači da su studenti smješteni u školi. Nastava je be splatna,ali studenti plaćaju za hranu i smještaj.Mnogi narodni univerziteti imaju određeno usmjerenje,na primjer iz oblasti muzike, pozori šta ili crkvene djelatnosti.Po sto je i opšti smjerovi ko ji odgovaraju studijama usrednjoj školi i kroz koje se mogu steći uslovi za na stavakstudija na fa kultetu ili visokoj školi.Više o ispunjavanju uslova za prijem na fakultet i visoke školemalo dalje u ovom po glavlju.Studije poslije završene srednje školeU preostalom dijelu ovog po glavlja govori se o obrazo vanjuposlije završene sre dnje škole, eftergymnasial, to jestraznim vidovima obrazovanja koji postoje poslije sre dnješkole. Ovdje se govori isključivo o obrazovanju ko je sefinansira iz poreza i koje je besplatno. Postoji i mnogoprivatnih obrazovnih programa koji se plaćaju i na kojimamožete studirati bilo šta, od masaže pa do glume. Ovakveobrazovne programe ćete naći u novi nskim oglasima kaoi pod naslovom Utbildning na Žu tim stranicama telefonskogimenika.Možete dobiti savjete o zanimanju, obrazovanju i po dnošenjuzahtjeva od savjetnika za obrazovno usmje renje,studievägledare ili instruktora za obrazovno i pro fesio nalnousmje renje, syo-konsulent, kojih ćete naći kako u srednjimškolama tako i na univerzitetima i visokim školama.Mnoge korisne informacije se mogu naći i na Internetu.Vidi Dobro da se zna!KY i YTHKY znači Kvalifikovano stručno obrazovanje, Kvalifice radYrkesutbildning, a YTH Stručno tehničko visoko obrazo vanje,Yrkesteknisk Högskoleutbildning. Oba obrazovna progra maŠkola i obrazovanje

164Švedska džepni vodičsu dostupna iz više različitih oblasti – industrije, trgovine,građevinarstva, i drugih.Obrazovni program KY traje od jedne do tri godine. Trećinavremena se sastoji od praktičnog rada na različitimradnim mjestima. Iz tog razloga su obrazovni programi KYnajviše praktički orijentisani od svih drugih obrazovanjaposlije završene srednje škole.Obrazovni program YTH je namjenjen osobama čije jeznanje na nivou srednje škole ili slično i koje su radilinajmanje četiri godine u određenoj struci. Na YTH možebiti primljen i neko ko nema srednjoškolsko obrazovanje,ali ima umjesto toga šest go dina radnog staža iza sebe.YTH-studije traju po pravilu tri semestra.Fakultetske studije”Fakultetske studije” se po pravilu odnose i na visokeškole i na univerzitete. U Švedskoj ima veći broj viso kihškola nego univerziteta. Razlika je u tome da se u visokimškolama stiće samo osnovna diploma o visokom obra zovanju,dok na univerzitetima postoji mogućnost daljihstudija u pogledu istraživanja, forskning, i sticanja diplomevišeg stepena.Za osnovnu diplomu o visokom obrazovanju potrebno jenajmanje dvije godine studija, obično i više. Postoje s jednestrane opšte diplome koje nemaju posebno stručnousmje renje, a s druge strane postoje diplome o sticanjuviso kog stručnog obrazovanja. Ako se studira na pro gramuza sticanje visokog stručnog obrazovanja, sadržajstudija je određen već od početka. Za sticanje diplome zavećinu viso kih stručnih obrazovanja potrebne su fakultetskestu dije od najmanje tri godine. Struke za koje je potrebno viso ko stručno obrazovanje su, na primjer, nastavnik,arhitekt, medicinska sestra, inženjer protivpožarne zaštite,zubni lje kar i apotekar.Škola i obrazovanje

Švedska džepni vodič 165Ako ne želite studi ratiza određeno zanimanje,a da pri to me samiželite birati tečajeve,stičete opštu diplomu.Najobičnija diplomaje diploma prvog stepena,na primjer kandidatfilo zofskih nauka,”fil kand”, i ”medkand”, kandidat medicinskihnauka. Za ovuvrstu diplome potrebnoje 120 tečajskihbodova, što odgovarastudi jama od tri godine.Određeni fakultetski tečajevi se sada mogu izučavati ivanredno na rastojanju, på distans. U tom slučaju studentiostaju u svojim prebivilištima i kontaktiraju sa profesorimapreko telefona i e-pošte. Par puta u semestru studenti sesastaju sa profesorima ra di pregledavanja zadataka i polaganjaispita.Udio studenata stranog porijekla koji nastavljaju stu dijena fakultetima je manji od udjela mladih ljudi rođenih uŠvedskoj. Zato kako država tako i fakulteti žele poticatimlade da nastave studije poslije završene srednje škole.Državni organ Zavod za visoko obrazovanje je izradio brošuruu kojoj se govori o visokom obra zovanju u Švedskoj, abrošura je dostupna na albanskom, arapskom, persijskom,so ma lijskom i još niz jezika. Vidi Dobro da se zna.Za mlade koji nisu sigurni da li žele i da li mogu studiratina faku ltetu, može biti koristan uvodni te čaj, introduktion.Više faku lteta sada održava tečajeve radi uvođenja u stu-Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAI država i fakultetibi voljeli da većibroj studenatastranog porijeklanastavi školovanjena fakultetima ivisokim školama.Škola i obrazovanje

166Švedska džepni vodičOnaj ko studirana fakultetu ilivisokoj školi možedobiti državnunovčanu pomoćza školovanje,koja se sastojiod jednog dijelakredita i jednogdijela pomoći.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAdije koji traju jedan ili dva semestra. Ako uvodni tečaj trajedva semestra ponekad se naziva ”osnovnom godinom”.Tokom tečaja studenti saznaju više o fakultetu, vježbajustu diranje na efikasan način i rješavaju zadatke koji seinače rade na fakultetima.Ispunjavanje uslova za prijem na fakultetDa bi neko mogao studirati na fakultetu, uvijek je po trebnoispunjavati osnovne uslove za prijem, grundläggandebehörig het, na fakultet. Često je potrebno da se ispunjavajui po sebni uslovi za prijem, särskild behörighet, na fakultet,koji su uslovljeni usmjerenjem obrazovanja za koje sepodnosi zahtjev.Smatra se da se ispunjavaju osnovni uslovi za prijem nafakultet ako je srednja škola završena sa dovoljnim ocjenama.Može se desiti da neko ispunjava uslove za prijemna fakultet i u slučaju da je stekao obrazovanje u ino-Škola i obrazovanje

Švedska džepni vodič 167stranstvu koje odgovara srednjoj školi a da osim togadovoljno dobro vlada švedskim jezikom. Treći način ispunjavanjauslova za prijem na fakultet je prethodni rad ustruci. Osobe starije od 25 godina koje su radili četirigodine i čije znanje švedskog i engleskog jezika odgovaranivou srednje škole, takođe ispunjavaju uslove za prijemna fa kultet ili visoku školu, u skladu sa pravilom pod nazivompravilo ”25:4”.U slučaju da se zahtjev za prijem na fakultet podnosi uskladu sa ”25:4”, mora se polagati prijemni ispit za fakultet,högskoleprovet, koji se održava dva puta godišnje. Akose zahtjev za prijem na fakultet podnosi na osnovu ocje naiz srednje škole prijemni ispit se ne mora polagati. Međutim,ne bi bilo loše da ipak izađete na ovaj ispit, s obziromda uspješan rezultat na ispitu povećava vašu mogućnostda budete primljeni na fakultet. Državni organ Zavod zavisoko obrazovanje može vam dati informacije u veziprijemnog ispita za fakultet. Vidi Dobro da se zna.Srednjoškolska obrazovanja iz inostranstva ocjenuje drugiorgan uprave, Zavod za fakultetske studije, VHS. Ali zahtjevza prijem na fakultet se može podnijeti i bez ova kvog vre d-novanja, ako su svjedočanstva prevedena od strane ovla š-ćenog, aukto riserad*, prevodioca. Visoka obra zo vanja iz inostranstvaocje nuje Zavod za visoko obrazo vanje.Za kompletne obrazovne programe koji traju više godina,zahtjev se podnosi VHSu. U slučaju da želite pohađati samopojedini tečaj, možete se prijaviti direktno fakultetu zakoji ste zainteresovani.Broj podnosioca zahtjeva za prijem na razne obrazovneprograme varira. Uslov za prijem na programe gdje jebroj podnosioca zahtjeva za prijem veći od broja mjesta,kao na primjer obrazovanje za ljekare ili inžinjere kompjutersketehnike, jeste visoke ocjene ili da je postignut vrlodobar rezultat na prijemnom ispitu za fakultet. Savjetniciauktoriserad:odobren napolaganjuposebnog ispita iliputem posebnogobrazovanja.Škola i obrazovanje

168Švedska džepni vodičza obrazovno usmjerenje pri školama i fakultetima mogudati informacije o tome na kome obra zovnom programuprijem studenata ide lakše a na kome teže.Novčana pomoć za školovanjeOni koji studiraju na fakultetu imaju pravo na državnunovčanu pomoć za školovanje, studiestöd, koja se tako đenaziva studentskom stipendijom i studentskim kreditom,studiemedel. Isto pravo imaju i oni koji pohađaju obrazovneprograme KY ili YTH, ili studiraju na naro dnomuniverzitetu ili Komvux.Novčana pomoć za školovanje sastoji se od jednog dijelapomoći i jednog dijela kredita. Pomoć je besplatna, ali kreditse mora vratiti. Novčana pomoć za školovanje se možeprimati najviše u toku 240 sedmica, što odgovara šestgodi na redovnih studija. Uslov za dalje dobijanje pomoćiza školovanje je sticanje određenog broja tečajskih bodovau toku svakog semestra.Za osobe koje nisu švedski državljani važe posebna pravila.Pravila se razlikuju zavisno od toga da li je osobau pitanju izbjeglica, useljenik ili dijete useljenika. Višeinformacija o tome možete dobiti na web stranicamaCentralnog savjeta za dodjelu studentskih kredita naInternetu. Možete takođe pitati savjetnike za obrazovnousmjerenje pri školama ili fakultetima.Centralni savjet za dodjelu studentskih kredita, CSN, donosiodluku o novčanoj pomoći za školovanje. CSN ima25 mjesnih ureda po cijeloj zemlji, ali ga je obično teškodobiti telefonom. Zato je bolje pitati za savjete prekoInterneta ili savjetnika za obrazovno usmjerenje.Škola i obrazovanje

Švedska džepni vodič 169DOBRO DA SE ZNA:• Podatke o narodnim univerzitetima i njihovim tečajevimamožete dobiti preko telefona broj 08-796 00 50 ili na Internetuna adresi www.fin.fhsk.se. Tečajevi za useljenike naći ćete takošto ćete klinknuti na ”långa kurser”.• U Syoguiden, na Internetadresi www.syoguiden.com, imapuno informacija o raznim obrazovanjima, stipendijama,zanimanjima i radnim mjestima, kako u Švedskoj tako i uinostranstvu.• KY i YTH naći ćete na Internetu na adresi www.ky.se odnosnowww.yth.nu.• Internetadresa Zavoda za fakultetske studije, VHS, jestewww.vhs.se. Tamo ćete naći, između ostalog, kako se ocjenujusrednjoškolska obrazovanja van granica Švedske.• Na Internetstranici Zavoda za visoko obrazovanje,www.studera.nu, naći ćete informacije o prijemnom ispituza fakultete, studentskim kreditima, zanimanjima kao io svim obrazovnim programima, uvodnim semestrima itečajevima na svim visokim školama i univerzitetima. Zavodza visoko obrazovanje je takođe izdao brošuru na više jezikao fakultetskim studijama u Švedskoj. Brošuru možete naručitipreko telefona broj 08-795 23 45 ili je učitati sa adresewww.studera.nu/svenskahogskolan na Internetu.• Informacije o vrednovanju inostranih visokih obrazovanja naćićete na Internetu na adresi www.hsv.se, kliknite na ”Utländskutbildning” pa onda idite dalje na ”Bedömning av utbildning”.U publikaciji Zavoda za integraciju, ”Att få din utbildningbedömd”, govori se o tome kako se vrši nostrifikacija diplomai navode se adrese raznih organa koji vrše nostrifikacijudiploma iz inostranstva. Publikacija se izdaje na 10 jezikaa možete je naručiti od Zavoda za integraciju nawww.integrationsverket.se• Internetadresa Centralnog savjeta za dodjelu studentskihkredita je www.csn.se.Škola i obrazovanje

170Ruka kojapripomažepredstavljapodršku usvakodnevnici.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAPod stare danePodrška i usluge da bi se prebrodila svakodnevnicaKada čovjek ostari može se desiti da su mu potrebne određeneusluge ili neka druga vrsta pomoći. Opštine su nadležne za obez -bjeđenje takvih usluga, a zajednički naziv svega toga je društvenabriga o starima. Mnoge opštine su prilagodile dijelove svojedruštvene brige o starima prema starijim osobama stranogporijekla. Postoje na primjer domovi za starije i jedinice službe kućnenjege čije osoblje govori više jezika. Vaša opština vammože dati informacije o tome da li u vašoj opštini ili u njenojnesposrednoj blizini postoji tako nešto. Više o domovima za starijećete naći malo dalje u ovom poglavlju.Starije osobe

171Mnoge starije osobe žele ostati u svojim domovima štoduže. Da bi to bilo moguće opština im obezbjeđuje kućnunjegu, hemtjänst, što znači da posebno zaposleno osobljedolazi kući kod vas koji ste stariji i pomaže vam u veziposlova koji vi sami niste u stanju obavljati. Osoblje službeza kućnu njegu može vam, na primjer, pripremiti doručaki večeru, oprati sudove, očistiti kuću i kupiti ono što vamje potrebno. Ako ste bolesni, osoblje vam može pomoći daustanete iz kreveta ujutru i da legne te u krevet uveče, i dauzimate ljekove.Ako vam je teško da sami pripremate sebi hranu, možetedobijati gotova jela na kuću . Ova usluga podliježe, međutim,provjeri potrebe, behovsprövad, što znači da opština ocjenjujevašu potrebu za ovom uslugom kako bi mogla procijenitida li spadate u kategoriju onih koji imaju pravo natakvu pomoć ili ne.Osoblje službe za kućnu njegu sastoji se, po pravilu, odškolovanih pomoćnih bolničara koji takođe znaju da pružejednostavniju medicinsku pomoć. Ako imate potrebu zaobimnijom medicinskom pomoći u kući, rejonska sestra,distriktssköterska može vam dolaziti kući.Možete dobiti sigu rno sni alarm ako se plašite da biste mogli,na primjer, pasti i poslije ne moći sami ustati. Sigurnosnialarm je mali uređaj koji se nosi na ruci kao sat. Kadase pritisne dugme na aparatu, signal zazvoni kod osobljaslužbe za kućnu njegu, pa će ne ko od njih što prije doći ipomoći vam.Za usluge koje su uključene u kućnu njegu plaća se određenataksa. Visinu takse određuju političari u opštini gdježivite. Koliko će ta taksa iznositi zavisi po pravilu od va šegprihoda kao i od toga u kolikoj vam je mjeri potrebna pomoć.Ali taksa ne smije biti veća od maksimalne ta kse, koja jenajveća mjesečna taksa koju opštine mogu napla ćivati.Starije osobe

172Švedska džepni vodičOsobe koje imaju niske prihode, a da pri tome nemaju nekuušteđevinu, plaćaju, po pravilu, niske takse.Dobiti kućnu njeguKada primjetite da vam je potrebna kućna njega, trebatekontaktirati opštinu. U tom slučaju službeno lice iz opštineće doći kod vas pa ćete zajedno razgovarati o tome kojavam je vrsta pomoći potrebna.Ako smatrate da morate čekati na neku uslugu koja vamje obećana suviše dugo, ili ako vam je pomoć potrebna umanjoj ili većoj mjeri, morate nazvati opštinu i razgovaratisa referentom za procjenivanje potrebe za pomoć. Refe-Zahvaljujućislužbi za kućnunjegu ljudi moguživjeti u svojimdomovima duže.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAStarije osobe

Švedska džepni vodič 173rent za procjenivanje potrebe za pomoć je lice koje ispitujeu kolikoj mjeri opština može vam pružati pomoć.U slučaju da ste nezadovoljni sa odlukom o tome kojućete vrstu pomoći dobijati, možete uložiti žalbu su du naodluku opštine.Porodice pripomažuU Švedskoj porodice se takođe staraju o svojim starima.Odrasla djeca pomažu svojim roditeljima, a stariji pomažujedan drugome. Kod mnogih starijih bračnih parova,jedan od bračnih drugova je bolestan a drugi ga njeguje.Postoje i tzv. udruženja za bliske rođake gdje se sastaju onikoji sami njeguju članove svoje uže porodice. U okviru ovihudruženja članovi daju jedan drugome savjete i ohra brujujedan drugoga.Iako bračni par koristi usluge službe za kućnu njegu, njegabolesnog bračnog druga zahtijeva mnogo vremena isnage. U tom slučaju njegovatelj ima pravo na smjenu,avlösning*, tako što neko drugi preuzima njegu bolesnogčlana porodice na određeno vrijeme. Bolesnik može, naprimjer, boraviti u centru za dnevni boravak, dagcenter,par dana u sedmici, ili domu za kratkotrajno stanovanje,korttidsboende*, o toku određenog broja sedmica. U slučajuda bolesnik zbog svoje bolesti nije u stanju da izlazi iz kuće,osoblje iz opštine dolazi kući i zamjenjuje nje govatelja.avlösning: kadneko drugipreuzme poslovekoje vi inačeradite, da biste semogli odmoriti iliraditi nešto drugo.korttidsboende:sanatorij u komese ne boravi duževrijeme, već pardana ili sedmicudana.Prevozna službaOnaj kome je teško putovati autobusom ili nekim drugimprevoznim sredstvom u kolektivnom saobračaju, kollektivtrafik,može dobiti pravo na korišćenje prevozne slu ž-be, färdtjänst, što znači da se može voziti taksijem ili nekimdrugim namjenskim vozilom uz plaćanje posebne, nisketakse. Opština donosi odluku o tome ko ima pravo na korišćenjeprevozne službe.Starije osobe

174Švedska džepni vodičPlaća se taksa zarazne poslovekoji su uključeniu kućnu njegu.Visina taksese zasniva naprihodu, ali nesmije premašitivisinu maksimalnetakse.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTADanonoćna njegaOnaj kome je potrebnomnogo pomoći, možepodnijeti zahtjev zapre seljenje u neki vidpo sebnog stanovanja,sär skilt boende. Postojesanatoriji, sjukhem, staračkidomovi, ålderdomshem,grupno s tanovanje, gruppboende,ili stambeno-uslužnidomovi, servicehus. Usvim ovim vidovima stanovanjapo stoji mo gućnostda se dobije serviranahrana, a običnoje danonoćno dostupnai medi cinska sestrakao i dru go osoblje. Posebanvid stanovanja je vaš dom. Plaćate stanarinu iliodređenu taksu za stan, koji opremate svojim namještajemi drugim lič nim stvarima.Kvalitet usluga društvene brige o starima je uglavnomvisok. A imate pravo tražiti vrstu njege koja odgovara vašimpotre bama. U slučaju da imate neko mišljenje o radudruštvene brige o starima, ili neka pitanja vezana za to,tre bate se obratiti svojoj opštini.Taksa koja se plaća za njegu i brigu u posebnom vidu stanovanja,obično varira zavisno od materijalnog stanjaonoga koji će tamo stanovati. Opštine, međutim, nemajupravo naplaćivati taksu koja je veća od prave cijene uslugakoje same opštine plaćaju.Od 1. jula 2002. godine stupio je na snagu novi si stem određivanjatakse za društvenu brigu o starima. Da bi se iz-Starije osobe

Švedska džepni vodič 175bjeglo da neko ima previše visoke troškove za njegu i briguu režiji opštine, sada postoji i tzv. maksimalna tak sa,maxtaxa, što znači da je na ovaj način regulisan maksi malniiznos koji opština ima pravo da naplati od vas. Taksetrebaju biti tolike da bi određena svota ostajala ko risni cimausluga za život.U ovom poglavlju se ne govori o propisima za penzije, veću poglavlju Novac. Možemo samo reći, da, po pravilu trebabiti nastanjen u Švedskoj određeni broj godina da bi semog la dobiti puna zajamčena penzija. Onaj ko ovdje živikraće vrijeme, dobit će i nižu penziju. Postoje posebni propisiza izbjeglice i lica iz zemalja s kojima je Švedska potpisalasporazume iz ove oblasti. Za vod za socijalno osiguranjemože vam dati infor macije o tome koji se pro pisiprimjenjuju u vašem slučaju.DOBRO DA SE ZNA:• Zemaljska organizacija penzionera (PensionärernasRiksorganisation, PRO) i Savez penzionera Švedske(Sveriges Pensionärsförbund, SPF) jesu organizacije kojese kod političara zalažu za bolje uslove za penzionere.Ponekad organizuju i sastanke za sve penzionere kojižive na jednom području. Možete pitati opštinu dali postoje ove organizacije, ili neko drugo udruženjepezionera, u mjestu gdje stanujete.• Ako teško hodate ili imate problema sa hodom,sluhom ili vidom, postoji puno pomagala koja možeteili pozajmiti ili kupiti po subvencionisanim cijenama.Nekoliko primjera pomagala su rolatori, slušni aparati,pojačala za telefon kao i posebna povećala.• Veće zemaljske organizacije za useljenike po praviluimaju posebna odjeljenja koja rade na poboljšanjudruštvene brige o starima za svoje starije zemljake uŠvedskoj. Adrese zemaljskih organizacija naći ćete nazadnjim stranicama ove knjige.Starije osobe

176Zdravstvenazaštita predstavljadio socijalnezaštite u Švedskoj.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTABiti živ i zdravRazni oblici zdravstvene zaštite i podrškeTo što se u Švedskoj ponekad naziva ”mrežom socijalne zaštite”postepeno se razvijalo u toku 20. vijeka. To je zaštitna mrežakoju je društvo stvorilo za onog ko se razboli, ko je funkcionalnoonesposobljen, ko ostane bez posla ili koga snađu neki drugi teškiproblemi, koji porodica nije u stanju sama riješti.U početku ovog poglavlja govorimo o zdravstvu uopšte. Zatimslijede odlomci o zdravstvenoj zaštiti za trudnice i majke,zdravstvenoj zaštiti za djecu kao i o seksualnim pitanjima. Poslijetoga slijede odlomci o liječenju zuba, psihijatrijskom liječenjui invalidnosti. U zadnjim odlomcima ovog poglavlja govori seo zloupotrebi alkohola i droga, problemima suživota kao i oekonomskim problemima.Zdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 177Ustanove koje pružaju zdravstvenu zaštituU Švedskoj zdravstvenu zaštitu pružaju kako domovizdravlja i bolnice u režiji sreske opštine tako i privatniljekari i privatne bolnice. Domovi zdravlja i privatni ljekaribrinu se o pacijentima koji ne moraju ostati preko noćiu zdravstvenoj ustanovi.Ako se razbolite trebate prvenstveno obratiti se domuzdravlja, vårdcentralen. Najbolje je da se prvo javite tele fonomi razgovarate sa medicinskom sestrom koja je nadležna zaprijemnu službu, mottagningen*. Ona ili on će vam reći dali će vas primiti ljekar ili rejonska medicinska sestra,distrikts sköterska, i u koje vrijeme. Ako ste toliko bolesni dane može te izlaziti iz kuće, neko iz doma zdravlja doći ćekod vas. Ako ljekar doma zdravlja procijeni da vam jepotrebno specijalističko liječenje u bolnici, dom zdravljaće se pobri nuti o tome. U tom slučaju dobit ćete uput,remiss, to jest potvrdu da vam je potrebno vrijeme za posjetubolnici.Bolnice su nadležne za specijalističku zdravstvenuzaštitu, specialistvården*, kao i za pacijente koji moraju bitiprimljeni u bolnicu na liječenje. Domove zdravlja i bolnicećete, po pravilu, naći na Plavim stranicama telefonskogimenika. Ali neke sreske opštine su donijele odluku da ćesami izdavati in fo rmacije, koje vam šalju kući. Privatneljekare naći ćete pod naslovom Läkare na Žutim strani camatelefon skog ime nika.Određena odjeljenja u bolnici imaju i takozvane ordinacijeza ambulatno liječenje, gdje nije potreban uput iz do mazdravlja. Ali ako niste sigurni, obratite se najprije domuzdravlja.Ako se razbolite u vrijeme kada ne radi dom zdravlja,možete savjet potražiti i na drugom mjestu, to jest kodjourcentraler, dežurnih centrala, a broj telefona ćete takođenaći na Plavim stranicama telefonskog imenika.mottagning:mjesto gdje seprimaju pacijenti.specialistvård:zdravstvena zaštitakoja zahtjevaposebnu opremuili specijalizovanoobrazovanje.Zdravstvenazaštita i podrška

