Korp orativno upravljanje | PriruÄnik - Komisija za hartije od vrijednosti
Korp orativno upravljanje | PriruÄnik - Komisija za hartije od vrijednosti
Korp orativno upravljanje | PriruÄnik - Komisija za hartije od vrijednosti
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kancelarija u BeograduBulevar kralja Aleksandra 8611000 BeogradSrbijaTel: (+381-11) 3023 750Fax: (+381-11) 3023 740Kontakt: Katarina DjulićE-mail: KVeljovic@ifc.orgKancelarija u TiraniDeshmoret e 4 Shkurtit, br. 34TiranaAlbanijaTel: (+355-4) 231 401Fax: (+355-4) 231 260Kontakt: Sonila BicakuE-mail: SBicaku@ifc.orgKancelarija u SarajevuHamdije Kreševljakovića 19/IV71000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: (+387-33) 251 555Fax (+387-33) 217 762Kontakt: Merima ZupčevićE-mail: MZupcevic@ifc.orgKancelarija u SkopljuVasil Adzilarski bb, Soravia building1000 SkopljeBJR MakedonijaTel: (+389-2) 3223 306Fax: (+389-2) 3223 298Kontakt: Kiril NejkovE-mail: KNejkov@ifc.org<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> | PriručnikRegionalni menadžer programaJuan Carlos Fernandez ZaraPredstavnik <strong>za</strong> <strong>od</strong>nose sa javnošćuSlob<strong>od</strong>an Brkić<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>Zoran ĐikanovićE-mail: JFernandez@ifc.orgBulevar kralja Aleksandra 8611000 BeogradSrbijaTel: (+381-11) 3023 750Fax: (+381-11) 3023 740Email: SBrkic@ifc.orgBulevar kralja Aleksandra 8611000 BeogradSrbijaTel: (+381-11) 3023 750Fax: (+381-11) 3023 740Email: scmn@t-com.meKralja Nikole 27a/III20000 P<strong>od</strong>goricaCrna GoraTel: (+382 – 20) 442-800Fax: (+381 – 20) 442-810Copyright © 2008 Međunar<strong>od</strong>na finansijska korporacija2121 Pennsylvania Ave. NW, Washington, DC 20433, United States of AmericaČlanica Grupacije Svetske banke
<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong><strong>upravljanje</strong>PriručnikP<strong>od</strong>gorica, 2009.
Prvo izdanje: 300 primeraka na crnogorskom, 150 primeraka na engleskom jezikuŠtampano u P<strong>od</strong>gorici, Crna GoraCopyright © 2009 Međunar<strong>od</strong>na finansijska korporacija2121 Pennsylvania Ave. NW, Washington, DC 20433, United States of AmericaČlanica Grupacije Svetske bankeDesign copyright © 2009 Aleksandra MilakovićSva prava <strong>za</strong>držana. Nijedan deo ove publikacije se ne sme repr<strong>od</strong>ukovati, smeštati u sistem<strong>za</strong> pretraživanje, niti prenositi, u bilo kom obliku ili na bilo koji način, elektronski, mehanički,fotokopiranjem, snimanjem ili na drugi način, u komercijalne svrhe bez preth<strong>od</strong>nog <strong>od</strong>obrenjaMeđunar<strong>od</strong>ne finansijske korporacije.
IIIIzjava o <strong>od</strong>bijanju <strong>od</strong>govornostiCrnogorski Priručnik <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> (Priručnik) distribuira se uz napomenuda se ni autori ni organi<strong>za</strong>cije i zemlje koje oni predstavljaju niti izdavač ne bave pružanjempravnih ili finansijskih saveta. Materijal u ovom Priručniku daje se u dobroj nameri kaoopšta smernica i ne može se prihvatiti nikakva <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> gubitak ili trošak nastao kaorezultat oslanjanja na informacije sadržane u ovom Priručniku.Nije namera da ova publikacija bude iscrpna. Mada je Priručnik pripreman uz najvećupažnju, na njega se ne treba oslanjati kao na osnovu <strong>za</strong> formulisanje poslovnih <strong>od</strong>luka. Osvim finansijskim stvarima i pitanjima treba konsultovati računovođu, revizora ili drugogfinansijskog stručnjaka. O svim pravnim stvarima i pitanjima treba konsultovati pravnika.Sva pominjanja muškog r<strong>od</strong>a u celom ovom Priručniku važe <strong>za</strong> oba pola ukoliko nijedrugačije naznačeno.Svi stavovi u ovom Priručniku stavovi su autora i ne moraju obavezno predstavljati stavovevlade Švajcarske, Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, Međunar<strong>od</strong>ne finansijske korporacije iliGrupe Svetske banke.Ovaj Priručnik dostavlja se korisnicima uz upozorenje da se bez preth<strong>od</strong>ne saglasnostiMeđunar<strong>od</strong>ne finansijske korporacije ne sme stavljati u promet na komercijalnoj osnovi nina koji način (po<strong>za</strong>jmicom, prepr<strong>od</strong>ajom, iznajmljivanjem i sl.).
VPredgovor<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> predstavlja sistem <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> i kontrolu privrednih društava.Prema rezultatima empirijskih istraživanja, kompanije koje se pridržavaju korp<strong>orativno</strong>gupravljanja obično ostvaruju bolje rezultate <strong>od</strong> kompanija koje to ne čine. Jedan <strong>od</strong> razlogaje taj što kroz poboljšane mehanizme upravljanja i kontrole dolazi do bolje rasp<strong>od</strong>elenadležnosti i boljeg funkcionisnja celokupnog procesa <strong>od</strong>lučivanja. Drugi razlog je taj štokompanije sa dobrim korporativnim <strong>upravljanje</strong>m ulivaju veće poverenje, čime privlače