178Švedska džepni vodičAko vi ili neko od članova vaše porodice doživi tešku nesrećuili vas iznenadno zadesi teška bolest, možete se javitina krizni telefon 112. Broj je isti za cijelu zemlju. Imajte uvidu da onaj koji zove mora reći svoje ime, prezime i adresu,i ispričati detaljno o svemu što se dogodilo!Osoblje službe kriznog telefona zatim će procijeniti da limožete doći u bolnicu svojim autom, ili da li su vampotrebna ko la hitne pomoći. Po pravilu kola hitne pomoćise koriste samo za zaista ozbiljne slučajeve, na primjerkad je paci jentu potrebna srčana intervencija već na putuza bol ni cu.Važno je da razumijete šta govori ljekar i ostalo osoblje.Bolje je postaviti koje pitanje više nego manje! Ako vamje potreban tumač, recite to unaprijed. U na dležnosti jezdravstvene ustanove obezbijediti tumača svakome komeje tumač potreban. U većini slučajeva mo guće jeobezbijediti tumača i u hitnim situacijama – postoje, naprimjer, tumači koji tumače preko telefona. Ako to nijemoguće, zamolite nekog prijatelja ili ro đaka, ali ni u komslučaju dijete, da vam pomogne oko tumačenja.Primarna njegaPrimarna njega nadležna je za zdravlje onih koji žive naodređenom području, na primjer u opštini. Ako je paci jentupotrebna različita vrsta liječenja, osoblje primarne njegeusa glašava rad. Primarna njega je nadležna za tzv. preventivnunjegu, i zdravstvenu zašti tu u domovima zdrav lja.Primarna njega obuhvata zdravstvenu zaštitu za trudnice,majke i djecu kao i kućno liječenje, o kome se govore malodalje u ovom poglavlju. Takođe fizioterapija, sjuk gym nastik,i radna terapija, arbetsterapi, ponekad pripadaju primarnojnjezi. Fizioterapeuti po mažu pacijentima da trenirajuu cilju oporavka tijela poslije bolesti ili povrede, aradni terapeuti treni raju pacijente radi osposobljavanjaza rad ili obavljanja raznih svakodnevnih po slova.Zdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 179Rejonska medicinskasestra takođe pripadaprimarnoj njezi. Ona ilion vrši cijepljenja, vaccinationer*,previja ra ne idr. u svojoj ordi naciji udomu zdravlja.Rejonska medicinska sestraili drugo osoblje uzdravstvu takođe od lazii kući kod ljudi koji sudugotrajno bolesni ilifunkcionalno one spo sobljeni,funktionshindrade,ali koji nisu smje š te ni ubolnicu, a to se zove kućnolije čenje, hemsjukvård.Sloboda izboraImate mogućnost da sami izaberete dom zdravlja u kojiželite odlaziti kao i ljekara u domu zdravlja. Ako ste bilikod ljekara za koga mislite da je dobar, možete zamolitida taj ljekar bude vaš poseban ljekar. U tom slu čaju ćetebiti upisani u njegov ili njen spisak pacijenata. Ako vamje potrebno bolničko liječenje, možete sami izabratibolnicu u koju ćete otići. Ponekad je duga lista čekanja naodređene operacije. Ako vam je potreban hirurški zahvat,pitajte lje kara da li biste manje čekali na operaciju ako bise ope ri sali u bolnici u nekom drugom gradu.Zdravstvena zaštita je besplatna. Zato možete odbiti iliprekinuti liječenje ili uzimanje lijekova kad želite. Ali akoprekinete liječenje za koje lijekar smatra da vam je po -treb no, sami ćete snositi odgovornost za svoje zdravlje, ane ljekar.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAPoslije bolestifizioterapija jejedan od načinada se tijelooporavi.vaccinationer:cijepljenje vasštiti od određenebolesti.Zdravstvenazaštita i podrška

180Švedska džepni vodičU bolesnički dnevnik, journal, ljekari upisuju od kojebolesti bolujete i koju terapiju dobijate. Imate pravo čitatisvoj dnevnik, a možete i zatražiti kopiju dnevnika uz plaćanjemanjeg iznosa. Ako smatrate da postoji neka greškau dnevniku, možete zamoliti ljekara da je ispravi.Svi koji rade u zdravstvu, uključujući tumača, imaju obavezučuvanja službene tajne, tystnadsplikt, što znači da nemajupravo bilo šta prenositi u vezi svojih pacijenata nekomesa strane, osim ako im to sam pacijent ne dozvo li.Savjet za pacijente i udruženja pacijenataAko niste zadovoljni liječenjem, trebate najprije razgovaratisa zdravstvenim osobljem kako bi riješili eventualninesporazum. Ako to ne pomaže možete se obratiti savjetuza pacijente, patientnämnden, odnosno förtroendenämnden,kako se savjet ponekad naziva. Ovaj savjet se sastoji odgrupe odabranih ljudi čiji je zadatak da obezbjeđuje štobolji kontakt između pacijenata i osoblja u zdravstvu.Članovi savjeta vas mogu informisati o važećim propisimai pomo ći vam da predmet uputite na pravo mjesto.Udruženja pacijenata, patientföreningar, pružaju podrškuljudima koji bolu ju od određene bolesti ili imaju određenuinvalidnost. Onaj koji, na primjer, boluje od dijabetesamože sretati druge koji boluju od iste bolesti u Svenskadiabetes förbundet, i naučiti više o tome kako se živi saovim obolje njem. Postoje udruženja pacijenata za velikibroj različitih oboljenja. U apotekama postoji spisak udruženjapacije nata.TroškoviNajveći deo zdravstvenih troškova pokriva se iz poreskihsredstava, ali pacijenti takođe plaćaju doprinos pacijenta,patient avgift. Svaka sreska opština sama odlučuje koliko ćedo prinos iznositi na njenom području. Obično se posjetaZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 181odjeljenju za hitne slučajeve plaća više nego posjeta domuzdravlja. Određena vrsta liječenja, na primjer liječenje djecei trudnica, je uglavnom besplatno. Za onog koji nemastalnu dozvolu boravaka – vidi stranu 232 – važe u određenimslučajevima drugi propisi.Ako želite otići kod privatnog ljekara, trebate najprijepitati da li je taj ljekar priključen Zavodu za socijalno osiguranje.U tom slučaju cijena posjete privatnom ljeka ru jeista kao i posjeta ljekaru u društvenom sektoru. Međutimako privatni ljekar nije priključen Zavodu za socijalno osiguranje, posjeta je znato skuplja.Ne zaboravite javiti ako niste u mogućnosti doći kod lje karau zakazano vrijeme! Ako niste otkazali posjetu po sto jiopasnost da ćete morati platiti posjetu iako niste bili kodljekara.Kada prvi put platite doprinos pacijenta, tražite da dobi jetetzv. ”karticu visokih troškova”, hög kostnadskort, u kojuće se upisivati sva vaša plaćanja za zdra vstvenu za štitu.Ako dostignete određenu svotu (900 kruna ljeti 2003. godine)u roku od 12 mjeseci, dobit ćete karticu za besplatneposjete zdravstvenim ustanovama, frikort, što znači daćete imati besplatno liječenje u toku preostalog perioda.Zato uvijek ponesite sa sobom karticu visokih troškovaFotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAU bolesničkidnevnik ljekarupisuje podatke obolesti pacijenta iliječenju.Zdravstvenazaštita i podrška

182Švedska džepni vodičkada idete kod ljekara, u dom zdravlja ili bolnicu, da bivam mogli upisati doprinos pacijenta koji budete uplatili.Postoji takođe kartica visokih troškova za lijekove koji sekupuju na recept. To je zelena plastična kartica na kojoj seknjiže vaši troškovi za lijekove. Ako dostignete određenusvotu u roku od 12 mjeseci, dobijat ćete besplatne lijekoveu toku preostalog perioda.Liječiti se u bolnici ne može ni u kom slučaju koštati višeod određenog iznosa na dan. U vrijeme pisanja ove knjige(ljeti 2003. godine) taj iznos je bio 80 kruna na dan.Visina iznosa zavisi od vašeg prihoda ili penzije. Bolnicavam šalje račun poslije otpuštanja iz bolnice.Cijepljenja i ljekarska uvjerenja ne spadaju u zdra vstvenuzaštitu. Zato ona koštaju više a troškovi se ne unose u karticuvisokih troškova.U određenim slučajevima možete dobiti naknadu putnihtroškova do doma zdravlja ili bolnice. U tom slučaju morateobezbijediti priznanicu za putne troškove.O bolesničkoj naknadi i naknadi plate za vrijeme bolovanjagovorimo u drugom dijelu ove knjige. Vidi poglavlje oNovcu.Zdravstvena zaštita za ženePostoje dvije posebne zdravstvene kontrole za žene. Prvase zove vaginalni bris, cellprov, ili Papa nicolauov test,cytologprov, kako bi se što prije otkrio rak na grliću matericeda bi se mogao lakše izliječiti. Druga kontrola je mamografija,mam mografi, za otkrivanje ra ka dojke. Obe kontrolesu bezo pasne i bezbolne. Sreske opštine ša lju po ziveza ove ko n tro le.Žena koja sumnja da je trudna, gravid, (čeka dijete) možekupiti test za provjeru tru dnoće u Apoteci. Ovi testovi sujednostavni ali ne stopostotno sigurni. Sigurniji način jeda se kontaktira savjetovalište za trudnice i majke,mödravården, i zamoli njihovo osoblje da izvrši testiranje.Zdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 183Savje vatovalište zatrudni ce i majke, iliordina cija babice kakose često zove, nalazise, po pravilu,na istom mjestu gdjei dom zdravlja.Trudnice odlaze nabesplatne kontrole usavjetovalište zatrudnice i majke, abudući otac djetetaje takođe dobro došao.Prilikom kon trolaprima vas običnoba bica, barn morska, to jest posebno školovana medicinskasestra. Po potrebi sestra vam može zakazati posjetu i kodljekara. Babica vrši razne vrste pregleda radi kontrole da suplod, fostret*, i buduća majka dobro.Savjetovalište za trudnice i majke/ordinacija babice organizujui tečajeve za buduće roditelje, na kojima se roditeljipripremaju za porođaj i dobijaju informacije o ublažavanjubolova, smärtlindring, u toku porođaja, förlossningen.Ublažavanje bolova znači da se na razne nači ne ublažavajubolove kod žene kad se porađa. Sva porodilišta moguponuditi ublažavanje bolova.U Švedskoj se skoro sva djeca rađaju u bolnici. Običnootac djeteta ili neki prijatelj ili rođak prisustvuje porođaju.Otac djeteta obično provodi veći dio dana u porodilištu,BB, to jest odjeljenju gdje su smještene majke i djeca prijenego što se otpuštaju kući.Žene koje rade teške poslove imaju pravo da budu premještenena lakši posao u toku trudnoće. Ako ljekar procijenida žena ne bi trebala raditi u toku zadnja dva mjesecatrud noće, ona može primati trudničku hranarinu, havande-Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTASkoro sve ženerađaju svoju djecuu bolnici. Očevimaje takođedozvoljenoprisustvovatiporođaju.foster: dijete umajčinoj utrobi.Zdravstvenazaštita i podrška

184Švedska džepni vodičskapspenning, vrstu naknade za vrijeme bolovanja u trajanjuod najviše 50 dana. Zahtjev za trud ničku hranarinuse pod nosi Zavodu za socijalno osi gu ran je.Roditeljska hranarina se plaća iz poreskih sredstava kakobi roditelji mogli biti kući sa svojom djecom određeno vrijeme. Više o tome u poglavlju Novac.U dječjemdispanzeruredovno sekontroliše težina,dužina i viddjeteta, sve dokdijete ne krene uškolu.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAZdravstvena zaštita za djecuNekoliko dana poslije povratka roditelja i novorođenčetaiz bolnice kući, obično ih obilazi rejonska medicinska sestraiz dječjeg dispanzera, barnavårdscentralen, BVC, da provjerida li je sve u redu sa djetetom. Poslije ove prve kućneposjete roditelji sami moraju voditi dijete na kon trole uBVC, radi provjere da se dijete normalno razvija. PonekadBVC organizuje i tečajeve za one koji su tek pos tali roditelji.U BVCu u se redovno kontroliše vid, tjelesna dužinu itežina djeteta, i dr., sve do školskog uzrasta. Djeca se cijepeprotiv određenih oboljenja. Ako želite da vaše dije tebude cijepljeno protiv drugih bolesti, na primjer ako ćeteputovati u inostranstvo, obično trebate se obratiti privatnojcentrali za cijep ljenje i platiti za cijepljenje. Kontrolei cijep ljenje u BVC u su,međutim, uvijek bes -platne.Kada djeca imaju punih šestgodina, škola preuzima odgovornostza zdravstvene kontrole.Školske medicinske se s-tre i školski ljekari u škol skojzdravstvenoj zaštiti pri majuškolsku djecu u odre đeno vrijeme,vrše zdrav stve ne kontrole i određena cijep ljenja.Ako dijete mora ležati u bolnici,obično neko od roditeljaZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 185može spavati kod djeteta da se ono ne bi osjećalo usamljeno.Kontracepcijska sredstva i abortusKontracepcijska sredstva štite od neželjene trudnoće, akondom štiti osim toga i od polnih bolesti. Kondomi sena primjer, mogu kupiti u apotekama, ali kontracepcijskepilule, spirala i dijafragma se moraju isprobati na ženina ljekarskom pregledu. Mlade žene i mladići mogu ićiu savjetovalište za mlade, ungdomsmottagningen, ukolikotakvo postoji u mjestu gdje žive. Školska medicinska sestraće vam pomoći u vezi informacija gdje se nalazi najbližesavjetovalište. Sve žene mogu odlaziti u savjetovalište zatrudnice i majke. Ako ste nesigurni, pitajte dom zdravljakome se trebate obratiti.Takozvane akutne kontracepcijske pilule mogu se koristitiu roku od 72 sata nakon seksualnog odnosa bez zaštite.Zahvaljujući pilulama ne može doći do trudnoće usljedsnošaja. Akutne kontracepcijske pilule se mogu kupiti bezrecepta, receptfritt*, u apoteci, a mogu se dobiti i u savjetovalištimaza mlade.Onaj koji ima punih 25 godina može se sterilizovati, akoželi. U tom slučaju ne može imati djece. Sterilizacija muškarcaje prilično jednostavna operacija. Više infor macijao tome kako se to radi mogu se dobiti u domu zdravlja iliu ordnaciji babice.U Švedskoj je zakonito napraviti abortus, abort*. Ženasama odlučuje da li će napraviti abortus. Žene koje nisusigurne, mogu obaviti savjetodavan razgovor sa nekim uordinaciji babice i popričati o svojoj odluci. Ako se ženaodluči na abortus, babica joj može zakazati vrijeme zaabortus. Obično žena ne mora ostati u bolnici preko noćinego se istog dana pušta kući.Ako ste se već odlučili na abortus, najbolje je da to obavitešto prije. Većina abortusa se pravi prije 12 sedmice trudno-receptfritt: nijepotreban recept,to jest posebanpapir od ljekara.abort: zahvatkojim se uklanjazačeti plod.Zdravstvenazaštita i podrška

186Švedska džepni vodičće. U Šved skoj je dozvoljeno praviti abortus sve do kraja18 nedelje trudnoće. Da bi se napravio abortus poslije togroka, što je veoma neobično, potrebna je dozvola Socijalnozdravstvene uprave.ObrezivanjeU Švedskoj je zabranjen svaki oblik obrezivanja, omskärelse*,djevojčica, ili osakaćenja genetalija, könsstympning. Tose smatra kršenjem zakona i može dovesti do kazne zatvoomskärelse:odrezati dijelovepolnih organa.SeksualnostAko imate neka pitanja u vezi seksualnosti ili homoseksualnosti,razgovarajte sa školskom medicinskom sestrom,klinikom za mlade ili svojim ljekarom u domu zdravlja.Mo žete takođe kontaktirati i Savez za seksualno prosvjećivanje(RFSU) ili Savez za seksualnu jednakopravnost,(RFSL).RFSL je organizacija za homoseksualce i biseksualce iima 32 mjesna odjeljenja u cijeloj zemlji. Njihovi pred stavnicimogu dati informacije o važećim propsima u Švedskoj.Po propisima je, na primjer, zabranjeno izlagati homosek sualce diskriminaciji, a dva homosekualca moguzaključiti ”partnerstvo”, zajednicu sličnu braku. Vidi Dobroda se zna na kraju ovog pogla vlja, gdje ćete naći brojevetelefona RFSU i RFSL.Tinejdžerskodoba je osjetljivovrijeme kadamladi korače usvijet odraslih.Pitanja tijela, dušei seksualnostipostaju veomabitna.Fotografija: DigitalVisionZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 187ra, bez obzira što onaj ko treba biti osakaćen pristaje nataj zahvat. Za najteže oblike osakaćenja može se dobiti kaznazatvora od dvije do deset godina. Takođe je zabra njenoplani ranje ili izvršavanje osakaćenja genitalija u inostranstvu.Obrezivanje dječaka nije zabranjeno, ali po novom zakonuzahvat može obavljati samo ljekar ili lice sa posebnomdozvolom. Ljekar ili medicinska sestra mora dati djetetuneko sredstvo za ublažavanje bolova, smärt lindring*. U većini slučajeva sami plaćate sve troško ve obrezivanja.Polne bolestiNeko ko je obolio od polne bolesti, könssjukdom, treba kontaktiratidom zdravlja, savjetovalište za mlade ili prijemnoodjeljenje kožne klinike u najbližoj bolnici. Liječenje je besplatno.Najčešća polna bolest je klamidija, koja se uvijek mora liječitis obzirom da infekcija može otežati ženi da kasnije zatrudni.HIV-SIDA je najopasnija polna bolest. U početnoj fazi oboljenjaova bolest se zove HIV, to jest kada se neko tek zaraziotzv. HIV-virusom. Većina ljudi dobija vi rus prili komseksualnog odnosa bez zaštite, ali se zaraza prenosi i prekošprica i krvi. Može potrajati više godina prije ne go štoizbije sama bolest, to jest SIDA.U svim bolnicama, većini domova zdravlja i kod mnogihprivatnih ginekologa (ljekara za žene) može se napravitiHIV-test. U nekim gradovima postoje i posebne HIV-klinike,koje ćete naći na Plavim stranicama telefonskog imenika.HIV-test je običan krvni nalaz. Test je bespla tan amo žete ostati anonimni.Svi koji znaju da su zaraženi HIV-virusom, moraju koristitikondom ili tražiti da njihov partner koristi kondom.Moraju takođe reći svom partneru da su zaraženi. Pošvedskom zakonu o zaštiti protiv zaraznih bolesti smatra sesmärtlindring:lijek ili neko drugosredstvo kojeublažava bol.Zdravstvenazaštita i podrška

188Švedska džepni vodičteškim krivičnim djelom ne reći da si zaražen od HIV-virusa.Svrha ovog zakona je sprječavanje širenja opasnih bolesti.Psihičke tegobeTegobe koje se odnose na osjećanja, misli i dušu zovu sepsihičke, psykiska, tegobe. One se mogu liječiti na psi hijatrijskimklinikama, ali i u primarnoj njezi ako nisu mnogoteške. Obično se liječenje svodi na kombinaciju razgovorai medikamentozne terapije.Ako vi lično ili neko od članova vaše porodice imate psihičkeprobleme, možete za početak razgovarati sa svojimljekarom u domu zdravlja. Ljekar vas može uputiti daljena pravo liječenje. Možete takođe otići i u ambulantu preduzeća,ako postoji ambulanta na vašem radnom mjestu.U mnogim mjestima postoje psihijatrijske klinike gdje semože razgovarati sa psihologom ili psihijatrom, to jestljeka rom čija je specijalnost psihijatrija. Ako je nekomepotre bno dodatno liječenje može biti primljen u bolnicuna psi hijatrijsko odjeljenje ili se liječiti kod kuće. U tomslučaju se može dobiti dodatna podrška kako od sreskeopštine ta ko i od opštine.Djeca i mladi mogu se obratiti školskoj zdravstvenoj zaštiti,savjetovalištu za mlade ili psihijatrijskoj klinici za djecui mlade, BUP. Informaciju o najbližoj BUP ćete naći na Plavimstranicama telefonskog imenika, ili preko broja telefonasreske opšti ne. Postoje i posebna savjetovališta zamla de sa pore me ćajima jedenja, ätstörningar, kao što suano reksija (samo gladovanje) i bulimija (pre tjerano jedenjea zatim samoi zazvano povraćanje).Ljudi koji su bili izlo ženi ratu i torturi mo gu imati psi hičketego be kao što su besanica, noćne more i strah du go poslijesamih doga đaja. Mnoge sreske op šti ne imaju poseb noškolovano osoblje koje pomaže ljudima koji su doživjeliZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 189straš ne stvari. Postoje ipo sebni centri u režijiCrve nog krsta i drugihor ga niza cija. Ko ordinatorza iz bjeglice u vašojopštini zna gdje se nalazinaj bliži takav centar.Sve bolesti nisuvezane za tijelo.Ponekad jenjega potrebna iosjećajima i duši.Liječenje zubaDjeca i mladi do 20 godinastarosti imaju besplatnoliječenje zuba uslužbi za opštu njegu zuba,Folktandvården. Kad jevrijeme za posjetu, dobijupoziv. Od punih 20godina morate sami plaćatiliječenje zuba. Državadaje određenu pomoćza tzv. osnovno liječenjezuba, na primjer preglede i popravke zuba, tako dapacijent ne plaća stvarne troškove tretmana.Kod zubara morate takođe otkazati zakazano vrijeme akose ispostavi da vam ne odgovara, u suprotnom morateplatiti posjetu. Isto važi i za liječenje zuba za djecu.Razni zubari naplaćuju različite cijene, zato se isplati uporeditikoji je zubar najjeftiniji. Svi zubari moraju imati cjenovniku svojoj ordinaciji iz kojeg se vidi koliko šta koš ta,na primjer, kontrola ili plombiranje zuba.Za veće radove, kao što su na primjer krunice i mostovi,važe druga pravila nadoknade nego za osnovno liječenjezuba. Uvijek zamolite svog zubara da vam unaprijed izračunakoliko bi vas koštali određeni radovi kod zubara!Mnogi smatraju da je skupo odlaziti kod zubara. Ali ipakFotografija: Scott T. BaxterZdravstvenazaštita i podrška

190Švedska džepni vodičObično se isplatiotići kod zubarabar svake drugegodine. Maleplombe sujeftinije od velikih.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAse isplati ići na kontrolu bar svake druge godine. Ako sečeka suviše dugo može se desiti da popravke zuba kao štoje plombiranje i druge intervencije, ispadnu mno go teže iskuplje.Starije osobe i funkcionalno onesposobljena lica moguliječiti zube po istim cijenama kao i kod primarnog liječenja.Više o tome naći ćete na web stranici Zavoda zasocijalno osiguranje, www.forsakringskassan.se.Funkcionalna onesposobljenostU funkcionalnu onesposobljenost, funktionshinder, ili invalidnost, handikapp, spadaju gluvoća, sljepilo, nepo kretnosti men talna zaosta lost. Djeca sa funkcio nalnim smetnjamačesto idu u obične predškole i škole, ponekad uz podrškuposebnih nastavnika i ličnih asistenata. Postoje i posebneškole za djecu sa određenim funk cio nalnim smetnjama.Roditelji bolesne djece ili djece sa funkcionalnim sme t njamamogu dobijati potporu za njegu djeteta s posebnimpotre ba ma, vårdbidrag, za njegu djeteta kod kuće. Može sedobiti pu na potpora, polovinaili četvrtina potporeza vis no od toga uko likoj mje ri je djetetupotrebna nje ga. Na mnogimmjes tima ro diteljimogu dobi ti i smjenu, tojest da neko drugi naodređeno vrije me preuzmenjegu djete ta da bise roditelji malo oslobodilitoga.Lice starije od 19 godinamože podnijetizahtjev Zavodu za socijalnoosiguranje za inva-Zdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 191lidninu, handikapp ersätt ning, radi pokrivanja dodatnihtroško va uslijed inva lidnosti. Funkcionalno onesposobljenolice može tako đe podnijeti zahtjev za prevoznu službu,ličnu pomoć i pomoć tu ma ča, kao i tehnička pomagala, naprimjer invalidska kolica, slušni aparat, tonske knjige,talböcker*, i tekst-telefone, texttelefoner*. U svim ovim slučajevimaosoblje u opštini ili zdravstvu prvo postavljaju komisiju ra di provjere potrebe dotičnog lica prije nego štoprihvati ili odbije zahtjev.Funkcionalno onesposobljeno lice može dobiti novčanupomoć za određenu adaptaciju svog stana. Može se na primjerraditi o adaptaciji kupatila kako bi bilo dostupno zainvalidska kolica. U mnogim opštinama postoje i posebnistanovi za funkcionalno onesposobljena lica.Socijalna službaSocijalna služba je zbirni naziv za opštinske socijalne uslugei materijalnu pomoć. Nadležnost socijalne službe možebiti podijeljena na razne savjete unutar opštine, zavisnood toga o kojim se pitanjima radi. Određene usluge, kao štoje društvena briga o djeci i starima, obuhvataju sve ljudibez obzira na materijalno stanje. Druge usluge podliježuprovjeri potrebe, behovsprövad, što znači da osoblje socijalneslužbe postavlja komisiju za ispitivanje da li dotično lice ilidotična porodica ima pravo na pomoć koju traži.Osoblje opštinske socijalne službe ima u većini slučajevaobavezu čuvanja službene tajne. Izuzetak od tog pravila jeako se sumnja da je počinjeno neko krivično djelo, naprimjer da je dijete bilo izloženo tjelesnoj povredi ili seksualnomzlostavljanju, sexuella övergrepp*. U takvim slu čajevimaosoblje nema obavezu čuvanja službene tajne, naprotivje dužno da svoje sumnje prenese dalje.Socijalna služba obuhvata predškole, ustanove za produženiboravak, uslužne domove, kućnu njegu starijih i inva-talbok: čitanjeknjige sa kasete.texttelefon:telefon ukombinaciji sakompjuterskimekranom.sexuellaövergrepp:seksualna radnjau kojoj jedan odpartnera ne želiučestvovati.Zdravstvenazaštita i podrška

192Švedska džepni vodičutredning:ispitivanje kojevrši organ uprave.lida, zbrinjavanje onih koji nešto zloupotrebljavaju, i dr. očemu je riječ na drugim mjestima u knjizi. U to spa da ipotpora za izdržavanje, försörjningsstöd, raniji nazivsocijalna pomoć, socialbidrag, za one koji nemaju ni plateni drugih prihoda. Potpora za izdržavanje tako đe podliježeprovjeri potrebe a socijalna služba uvijek postavljakomi siju, utredning*, koja razmatra da li pod nosilac zahtjevaima pravo na materijalnu pomoć ili ne.Imate pravo dobiti obrazloženje odluke socijalne službe opomoći. Ako želite uložiti žalbu na odluku, socijalna službaje dužna da vas obavijesti kako se to radi. Socijalnaslužba vam može pomoći da napišete žalbu.Nije mišljenje da potpora za izdržavanje bude dugoročnorješenje, tek samo privremeno. Vidi poglavlje o Novcu.Od socijalneuprave, koja pružasocijalne usluge uopštini, može sedobiti privremenapomoć u kriznimsituacijama.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAPorodični problemiAko muž i žena imaju probleme u svom odnosu, mogu zatražitipomoć od bračnog savjetnika, familjerådgivare, i razgovaratis njim ili s njom o svojim problemima. U opštiniZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 193obično postoji bračno savjetovalište a ponekad postojibračni savjetnik i u Švedskoj crkvi, sreskoj opšti ni kao i uprivatnim savjetovalištima. Naći ćete ih pod naslovomFamiljerådgivning na Žutim stranicama telefon skog imenika.Zadatak bračnih savjetnika je da po svaku cijenu održeporo dicu. U nekim slučajevima je nesuglasnost među bračnimdrugovima toliko velika da je razvod braka najboljerješenje za sve. U tom slučaju bračni savjetnici pokušavajupomoći bračnim drugovima da bi došlo do što manjekonfli kata u vezi razvoda braka.Fizičko zlostavljanje je zakonom zabranjeno, a to važi i zaporodicu. Fižicko zlostavljenje žene, muža ili djece predstavlja kršenje zakona. Žena koju muž bije može dobitipodršku i pomoć u kriznim centrima za žene, kvinnojourerna,ili na poseban krizni telefon za žene čiji maternji jeziknije šved ski. Postoje i krizni centri za muškarce koji imajupotrebu da s nekim razgovaraju. Dijete se može obratitiškolskoj medicinskoj sestri ili organizaciji za zaštitu djece,BRIS. Vidi Dobro da se zna na kraju ovog poglavlja.U Švedskoj se zlostavljanje djece smatra toliko teškim krivičnimdjelom da su i ljudi sa strane dužni intervenisati.Ako mislite da, na primjer, vaš susjed bije svoju djecu, pokušajterazgovarati s nekim o tome – sa samim susjedom,ili socijalnom službom, školom ili dječjim dispanzerom.deprimerad:osoba koja jestalno tužna ikoja nema voljeda bilo šta radi.Djeca s kojom se loše postupaDjeci može biti teško iz puno razloga. Mogu biti u pitanjustvarno ozbiljne stvari kao što su seksualno zlostavljanje,tjelesne povrede, prijetnja ili prisila ili činjenica da roditeljizloupotrebljavaju alkohol ili narkotike (piju i drogirajuse). Ali razlog može takođe biti da su roditelji bolesni ilidepri mirani, deprimerade*, i nemaju ni snage ni volje dauzi ma ju dovoljnu odgovornost za svoju djecu.Zdravstvenazaštita i podrška

194Švedska džepni vodičkontaktperson,kontaktfamilj:ljudi koji pružajupodršku osobamasa problemimatako što sesastaju sa njima ipokušavaju da impomognu.Socijalna služba uvijek nastoji da ne dijeli porodicu. Umjestotoga pokušava pomoću kontakt osobe, kontaktperson*,ili kontakt porodice, kontaktfamilj*, da razgovora u cilju podrškei na drugi način obezbijediti da porodica bolje funkcioniše.U nekim slučajevima je ipak potrebno odvojiti dijete odostale porodice. Kao prvo socijalna služba razmatra mogućnostda dijete bude smješteno kod nekih rođaka, akotakvi postoje. Kao drugo pokušava pronaći tzv. poro dičnoprihvatilište, familjehem, to jest porodicu koja na određenovrijeme prima djete u svoj dom i stara se o nje mu. Ukolikoje moguće, dijete cijelo vrijeme i dalje ostaje u kontaktu sasvojom pravom porodicom.Zloupotreba alkohola i narkotikaDužnost je socijalne službe da pomaže mladima i odraslimakoji zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike. Socijalnaslužba može na primjer organizovati kontakt osobe, razgovoreu cilju podrške kao i liječenje u nekoj porodici ili unekom domu za liječenje, behandlingshem.Neki domovi su uglavnom usmjereni na mlade. Opštine,sreske opštine, crkve i udruženja imaju često posebna prijemnaodjeljenja za ljude koji zloupotrebljavaju alkohol ilidroge. Liječenje je prvenstveno dobrovoljno, ali ako postojiopa snost da neka osoba može povrijediti sama sebe ilinekog drugog zbog svoje zloupotrebe alkohola ili drogaliječenje se može vršiti i prisilno.Ako je vama lično ili nekom od vaših poznanika potrebnapomoć zbog problema zloupotrebe alkohola ili droga,obratite se socijalnoj slu žbi, svom ljekaru ili svojoj rejonskojmedicinskoj sestri u domu zdravlja. Imate pravo natumača, ako vam je potrebno.Ako sumnjate da je vaše dijete počelo uzimati narkotike,možete se obratiti socijalnoj službi ra di dobijanja savjetaZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 195Postoji pomoćza mlade kojisu se zaglibiliu zloupotrebudroga.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAi informacija. Ako želite možete ostati anonimni, to jest nemorate reći svoje ime. Možete kontaktirati i För äldraföreningenmot narkotika, to jest roditeljsku organizacijupro tiv narkotika, koja ima brošure o narkoticima i raznimznacima koji nagovještavaju da se mlada osoba počeladro girati.DOBRO DA SE ZNA:• Na Plavim stranicama telefonskog imenika naći ćetekorisne savjete o tome šta treba uraditi vezano zaopekotine, ako je nekome nešto zapalo u grlo, i drugo.Tamo ćete takođe naći i sve brojeve telefona na kojase možete javiti za savjet. Naučite već sada da nalaziteZdravstvenazaštita i podrška

196Švedska džepni vodičSlika švedskesvakodnevnice.Novopristigli uEriksbergu. Selidbaje prvi korak u noviživot porodice.Fotografija: Linda Wikström / PRESSENS BILDinformacije na Plavim stranicama telefonskog imenika,pa nećete morati trošiti vrijeme na to kada se vi lično ilineko od članova vaše porodice razboli.• U mnogim sreskim opštinama dobija se kartica zapacijente, patientbricka, poslije prvog kontakta sazdravstvom. To je plastična kartica sa vašim imenom,prezimenom, adresom i matičnim brojem. Zatimtrebate uvijek nositi karticu za pacijente sa sobom kadaposjećujete zdravstvene ustanove.• U apotekama u Štokholmskom regionu možetedobiti popis ljekara i zubara pod naslovom ”Läkareoch tandläkare i Stockholms län 2003”. U toj brošurinavedeni su, između ostalog, ljekari i zubari koji poredšvedskog govore i druge jezike.• Organizacije za pacijente ćete, između ostalog, naći i naInternetu na adresi www.infomedica.se• Ako je neko iz porodice popio ili pojeo neko sredstvokoje može biti opasno po zdravlje, javite se Centru zainformacije o otrovima, Giftinformationscentralen, natelefon broj 08-33 12 31. Centar je otvoren danonoćnoi tu možete dobiti savjet šta da preduzmete. Možetetakođe nazvati krizni telefon 112 i tražiti informacije ootrovima, pa će vas spojiti na pravo mjesto.• Danas ljekari mogu presađivati, transplantera,(prebacivati) djelove tijela upravo umrlog čovjekaživom pacijentu, koji na takav način može ozdraviti.Zdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 197Ovo se zove donacija organa i može se raditi sa, izmeđuostalog, srcem, jetrom, bubrezima i rožnjačom oka. Aliljekari ne mogu uzimati organe od osobe ako ista nijedala svoju saglasnost dok je još uvijek bila živa. Zatorazgovarajte sa porodicom o svom stavu po tom pitanju!U apotekama postoji brošura o donaciji organa.• Informacije o seksualnim pitanjima naći ćete kod RFSU,www.rfsu.se, telefon 08-692 07 00.• Informacije o homoseksualnosti ćete naći kod RFSL,www.rfsl.se, telefon 08-457 13 00.• Savez za socijalno i mentalno zdravlje, RSMH, jesteorganizacija za pacijente koji se liječe na psihijatriji kaoi za druge koje interesuje psihijatrijsko liječenje. Naćićete ga na Roza stranicama telefonskog imenika, naInternetu na adresi www.rsmh.se kao i na broj telefona08-772 33 60.• Organizacije za funkcionalno onesposobljena lica naćićete na Internetu na adresi www.funka.nu – kliknite naOrganisationer.• Zavod za socijalno osiguranje ima detaljne informacije onaknadi za vrijeme bolovanja, pomoći za funkcionalnoonesposobljena lica kao i drugome na svojim stranicamana Internetu. Adresa je www.forsakringskassan.se.Tekstovi su dostupni kako na lakom švedskom jezikutako i na određenim drugim jezicima.• Krizne centre za žene, kvinnojourer, koje su izloženezlostavljanju naći ćete na Roza stranicama telefonskogimenika ili preko Zemaljske organizacije za krizne centreza žene u Švedskoj, ROKS. ROKS naći ćete na Internetuna adresi www.roks.se, ili na telefon u broj 08-442 99 30.Krizni centri za žene imaju privremeni smeštaj za ženekoje su ugrožene od svojih muževa ili partnera.• Za žene čiji maternji jezik nije švedski, kvinnor med annatmodersmål än svenska, postoji poseban krizni telefonmreže Terrafem koji pokriva teritoriju cijele zemlje i gdjese mogu dobiti savjeti i podrška na više različitih jezika.Broj telefona je 020-52 10 10. Na telefonskom računu sene vidi da je to broj kriznog centra za žene, kvinnojouren, arazgovor je besplatan.Zdravstvenazaštita i podrška

198Švedska džepni vodič• Postoji i poseban krizni centar za muslimanske žene,pod imenom Systerjouren Somaya, a broj telefona je08-760 96 111.• U Štokholmu, Geteborgu, Lundu i Gävleu profesionalnipsiholozi i socijalni radnici imaju ordinacije za muškarcesa psihičkim problemima, problemima nasilja ili kojisu na neki drugi način upali u krizu. Broj telefona Manscentrumau Štokholmu je 08-643 11 83 a adresa naInternetu je www.manscentrum.se. Tu možete dobiti iadrese ordinacija u drugim gradovima.• U Örnsköldsviku, Borlängeu i Štokholmu, kao i u drugimgradovima, postoje takođe krizni centri za muškarce kojivode ”obični”, to jest ne stručno obrazovani, muškarci.Možete se javiti i razgovarati o porodičnim problemima,sporovima o starateljstvu o djeci, razvodu brakova, i dr.Broj telefona kriznog centra u Štokholmu je 08-30 30 20a adresa na Internetu www.mansjouren.net.• BRIS, organizacija za zaštitu prava djeteta u društvu,ima pomoćni telefon za djecu i mlade do 18 godinastarosti. Broj telefona je 0200-230 230 a razgovori subesplatni. Ima i telefon za odrasle na koji se možetejaviti ako ste zabrinuti za svoje dijete. Broj telefona je077-150 50 50. Adresa BRISa na Internetu je www.bris.se.Slika švedslesvakodnevnice.Iranske ženedemonstrirajuispred ambasadesvoje zemljena Lidingö uŠtokholmu.Fotografija: Magnus Hallgren / PRESSENS BILDZdravstvenazaštita i podrška

Švedska džepni vodič 199• Rädda Barnen ima pomoćni telefon za roditelje,Föräldratelefonen, namijenjen za sve roditelje kojiosjećaju potrebu razgovarati sa drugom mamom ilidrugim tatom. Broj telefona je 020-786 786.• Udruženja koja pružaju podršku bivšim alkoholičarimasu Länkarna, telefon broj 08-18 96 88, i AnonimniAlkoholičari, Anonyma Alkoholister, telefon broj08-720 38 42. Pogledaje na Roza stranicama telefonskogimenika da li ova udruženja imaju neki mjesni ogranak umjestu gdje živite.• Föräldraföreningen mot narkotika, FMN, to jestudruženje roditelja protiv narkotika, ima broj telefona08-642 06 50. Udruženje ima i svoj savez čiji je nazivSimon, što znači Šveđani i useljenici protiv narkotika.Njihov broj telefona je 08-28 12 86.• U većim opštinama postoji dežurna socijalna službakoja dolazi na lice mjesta ako naveče ili preko vikendanastane neki veći problem u porodici. Dežurnu socijalnuslužbu možete dobiti na krizni telefon 112.• Na web stranici Crvenog krsta, www.redcross.se, naćićete brojeve telefona i adrese centara Crvenog Krsta zaizbjeglice koji su ranjavani ili bili izloženi torturi u ratu.Fotografija: Eduardo ValenzuelaSlika švedskesvakodnevnice.Fina igra i rad noguu Štokholmskompredgrađu Rinkeby.U MeđunarodnomBoksklubu Rinkebyčlanovi kluba trenirajukako snagutako i pažnju. Sportpredstavlja važandruštveni trening,smatra trenerGheorghe Iliuta.Zdravstvenazaštita i podrška

200Slobodavjeroispovijestiznači da svakoima pravo navjeru u svog Bogakao i slobodu daupražnjava svojureligiju.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTACrkve i vjeraMjesto religija u Švedskoj danasSvi mi imamo svoje mišljenje o tome šta je ispravno a šta nije,o tome kako mi ljudi trebamo živjeti, kako u privatnom tako i udruštvenom životu. Često se takvo mišljenje zasniva na vjeri, našojličnoj vjeri ili vjeri koja obuhvata mnogo ljudi. U ovom poglavljuse govori o raznim religijama koje su zastupljene u Švedskoj. Sobzirom da Švedska već 1000 godinwa ima hrišćansku tradiciju,veći dio ovog pogljavlja opisuje razne pravce hrišćanske vjere.Crkve i vjera

Švedska džepni vodič 201U Švedskoj vlada sloboda vjeroispovijesti, što znači da seov dje mogu upražnjavati različite religije. Danas su mnogereli gije sa svih strana svijeta zastupljene u Šved skoj.Osim veli kog broja hrišćanskih crkvi, kristna kyrkor, ovdjepostoje i jevrejske, judiska, crkvene opštine, musli manske,muslim ska, zajednice različitih usmjerenja, hindui ske, hin duiska, i budi stičke, buddhistiska, zajednice, a postoje i pristalicebahá’í, i sikizma, sikhism. Osim toga u Švedskoj živeljudi koji su prista lice i drugih religija povrh onih koje smoveć naveli, ali te vje r ske zajednice ovdje nisu organizo vane.Kratak osvrt na vjersku istoriju ŠvedskeSve do 11. vijeka ljudi u Švedskoj su vjerovali u Ase, asa -gu dar. Asi su imali imena kao što je Tor, koji je izazivaogrom, Frö, koji je davao bogate žetve i mnogo djece, kaoi Oden, koji je bio vrlo pametan i video sve što se dešavalo.Tokom 11. vijeka hrišćanstvo je došlo u Švedsku i tada,početkom srednjeg vijeka, izgrađeno je mnogo crkvi. Ranijese Švedska sastojala od manjih područja kojima su upravljalisitni kraljevi. U toku ovog perioda ova područja suse ujedinila u jednu državu a crkva i kraljevi su počelisara đivati. Kraljevi i drugi moćnici su darovali zemljumana stirima i crkvama.Tada je Švedska postala hrišćanska zemlja pod vjerskimvodstvom katoličkog Pape u Rimu. Tokom 16. vijeka kraljGustav Vasa je sproveo reformaciju, što je značilo da jepre kinuo svaku vezu sa Papom u Rimu. Manastiri su sepozatvarali a država je konfiskovala njihova bogatstva.Švedska crkva se pretvorila u evanđelsko-luteranskucrkvu, koja je zajedno sa državom imala veliki upliv nauslove života naroda. Često je crkva bila na strani vlasti.Švedska državna crkva je sve do kraja 20. vijeka vodilama tičnu evidenciju stanovništva. U matičnu evidencijuupi sivali su se rođenja i smrtni slučajevi, preseljenja i zakljućenje bra kova. Preko matične evidencije crkva je tako-Crkve i vjera

202Švedska džepni vodičluthersk- evangelisk:Znači da četirievanđelja uNovom zavjetuzauzimaju istaknutomjesto i da seslijedi religioznadoktrina zasnovanaod MartinaLuthera, koji jepočetkom 16.vijeka preki nuosvaku vezu sakatoličkomcrkvom. To je biopočetak periodakoji se nazivareformacijom.đe sudjelovala u regrutaciji vojnika za ratove koje je Švedskavodila, prije svega u toku 17. vijeka. Više o tome u poglavlju Istorija.Tokom 19. i 20. vijeka pojavilo se nekoliko nezavisnihcrkvi, iz protesta protiv moćne državne crkve. Različitegrupe hrišćana, kojima nije bilo dozvoljeno da izražavajusvoju vjeru na način kako su oni htjeli, stvarale su svojadruštva, koja se takođe nazivaju i zajednicama. Naziv zaslobodne hrišćanske zajednice je nezavisne crkve, frikyrkor.Neke od tih crkvi su osnovane ovdje u Švedskoj tek nakonšto su se prvo pojavile u drugim zemljama. To je na primjerslučaj sa Vojskom spasa, koju je u Engleskoj osnovaoWilliam Booth. Nezavisne crkve okupljaju skoro pola milionaljudi u Švedskoj.Švedska crkva danasPoslije 1. januara 2000. godine državna crkva u Švedskojviše ne postoji. Sve do tada svi Šveđani su se rađali kaočlanovi Švedske crkve, Svenska kyrkan. Ali 2000. godinecrkva i država su se razišle i Švedska crkva je postalasamostalna luteransko-evanđelska, fristående lutherskevangelisk*, crkva. Švedska crkva broji više od 7 milionačlanova. Ovaj broj može vas lako navesti na to da pomislitedavećina Šveđana nedeljom ide u crkvu i da su i nadruge načine aktivni vjernici. Ali to nije tako. Mnogi Šveđanikoji se be smatraju hrišćanima ne učestvuju aktivnou radu crkvenih opština, församlingarna. Ipak 2 200 crkveneopština predstavljaju jezgro djelatnosti Švedske crkve.U njima se sastaju aktivni članovi crkve. Njima se mnogiobraćaju kad zapadnu u razne životne krize. Čak i oni kojiobično ne idu u crkvu žele da krste svoju djecu, da sevjenčavaju u crkvi ili da sahranjuju svoje preminule pocrkvenom obredu. Članovi crkve plaćaju članarinu u vi ducrkvenog poreza. Više o tome u poglavlju Porodica i suživot.Crkve i vjera

Švedska džepni vodič 20375 odsto djecerođene u Švedskojkršteno je uŠvedskoj crkvi.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTASvaka crkvena opština predstavlja geografski ograničenopodručje a obično ima i svoju crkvu, ponekad čak i nekolikocrkvi. U crkvenoj opštini sveštenici, đakoni, muzičari,vođe aktivnosti za djecu i drugi obavljaju bogosluženja,horsko pjevanje, okupljaju djecu, omladinu i penzionere,a osim toga bave se i drugim aktivnostima. Đakoniizvršavaju dobar dio socijalnog rada crkve. Crkve, čestouzimaju na sebe praktičnu socijalnu odgovornost, izmeđuostalog i u pogledu izbjeglica. Mjesni uredi crkve poznatisu pod nazivom pastorsexpeditioner.75 odsto djece rođene u Švedskoj krste se, döps, u Švedskojcrkvi, čime postaju članovi crkve. Kada djeca postanutinejdžeri mogu biti krizmati, konfirmerade, što znači da utoku određenog perioda pohađaju nastavu, undervisning,vjeronauke i vjere. Značajni dio nastave pred stavlja razgovor,samtal, o međuljudskim odnosima, kako u pri vatnomtako i u društvenom životu, kao i o onome šta je is-Crkve i vjera

204Švedska džepni vodičČlanovi Vojskespasa čestoizlaze na ulice isakupljaju novacza svoju djelatnostu korist ljudi kojižive pod teškimuslovima.Fotografija: Lars Epstein / PRESSENS BILDpra vno a šta nije. Poslije odre đenog perioda nastave i razgovorapri stupa se samoj krizmi, to jest svečanosti nakojoj se krizmanik aktivno izjašnjava za hrišćansku vjeru.Ko želi može, nakon završene nastave, odustati od sameceremonije krizme.20 000 ljudi su učlanjeni u Evanđelsku domovinsku fondaciju, Evangeliska Fosterlandsstiftelsen, EFS, samostalnu organizaciju u okviru Švedske crkve. Težište EFSa je mi sija –probuditi kod ljudi vjeru u Boga – kao i svakodnevnica uhrišćanskom duhu.Kontaktirajte najbliži crkveni ured ako želite saznati višeo ovome. Vidi i poglavlje Porodica i suživot.Nezavisne crkve danasNezavisne crkve se razlikuju jedna od druge. Najpoznatijenezavisne crkve su Vojska spasa, Frälsningsarmén, Pentekostnipokret, Pingströrelsen, kao i Švedska Mi sionarskacrkva, Svenska Missionskyrkan. Članovi Voj ske spasa običnonose uniforme kada izlaze naulice i trgove i pjevaju svoje pjesme,koje su inače postale znakraspoz navanja ove vjerske zaje d-ni ce.Vojska spasa obično organizujebesplatne terenske menze, takozvane ”soppkök”, za beskućnike.”Frälsis”, kako često zovu Vojskuspasa u svakodnevnom jeziku,ta kođe vodi i preduzećeMyrorna, lanac prodavnica ko jiprima po lov ne stvari od gra đanaa za tim te stvari prodaje jeftino.Prodav nice Myrorna po stojeu mnogim grado vima Švedske.Crkve i vjera

Švedska džepni vodič 205Pentekostni pokret sa svojih 90 000 članova najveća je nezavisnacrkvena zajednica u Švedskoj. Smatra se da jekarakteristično za Pentekostni pokret to da ističu lični doživljajprisutnosti Boga. U toku bogosluženja, koja se ponekadnazivaju i zborovima spasa, obična je pojava da ljudiprilaze propovjedniku i ”predaju se Isusu”, ili ”spase”.Švedska Misionarska crkva, koja broji 67 000 članova,želi se aktivno zalagati za sudjelovanje i saradnju međucrkvama. Dugoročni cilj Švedske Misionarske crkve jejedinstvo hrišćanstva, to jest da se sve razne crkve uje dine.Švedska Misionarska crkva smatra vjersku za jed ni cui mjesne crkvene opštine kao provizorijum, u očekivan jukonačnog ujedinjenja.Druge nezavisne crkve u Švedskoj su Zajednica AdventistaSedmog dana, Sjundedags Adventistsamfundet, Metodis t-ička crkva, Metodistkyrkan, Baptistička zajednica, Bap tistsamfundet,Alliansmissionen, Nybygget-Kristen samverkan. Postojetakođe i nekoliko manjih nezavisnih crkvi lokalnog karakterau mnogim mjestima u Švedskoj. Neki useljenici izEstonije, Finske, Irana, Kine i Koreje su ”doveli sa sobom”i svoje crkve. Neke od njih su osnovale odjeljenja unutarnezavisnih crkvi u Švedskoj, dok su druge osnovale svojecrkvene opštine.Katolici, pravoslavci i istočnjaciU Švedskoj postoji mnogo drugih hrišćanskih crkvi poredŠvedske crkve i švedskih nezavisnih crkvi. Najveća jekatolička crkva, katolska kyrkan, koja broji 165 000 člano va.Među vjernicima ima puno useljenika iz drugih dje lovaEvrope i Latinske Amerike, a svete mise se održa vaju, izmeđuostalog, na poljskom i španskom jeziku. Katolici uŠvedskoj imaju svog biskupa. Glava katoličke crkve jePapa u Vatikanu u Rimu.Pravoslavne i istočnjačke crkve, de ortodoxa och österländskakyrkorna, broje 100 000 članova u Švedskoj, većina use lje-Crkve i vjera

206Švedska džepni vodičnika iz Turske i zemalja Bliskog istoka i Afrike. Još prijenego što su se useljenici doselili u Švedsku, Ruska pravoslavna crkva, Rysk-ortodoxa kyrkan, je bila prisutna ovdje, jošod 17. vi je ka. Kasnije su došle i Estonska, Srpska, Makedonskai Grčka pravoslavne crkve, Estnisk-, Serbisk-, Makedonsk-och Gre kisk-ortodoxa kyrkorna, u Švedsku, a s vreme nom iRumun ska i Bugarska pravoslavna crkva, Rumänsk- ochBulgarisk-ortodoxa. Najveća istočnjačka crkva u Švedskoj jeSirijska pravoslavna crkva, Syrisk-ortodoxa, čiji su vjernicipori jeklom iz Libana, Turske, Iraka i Sirije. Dru ge istoč n-jačke crkve su Jermenska apostolska crkva, Armeniskaapostoliska kyrkan, kao i Etio p ska, Koptska, i Eri trejska pravoslavnacrkva, Etiopisk-Koptisk- och Eritreansk-orto doxa kyrkan.Velika grupa Asiraca je član Apostolske kato ličke asirskecrk ve Istoka, Österns apostoliska katolska assyriska kyrka, čiji jedru gi naziv Istoč na asirska crkva, Östassyriska kyrkan.SaradnjaPostoji puno kontakata i saradnje između raznih hrišćanskihgrupa u Švedskoj, kako švedskih tako i onih kojesu vezane za crkve u drugim zemljama. Saradnju izmeđuraznih crkvi se naziva ekumenizmom, ekumenik. Četirivjerske porodice sa 25 crkvi članica skupljene su u Hri šćanskomSavjetu Šved ske u, kako sami kažu, poro di č noj zajednici.Četiri vjerske porodice su luteranska, katolička,nezavisna crkvena i pravo slavna/istočnjačka. Pravoslavnei istočnjačke crkve sarađuju u okviru ekumen skog savjetapravoslavnih i istočnjačkih crkava (OÖKER). Danas Šved skacrkva sarađuje i sa musli manskim i jevrejskim grupa ma.JudaizamPrvi Jevreji su došli u Švedsku u 18. vijeku. Za vrijemeprogona Jevreja u Rusiji i istočnoj Evropi u toku 19. vijekamnogi su se uputili u Švedsku. Poslije drugog svje tskograta pristizali su preživjeli Jevreji iz nacističkih kon ce ntracionih logora, a zatim su se Jevreji uglavnom iz isto čneCrkve i vjera

Švedska džepni vodič 207Fotografija: Krister Hansson / PRESSENS BILDPrva džamijau Štokholmusvečano jeotvorena u junumjesecu 2000.godine. Nalazi sekod Medborgarplatsenau dijelugrada Södermalm.Prva džamija uSkandinaviji senalazi u Malmöu isagrađena je 1984.godine.Evrope, useljavali u Švedsku. Danas u Švedskoj živi otprilike20 000 Jevreja. Jevrejske opštine imaju svoj centralnisavjet u Štokholmu.Islam je vjera koja postaje sve veća u Švedskoj, s ob ziromda je mnogo ljudi izbjeglo i uselilo se u Šved sku iz islamskihze malja. U periodu od 20 godina broj musli mana uŠvedskoj povećao se od 10 000 na 250 000. Muslimanskeopštine i muslimanska udruženja postoje ug lavnom ujužnoj i srednjoj Švedskoj. Ovdje se nalaze kako pristalicemus li mana Shiah, shiamuslimer, tako i musli ma na Sunni,sunni mus limer. Muslimani u Švedskoj imaju neko liko različitihzemalj skih organizacija. Drugi islamski po kreti uŠved skoj su, na primjer, Ahmadiyya Dja ma`at i Ismai lis.HinduizamVećina Hindusa u Švedskoj vodi porijeklom iz Indije, jugoistočneAzije i istočne Afrike. Njih je ca. 6 000 i oni nemajuneku ustaljenu organizaciju. Hindusi imaju samo parprostorija u Švedskoj koje koriste kao svoje hramove, alise zato često okupljaju u prostorijama pokreta Hare Krishna,koji postoji u više gradova u zemlji. Krishna je hinduskiBog, a Hare Krishna je prema Zapadu prilago đenioblik riječi bhakti, koja znači odanost Bogu.Crkve i vjera

208Švedska džepni vodičBudizamPrvi budisti u Švedskoj su bili Šveđani koji su najprijeotkri li a zatim počeli i upražnjavati budizam. 1950. go dineosnovane su prve budističke grupe u Švedskoj. Da nasse procjenjuje da u Švedskoj ima ca. 12 000 bu dista, odkojih je većina došla, između ostalog, iz Vijet nama, Taj landa,Šri Lanke i Tibeta. Danas postoji nekoliko budis tičkihudru ženja u zemlji kao i budistički savjet za sarad nju.Bahá’íU Švedskoj ima manje od 1 000 pristalica Bahá’í, koje suraspoređene po različitim mjestima u zemlji. Preko Sven s-ka Ba há’ísamfundet možete saznati gdje postoji najbližazajed nica Bahá’í.SikizamSikizam vodi porijeklo iz Punjaba u Indiji. U Šved skoj imasamo ca. 800 sikha. Muškarci imaju dugačke ko se ko jesakrivaju ispod velikih turbana. U Štokholmu pos toji Sikhiskaopština.Pored niza religioznih organizacija postoje i organizacijeko je se zalažu za dijalog i razumijevanje među raznim vjerama.Jedna takva organizacija je Abrahams barn för religiösoch kulturell samexistens, koja želi ukazati na sličnosti izmeđuhriš ćanstva, judaizma i islama. Postoje i Nätverket för vänskapoch tolerans mel lan människor av olika tro, Stiftelsen Nordisktcenter för inter religiös dialog, kao i Multi Faith Rådgivningen, organiza ci ja koju in tere su ju pitanja u velikim religijama.Više o religijama u Švedskoj naći ćete u knjizi ”Gud har99 namn”, Vodiču kroz Švedsku sa mnoštvom religija,koju je izdala kompanija za obrazovne radio emisije, Utbildnings radion (UR). Ta knjiga je glavni izvor činjenicaovom poglav lju.DOBRO DA SE ZNA:• Spisak adresa raznih vjerskih zajednica naći ćete nakraju ove knjige.Crkve i vjera

209SekretarijatVrhovnog Suda,Munkbron 1 uŠtokholmu.Fotografija: Marco Gustafsson/ PRESSENS BILDZakon i pravdaOvako Švedska pokušava dijeliti pravduU poglavlju o zakonu i pravdi govorimo, između ostalog, ošvedskim zakonima i švedskom pogledu na prava, rättigheter*,i obaveze, skyldigheter*. Takođe izlažemo razne vrste sudskihslučajeva i tretman istih, kao i pomoć koju pojedinac može dobitipo nekim pravnim pitanjima.rättigheter:ono što građaninjedne zemlje imapravo raditi ilidobiti.skyldigheter:ono što je građaninjednezemlje dužanraditi.Zakon i pravda

210Švedska džepni vodičrättegång: kadase neka stvar raspravljana sudu.opartisk: koji nezauzima stav nitiza niti protiv određeneosobe ilistvari.etniskt ursprung:kojoj grupinaroda nekopripada. Korišćenjeove riječi čestoobuhvata nacionalnost,vjeru,rasu i boju kože.sexuell läggning:ako nekogaprivlače osobeistog pola ilisuprotnog pola.fridlyst: biljkaili životinja kojaje zakonomzaštićena= zaštićena jezakonom zbogtoga što je izuzetnorijetka.U Švedskoj, kao i u drugim zemljama, zakoni regulišukako prava tako i obaveze, a osim toga ističu i ono što jezabranjeno. Sudovi, domstolarna, imaju zadatak da prim jenjujuzakone i da riješavaju ko je u pravu u nekom spo ru.Ako je neko počinio krivično djelo, sudovi ga mogu osuditii izreći kaznu za počinjeno djelo.Svaki čovjek u Švedskoj ima pravo na sudsko rješavanjene kih važnih pritanja. Ima takođe pravo na javno suđenje,rättegång*, pred nepristrasnim, opartisk*, sudom.Sud je neza visan kako od vlade tako i od organa uprave.PravaNeka prava su u tolikoj mjeri važna da su čak i upisana uus tav, grundlag, Švedske. Ovo se odnosi, na primjer, na slobodu štampe i slobodu govora, koji daju svim ljudima pravoiznositi svoje mišljenje. Drugi zakoni utvrđuju da nijedoz voljeno postupati loše prema nijednom čovjeku zbognjego vog pola, vjere, etničkog porijekla, etniska ursprung*, iliseksu alne sklonosi, sexuella läggning*. Vidi tako đe poglavljaDemo kratija, Porodica i suživot i Posao.Opšte pravo na kretanje u prirodi, allemansrätten, takođeje jedno od značajnijih prava u Švedskoj. Ono vam dajepravo na kretanje u prirodi pod određenim uslovima.Morate na primjer biti oprezni kad raspaljujete vatru, nijedozvoljeno sjeći drva ili da na neki drugi način oštećivatiprirodu, niti je dozvoljeno stupiti na zemljište oko nečijekuće. Dalje nije dozvoljeno logorovati pod šatorom ili parkiratikamp-prikolicu duže od jedne noći bez prethodnesaglasnosti vlasnika zemljišta. Ali pored toga dozvoljenoje slobodno kre tanje po šumama i branje divljeg cvijećakoje nije zakonom zaštićeno, fridlysta*, kao i bobica igljiva, bez obzi ra ko je vlas nik zemljišta.Lov i ribolov ne spadaju pod opšte pravo na kretanje uprirodi. Pecanje je dozvoljeno u pet najvećih jezera Švedskekao i na mor skoj obali, u svim drugim slu čajevimapotrebna je dozvola od vlas nika vo de za ribarenje. Kad seZakon i pravda

Švedska džepni vodič 211radi o živo tinjama i pticama,osno vno je pra vilo dalov na njih nije dozvoljen.Lov na neke vrste je, međutim,dozvo ljen u od ređenimperio di ma u go di ni.Ako želite saznati vi še otome, obra tite se sres kojup ravi.ZabranaU svim zemljama svjetapos toje zakoni protiv, između osta log, krađe, prevare, nanošenja tjelesne povredei ubis tva. Međutim, šta se raču na kao krivično djelo u tompogle du, razli kuje se od zemlje do zemlje, kao i koliko sestrogo kaž nja vaju različita djela.Švedski zakon zauzima na primjer prilično čvrst stav upog ledu utaje poreza i doprinosa, što se smatra prevarom.Fizičko zlostavljenje djece i drugih članova uže porodiceza kon smatra nano šenjem tjelesne povrede. Ubiti nekogaje u svakom slučaju zabranjeno, takođe i za državu, štozna či da u Švedskoj ne postoji smrtna kazna.U poređenju sa drugim zemljama, u Švedskoj se uprav ljanje motornim vozilom u pijanom stanju, rattfylleri*, kao ikri vično djelo prema Uredbi o narkoticima kažnjavaju dostastrogo. Marihuana, hašiš i kat se takođe ra čunaju kaonarko tici.PolicijaNajvažniji zadatak švedske policije je obezbijediti da seljudi osjećaju sigurnim. Policija nadzire saobračaj kao ijavni red i mir i interveniše u slučaju da neko, na primjer,vozi previše brzo ili je toliko pijan da može nanijeti štetusebi i dugima. Policija ima pravo uhapsiti, gripa, lica kojasu osumnjičena za izvršenje krivičnih djela, ali ih nemapravo zadržavati duže od par sati. Da bi ih polici ja moglaFotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAU skladu saopštim pravomna kretanje uprirodi svi imajupravo brati gljive,bez obzira ko jevlasnik šume.rattfylleri: bitipijan prilikomupravljanjaautomobilom ilidrugim vozilima.Zakon i pravda

212Švedska džepni vodičanhållas: bitizadržan kodpolicije dok seispita sumnjao počinjenomkrivičnom djelu.Lice može bitizadržano samotri dana. Zatimtreba ili dabude puštenona slobodu ilipritvoreno. Dabi nekog moglizadržati duže,sud mora donijetiodluku o tome.zadržati duže vremena, potrebno je da ih javni tužilac privremeno liši slobode, anhålls*, (vidi sl jedeći odlomak).Ako želite prijaviti krivično djelo, na primjer krađu, trebatese obratiti policiji. Da biste od osiguravajućeg za vodamogli dobiti nadoknadu za ukradene stvari, po trebno jepriložiti policijsku prijavu, polisan mälan.Od policije se takođe dobija dozvola policije, polistillstånd,za raznu vrstu aktivnosti. Za organizovanje na primjerkoncerta, plesa, vašara ili nekog javnog skupa sa punoučesnika, potrebno je imati dozvolu policije. Isto važi iako neko želi služiti alkoholna pića u svom restoranu ilina nekoj javnoj zabavi.Krivični predmetKada se predmet rješava na sudu, održava se suđenje nakome se pruža mogućnost svakoj stranci da iznese svojstav po pravnoj stvari. Postoje dvije vrste postupka:građanski spor, tvistemål, koji je opisan malo dalje u ovompoglavlju, i krivični predmet. Krivični predmet, brottmål,je sudski postupak protiv jednog ili više lica koja suosumnjičena za kršenje zakona. Onaj koji je osumnjičennaziva se optuženim, åtalade. Tužilac, åklagaren, zastupadržavu i traži da se optuženi kazni za krivično djelo zakoje se tereti.Optuženi ima pravo na branioca, försvarare, to jest stručnjakakoji ima obrazovanje iz oblasti prava. U određenimslučajevima branilac može biti i tako zvani branilac poslužbenoj dužnosti. Država plaća usluge branioca po službenojdužnosti, ali se može desiti da će optuženi sam moratiplatiti te troškove ako bude osuđen.Poslije završene rasprave, sud treba doneti odluku o tomeda li optuženog treba kazniti ili ne. Sud može osuditi optuženogda plati odštetu, skadestånd, to jest nadoknadu licuoštećenim krivičnim djelom.Najblaža kazna je novčana kazna, böter, to jest plaćanjeZakon i pravda

Švedska džepni vodič 213određene svote novca. Sljedeći korak je uslovna osuda,villkorlig dom. U tom slučaju se osuđenik nalazi na slobodi,ali postoji probni rok od dvije godine. Ako osuđenik jošjednom prekrši zakon u toku probnog roka, kazna se, popravilu, odmah pretvara u kaznu zatvora.Zaštitni nadzor, skyddstillsyn, jeste varijanta uvjetne osude,ali probni rok iznos tri godine. Kod zaštitnog nadzoraosuđenik ima vršioca nadzora, övervakare, koji treba održavatikontakte sa osuđenikom.Posebno zbrinjavanje u popravne svrhe, särskild vård, uglavnomse odnosi na mlade ljude kao i kriminalce koji supsihički bolesni. Oni se mogu smjestiti u razne oblikezbrin javanja mladih odnosno psihijatrijskog liječenja.Najstrožija kazna u Švedskoj jeste kazna zatvora, fängelse.Kazna zatvora traje u normalnim prilikama od dvije sedmicedo 10 godina, ali sud može osuditi i na kaznu doživotnogzatvora.Kod kraćih kazni zatvora osuđenik može i dalje živjeti u svojojkući. U tom slučaju nad njim se vrši elektronski nad zor,tako zvanim elektronskim nožnim lisicama, elektronisk fotboja,što znači da osuđenik ne smije izlaziti iz kuće bez prethodnesaglasnosti osoblja kazneno-popravne djelatnos ti.Strani državljanin koji je osuđen za teško krivično djelou Švedskoj, može se osuditi na protjerivanje iz zemlje,uprkos činjenici da ima dozvolu boravka i porodicu ovdje.stämning: kadaneko nekogaoptužuje za neštopred sudom.Građanski sporDruga vrsta suđenja jeste građanski spor. U tom slučajuse radi o dvoje ili više lica koja su nesložna – koja se spore– i kojima je potrebna pomoć suda da riješe ko je u pravu.Obično se građanski sporovi odnose na novac ili porodičnapitanja, kao što je razvod braka ili čuvanje i vaspitanjedjece.Građanski spor se pokreće tako što jedna stranka podnesetužbu, stämning*, protiv druge stranke. Tužba se podnosiZakon i pravda

214Švedska džepni vodičkronofogden:organ čiji jezadatak da naplatinovac od lica kojanisu platili svojedugove.prvostepenom, odnosno opstinškom sudu, tingsrätten, tojest sudu koji će rješavati spor.Prvostepeni sud obično pokušava natjerati stranke da sedogovore. U tom slučaju prvostepeni sud pomaže strankamada zaključe sporazum, avtal, to jest da posti g nu obavezujući dogovor, što znači da su stranke postigli po ravnanje, förlikning.Ako su stranke u tolikoj mjeri nesložne da nije mogućepostići poravnanje, prvostepeni sud najprije razmatra navodestranaka a zatim izrekne presudu.Sud naplaćuje sudsku taksu u iznosu od par stotina kru naza pokretanje građanskog spora. Inače je rad suda pograđanskom sporu besplatan. Ali, pomoć advo kata, to jestpravnog stručnjaka košta. Možete dobiti po moć za plaćanjeovih troškova preko pravne pomoći, koju opisujemomalo dalje u ovom poglavlju. Pravna pomoć, međutim, nepokriva advokatske troškove pa ćete ih mo rati platiti akoizgubite parnicu.Javni izvršiteljAko vam neko duguje novac i neće da vam ga vrati, možetepokrenuti građanski spor. Ali postoji i jednostavniji način,naime da kod javnog izvršitelja, kronofogden*, podnesetezahtjev o tzv. platnom nalogu, što znači da se osobljejavnog izvršiteljstva prima obaveze da u vaše ime naplatidug. Za ovaj posao javni izvršitelj naplaćuje taksu od parstotina kruna.Javno izvršiteljstvo može takođe naplatiti novac i u imedržave i opštine – na ime neplaćenog poreza, neplaćenogstudentskog kredita, kazne za nepravilno parkiranje, idr. U određenim slučajevima novac se odbija od plate,naknade za vrijeme bolovanja ili naknade za privremenonezaposlena lica koja duguju novac.U određenim slučajevima osoblje javnog izvršiteljstvamože ući u stan onoga koji nije platio dugove i po kupitiZakon i pravda

Švedska džepni vodič 215Redovni sudoviSudovi u ŠvedskojUpravni sudoviŽalba na odluku drugostepenogsuda se možeuložiti Vrhovnom suduVrhovni sudVrhovni upravni sudŽalba na odluku višegupravnog suda semože uložiti Vrhovnomupravnom suduŽalba na odluku prvostepenogsuda semože uložiti drugostepenomsuduDrugostepeni sudovi 6Prvostepeni sudovi 85Viši upravni sudovi 6Sreski upravni sudovi 85Žalba na odluku sreskogupravnog suda semože uložiti višemupravnom suduOdlučuju po krivičnin predmetima,građanskim sporovima i rješavaju, izmeđuostalog, zahtjeve za usvojenje i promjenuimena i prezimena.Rješavaju konflikte između pojedinacai organa uprave. Rješavaju na primjerporeske predmete, pravo na materijalnupomoć. Vode takode postupke u veziprinudnog upućivanja u ustanovu zaliječenje, opozivanja vozačke dozvole, i dr.namještaj i druge stvari kao zamjenu za dug. Javni izvršiteljtakođe pomaže vlasniku stana da se oslobodi stanarakoji nisu plaćali stanarinu ili se na neki drugi načinponašali kako ne treba u stanu.SudoviU Švedskoj postoje tri vrste sudova: redovni sudovi, redovniupravni sudovi i posebni sudovi. Redovni sudovi, allmännadomstolarna, odlučuju po krivičnim predmetima igrađanskim sporovima. Ali sudovi odlučuju i po nekimdrugim pitanjima, na primjer o pravu usvojenja djeteta ilio pravu promjene imena i prezimena.Redovni upravni sudovi rješavaju predmete koji se odnosena odnos organa uprave prema pojedincima. Ako nistezadovoljni odlukom nekog organa uprave, možete seobratiti ili višem organu uprave ili upravnom sudu radirazmatranja (kontrole) odluke.Upravni sudovi obično rješavaju predmete vezane za po-Zakon i pravda

216Švedska džepni vodičre z, doprinose, vozačke dozvole, društveno zbrinjavanjedje ce po porodičnim smještajima kao i zbrinjavanje licako ja zloupotrebljavaju alkohol ili narkotike po domovimaza liječenje.I redovnim i upravnim sudovima se može uložiti žal ba napresudu ako neka od stranaka smatra da presuda nije pravedna.Uložiti žalbu znači tražiti ponovnu raspra vu nasudu višeg stepena. Vidi crtež koji pokazuje razli čite sudovei način na koji se ulaže žalba na neko rješenje.U sudovima ne odlučuju samo sudije koji imaju pravnoobrazo vanje. Obično na raspravama učestvuju i porotnici,nämndemän, koji nemaju pravno obrazovanje već zastupajujavnost. Sudije i porotnici obavljaju zajedničko viječanje azatim saopštavaju presu du, dom.Posebni sudovi rješavaju predmete po pitanjima koja zahtijevajuposebno stručno znanje iz pojedinih oblasti. Jedantakav sud je Sud za radne sporove, Arbetsdomstolen, kojirješava sporove između poslodavaca i namješte ni ka.Drugi posebni sud je Tržišni sud, Marknadsdomstolen, kojirješava pitanja u vezi odgovornosti preduzeća za usluge iproizvode koje prodaju.Treći sud ove vrste je Savjet za stanarske sporove, Hyresnämnden,koji rješava sporove između stanara i vlasnikasta nova. Savjeti za stanarske sporove postoje u dvanaestgrado va Švedske.Pravna pomoćAko imate potrebu razgovarati sa pravnim stručnjakom,imate po zakonu o pravnoj pomoći, rättshjälp, pravo na najvišedva sata savjetovanja po subvencioniranoj cijeni. Savjetovanje se može odnositi na pitanja vezana za nasljedstvo,razvod braka, ugovor o kupovini na otplatu, i dr, ilina to ka ko ćete kontaktirati sa sudom ili nekim drugimorga nom.Ako imate kućno osigu ranje ono po pra vilu pokriva i dioZakon i pravda

Švedska džepni vodič 217pravnih troškova. Imatetakođe pravo na pravnupomoć ako neki spor ukome uče st vujete budepredmet sud ske ras prave.Koliki dio pravna pomoćpokriva a koliko moratesa mi platiti zavisi odvašeg ma te ri jalnog stanja.Prav na po moć, međutim, ni kada ne po kriva tro škovepro tus tranke u građan skom spo ru, pa ćete sami moratiplatiti te troškove ako izgu bite par nicu.Ako sumnjate da se pre ma vama loše po stupa zbog vašegetni čkog porijekla, pola, sek sualne sklonosti ili funkcionalneonesposobljenosti, možete se besplatno posa vjetovati sa nekimod ombudsmana po ovim pita nji ma. Vidi poglavlje oDemokratiji.Biti žrtva krivičnog djelaAko ste bili izloženi krivičnom djelu možete od države dobitinadoknadu za svoje povrede ako vam počinilac krivi čnogdjela ne može isplatiti odštetu. Možete dobiti nadoknadui za tjelesne povrede i za oštećenje odjeće, naočara i slično.Zahtjev za nadoknadu za povredu prouzrokovanu krivičnimdjelom, brottsskadeersättning, podnosi se Organu zažrtve krivičnih djela (Brottsoffermyndigheten) – vidi Do broda se zna.Žena koju muž fižički zlostavlja može potražiti zaštitu kodkri znog centra za žene, kvinnojour – vidi poglavlje Njegai podrška. Sud može izreći zabranu posjećivanja, besöksförbud,muskarcu koji proganja svoju ženu i prijeti joj, štoznači da mu je zabranjeno da kontaktira ženu. Ako toipak bude radio može biti kažnjen novčanom kaznom ilikaz nom zatvora.Neki slučajevi su toliko ozbiljni da se žena mora preselitiu drugi grad kako bi se sakrila od muža. U tom slučajuFotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAOnaj ko je bioizložen krivičnomdjelu ima pravo datraži nadoknaduza provrede kodOrgana za žrtvekrivičnih djela.Zakon i pravda

218Švedska džepni vodičnajprije treba razgovarati sa Poreskim uredom u mjestugde je žena upisana u matičnu evidenciju. Poreski uredmože srediti da se u svim organima uprave pored njenogimena, prezimena i matičnog broja unese posebna oznaka,što znači da nijedan organ uprave ne smije da vati njenunovu adresu stana, bez obzira ko bu de pitao za nju.DOBRO DA SE ZNA:• Ako vam znanje švedskog jezika nije najbolje, trebate uvijekzatražiti pomoć tumača u svim svojim kontaktima sa policijom,sudom ili advokatom.• Zavod za sudove (Domstolsverket), čiji je broj telefona036-15 53 00 i adresa na Internetu www.dom.se, može vamdati potrebne informacije o sudovima i pravnoj pomoći.Postoji i poseban Organ za pravnu pomoć (Rättshjälpsmyndighet)čiji je broj telefona 060-13 46 00.• Ljudi iz drugih zemalja ponekad imaju loše iskustvo u pogledupolicije. Većina Šveđana, međutim, ima pozitivnu sliku opoliciji. Policija postoji radi zaštite ljudi koji ovdje žive, i zato sene treba nikad plašiti zatražiti pomoć policije.• Evropski sud za ljudska prava može u određenim slučajevimarješavati predmete za koje se može smatrati da ugrožavajuljudska prava. Više informacija o tome možete dobiti od UredaEvropske komisije u Štokholmu, telefon 08-562 444 11,web stranica www.eukomm.se.U uredu je zaposlen pravnik koji može procijeniti da li postojimogućnost rješavanja vašeg predmeta pred Evropskimsudom za ljudska prava ili ne.• Organ za žrtve krivičnih djela možete dobiti natelefon broj 090-16 57 10, ili preko Interneta nawww.brottsoffermyndigheten.se.• Onaj ko je bio izložen provali, napadu ili silovanju običnoosjeća veliku tugu i uznemirenost dugo poslije samogdogađaja. Ako osjećate potrebu da s nekim o tome razgovarate,možete kontaktirati neku od dežurnih službi za žrtvekrivičnih djela, koje postoje u mnogim gradovima Švedske.Zemaljski savez dežurnih službi za žrtve krivičnih djela imabroj telefona 08- 644 88 00, web stranica www.boj.seZakon i pravda

Švedska džepni vodič 219Usred saobraćajaVoziti auto po švedskim putevima.Šta je za to potrebno?Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAPorastomautomobilskogsaobraćajazahtjevi premavozaćimaautomobilapostaju sve veći.U Švedskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, automobilskisaobraćaj je znatno povećan u toku zadnjih nekoliko decenija.Zato su postali veći i zahtjevi prema vozačima automobila da bise u što većoj mjeri izbjegle saobraćajne nesreće i očuvala životnasredina. U ovom poglavlju se govori o saobraćajnim propisima uŠvedskoj, o tome šta je potrebno za dobijanje vozačke dozvolei posjedovanja automobila, kao i o drugom saobraćaju poredautomobilskog.Saobraćajni propisiSaobraćajni propisi u Švedskoj su prilično slični propisimau drugim zemljama. Najbitnije polazište je da svi mo rajubiti oprezni i obazrivi prema drugima radi izbje ga vanjasaobraćajnih nesreća. Takođe je važno biti dobro upoznatsa saobraćajnim propisima. U Švedskoj važi nače lo da svimoraju poznavati saobraćajne propise. Zato onaj ko pre-Saobraćajni propisiu Švedskoj

220Švedska džepni vodičSaobraćajni propisiu Švedskojkrši neki propis može biti kažnjen iako nije znao da tajpropis postoji.Evo nekoliko specifičnih propisa koji su na snazi u Švedskoj:• Svi automobili moraju imati upaljena svjetla i u tokudana.• Svi koji su u automobilu moraju imati sigurnosne pojase,kako oni koji sjede na prednjim sjedištima tako i onikoji sjede na zadnjim sjedištima, pa čak i djeca. Djecamlađa od šest godina moraju sjediti na posebnom autojastukuili u dječjoj autostolici. Mogu se naći i jeftinije,polovne autostolice za djecu.• Zabranjeno je voziti auto poslije konzumiranja vina,piva ili drugih alkoholnih pića. Onaj ko to radi može bitiosu đen na novčanu kaznu ili kaznu zatvora, a osimtoga se može desiti da će mu biti oduzeta i vozačkadozvola. Takođe je zabranjeno voziti auto pod dejstvomnarkotika i određenih lijekova. Mnogi, ali ne svi, lijekovikoji utiču na sposobnost vožnje imaju crveni trokut napakovanju. Sigurnosti radi, pitajte apoteku o dodatniminformacijama o tome.• Na svim putevima Švedske važe ograničenja brzine,hastighetsbegränsningar, koja pokazuju koliko se brzomože voziti. Dozvoljena brzina u gradovima je, po pravilu,50 km na sat, a na putevima van grada 70, 90 ili110 km na sat.• Na pješačkim prelazima, koji su obilježeni da biljudi mogli prelaziti preko ulice, vozači su obaveznipropuštati pješake, što znači da se moraju zaustaviti ipropustiti one koji žele preći preko ulice.• U većini gradova vozačima nije dozvoljeno ostavljatimotor da radi u praznom hodu, tomgång, duže od jednogili par minuta ako se vozilo zaustavilo. Ovaj propispostoji zbog zaštite vazduha i zdravlja ljudi.Vozačka dozvolaDa bi vi mogli upravljati auto mobilom, kamionom i motociklommorate imati najmanje 18 godina (za auto buse naj-

Švedska džepni vodič 221manje 21 godina) i va že ću vozačkudozvolu.Za upravljanje mopedom 1.kategorije potrebno je imati najmanje15 godina kao i vo za čkudozvolu ili posebnu vo za čkupotvrdu. Takvi mopedi raz vijajubrzinu od 45 km na sat imoraju biti registrovani. Više oregistraciji naći ćete malo daljeu odlomku ”Registra cija, porezi tehnički pregled vozila”.Mopedi 1. kategorije često se nazivaju ”EU-mopedima”.Po stoji i nova vrsta vrlo malih automobila koji spadaju podiste propise kao i EU-mopedi.Za upravljanje mopedima 2. kategorije, čija brzina dostignemaksimalno 25-30 km na sat, dovoljno je imati punih15 godina.Ako imate vozačku dozvolu iz jedne od ostalih zemaljaunu tar područja Evropske Ekonomske Saradnje (EES) (tojest Danske, Finske, Norveške, Islanda, Njemačke, Francuske,Velike Britanije, Belgije, Nizozemske, Luksemburga,Lih ten štajna, Španije, Italije, Grčke, Portugalije, Irske iliAust rije), možete koristiti vozačku dozvolu iz svoje domovineu toku cijelog roka važnosti navedenog u vozačkojdozvoli. Mo žete dozvolu zamijeniti za švedsku vozačkudozvolu bez pre t hodnog polaganja vozačkog ispita. Zamjenase vrši kod sre ske uprave. Takođe vozačke dozvoleiz Švajcarske i Ja pa na mogu se, u određenim slučajevima,zamijeniti za šved sku vozačku dozvolu.Ako dolazite iz neke druge zemlje osim onih gore navedenih,primenjuju se drugi propisi. U tom slučaju mo žetekoristiti svoju vozačku dozvolu samo godinu dana oddana upisa u matičnu evidenciju, folkbokförd, u Švedskoj.Zatim morate pribaviti novu, švedsku vozačku dozvolu,körkort.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTAAutoškole organizujunastavu zaone koji želepolagati vozačkiispit radi dobijanjašvedske vozačkedozvole.Saobraćajni propisiu Švedskoj

222Švedska džepni vodičregistreras:upis nečega, uovom slučajuautomobila injegovog vlasnika,u evidencijuorgana uprave.Da biste mogli dobiti švedsku vozačku dozvolu moratepoložiti pis meni ispit sa pitanjima o raznim saobraćajnimpropi sima, i vožnju. Ako pismeni dio vo začkog ispita nijepreveden na jezik koji govorite, Za vod za izgradnju iodržavanje pu teva može vam naručiti tu mača. Zavod zaizgradnju i održavanje puteva organizuje polaganjevozačkog ispita pre ko svojih ”ureda za polaganje vozačkogispita”, koji postoje na mnogim mjestima u zem lji.Postoje autoškole, trafikskolor, koje organizuju nastavu zaone koji žele polagati vozački ispit. Autoškole naći ćete naŽutim stranicama telefonskog imenika.Za obuku vožnje potrebno je tzv. odobrenje za izdavanjevozačke dozvole, körkortstillstånd. Obuka vožnje može seobav ljati kod autoškole, ali i privatno. Ako vježbate vožnjuprivat no, ”učitelj” koji sjedi pored vas u autu mora bitiodo bren kao instruktor. Pod određenim uslovima dozvoljenoje početi vjež bati vožnju već od 16 godina starosti.Mo žete dobi ti detalj nije informacije o uslovima od policijeili sreske up ra ve.Registracija, porez i tehnički pregled vozilaAko se uveze auto iz inostranstva, isti se mora regi strovati,registreras*, u Švedskoj. U slučaju da se auto uvo zi izzemlje van EU, registraciju obavlja carina, inače to radiBilprovningen, Švedski zavod za tehnički pregled mo tornihvozila. Zadatak zavoda je da registruje i kontroliše automobilei druga motorna vozila, a naći ćete ga na Roza stranicamatelefonskog imenika. Auto koji ste uvezli iz inostranstvamora se podvrgnuti i obaveznom tehničkompregledu radi registracije kod zavoda.Ako kupite auto u Švedskoj morate prijaviti Saobra ćajnojevidenciji pri Zavodu za izgradnju i održavanje pu teva daste novi vlasnik automobila. Ako kupite auto kod preduzećakoje prodaje automobile, osoblje preduzeća običnoobavlja registraciju vozila. Kada je auto registrovanSaobraćajni propisiu Švedskoj

Švedska džepni vodič 223dobit ćete saobraćajnu dozvolu iz koje se vidi da ste vlasnikautomobila.Propisi o registraciji se ne odnose samo na automobile,već i na druga motorna vozila, na primjer motocikle i ”EUmopede”.Svi koji su vlasnici registrovanih motornih vozila morajuplaćati i porez na ime putarine, fordonsskatt. Kada uplatiteputarinu dobit ćete tzv. kontrolnu markicu, koja se zalijepina zadnjoj registarskoj tablici. Kontrolna mar kicapokazuje da ste platili porez na ime putarine.Sva motorna vozila, uključujući i mopede, moraju imatiobavezno saobraćajno osiguranje vozila, trafikförsäkring.Ako udarite u drugi auto, obavezno saobraćajno osiguranjeće nadoknaditi štetu nastalu na drugom auto kao i povredelicima koja su se nalazila u tom autu. Obavezno saobraćajnoosiguranje ćete izvaditi kod osiguravajućeg zavoda.Možete takođe, uz određenu doplatu, dobiti i dodatno osiguranjekoje pokriva razne vrste oštećenja na vašem autu iisplaćuje vam odštetu u slučaju da vaš auto bude ukraden.Na automobilima i drugim motornim vozilima starijim od trigodine mora se takođe izvršiti tehnički pregled, besiktigas,radi kontrole da su vozila sigurna za vožnju i da ispu njavajudanašnje uslove u pogledu očuvanja životne sre dine,miljökrav*.Fotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTATehnički pregled.Jedanputgodišnje SvenskBilprovning vršikontrolu svakogmotornog vozila.Vozilo mora proćitestiranja da bise moglo vozitina putevimau Švedskoj.Bilprovningenima pravo izrećizabranu vožnjeako na vozilupostoje ozbiljninedostaci.Testiranje se vršiu cilju sigurnijegsaobraćaja.miljökrav: propisikoji ograničavajuispuštanje raznihmaterija štetnih zaživotnu sredinu.Saobraćajni propisiu Švedskoj

224Švedska džepni vodičTehnički pregled se vrši kod Bilprovningena. Kada je vrijemeza tehnički pregled vašeg vozila, dobit ćete pismo odBilprovningena. Tehnički pregled se mora izvršiti u rokuna vedenom u pismu, inače ne možete voziti auto. Javitese Bilprovningenu i zakažite vrijeme za tehnički pregledvašeg vozila bar mjesec dana unaprijed, s obzirom da sečesto du go čeka na red.Druga prevozna sredstvaIma puno drugih načina prebacivanja od mjesta do mjesta.U švedskim gradovima postoje obično posebne biciklističkestaze, na kojima biciklisti voze svoje bicikle bezda ih ometa automobilski saobraćaj. Po pra vilu u gradovimapostoji i mnogo lokalnih autobuskih linija. Ako običnoputujete autobusom isplatit će vam se kupiti mjesečnukartu ili neku drugu vrstu karte sa povlasticom, umjesto daza svako pojedino putovanje kupu jete auto busku kartu.Na duža putovanja možete ići avionom, vozom ili autobusom.Postoji više vrsta karata sa povlasticom sa kojimase putuje jeftinije – raspitajte se na željezničkoj stanici,autobuskoj stanici ili u putničkoj agenciji, a može te pogledatii na Internetu!DOBRO DA SE ZNA:• Zavod za izgradnju i održavanje puteva je zadužen zasaobraćaj na putevima, vođenje evidencije vozila uključenihu saobraćaj kao i za pitanja vezana za vozačke dozvole. Naweb stranici Zavoda, www.vv.se, naći ćete informacije na višejezika.• Na web stranici Bilprovningena, www.bilprovningen.se,navedeni su gradovi u kojim postoji Bilprovningen. Vrijemeza tehnički pregled vašeg vozila možete zakazati i prekoInterneta.• Red vožnje vozova i međugradskih autobusa naći ćetena Internetu na adresi www.tagplus.se. Ako kliknite na”andra trafikföretag” naći ćete veliki broj veza za autobuskapreduzeća, trajekte, vozove u inostranstvu i drugo.Saobraćajni propisiu Švedskoj

Švedska džepni vodič 225Slobodno vrijemeje vrijeme kadaste slobodni, tojest kada ne ideteni u školu ni naposao. Vrijemekada možetenešto raditi ili sesamo opuštati iodmarati.”Šta radiš uslobodno vrijeme?”Obično pitanje sa puno zanimljivih odgovoraFotografija: Peter Hoelstad / PRESSENS BILDRiječ kultura može značiti mnogo šta. Umjetnost, muzika, pozorište,ples i literatura spadaju u oblast kulture, ali mnogo toga štomi sami radimo jeste takođe kultura. Kada svom djetetu pjevateneku staru tradicionalnu pjesmu, prenosite dalje narodnu kulturnubaštinu. Kultura je takođe igrati, pripremati hranu ili pričatineku priču. Čitati knjigu, napisati neki tekst, naslikati sliku ili posmatratidjelo nekog umjetnika – sve je to kultura. Neki smatrajuda je i sport kultura.U ovom poglavlju pokušat ćemo vam predstaviti deo kulturnihaktivnosti kao i aktivnosti u slobodno vrijeme koje su namdostupni ovdje u Švedskoj.Kultura i slobodnovrijeme

226Švedska džepni vodičZajednički politički odbor često usaglašava ponudu op štinaiz oblasti kulture i rekreacije. Vidi poglavlje De mokratija.Ovaj odbor je, između ostalog, nadležan i za biblioteke,bibliotek, muzeje, museer, kao i sportske objekte, idrottsanläggningar.Opštine takođe sarađuju sa, na primjer, raznimudruženjima iz oblasti sporta i kulture.Vrijeme kada ne radimo ili ne idemo u školu naziva seslobodnim vremenom, fritid. ”Šta radiš u slobodno vri jeme?”To je često pitanje koje Šveđani postavljaju kada želeupo znati nekog koga ne poznaju od ranije. Na to pitanjemnogi sigurno odgovaraju da provode slobodno vrijeme uprirodi, da idu na pecanje, izvode svog psa u šetnju ilimožda samo šetaju bez određenog cilja.Drugi česti odgovor na isto pitanje jeste da posvećujudio svog slobodnog vremena radu u nekom udruženju,ili se bave rekreacijom i sportom, ili vode svoju djecu nara zne aktivnosti. Više od pola miliona stanovnika Švedskeposvećuje svoje slobodno vrijeme pjevanju u horu.Neki više vole da iskoriste svoje slobodno vrijeme da nau čenešto novo. Možda pohađaju studijski kružok, studiecirkel, unekom obrazovnom savezu, studieförbund, ili pak ne ke večernjetečajeve na univerzitetu.UdruženjaAko kontaktirate opštinski ured uvidjet ćete da postojerazna vrsta udruženja. U opštinskom uredu postoje spiskovisa imenima, adresama i brojevima telefona udruženjakoja su registrovana kod opštine. Većina udruženja suupisana u evidenciju opštine s obzirom da mogu primatiopštinske dotacije za svoju djelatnost. Možda ćete naći nekoudruženje ili neki klub koji odgovara vašim inte resi ma.U većini opština postoje sportska udruženja kao što suudruženja za fizičku kulturu ili rekreaciju, jahačka udruženja,krosklubovi, skijaški klubovi (bar na sjeveru Šved skegdje obično ima snijega preko cijele godine), kao i mnogaKulturai slobodno vrijeme

Švedska džepni vodič 227Gimnastika semože imatizajedno čak i ukuhinji, kao štorade ove žene uRinkebyu.Fotografija: Lars Epstein / Pressens Bilddruga udruženja.Timski sportovi su vrlo popularni u Švedskoj,prije svega fudbal i hokej na ledu. Što se tiče sportamožete se sami baviti nekim sportom ili se pri družitipublici na utakmicama i takmičenjima. Ima prostora i zajedno i za drugo, a to se odnosi kako na dje cu tako i namlade i na odrasle.Ako vas interesuje da saznate više o mjestu u kome živite, možete dobiti informacije od zavičajnog udruženja,hembygdsföreningen. U ovim udruženjima se često proučavaistorija zavičaja, pišu priče o prošlosti i dokumentujuaktuelni događaji i periodi radi potomstva. Postoje i mnogaudruženja useljenika gdje se useljenici skupljaju da bi,između ostalog, očuvali kulturu svoje domovine i pre nosiliistu na svoju djecu.Kulturai slobodno vrijeme

228Švedska džepni vodičPozajmljivanjeknjiga u bibliotecije besplatno.Mogu se pozajmljivatii knjigena kasetama CDpločekao i videofilmovi.U bibliotekamapostoje ikompju teri kojeposjetioci mogukoristiti.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTABibliotekeBiblioteke moraju obavezno postojati u svim švedskimopštinama. U jednoj opštini obično postoji glavna bibliotekakao i jedna ili nekoliko filijala biblioteke. Da bi i onikoji stanuju daleko od biblioteke mogli pozajmljivati knjige,u nekim opštinama postoji tzv. bibliobus, to jest putujućabilioteka, koji dolazi redovno u određeno vri jeme. Ubibliobusu nema toliko knjiga, ali se mogu naru čiti knjigekoje želite pozajmiti pa ćete ih kasnije dobiti preko bibliobusa.Pozajmljivanje knjiga je besplatno u javnim bibliotekama.Obično se knjige mogu zadržati dvije do tri sedmice, a akose ne vrate na vrijeme, obično se mora platiti manji iznoskao kazna. U bibliotekama se mogu pozajmljivati tonskeknji ge kao i knjige pisane Brajevim pismom za osobe saošte će nim vidom. U većini biblioteka se mo gu pozajmljivatii knji ge snimljene na kasete, video filmovi i CD-ploče. Ponekadse plaća manji iznos za pozajmljivanje filmova i CDa.U bibliotekama ima takođe dosta knjiga, filmova i kasetana stranim jezicima.Za djecu postoji posebno odjeljenje u bibliotekama, gdjese organizuje čitanje bajki i druge aktivnosti za djecu. UKulturai slobodno vrijeme

Švedska džepni vodič 229bibliotekama rade posebni bibliotekari za djecu čija je specijalnostdječja književnost. Najpoznatiji švedski pisac dječjihknjiga je Astrid Lindgren, koja je, pored mnogodrugih knjiga, napisala i knjige o Pipi Dugoj Čara pi i Emiluu Lönnebergi.Drugi važni dio biblioteke je odjeljenje novina i časopisa,tidnings- och tidskriftsavdelningen, gdje ćete naći dnevne listovei časopise iz raznih dijelova Švedske i raznih zema ljasvijeta. Obično se mogu ponijeti kući novine koje nisu najnovijeg datuma.Ako tražite neku posebnu knjigu ili neki poseban časopis,potražite ih u katalozima, kataloger, biblioteke koji su danasuglavnom unešeni u kompjuter. Posjetioci imaju kompjutere na raspolaganje za to. Ako ne znate kako se to radi,pitajte nekog ko radi u biblioteci. Obično osoblje bibliotekevrlo vješto pronalazi odgovarajuće knjige iako nistetražili neku posebnu knjigu.Biblioteke predstavljaju na neki način centar kulturnogživota u svakom mjestu. Obično ćete tamo naći i naljepljeneplakate o aktualnim zbivanjima iz oblasti kulture.Umjetnost, muzejiU svakom srezu postoji sreski muzej, länsmuseum, u komeobično postoji istorijsko odjeljenje i odjeljenje umjetnosti.U muzeju se održavaju i privremene izložbe. U većim gradovimapostoje posebni muzeji umjetnosti kao i drugimuzeji, na primjer tehnički ili istorijski. Narodni muzejiŠvedske locirani su u Štokholmu, na primjer Narodni muzej,Nationalmuseum, i Muzej savremene umjetnosti, ModernaMuseet. Umjetnička djela naći ćete i u drugim muze jimai galerijama kao i u izložbenim prostorima. Preko lje ta seposebno organizuje puno manjih izložbi po cijeloj zemlji.Vidi pod naslovima Museer i Gallerier na Žutim stranicamatelefonskog imenika.Kulturai slobodno vrijeme

230Švedska džepni vodičU Švedskoj imapuno mladihmuzičkih grupa isolista.Fotografija: Jessica Gow / PRESSENS BILDMuzikaLänsmusiken, sresko muzičko udruženje koje postoji u svakomsrezu, obično se sastoji od jednog simfonijskogorkes t ra i više manjih ansambla koji nastupaju u raznimmjes tima i održavaju školske koncerte. U većini opštinapostoji obično i opštinska muzička škola, kommunal musikskola,u kojoj učenici osnovne i srednje škole uče sviratina nekom instrumentu. Mnoge muzičke škole imaju svojeorkes tre i horove. Crkve, po pravilu, takođe imaju raz novrsnuponudu iz oblasti muzike.U Švedskoj postoji mnogo mladih muzičkih grupa. Krajem20. vijeka švedska pop-rok muzika postala je izvozna roba.Nekoliko muzičkih grupa, kao što su ABBA i Roxette, izazivalisu veliku pažnju u većem dijelu svijeta. Danas šved skegrupe uživaju veliku popularnost u Japanu. Neki švedskimuzičari su čak poznatiji tamo nego ovdje u Šved skoj.Mlada švedska muzika poprimila je dosta stilskih elemenataiz različitih zemalja. Često se stvaraju muzičke grupena pod ručjima gdje živi mnogo useljenika koji su se doseliliu Šved sku, a muzička tematika tih grupa često dodirujeuslove ži vota mladih ljudi.Kulturai slobodno vrijeme

Švedska džepni vodič 231PozorišteU svakom srezu obično postoji sresko pozorište, länsteater,koje ima svoju stalnu pozornicu ali koje daje predstave ina drugim mjestima. Sresko pozorište ima predstave i zaodrasle i za djecu, a ponekad daje i školske predstave.Narodno putujuće pozorište, Riksteatern, jeste pozorišteza cijelu Švedsku. Ovo pozorište istovremeno ima nekolikopredstava s kojima putuje po cijeloj zemlji. Na ovajnačin možete gledati pozorišne predstave iako ne živi te uvećem gradu. Za mnoge ljude iz provincije Riksteatern jenajbliže pozorište.Poput drugih zemalja i Švedska ima narodne pozornice uglavnom gradu države. To su Kraljevska Opera, KungligaOperan, i Kraljevsko Dramsko Pozorište, odnosno Dramaten.Ponekad ova pozorišta priređuju gostovanja i po zemlji.Pored narodnih pozornica, sreskih pozorišta i Riks tea ter na,postoje i privatna pozorišta, privatteatrar, ug lavnom u najvećimgradovima, kao i nezavisne pozo riš ne družine, friateatergrupper. Predstave koje postavljaju pri vatna pozorištauglavnom su komedije i lakše muzičke revije. Repertoarnezavisnih pozorišnih družina je jako raznovrstan. Onepokrivaju veliki dio pozorišne ponude za djecu u Švedskoj.Mnoge nezavisne družine primaju državne dota cije zasvoju djelatnost.Ići u kinoU većini opština mogu se gledati kinematografski fil movi,biograffilm. Predstave se ne održavaju uvijek u bioskopskojsali već u prostorijama za okupljanje druge vrste, kaošto su zavičajni domovi, prostorije udru ženja i slično. Iakose proizvodi veliki broj švedskih filmova, u bioskopima seviše prikazuje inostrani film, najviše iz SAD. Mnogi uglavnomgledaju filmove na televiziji ili preko video-rekordera.Kulturai slobodno vrijeme

232Švedska džepni vodičU mnogim zemljama je vrlo poznat švedski filmski režiserIngmar Bergman. On je autor mnogih najpoznatijih filmovau Švedskoj i bio je tokom više decenija istaknuta ličnostšvedskog filma. Ali švedski film je i nešto više. Roy Andersson,Reza Bagher, Susanne Bier i Lukas Moodyson samosu nekoliko režisera koji su aktivni početkom 21. vijeka.Šveđanin Lasse Hallström snima filmove u SAD. Jedan odfilmova koji je dobio mnogo pohvale je ”Det nya landet”(Nova zemlja), film o putovanju dvoje izbjeglice kroz švedskoljeto. Režiser tog filma je Geir Hansteen Jör gensen.Britanac Colin Nutley opisuje Šved sku i Šveđane u svojimfilmovima, između ostalog i u filomo vima o Ängla gårdu.U Švedskoj se takođe proizvodi veliki broj kratkometra ž-nih filmova, kortfilm, i dokumentarnih filmova, doku mentärfilm,od kojih se neki prikazuju i na televiziji. Postoje ifilmski klubovi, filmklubbar, koji prikazuju filmove koji seobično ne prikazuju u običnim bioskopima.U velikim gradovimapostoje posebni bioskopi za prikazivanje ta k vihfilmova. Dobra prilika pogledati film takve vrste, je posjetitineki filmski festival, filmfestival, od kojih je najpoznatijiu Švedskoj filmski festival u Geteborgu.Centralno tijelo za film u Švedskoj je Švedski filmski institut,Svenska Filminstitutet. Ovom organu snimatelji filma mogupodnijeti zahtjev za materijalnu pomoć za svoje pro jekte.Filmski institut se takođe zalaže za širenje viso kokvalitetnogšvedskog filma, kako za djecu tako i za odra sle. OdInstituta se mogu naručiti filmovi.FestivaliMuzički festivali ili nedjelje muzike, pozorišni festivali, festivalipoezije i drugi festivali organizuju se su po cijelojŠved skoj, posebno u toku ljeta. Jedan od najpoznatijihfesti vala je Festival narodne muzike u Falunu, na kojidolaze svi rači narodne musike iz cijelog svjeta. U istoj pokrajini,to jest Dalarna, organizuje se već dugi niz godinanedjelja muzi ke pod nazivom Musik vid Siljan. Da larna,Kulturai slobodno vrijeme

Švedska džepni vodič 233Rok-festival uHultsfredu uSmålandu privlačisvakog ljeta višehiljada mladih.Fotografija: Pontus Lundahl / PRESSENS BILDkao i Hälsingland, poznati su prije svega po svojoj narodnojmuzici. U obje pokrajine svakog ljeta se održava nizsa bora svirača na rodne muzike. Najpoznatiji su oni u Delsbouu Hälsing lan du i Bingsjöu u Dalarna.Mnogi gradovi imaju svoje ljetne festivale. Sve češća pojavasu takođe festivali na kojima je zastupljeno mnogo različitihkultura i gdje se ljudi raznih nacionalnosti sku pljajui uživaju u muzici, igrama i pozorištu.Rok-festival u Hultsfredu privlači svake godine mlade ljude,ali se pored toga održava i nekolicina manjih festivala.Da bi našli festival koji vas interesuje, možete se obratitibibliotekama ili turističkim agencijama, turistbyråerna, ilimožete pogledati u kalendarima događaja, evenemangskalendrar,koji se objavljuju u dnevnoj štampi ili poseb -nim brošurama. Ako bismo željeli malo bolje upo znati, naprimjer, istoriju književnosti, umjetnosti ili arhitektureŠvedske, onda se opet vraćamo na biblioteke koje znajušta postoji iz ovih oblasti. Obično se tako nešto može naćii u ponudi tečajeva obrazovnih saveza.Kulturai slobodno vrijeme

234Švedska džepni vodičKulturai slobodno vrijemeObrazovni saveziObrazovni savezi su nadležni za veći dio djelatnosti izoblasti odmora i rekreacije u Švedskoj. Najveći obrazovnisavezi su Obrazovni savez radnika (ABF), Narodni univerzitet(Folkuniversitetet), Obrazovni savez škole za građane(Medborgarskolan), Obrazovno društvo pokreta trezven jaka(NBV), Obrazovno udruženje službenika (TBV), Obrazovnisavez Sensus, Savez za una pređenje studija (Studiefrämjandet),Obrazovni savez Bilda za crkvu i društvo,Obrazovni savez škola za odrasle (Studieförbundet Vuxenskolan),kao i Obrazovni savez švedskog sportskog pokreta(SISU).U obrazovnim savezima možete učestvovati na tečaje vimarazličite sadržine i različitog obima. Najčešći oblik je studijskikružok, što znači da se izučava jedan predmet zajedničkiu grupi koja se sastaje jedanput sedmično ili u nekomdrugom redovnom razmaku. Mnogi ljudi na ovakavnačin izučavaju jezi ke. Ima puno predmeta, kako teoretskihtako i praktičnih, kao što je na primjer izrada keramikeili namještaja. Uoči svakog semestra obrazovni saveziizdaju kataloge tečajeva i objavljuju ogla se u dnevnojštampi.DOBRO DA SE ZNA:• Obrazovne saveze u vašem mjestu naći ćete pod naslovomStudieförbund na Žutim stranicama telefonskog imenika,ili pod nazivom svakog pojedinog obrazovnog saveza naRoza stranicama. Obrazovni savezi obično imaju i svoje webstranice na Internetu, kao na primjer www.folkuniversitetet.seili www.abf.se.• Biblioteke ćete naći pod imenom opštine na Zelenimstranicama telefonskog imenika. Muzeje i pozorišta ćete naćipod njihovim imenima na Roza stranicama. Možete takođepotražiti na Žutim stranicama telefonskog imenika podnaslovima Bibliotek, Museer, Teatrar i Biografer.• Švedski filmski institut, Svenska Filminstitutet, Box 27126,102 52 Stockholm. Adresa za posjete: Borgvägen 1–5.Tel. 08-665 11 00, adresa na Internet: www.sfi.se

Švedska džepni vodič 235Pasoška kontrolaje jedna odulaznih vrata uŠvedsku.Dozvola boravkai državljanstvoPropisi o privremenom ili stalnomboravku u ŠvedskojFotografija: Bengt Arne Ignell / REDAKTADozvola boravka, pasoš i državljanstvo – važna su pitanja zamnoge koji dolaze u Švedsku iz drugih zemalja. U ovom poglavljudajemo pregled osnovnih pravila iz ove oblasti. Ako želite saznativiše o tome, obratite se Zavodu za migraciju radi dobijanja potpunihinformacija.Boravaki državljanstvo

236Švedska džepni vodičPotvrda o dobijenojstalnoj dozvoliboravka obnavljase svake trećegodine.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTAStalna dozvola boravkaStalna dozvola boravka, PUT, daje pravo licu da živi i radiu Švedskoj. Ovo pravo, u načelu, važi sve dok neko živiovdje, a sama dozvola se ne mora produžavati. Po trebnoje, međutim, svake treće godine obnavljati pot vrdu,beviset, o dobijenoj dozvoli – to jest papir na kome stoji davam je odobrena dozvola boravka u Švedskoj. Otprilike trimjeseca prije nego što se potvrda treba obnoviti, Zavod zamigraciju će vam poslati pismo sa instrukcijama kako trebapostupiti.Ako se neko iselio iz zemlje kada je vri jeme da se potvrdaobnovi, stalna doz vola borav ka će biti opozvana. Mogućeje, međutim, privre meno otići u ino stranstvo bez rizika dase izgu bi PUT. Po vediteme đutim ra čunao tome da pot vrdu oodo bre noj do zvoliob novi te ako njenrok isti če za vrijemeva šeg puto vanja uino strans tvo! Iako jedo z vola bora vka josuvi jek na sna zi, moguna stati pro blemina granici prili komula s ka u Šved skuako je rok za ob navljanjepot vrde o odobrenom bo rav ku većiste kao.Djeca dva stranadrža vljanina ta ko đemora ju imati dozvolebo ravka.Boravaki državljanstvo

Švedska džepni vodič 237To znači da ako ste u bra ku sa drugim stranim držav ljaninompa vam se ro di zajedničko dije te, morate podnijeti zahtjevza dozvolu bo ravka za dijete kod Zavoda za migraciju.Lica koja su počinila toliko teška krivična djela da su osuđenina protjerivanje iz zemlje, kao i lica koja su dobi ladozvolu boravka na lažnim osnovama, mogu iz gubiti svojustalnu dozvolu boravka a time i pravo da žive u Švedskoj.Dozvola boravkaPostoje i druge, vremensko ograničene, dozvole boravkau Švedskoj. Dozvola boravka, Uppehållstillstånd, UT, izdajese stranim studentima i važi tokom njihovih studija ovdje.Doz vola za boravak i rad, Uppehålls- och arbetstillstånd, UAT,izdaje se, između ostalog, naučnim radnicima, umje tni cimai dru gima koji dolaze u Švedsku da rade na određenovrije me.Posjeta ŠvedskojLicu koje će boraviti u Švedskoj kraće od tri mjeseca, dozvolaboravaka nije potrebna. Ponekad, međutim, po trebnaje viza, koja po pravilu važi najviše tri mjeseca. Viza za posjetunekoj drugoj EU zemlji potpisnici Šengenskog sporazuma,važi i za posjetu Švedskoj. Vidi odlomak o Šengenskom sporazumumalo dalje u ovom poglavlju. Osim vize i pasošamorate imati i dokaz da imate dovoljno mate rijalnih sredstavada možete sami sebe izdržavati u toku pos jete Švedskojkao i da možete sebi platiti put za odla zak iz zemlje.Predmeti spajanja porodicePredmeti spajanja porodice, anknytningsärenden, nazivajuse slučajevi koji se odnose na stranog državljanina koji seželi preseliti u Švedsku kod člana uže fa milije koji posje-Boravaki državljanstvo

238Švedska džepni vodičintervju: razgovorgdje jedna osobapostavlja pitanjaa druga odgovarana njih.överklaga: obratitise višestepenomorganu i žaliti sena odluku u ciljuizmjene odluke.fullmakt: papirkoji daje pravonekom drugomlicu da preduzimaodređene radnjeu vaše ime. Vimorate potpisatipunomoć, a dvasvjedoka – osobekoje su vidjele daste vi potpisalipapir – trebajustaviti i svoje potpisena punomoć,kao i navesti svojaimena i prezimena,adrese stana ibrojeve telefona.duje stalnu dozvolu boravka ili švedsko državljanstvo. Kaočlan uže porodice se računa• majka, otac i dijete mlađe od 18 godina• vjenčani muž, vjenčana žena ili vanbračni drug (sambo)stariji od 18 godina• budući zakoniti muž, buduća zakonita žena ili sambostariji od 18 godina.Član uže porodice koji želi podnijeti zahtjev za dozvoluboravka, predaje svoj zahtjev švedskoj ambasadi ili švedskomkonzularnom predstavništvu u inostranstvu. Podnosilaczahtjeva se poziva na intervju, intervju*, u am basaduili konzulat a zatim se, po pravilu, zahtjev pros lijeđuje Zavodu za migraciju u Švedskoj. Obavlja se intervju i sa članomuže porodice koji živi u Švedskoj prije nego što Zavodza migraciju donese odluku o dozvoli boravka.Donošenje odluke može potrajati malo duže.Ako su osobe o kojima je riječ prethodno dugo živjeli zajedno, obično član uže porodice odmah dobija dozvolu boravka.Međutim, ako se radi o novijoj vezi, Zavod za migraciju po pravilu za početak odobrava samo vre menskoogra ničenu dozvolu boravka.U slučaju da je Zavod za migraciju odbio zahtjev za dozvoluboravka, protiv odluke se može uložiti žalba, överklagas*,Savjetu za pitanja stranaca. Žalba se ulaže pis menou roku od tri sedmice od prijema odluke, preko Zavodaza migraciju u Norrköpingu. Ako je rođak u Šved skoj dobiopunomoć, fullmakt* da zastupa podnosioca zahtjeva,isti može napisati žalbu i poslati je Zavodu za migraciju.PasošStrani državljanin u Švedskoj može imati ili pasoš zemlječiji je državljanin, putni list za strance, resedokument, iliputnu ispravu za strance, främlingspass. Dvije zadnje putneisprave izdaje Zavod za migraciju. Putni list za stranceBoravaki državljanstvo

Švedska džepni vodič 239izdaje se tzv. konvencijskimizbje glicamaa put na isprava zastrance ostalim licimakoji niti imaju nacionalni pasoš niti gamogu dobiti.Ako ste dobili švedskodržav ljanstvo, možetepodnijeti zah tjevza izda vanje šved -skog pasoša, a to seradi u policiji.Švedska je potnisnicatzv. Šengenskog sporazuma,koji obuhvatasve zemlje članiceEU izu zev VelikeBritanije i Irske. Norveškai Island, kojeinače nisu zemlje članiceEU, sudjeluju u sa radnji oko Šengen skog sporazuma.Svi koji imaju državljans tvo ili dozvolu borav ka u jednojod ze malja potpisnica Šeng en skog spora zuma, mo gu putovatibez vize ili paso ša unutar Šengen-zo ne u trajanju odnajvi še tri mjeseca. Potrebna je, međutim, lična karta izkoje se vidi nacionalnost.Za sada (ljeto 2003. godine) Švedska nema ličnih karti ukojima je navedena nacionalnost. Zato svi koji dolaze izŠvedske ipak moraju nositi pasoše sa sobom. U slučaju daimate putnu ispravu za strance ili putni list za stran ce ukojim piše da vaš identitet nije dokazan, morate kon taktiratiambasadu zemlje koju želite posjetiti i pitati da liipak možete putovati u tu zemlju.Fotografija: Henrik Montgomery / PRESSENS BILDDržavljani neke odzemalja potpisnicaŠengenskogsporazuma, ililica koja imajudozvolu boravkau jednoj od tihzemalja, mogubez vize ili pasošaputovati unutarŠengen-zone dotri mjeseca.Boravaki državljanstvo

240Švedska džepni vodičDržavljanstvoroditelja odlučuje– dijete od naprimjer majkeŠveđanke automatskističe švedskodržav ljanstvorođenjem.Fotografija: Mark OlsonDržavljanstvoVažeći zakon o švedskom državljanstvu stupio je na snagu1. jula 2001. godine. U skladu sa ovim zakonom lice možepostati švedski državljanin na pet različitih načina:• rođenjem• usvojenjem• pomoću legitimacije• naturalizacijom (podnošenjem zahtjeva)• pomoću prijave.RođenjeDržavljanstvo roditelja odlučuje koje će državljanstvo imatinjihova djeca. Dijete od majke Šveđanke uvijek stičešvedsko državljanstvo rođenjem. Isto važi i za dijete odoca Šveđani na, ako je dijete rođeno u Švedskoj. Dijete odoca Šveđanina, koji je u braku sa majkom djeteta koja jeBoravaki državljanstvo

Švedska džepni vodič 241strana državljanka, stiče švedsko državljanstvo bez obziragdje je rođeno.UsvojenjeDijete mlađe od dvanaest godina koga usvoji šved skidržavljanin, po pravilu automatski stiče švedsko držav ljanstvo.LegitimacijaAko žena strana državljanka dobije dijete sa muškarcemšvedskim državljaninom u inostranstvu, dijete ne stičešved sko državljanstvo ako roditelji nisu u zajedničkombra ku. Ali otac može jednostavno izjaviti svoju želju dadijete dobije švedsko državljanstvo. U slučaju da se ro diteljivjen čaju dok dijete još nije napunilo 18 godina, dijetesti če švedsko državljanstvo ”legitimacijom”.Naturalizacija (podnošenje zahtjeva)Naturalizacija (podnošenje zahtjeva) je najuobičajeniji načinza odrasle osobe, državljane vannordijskih zemalja,da postanu švedski državljani.Da bi se moglo steči švedsko državljanstvo putem pod nošenjazahtjeva, moraju se ispunjavati sljedeći uslovi:• Morate dokazati svoj identitet pomoću nacionalnogpasoša ili neke druge lične isprave sa fotografijom, izdateod nadležnog, behörig*, organa u vašoj domovini.Po pravilu Zavod za migraciju ne priznaje niti vozačkudozvolu niti rodni list, niti krsni list niti vjenčani list.Ponekad neki od članova uže porodice – muž ili žena,roditelji, dijete, brat ili sestra – mogu potvrditi vašidentitet. Zavod za migraciju može takođe odobritiolakšicu, ge dispens, to jest osloboditi od uslova o dokazanomidentitetu, kada su u pitanju lica koja žive uŠvedskoj već osam godina.• Morate imati punih 18 godina.• Morate imati stalnu dozvolu boravka. Izuzeci od ovogbehörig: koji imapravo raditi nešto,u ovom slučajuizdavati ličneisprave.Boravaki državljanstvo

242Švedska džepni vodičNaturalizacija jenajuobičajenijinačin za odrasleosobe, državljanevannordijskihzemalja dasteknu švedskodržavljanstvo.Fotografija: Staffan Gustavsson / REDAKTApravila su državljanidrugih nor dij skih zemaljakao i, u odre đenimslučajevima, licaiz tako zvanih EESzemalja.• Morate biti nastanjeniu Švedskojodređeno vrijeme,po pravilu pet godina.Rok je nešto kraći zalica iz nordijskih zemalja,za one koji suu braku sa švedskimdržavljanima, za licabez državljanstva kao iza izbjeglice.• Morate imati besprekornovladanje u Šved skoj. Onaj ko je počinio nekokrivično djelo ili ko ima neizmirene dugove u obliku, naprimjer, poreza, novča nih kazni ili doprinosa zaizdržavanje, morat će sače kati duže vremena dok nepostane švedski državlja nin.Dvojno državljanstvoNovi zakon je omogućio dvojno državljanstvo. Ranije onajko je že lio postati švedski drža vljanin morao se odrećisvog prethodnog drža vlja nstva. Novi zakon to više ne uslovljava.Zato pitanje da li će neko imati samo jedno ili dvadržav ljan stva zavisi od zakonodavstva prethodne domovine.PrijavaPrijava je pojednostavljeni oblik zahtjeva. Prijava se mo žepodnijeti na primjer za djecu koja su rođena u ino stranstvuod oca Šveđanina, za djecu bez državljanstva kao iza držav ljane drugih nordijskih zemalja.Boravaki državljanstvo

Švedska džepni vodič 243Da ili neAko Zavod za migraciju kaže da, to jest odobri vaš zahtjevza državljanstvo, dobit ćete potvrdu o državljanstvu, medborgarskapsbevis.Ako je odgovor ne, dobit ćete rješenje saobrazloženjem. Možete uložiti žalbu na odluku Savjetu zapitanja stranaca u Štokholmu, kad je u pitanju zahtjev (naturalizacija),a sreskom upravnom sudu kada je u pitanjupri java o državljanstvu.DOBRO DA SE ZNA:• Na web stranicama Zavoda za migraciju naći ćete višeinformacija o svim ovim propisima. Tamo ćete naći iobrasce za zahtjev koje se mogu ispisati na štampaču.Adresa na Internetu je www.migrationsverket.se.• Ako Zavodu za migraciju poštom dostavljate pasoš ilidruga dokumenta u originalu, trebate reći na pošti dase koverta šalje preporučenom poštom. To je skuplje,ali na ovaj način je pošti lakše pronaći kovertu ako bi seslučajno izgubila u putu.• Kada podnosite zahtjev za švedsko državljanstvopotreban vam je i izvod iz matične evidencije,koji možete naručiti direktno sa web straniceDržavnog poreskog zavoda, www.rsv.se – kliknitena Folkbokföring i Beställning av personbevis. Nezaboravite navesti svrhu izvoda iz matične evidencije:zahtjev za švedsko državljanstvo.• U brošuri Zavoda za integraciju ”Svenskar från helavärlden” naći ćete činjenice, razmišljanja i savjete okoizbora državljanstva. Brošuru, koja je besplatna, možetenaručiti od službe distribucije Zavoda za integraciju natelefon 011-15 63 77 ili preko e-pošte:distributionen@integrationsverket .se. Možete je naručitii na web stranici Zavoda za integraciju na adresi:www.integrationsverket.se. Kliknite na ”Publikationer”a zatim na ”Alla publikationer”. Brošuru takođe možeteočitati i u obliku pdf-datoteke sa web stranice Zavoda zaintegraciju.Boravaki državljanstvo

244Švedska džepni vodič•••Mi koji vec zivimo ovdje•••Sram i sučovječnostJasenko SelimovićDošao je kraj. Za mene. Godina danateško opisivog poniženja se završila.Jer u ratu se ne radi o granatama,snajperistima, minama i vojskama. Uratu se radi o poniženju. O traženjuhrane kao pas lutalica, o življenju umraku kao pacov, o pijenju vode izradijatora i o sreći zbog jednostavnečinjenice da ima vode za piće. Otome da je čovjek primoran pomjeratigranice onoga što je prihvatljivo imoralno. O umanjenju samoga sebei svog ljudskog dostojanstva. Kako jesvijet to mogao gledati? Kako si ti tomogao gledati?Zašto si dopustio da izgubim sve?U bukvalnom smislu sve. Zašto nisiizašao na bilo koji trg i vikao da seovo ne smije dogoditi? Bilo bi sasvimdovoljno.Kada sam koračao od aviona docarinske kontrole upitao sam se da liće me drugi ljudi ikada smjeti pogledatiu oči. Osjećao sam kao da mi jecijeli svijet nešto dužan. Izvinjenje,sramni pogled, okretanje glave. Bilami je potrebna vaša griža savjesti dabi se uvjerio da vam je barem donečega stalo. Da vas ipak može bitisram. Jer bi sram bio dokaz vašečovječnosti.Carinska kontrola. Želio je da budemuplašen i nesiguran. Da li zbog togasjedi iza crnog neprobojnog ogledalskogstakla? Barem se na njemu nijeprimjećivalo da smatra da mi jeuopšte bilo šta dužan. Turista ilislužbeno putovanje? Pokušavao samda ne budem više neprijatan negoobično. Niti više prijatan. Nije biovrijedan mojih napora. Turista, možese reći. Ali, ipak me je propustio.Pritisnuo je dugme i vrata su se otvorila.Nisam znao šta osjećam.Čekala me je moja porodica. Bože,koliko su ostarili. Mama jedva hoda.A sestra plače. Po prvi put u momživotu cijela porodica je na okupukad stižem od nekuda. Da li je to takozato što je ovog puta sve drugačije?Da li je to zbog toga što smo sadaizbjegla lica? Zar to ovako izgleda?Dane sam provodio jedući. Iako mise fizički gadilo kad sam gledao svete gomile hrane u prodavnicama kaoi svo izobilje i luksuz, ipak nisam prestajaoda jedem.Hrana je bila jednostavna. Ćufte od ribljegmesa sa hljebom. Kobasice i kuhanikrompir. Voda. Drugo mi nije nitrebalo. Luksuz je relativna stvar. AliFotografija: Ingmar Jernberg

Švedska džepni vodič 245sam jeo neprekidno. Za svaki slučaj.Jeo sam i kupovao konzerve, za rezervu,dugo traju. Za svaki slučaj.Problem je bio u automobilima.Dobrim automobilima. Volvo, Audi,Mercedes. Novi modeli.”Ona, svojombolešću, bilaje osuđena nasmrt: ja, mojimbježanjem, naživot.”Zvižduk njihovih motora zvučio jekao granata koja leti i koja će pastikraj tebe. Ali ne na tebe. Jer granatakoja leti pravo ne čuje se. U tome jeopasnost granata. Ne čuješ onu kojaće te ubiti. Ali sada, svaki put kad jeneki auto prolazio i čuo sam tajzvižduk, otkotrljao sam se u snu, nesvjesnoi nemarno, ispod kreveta. Radizaštite. Onda sam nastavljao da spavamtamo, ispod kreveta, sve dok senisam probudio i vraćao u krevet. Akad naiđe sljedeći auto – sve ispočetka.Nedostajalo mi je svjetlo. Ulična rasvjeta.Lampe koje svijetle kad padnemrak.Poslije godinu dana provedenih umraku, sama činjenica da ulična rasvjetapostoji ulijevala mi je sigur nost.Za mene je ta činjenica značila daviše nema granata. Zbog toga štogranate razbijaju ulične svjetiljke.Sarajevo u mraku predstavlja jednuod najužasnijih ratnih slika kojenosim u sebi. Svake noći molio samMamu da prošeta sa mnom poDrottninggatanu. Ulica je bila punasvjetla i ljudi. Ulijevala mi je osjećajsigurnosti. A bili su osvjetljeni i mnogiizlozi. Nisam nikada uspio vidjedišta je to ustvari svijetlilo, ali samačinjenica da su izlozi bili osvjetljeniznačila je da je u njima nečega i bilo.Volio sam se šetati tom ulicom. Bilaje to sigurna ulica.Svako veče smo šetali ulicom. Međudrugim izgubljenim strancima naDrottninggatan nas dvoje smo izgledalikao dva stranca koja su pomilovanai koja imaju jedan pravac, jedancilj, jedan smisao. Osjećali smo bliskostprema ovoj ulici, prema skromnojšetnji, jedno prema drugome.Svako od nas iz svojih ličnih razloga.Ona, svojom bolešću, bila je osuđena•••••••••••••••••••••••••••••••

246Švedska džepni vodič•••••Sram i sučovječnostna smrt: ja, mojim bježanjem, naživot. Ali nismo sve to pretvarali usentimentalnost. Ona je u izlozimagledala stvari koje će ostaviti iza sebe,haljine, cipele, svakodnevne stvari, aja sam gledao ljude koji su prolazilipored nas. Gledao sam ono što mečeka. Njihova lica. Litvanski filozofLevinas piše u svojim knjigama o licuonoga drugoga. Da li misli na ovo očemu ja sada razmišljam?”Da li je ono štosam vidio u ratuistina o čovjeku?Jedna od mogućihistina?”Da li misli na ovo pitanje koje se sadapotpuno opravdano javlja? – Da li ćemi onaj čovjek sa torbom pomoći akoponovo bude potrebno? Šta će onatamo uraditi? Ona u crvenom kaputu.Ko od njih će postati drugi Kemo,Alen, Vernesa? Ko će od njih postatimoj dželat?Gledao sam njihova lica i pitao samse.Da li je ono što sam vidio u ratu istinao čovjeku? Jedna od mogućih istina?Bio sam sasvim siguran da se nije radiloni o kakvoj noćnoj mori, bilo je isuviše stvarno. Više sam osjećao da jeovaj život ovdje san. Stanje drijemežaprije nego što nastupi neophodanodmor bez snova. A iza toga, šta?Ispod ove politure? U javi, u stvarnosti?Nisam želio misliti na to. Za tonije bilo vremena. Želio sam uživati usvjetlu dok ga je još bilo.Nakon par dana neko je napomenuoda se moram prijaviti policiji, tražitiazil, pokušati dobiti dozvolu boravka.Na televiziji su govorili o tome da seuseljenici trebaju prilagođavati, integrirati,obrazovati. Ali te riječi su dolazileiz nekog sasvim drugog svijeta.Ne mog.Mislim da je čovjek, onaj kome je bilostalo, umro u Sarajevu. Ali jednostavnoniko to nije ni primijetio.Jasenko Selimović je došao u Šved skuzadnjih dana 1992. godine.Danas radi kao umjetnički ruko -vodilac u pozorištu Göte borgsStadsteater.••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Švedska džepni vodič 247Novi početak u ŠvedskojIntrodukcija za useljenike kojisu tek stigli u ŠvedskuZavod za integraciju nadležan je da ciljeviintegracijske politike države prodru dorazličitih društvenih oblasti. Introdukcijaza useljenike koji su tek stigli u Švedskupredstavlja doprinos društva u početkuboravka useljenika u Švedskoj.Ovaj dokument opisuje nacionalne ciljeveintrodukcije. Zavod za integraciju vršipraćenje i vrednovanje introdukcije polazećiod tih ciljeva. Zatim se opštine i organiuprave izvještavaju o rezultatimavrednovanja. Svaka opština i organ upraveponovo razmatraju materijal i formulišusvoje ciljeve polazeći od ovih sveobu h-vatnih ciljeva introdukcije, a zatim ih samipažljivo promatraju i procjenjuju.Ciljevi su utvrđeni u dogovoru sa Državnimzavodom za rad i zapošljavanje,Savezom sreskih opština, Zavodom zamigraciju, Zavodom za školstvo, Socijalnozdravstvenomupravom kao i švedskimsavezom opština.Sveobuhvatni ciljeviCilj podrške koju država pruža izbjeglicamai drugim useljenicima u početku njihovogboravka u Švedskoj, je da se svakompojedincu pruži mogućnost da samsebe izdržava i učestvuje u društvenomživotu.Ciljevi introdukcijeNakon završene introdukcije pojedinactreba sudjelovati i doprinositi opštojponudi iz oblasti radnog i društvenogživota u Švedskoj. Preduslov za to jepoznavanje sljedećih oblasti:• švedskog društva• švedskog radnog života• kao i švedskog jezikaPoznavanje gornjih oblasti treba povezatis sposobnošću i životnom situacijom pojedincakao i njegovim mogućnostima dasam sebe izdržava.Parcijalni ciljevi introdukcijeNakon završene introdukcije, sljedeći parcijalniciljevi moraju biti ispunjeni:• Pojedinac:- treba da je stekao znanje o osnovnimdemokratskim normana u društvu,jednakim pravima, obavezama imogućnostima svih ljudi, ravnopravnostimeđu polovima kao i o pravimadjeteta,- treba da je stekao znanje o prilikama ušvedskom društvu kao o radnom životuu Švedskoj,- treba da je savladao švedski jezik utolikoj mjeri da može koristiti jezik kaosredstvo komunikacije, kako u svakodnevnomi radnom životu tako i u obrazovanju,- treba da je u već u samom početkusvog boravka ovdje uspostavio važankontakt sa švedskim radnim životomkao i sa raznim udruženjima,Prilog 1 Novipočetak u Švedskoj

248Švedska džepni vodič- treba da mu je vrednovano obrazovanjei stručnost kao i da postoji plan eventualnogdopunskog obrazovanja,- treba da je započeo dopunskoobrazovanje/posao na osnovu svojihindividualnih mogućnosti ako je ugodinama kad je sposoban za rad alinije stekao obrazovanje koje odgovarašvedskoj osnovnoj školi.• Potrebno je pažljivo promatrati usloveu kojima djeca i mladi rastu i treba zadovoljavatinjihove potrebe.• Mladi uzrasta od 16 do 20 godinatrebaju sudjelovati u srednjoškolskomobrazovanju, koje treba biti korisno zanjih.• Predškolska i školska djeca trebajusudjelovati u predškolskoj i školskoj djelatnosti,koje trebaju biti korisne za njih.Roditelji trebaju da uspostave dobarkontakt sa školom/predškolom.• Posebne potrebe djece koja su došla uŠvedsku bez zakonskog vršioca roditeljskogprava, trebaju biti zadovoljene.• Potrebno je pažljivo promatrati zdravljei dobrobit kako odraslih osoba tako idjece. Ako je potrebno treba obezbijeditizdravstvenu zaštitu kao i mjere izoblasti rehabilitacije/habilitacije.• Treba uzeti u obzir potrebe starijihkako bi isti mogli koristiti uslugekoje im društvo pruža i sudjelovati udruštvenom životu u skladu sa svojimmogućnostima.• Treba imati obzira prema posebnimpotrebama funkcionalno onesposobljenjihlica kako bi ista mogla koristitiusluge koje im društvo pruža i sudjelovatiu društvenom životu u skladu sasvojim mogućnostima.Uslovi introdukcijeIntrodukcija pojedincaPolazeći od opštinskog introdukcionogprograma, opština planira i sprovodi individualnuintrodukciju zajedno sa pojedincemi drugim važnim učesnicima.Pojedinac je sam odgovoran za svoju introdukciju,a opština odgovara za to dadotična osoba dobije potrebnu podrškuu cilju da introdukcija bude što uspješnija.Vodi se računa o obrazovanju, znanju i iskustvuiz domovine lica koje je tek stiglou Švedsku. Istovremeno se dotičnom licupruža mogućnost da stvori realnu sliku osvojim mogućnostima u Švedskoj.Zato introdukcija treba ispunjavatisljedeće kriterije:• Odgovorni u opštini izrađuju, zajednosa pojedincem i ostalim učesnicima,individualnu introdukciju, kako za djecutako i za odrasle. Posebno se pri tomevodi računa da se ženama i muškarcimapružaju iste mogućnosti.• Opštine, organi uprave i drugi učesnicisarađuju i usklađuju svoje mjere tako dapojedincu bude jasno da svi rade premazajednički postavljenim ciljevima.• Zavod za zapošljavanje daje individualnesavjete i time obezbjeđuje da sesadržina introdukcije bude usmjerenaprema radnom životu.• Po potrebi zavod za zapošljavanje nudipolitičke mjere na tržištu rada kojeolakšavaju ulazak pojedinca na tržišterada.Prilog 1 Novipočetak u Švedskoj

Švedska džepni vodič 249• Kao alternativu opština nudi da se introdukcijasprovodi na radnom mjestu.• Potrebe i mogućnosti pojedinca trebajubiti odlučujuće kod izbora sadržine, pedagogikei metodike učenja švedskogjezika.• Opština i zavod za zapošljavanjesarađuju i nude osobama koje imajupoteškoće da nauče švedski jezikpomoću teoretskih studija mogućnostda pohađaju obrazovne programe usmjerenena zaposlenje i jezik.• Kao dopunu introdukciji opština nudidoprinos drugih učesnika, na primjerpreduzeća, dobrovoljnih organizacija, idrugih.• Svi organi uprave i društvene organizacijepružaju jednako povoljne uslugeuseljenicima koji su tek došli u Švedskukao i ostalim građanima.Trajanje introdukucionogperioda variraU normalnim prilikama vrijeme introdukcijetraje najviše dvije godine, ali se možei produžiti s obzirom na potrebe pojedinca.Ako dotično lice radi u toku introdukcionogperioda, oblik i sadržina introdukcijese podešava u skladu sa tim.Introdukcija pojedincase pažljivo pratiOpština redovno prati introdukciju zajednosa pojedincem. Cilj toga je poboljšanjei podešavanje sadržine prema individualnimpotrebama i mogućnostima. Poslijezavršene introdukcije opština procjenjujerezultat u saradnji sa ostalim učesnicima.Introdukcija za sve na osnovupunog radnog vremenaPreporuka Zavoda za integraciju je daciljevi introdukcije obuhvataju sve kojesu tek došli u Švedsku, kako izbjeglicetako i druge koji su tek stigli i kojima jeintrodukcija potrebna. Zavod za integracijutakođe preporučuje da se introdukcijaobavlja na osnovu punog radnog vremenakao i da opštine nude introdukcionunaknadu u skladu sa zakonom (SFS 1992:1068) kao alternativu umjesto potpore zaizdržavanje. Svrha je da naknada što višemoguće bude slična plati. Osim toga introdukcionanaknada treba omogućitipojedincu da sam utiče na svoje materijalnostanje, na primjer tako što će sma njitisvoje troškove stanovanja ili imati prihodod sopstvenog rada.Introdukcija se prati i vrednujeZavod za integraciju ima krajnju odgovornostza praćenje introdukcione djelatnosti.Praćenje i vrednovanje trebajupokazati učinak i efekte postignuti mjeramaZavoda. Po potrebi, opštine i ostaliorgani angažovani u introdukciji podnoseizvještaj Zavodu za integraciju o svomdoprinosu introdukciji. Rezultati vrednovanjase dostavljaju opštinama i organimauprave da bi se kasnije koristili kao osnovza razvoj djelatnosti opština. Zavod za integracijupruža opštinama metodološkupodršku u izradi instrumenata za praćenjei vrednovanje.Informacije na drugim jezicimaNa web stranici Zavoda za integraciju naćićete ovaj dokument na više jezika. Adresaje www.integrationsverket.sePrilog 1 Novipočetak u Švedskoj

250Švedska džepni vodičVjerske zajednice u ŠvedskojPopis adresa Uz rezervaciju za moguće izmjeneAnglikanska kyrkanChurch of St.Peter & St.SigfridStrandvägen 76115 27 STOCKHOLMTel. 08-661 22 23, 663 82 48Danska evangelisk-lutherska kyrkanTorild Wulffsgatan 8413 19 GÖTEBORGTel. 031-82 23 09Faks. 031-82 86 15Etiopisk-ortodoxa kyrkanBox 16043103 21 STOCKHOLMTel. 08-733 27 39Grekisk-ortodoxa kyrkanMetropoliten PavlosSelmedalsvägen 72129 37 HÄGERSTENTel. 08-646 24 21Faks. 08-97 32 12Judiska församlingars centralråd i SverigeBox 7427103 91 STOCKHOLMTel. 08-679 29 00Lettiska evangelisk-lutherskakyrkan i Sverigec/o Austra KreslinsÖsterängsvägen 3 C182 46 ENEBYBERGTel. 08-768 41 91Riksförbundet Sveriges unga katoliker, SUKBox 4007102 61 STOCKHOLMTel. 08-641 78 15, 702 05 55Armeniska apostoliska församlingenKungsgatan 30A753 21 UPPSALATel. 018-13 05 03Estniska evangelisk-lutherskakyrkanBox 45074104 30 STOCKHOLMTel. 08-21 32 77, 20 69 78Finska ortodoxa församlingen i SverigeSurbrunnsgatan 46113 48 STOCKHOLMTel. 08-530 307 67Islamiska Kulturcenterunioneni Sverige (IKUS)Sveavägen 94, Box 45120104 30 STOCKHOLMTel. 08-15 98 88Faks. 08-15 68 88Katolska kyrkanKatolska biskopsämbetetBox 4114102 62 STOCKHOLMTel. 08-643 80 22Faks. 08-702 05 55Makedonska ortodoxa kyrkanHagalundsgatan 5214 32 MALMÖTel. 040-92 65 14Faks. 08-19 28 02Rumänska ortodoxa kyrkanVanåsgatan 66216 20 MALMÖTel. 040-15 24 61, 13 46 54Prilog 2:Vjerske zajednice

Švedska džepni vodič 251Bulgariska ortodoxa kyrkanAngel PetronovKallforsvägen 23124 32 BANDHAGENTel. 08-86 78 55Estniska ortodoxa kyrkanc/o Nicolai SuursöötFridhemsgatan 2112 40 STOCKHOLMTel. 08-653 50 83FIFS, Förenade islamiska församlingar i SverigeGötgatan 103 A116 62 STOCKHOLMTel. 08-643 63 60, 643 10 04Koptisk ortodoxa kyrkan i SverigeVårgatan 2126 33 HÄGERSTENTel. 08-645 54 13Norska kyrkan i StockholmBox 4264102 66 STOCKHOLMTel. 08-644 22 11 Faks. 08-694 74 01Ryska ortodoxa kyrkanBox 19027104 32 STOCKHOLMTel. 08-15 63 16Serbisk-ortodoxa kyrkanBägerstavägen 68120 47 ENSKEDE GÅRDTel. 08-722 99 30Svenska Bahá’ísamfundetBox 2038103 11 STOCKHOLMTel. 08-21 51 90Faks. 08-21 51 91Syrisk-ortodoxa ärkestiftetFörvaltarvägen 38151 47 SÖDERTÄLJETel. 08-550 656 44Faks. 08-550 860 86Österns apostoliska katolskaassyriska kyrka c/o W. YacobSiriusgatan 114415 22 GÖTEBORGTel. 031-48 79 32Svenska kyrkan751 70 UPPSALASveriges Kristna RådEkumeniska CentretStarrbäcksgatan 11172 99 SundbybergTel. 08-453 68 00Faks. 08-453 68 29Tyska evangeliskaförsamlingenMarietorpsallé 23217 74 MALMÖTel. 040-26 55 45SMUF, Sveriges muslimska rådGötgatan 103 A116 62 STOCKHOLMTel. 08-509 109 00Faks. 08-642 32 20Ungerska protestantiska församl i SverigeZoltan VeressEkensbergsvägen 110117 69 STOCKHOLMTel. 08-744 09 91Prilog 2:Vjerske zajednice

252Švedska džepni vodičZemaljske etničkeorganizacije u ŠvedskojUz rezervaciju za moguće izmjeneAfrosvenskarnas riksförbundBox 92136120 08 STOCKHOLMTel. 08-615 29 71Faks. 08-702 34 34asr_riks@hotmail.comAlbanska riksförbundetFöreningsgatan 5291 33 KRISTIANSTADdemori60@hotmail.comArmeniska riksförbundet i SverigeBox 25106750 25 UPPSALATel. 018-31 47 94Faks. 018-31 47 94garabed.hakopian@nacka.seAssyriska riksförbundet i SverigeBox 6019151 06 SÖDERTÄLJETel. 08-550 166 83Faks. 08-550 115 93kansliet@hujada.comBangladesh riksförbundC/o Musleh UddinStora Björnsgata 87136 64 HANINGEriksforbund@yahoo.seBolivianska RiksförbundetSören Vävares gata 1a633 41 ESKILSTUNATel: 016-122518fedbol@yahoo.comBosnien och Hercegovinas kvinnoriksförbund iSverigeBox 318514 27 SKÖVDETel. 0500-41 36 20Faks. 0500- 41 36 20, 0500- 48 14 86info@bihsavezzena.comBosnisk-Hercegovinska riksförbundeti SverigeBox 38046100 64 STOCKHOLMTel. 08-643 99 66Faks. 08-643 23 20hajrudin.avdic@bhsavez.orgBosnisk-Svenska KvinnoförbundetBox 38046100 64 STOCKHOLMChilenska riksförbundetWallingatan 31, NB111 24 STOCKHOLMTel. 08-20 72 33Faks. 08-21 99 48Prilog 3 Zemaljskeorganizacije

Švedska džepni vodič 253Eritreanska riksförbundet i SverigeBox 209751 04 UPPSALATel. 018-169512Faks. 018-24 51 38Estniska kommitténEsternas riksförbund i SverigeBox 539101 30 STOCKHOLMTel. 08-21 54 80, 411 59 78Faks. 08-20 70 61Etiopisk riksförening i SverigeBox 22552104 22 STOCKHOLMTel. 08-6544330, 32Faks. 08-740 51 85skr885k@tninet.seFAPS, Portugisiska riksförbundetTorpgatan 21211 52 MALMÖTel. 040-23 53 96Faks. 040-23 53 96ung-faps@algonet.seFinlandssvenskarnas riksförbund i Sverige (FRIS)Bellmansgatan 15 nb118 47 STOCKHOLMTel. 08-702 01 10Faks. 08-702 90 46fris.jan.olof@swipnet.seFörenade Bangladesh RiksförbundTensta väg 102 1tr163 65 SPÅNGAshawkat45@hotmail.comGrekiska riksförbundetLandsvägen 52172 36 SUNDBYBERGTel. 08-627 00 27Faks. 08-627 00 26grf@telia.comImmigranternas centralförbund (ICF)Box 50061104 05 STOCKHOLMTel. 08-612 39 79Faks. 08-732 39 39icf@swipnet.seImmigranternas riksförbundKatrinedalsgatan 43504 51 BORÅSTel. 033-13 60 70Faks. 033-13 60 75irf@immi.seInternationella kvinnoförbundetKaprifolgatan 20213 62 MALMÖTel. 040- 21 21 89Faks. 040- 21 21 89ikf@spray.seIranska flyktingarnas riksförbund i SverigeBox 11103404 23 GÖTEBORGTel. 0704 – 92 03 49ifrs@hotmail.comIranska riksförbundet i Sverige (IRIS)Box 7033172 07 SUNDBYBERGTel. 08-28 64 24Faks. 08-28 64 24saiedt@chello.sePrilog 3 Zemaljskeorganizacije

254Švedska džepni vodičIransk-Svenska SolidaritetsföreningenBox 7091200 42 MALMÖbabak.iss@telia.comIrakiska riksförbundet i SverigeBox 82177 22 JÄRFÄLLATel. 08-580 180 59Faks. 08-580 180 59iraqifias@yahoo.comItalienska riksförbundetBellmansgatan 15 nb118 47 STOCKHOLMTel. 08-34 57 10Faks. 08-31 92 80antonella@italr.a.seJapanska riksförbundet i SverigeVegagatan 3113 29 STOCKHOLMTel. 08-317148Kroatiska riksförbundetBox 65425 02 HISINGS KÄRRATel. 031-23 62 22Faks. 031-23 82 22kroatiska.riksforbundet@swipnet.seKurdiska riksförbundetBox 5013131 05 NACKATel. 08-644 66 22Faks. 08-650 21 20Kurdiska föreningarnas råd i SverigeFridhemsgatan 44-46112 40 STOCKHOLMTel. 08-652 43 30Faks. 08-652 43 30kurdiskakaradet@telia.comKurdiska unionenBox 7021164 07 KISTATel. 08-7514499 0707-891786Faks. 08-7514499osmma@spray.seLettiska hjälpkommittén, LHKWallingatan 34 5 tr111 24 STOCKHOLMTel. 08-21 44 25Faks. 08-21 44 25lv.palkom@swipnet.seMakedoniska riksförbundet i SverigeBox 47037402 57 GÖTEBORGTel. 031-19 62 24Faks. 031-19 62 24makedonski.sojuz@telia.comPolska kongressen i SverigeBox 5025114 50 STOCKHOLMTel. 08-661 10 06Faks. 021-41 60 25biuro@polskakongressen.orgResande romers RiksförbundBox 546581 07 LINKÖPINGPrilog 3 Zemaljskeorganizacije

Švedska džepni vodič 255RIFFI- Riksförbundet internationellaföreningar för invandrarkvinnorNorrtullgatan 45113 45 STOCKHOLMTel. 08-30 21 89Faks. 08-33 53 23d.zukov@spray.seRiksförbundet för Etiopier i SverigeBox 12127 21 SKÄRHOLMENTel. 08-33 36 60Faks. 08-33 36 60reskendil@yahoo.seRiksförbundet polska föreningar i SverigeTussmötevägen 255122 41 ENSKEDETel. 08-50861230Faks. 08-914627mo.konsult@telia.comRoma InternationalAnnastigen 6931 70 SKELLEFTEÅ0910-77 55 52hillevi.furtenback@telia.comSerbernas Riksförbund i SverigeBellmansgatan 15,1118 47 STOCKHOLMTel. 08-462 06 57Faks. 08-462 05 92naslist@asjrf.orgSerbiska riksförbundet i SverigeScheelegatan 32/3212 28 MALMÖTel. 040-94 94 32Faks. 040-94 04 12janic@telia.comSlovenska riksförbundet i SverigeBox 237261 23 LANDSKRONATel. 0457-771 85,Faks. 0457-771 85ciril.m.stopar@telia.comSomaliska riksförbundet i SverigeBox 191 65104 32 STOCKHOLMTel. 08-16 69 61Faks. 08-16 69 61srfs@telia.comSpanska riksförbundetNorrbyvägen 1168 69 BROMMATel. 08-34 27 20Faks. 08-31 92 80juan.capel@chello.seSudanesiska riksförbundetBox 4080163 04 SPÅNGASveriges ingermanländska riksförbundc/o Inkeri PetersonIvarsgårdsgatan 14434 35 KUNGSBACKATel. 0300-108 50Faks. 0300-108 50inkeri.peterson@beta.telenordia.seSverigeesternas förbundWallingatan 34 2tr111 24 STOCKHOLMTel. 08-21 66 49Faks. 08-723 19 04rel@swipnet.sePrilog 3 Zemaljskeorganizacije

256Švedska džepni vodičSverigefinska riksförbundetBellmansgatan 15 nb118 47 STOCKHOLMTel. 08-615 83 40Faks. 08-615 83 65info@rskl.seSudanesiska riksförbundetBox 4080163 04 SPÅNGASyrianska riksförbundet i SverigeBox 354151 24 SÖDERTÄLJETel. 08-550 161 71Faks. 08-550 180 16srf.@swipnet.seSyriska riksförbundet i SverigeSiktgatan 12162 50 VÄLLINGBYTel. 08-38 38 10/564 32 660Faks. 08-38 38 15info@syrf.seTurkiska riksförbundetAlby CentrumAlbyvägen 6c145 59 NorsborgTel. 08-728 00 34/531 732 05/531 706 15Faks. 08-728 00 42turkiskariksforbundet@swipnet.seUngerska riksförbundetC/o Lazlo MarkoYmervägen 10a182 67 DJURSHOLMTel. 026-51 98 12Faks. 026-51 98 12- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -SIOS-Samarbetsorgan för etniskaorganisationer i SverigeBellmansgatan 15118 47 STOCKHOLMTel. 08-643 90 60Fax 08-643 90 68kansli.sios@swipnet.seBilaga Prilog 3 XZemaljskeXxxxx organizacije

U slučaju krize257Ako se dogodi nesrećaBrojevi telefona u kriznim situacijamaKrizni broj 112, zajednički je broj telefona koji se koristi u ozbiljnim kriznimsituacijama, kada je pomoć hitno potrebna.Krizni broj 112 treba korisititi isključivo u slučajevima krize, akuta nöd situationer.Slučaj krize je kada postoji opasnost po život, imovinu ili životnu sredinu i kadaje potrebna momentalna pomoć kola hitne pomoći, službe spasavanja, policije,službi spasavanja u vazduhu, na moru i u planinama, ili od centra za informacijeo otrovima.Ovaj broj je zajednički za sve službe spasavanja, hitnu zdravstvenu službu i policiju.Zato onaj kome je potrebna pomoć, jednim jedinim telefonskim pozivommože odjednom doći do svih mogućnosti spasavanja koje postoje udruštvu.Krizni broj 112 zajednički je za sve zemlje članice EU.Kada nazovete krizni broj 112, vaš razgovor uvijek primi SOS-operator. Važnoje da budete spremni na intervju kako bi vam se mogla obezbijediti prava vrstapomoći.Treba imati u vidu sljedećeKada nazovete krizni broj 112 morate biti spremni odgovarati na pitanjaSOS-operatora u vezi sljedećeg:• Šta se dogodilo?• Gdje je pomoć potrebna?• Ko ste vi koji ovo javljate?• Sa kog broja telefona zovete?Na web stranici SOS Alarma, www.sosalarm.se možete dobiti više informacija.Kad nije toliko hitno…Bilaga 3RiksorganOpštinska služba spasavanja – Vatrogasna četaVidi pod imenom opštine na stranicamatelefonskog imenika gdje su navedeneinformacije o opštinama, na Roza stranicamaili pod naslovom ”Räddningstjänst”na Žutim stranicama telefonskog imenika.Policija, polis Vidi pod naslovom ”Polis” naRoza stranicama telefonskog imenika ilipod ”Polisstationer” na Žutim stranicama.Ljekari, vidi pod ”Läkare” na stranicamao zdravstvu (Hälso- och sjukvård) ili naŽutim stranicama telefonskog imenika.Centar za informacije o otrovima(Giftinformation) 08-33 12 31.Apotekens läkemedelsupplysning020-66 77 66BRIS – Barnens hjälptelefon 020-91 00 91.

258IndeksA- DAabortus abort 181, 182advent advent 46, 52advokat advokat 134, 210, 214agencija za iznajmljivanje kadrovauthyrningsföretag 96agencija za snabdijevanje kadrovimabemanningsföretag 96agencija za vrbovanje kadrovarekryteringsföretag 96Alfakassan - posebna blagajna zanezaposlene alfakassan 103alimentacija underhållsbidrag 135Anonimni alkoholočari Anonymaalkoholister 195autoškola trafikskola 218Bbahá’i bahá’i 204bankovna kartica bankkort 110biblioteka bibliotek 64, 222, 224- 225biračka karta röstkort 69blagajna za nezaposlene, arbetslöshetskassa/akassa100, 102, 103bolesnička naknada sjukpenning 77, 100, 101,114, 116, 119, 123, 193bolesnička plata sjuklön 100-101, 119Božić jul 54-56brak äktenskap 128, 130-131branilac försvarare 208bronzano doba bronsåldern 18bruto plata bruttolön 100budizam buddhism 203Ccentar za dnevni boravak dagcenter 170Centralna sindikalna organizacija akademikaŠvedske SACO 93Centralna sindikalna organizacija službenikaTCO 93Centralni savjet za dodjelu studentskihkredita CSN 77, 156, 165, 166Crkve i vjera Kyrkor och tro 196-204crkveni ured pastorsexpedition 131, 138, 200Ddan uskrate karensdag 101, 119datortek 97demokratija demokrati 10, 14-15, 30, 39,145, 147diskriminacija diskriminering 41, 42, 83dječji dodatak barnbidrag 118, 156dječje obdanište/vrtić daghem/dagis 30, 64,140-145djećji dispanzer barnavårdscentral 120, 129, 180dom za liječenje behandlingshem 191dom zdravlja vårdcentral 173donacija organa organdonation 136donatorska karta donationskort 136doprinos pacijenta patientavgift 177dozvola policije polistillstånd 208dozvola boravka uppehållstillstånd 69, 76, 94,209, 231-239društvena briga o djeci barnomsorg 40-145društvena briga o starima äldreomsorg 34,167-171, 188državljanstvo medborgarskap 231-239državne dotacije statsbidrag 65državni organi statliga myndigheter 33-34Državni poreski zavod Riksskatteverket 123,239državni praznik nationaldag 49Državni zavod za kontrolu kvaliteta namirnicaLivsmedelsverket 121Državni zavod za potrošačka pitanjaKonsumentverket 122Duhovi pingst 49đačka potpora studiebidrag 118, 156

259IndeksE-KEEvropska Unija/EU/EU 15, 31Ffakultet/visoka škola högskola 148, 153, 159,162-116365fakultetske studije högskolestudier 162-166festival festival 228-229film film 224, 227-228, 230fizioterapija sjukgymnastik 174fleksibilno radno vrijeme flextid 101funkcionalna smetnja funktionshinder 41, 187Ggarancija aktiviranja aktivitetsgaranti 98grupno stanovanje gruppboende 170Gustav Vasa Gustav Vasa 21-22, 197Hhinduizam hinduism 203hrišćanskodemokratska stranka kristdemokraterna,kd 36huškanje protiv vjerske ili etničke grupehets mot folkgrupp 39Iinstruktor za obrazovno i profesionalnousmjerenje syo-konsulent 161interesne organizacije intresseorganisationer 38intervju za posao anställningsintervju 97introdukcija introduktion 64, 78-80, 243-245introdukciona naknada introduktionsersättning79, 245invalidnost handikapp 41, 42, 187, 193islam islam 203ispunjavanje uslova za prijem na fakultetbehörighet 153, 160, 161, 163istočnjačka crkva österländska kyrkan 202istorija historia 17-28Ivandan midsommar 51izbori val 30-31izbori za sresku opštinu landstingsval 31, 67izjašnjenje o predmetu remissvar 32, 39iznajmljivanje stana u drugu ruku andrahandshyra85izvod iz matične evidencije personbevis 76-77,239izvršno vijeće opštine kommunstyrelse 66Jjavni izvršitelj kronofogden 112, 210Javni savjet za reklamacije Allmännareklamationsnämnden 121javni sektor offentliga sektorn 14judaizam judendom 202, 204Kkameno doba stenåldern 18Karl XII Karl XII 22, 23kartica visokih troškova högkostnadskort 177kartica za besplatne posjete zdravstvenimustanovama frikort 178kartica za podizanje novca uttagskort 110katolicizam katolicism 201, 246kolektivni saobraćaj kollektivtrafik 68kolektivni ugovor kollektivavtal 94kontracepcijska sredstva preventivmedel 128,181konzervativna stranka moderaterna 37koordinator za izbjeglice flyktingsamordnare 77korisnik stanarskog prava, stanar hyresgäst83-86, 210, 212kraljevstvo kungadöme 15, 31kratkotrajno stanovanje korttidsboende 170kredit za opremanje stana hemutrustningslån 77kreditna kartica kreditkort 110krivični predmet brottmål 208krizni centar za žene kvinnojour 189, 193-194,213krvoproliće u Štokholmu Stockholms blodbad 21kućna njega starijih i invalida hemtjänst 64,168-169

260IndeksK-Okućno liječenje hemsjukvård 174kućno osiguranje hemförsäkring 89, 112, 212kupovina na karticu kortköp 110Lledeno doba istid 17, 18legitimacija legitimation 80liberalna stranka folkpartiet 36, 42lična karta ID-kort 76-77Lucija lucia 52-53liječenje zuba tandvård 186-187ljekarsko uvjerenje läkarintyg 119ljetni raspust sommarlov 50, 147Länkarna Länkarna 195Mmaksimalna taksa u društvenoj brizi o djecimaxtaxa barnomsorg 143maksimalna taksa u društvenoj brizi o starimamaxtaxa äldreomsorg 171, 189mamografija mammografi 178manjine minoriteter 15-16maternji jezik modersmål 78matična evidencija folkbokföring 76, 239matični broj personnummer 76matura studentexamen 156mešetar mäklare 87, 88Ministarstvo spoljnih poslovaUtrikesdepartementet, UD 131,139ministarstvo departement 32mjesna zajednica kommundelsnämnd 68mjesna zajednica stadsdelsnämnd 68muzeji museer 225muzička škola, opštinska musikskola, kommunal226muzika musik 226Nnadoknada za povredu prouzrokovanukrivičnim djelom brottsskadeesättning 213naknada plate za vrijeme bolovanjasjukersättning 119naknada za privremeno nezaposlene arbetslöshetsersättning102-103nakon završene srednje škole eftergymnasial161narkotici, Udruženje roditelja protiv narkotikanarkotika, Föräldraförening mot 191, 195narodni dom folkhem 25narodni pokreti folkrörelser 38, 160narodni univerziteti folkhögskolor 159-160,165, 166nastava švedskog jezika svenskundervisning77, 79, 158nastavni plan i program läroplan 142, 145,148-150naturalizacija naturalisation 235, 237, 238nepristrastan opartisk 33, 88, 206neto plata nettolön 100nevezana kupoprodaja öppet köp 109nezavisne crkve frikyrkor 38, 198, 200-201nezavisne škole friskolor 148, 153nordijske zemlje Norden 15Nova godina nyår 46novac, ekonomija pengar, ekonomi 107-123novčana pomoć za školovanje studiestöd 118,156, 165, 166Oobaveza čuvanja službene tajne tystnadsplikt130, 176, 188, 189obaveza izdržavanja underhållsskyldighet 132,135obrazovanje odraslih u organizaciji opštineKomvux 77, 158, 165obrazovni savez studieförbund 153, 222, 229,230obrezivanje omskärelse 183ocjena betyg 153-158odšteta skadestånd 208ograničenje brzine hastighetsbegränsning 216

261IndeksO-POmbudsman protiv diskriminacije zbogseksualne sklonosti HomO 42, 132, 139Ombudsman protiv etničke diskriminacijeDO, Ombudsmannen mot etnisk diskriminering41, 42, 84, 106Ombudsman za djecu/BO Barnombudsmannen/BO 41-42Ombudsman za invalide Handikappombudsmannen41-42Ombudsman za ravnopravnost Jämställdhetsombudsmannen/JämO/41, 42, 129, 139Ombudsman za štampu pressombudsmannen,PO 42Ombudsmeni javnosti Allmänhetensombudsmän 41opšte pravo na kretanje u prirodi allemansrätt206opština kommun 30, 34, 63-69opštinski izbori kommunalvalet 31, 66-67opštinski porez kommunalskatt 65opštinski savjetnik kommunalråd 66Organ za žrtve krivičnih djelaBrottsoffermyndigheten 213, 214organizacija za zaštitu prava djeteta u društvuBRIS 130, 139, 190, 194osakaćenje genitalija könsstympning 183osiguranja försäkringar 94, 107, 112-113, 122,219osnovna škola grundskola 146-153, 157-158,243otplata avbetalning 111otvorena predškolska ustanova öppen förskola141otvorene slobodne aktivnosti öppen fritidsverksamhet141, 142PPapa Nicolauov test cytologprov 178parnica tvistemål 209partnerstvo partnerskap 132, 183pasoš pass 234penzija iz radnog odnosa tjänstepension 117penzija na osnovu prihoda inkomstpension 116penzija na osnovu ugovora avtalspension 117penzija pension 116-117, 123plaćati porez betala skatt 100plan tečajeva kursplan 150, 155platežna kartica betalkort 110pogrebni zavod begravningsbyrå 138pokrajina landskap 28policija polisen 136, 207-208, 214, 234političke stranke politiska partier 24, 27, 29, 30,35, 40polne bolesti könssjukdomar 181, 183popis zaostavštine bouppteckning 138poreska prijava dohotka inkomstdeklaration114-115poreska uprava skattemyndigheten 76, 69, 115,123porez na dohodak inkomstskatt 114porez na ime putarine fordonsskatt 219porez skatt 26, 65, 100-101, 114-115porodični dječji vrtić familjedaghem 141porodično savjetovalište familjerådgivning 129,133, 189porođaj förlossning 179-180potpora za aktiviranje aktivitetsstöd 97, 121potpora za izdržavanje/socijalna pomoćförsörjningsstöd socialbidrag/ 65, 79, 117,121, 189Potpora za osnivanje privredne djelatnostStöd till start av näringsverksamhet 97, 104potvrda o državljanstvu medborgarskapsbevis238pozorište teater 227pravna pomoć rättshjälp 134, 210, 212, 214Pravni ombudsman Justitieombudsmannen, JO33, 41, 42pravo glasa rösträtt 30-31, 69pravo održavanja ličnog kontakta umgängesrätt135

262IndeksP-Spravoslavna crkva ortodoxa kyrkan 202predmet spajanja porodiceanknytningsärenden 233predškolska ustanova förskola 141-145,147, 188predškolski razred förskoleklass 149preduzeće za TV pretplate Radiotjänst 42preliminarni porez preliminärskatt 114premijska penzija premiepension 116prevozna služba färdtjänst 170, 187prigovor o neplaćanju dugova betalningsanmärkning111-112prijava policiji polisanmälan 208prijava zaostavštine dödsboanmälan 138prijemni ispit za fakultet högskoleprovet164-166primarna njega primärvård 174princip javnosti offentlighetsprincipen 40prisilno iseljavanje/deložacija vräkning 84privatno preduzeće eget företag 103-104, 115privremena služba vikariat 99priznanica na određeni iznos tillgodokvitto 109probna sedmica ångervecka 110prodaja na vratima hemförsäljning 109proljetna ravnodnevnica vårdagjämning 48Prvi maj första maj 48prvostepeni sud/opštinski sudtingsrätt 209-210, 211psihičke tegobe psykiska besvär 184, 185psihijatrijska klinika za djecu i mlade BUP 185putna isprava za strance främlingspass 234putni list za strance resedokument 234Rradna praksa arbetspraktik 97radna terapija arbetsterapi 174radnički pokret arbetarrörelsen 24, 48ravnopravnost jämställdhet 128-129, 147razgovor o razvoju djeteta utvecklingssamtal145, 151razvod braka skilsmässa 133-135, 189rejonska medicinska sestra distriktssköterska168, 173, 175,180religija religion 196-204Riksdag/parlament riksdagen 15, 26, 30,32-34, 42roditeljska hranarina föräldrapenning 77, 114,116, 120, 123, 180rok upotrebe bäst-före-datum 108Ssahrana begravning 135-138sanatorijum sjukhem 170saobraćajni znaci trafikregler 215- 220Savez sindikata Švedske LO 93savez sindikata fackförbund 93, 100savjet povjerenika förtroendenämnden 176savjet za pacijente patientnämnd 176Savjet za pitanja stranaca Utlänningsnämnden234, 239Savez za seksualno prosvjećivanje RFSU 128,139, 182, 193Savez za seksualnu jednakopravnost RFSL,Riksförbundet för sexuellt likaberättigande 128,139, 182-183, 193Savez za socijalno i mentalno zdravljeRSMH 193Savjet za stanarske sporove Hyresnämnden88-89, 212savjetnik za obrazovno usmjerenje studievägledare161savjetnik za potrošačka pitanja konsumentrådgivare82, 121-122Savjetodavni ured potrošača Konsumenternasförsäkringsbyrå 122savjetovalište za mlade ungdomsmottagning128, 139, 181, 182, 183, 185seksualnost sexualitet 182, 193sfi, nastava švedskog jezika za useljenikesfi, svenska för invandrare 77, 79, 158

263IndeksS-Usikizam sikhism 197, 204sindikat fackförening, 24, 38, 93-94skupština opštine kommunfullmäktige 30, 66,68sloboda govora yttrandefrihet 39, 206sloboda štampe tryckfrihet 39-40, 206služba za opšte liječenje zuba Folktandvården186smrtni slučaj dödsfall 135-138socijaldemokratska stranka socialdemokraterna37socijalna pomoć/potpora za izdržavanjesocialbidrag/försörjningsstöd 65, 79, 117, 121,socijalna služba socialtjänst 188-191specijalistička zdravstvena zaštita specialistvård173srednja škola gymnasieskola 147, 153-158srednji vijek medeltiden 15, 20sredstva javnog informisanja massmedia 40sreska opština landsting 30, 34, 63, 66-69, 160,173-192sreska skupština landstingsfullmäktige 30sreska uprava länsstyrelse 34sresko muzičko udruženje länsmusik 226srez län 34, 130, 192, 225- 227stalna dozvola boravka permanent uppehållstillstånd232-233, 237stambena potpora bostadsbidrag 117stambena zadruga bostadsrättsförening 83, 87stambeni dodatak bostadstillägg 118stan sa zadružnim stanarskim pravombostadsrätt 81, 87stanovi sa stanarskim pravom hyresbostäder 81stanovi bostäder 65, 81-89starački dom ålderdomshem 167, 170starosna penzija ålderspension 116, 117stranka centra centerpartiet 35, 36, 42stranka ljevice vänsterpartiet 37stranka za zaštitu životne sredinemiljöpartiet 36stručno osposobljavanje i prekvalifikacijaarbetsmarknadsutbildning 97studentska stipendija i studentski kreditstudiemedel 165studijski kružok studiecirkel 222, 230Sud za radne sporove Arbetsdomstol 212sud domstol 135, 206, 208-215suđenje rättegång 206škola za djecu s posebnim potrebamasärskola 149, 157škola skola 34, 77, 141-142, 146-166školska djeca skolbarn 142školska medicinska sestra skolsköterska 152školski ljekar skolläkare 152školski obrok skollunch 149školski prevoz skolskjuts 149školski sistem skolsystemet/ 146, 147Švedska crkva Svenska kyrkan 131, 197-202, 247Švedska privreda Svenskt Näringsliv 93Švedski zavod za tehnički pregledBilprovningen 218Ttečaj za traženje posla jobbsökarkurs 97tehnički pregled vozila besiktning 218, 219trudnička hranarina havandeskapspenning 180trudnoća graviditet 179-182Tržišni sud Marknadsdomstol 212tržište rada arbetsmarknad 33, 80, 92-97tumač tolk 80, 174tužilac åklagare 208TV pretplata tv-licens 42Uudruženja föreningar 35, 38-40, 160, 176, 191,195, 222-223udruženje pacijenata patientförening 176, 192Udruženje roditelja protiv narkotikaFöräldraföreningen mot narkotika 191, 195

264IndeksU- Zudruženje roditelja föräldraförening 152Udruženje stanara Hyresgästföreningen 88ugovor o korišćenju stana hyreskontrakt 84, 88ugovor o zaposlenju anställningskontrakt 99uložiti reklamaciju reklamera 109uložiti žalbu överklaga 211, 234umjetnost konst 225Ungdomshälsan 128univerzitet universitet 148, 154, 156, 159-166uporediva cijena jämförpris 108upravljanje motornim vozilom u pijanomstanju rattfylleri 207uput, ljekaru remiss, till läkare 173ured za posredovanje stanova bostadsförmedling82Uskrs påsk 47-48uslužni dom servicehus 64, 170ustav grundlag 40, 206utanova za produženi boravak fritidshem140-145, 189uvod u studije studieintroduktion 163Vvaginalni bris cellprov 178Valpurgijska noć valborgsmässoafton 48vanbračni drug/sambo sambo 132-133, 233Vasaloppet 28Veliki četvrtak skärtorsdag 47Veliki petak långfredag 47vikinško doba vikingatiden 19-20vjerska zajednica trossamfund 197-204vlada regering 32-34vlasnik nekretnine fastighetsägare 82vojna obaveza värnplikt 116vozačka dozvola körkort 215, 217-218Voznjesenje Kristi Himmelsfärdsdag 48vršilac nadzora övervakare 209vršilac roditeljskog prava vårdnadshavare 133Zzajam lån 110-112zajamčena penzija garantipension 116zakon i pravda lag och rätt 205-214zakonom zaštićen fridlyst 206zapisnik o izvršenom pregledu stanabesiktningsprotokoll 84zaposlenje na neodređeno vrijeme tillsvidareanställning98zaposlenje na određeno vrijeme visstidsanställning99zatvor fängelse 183, 209, 213, 216Zavod za integraciju Integrationsverket 80, 89,243-245Zavod za migraciju Migrationsverket 231, 234,238Zavod za socijalno osiguranje Försäkringskassan77, 101, 119, 123, 187, 193Zavod za školstvo Skolverket 142, 145, 155Zavod za zapošljavanje arbetsförmedling 92,94-98, 103, 105, 115zdravstvena zaštita i podrška vård och stöd172-195zdravstvena zaštita za trudnice i majkemödravård 139, 172, 178-182zdravstvena zaštita za žene kvinnohälsa 128,139, 178-180zlouptreba missbruk 190-191, 195žirant borgensman 83, 111

Švedskadžepni vodičČinjenice, korisna obavještenjai savjeti novim građanimaSvake godine Švedska dobije desetine hiljada novihgra đana. Susret sa novom državom može biti isto vremenouzbudljiv i frustrirajući. U početku boravka ov d-je mnogo energije odlazi na učenje šved skog jezika.Teška slova å, ä, ö kao i sje-zvuk pred stavljaju izazovkako za jezik tako i za dušu.Kada jezik postaje tečniji obično se javlja mno št vosasvim prirodnih pitanja o tome kako funkcionišesvak od ne v nica u Švedskoj. Kako ću naći do bar posao?Da li moja djeca imaju pravo da idu u vrtić – i kolikoto košta? Da li postoji mogućnost da i moj stari otacdođe u Švedsku? Da li su moje ocjene dov oljne da bimogao studirati na univerzitetu?Mnoge odgovore na ova pitanja dobit ćete u ovomdžep nom vodiču – brzoj orijentaciji u švedskom društvu.Ova knjiga treba biti korisna za sve ljude koji senas tanjuju u Švedskoj. Više od 250 stra nica punih korisnihinformacija o zemlji koja će biti vaš novi dom.Ovdje ćete takođe naći i upute i korisne savjete o tomekako ćete doći do više, aktuelnih činjenica na raznimweb stranicama.Džepni vodič se izdaje u više jezičkih verzija, uklju čujući i verziju na lakom švedskom jeziku.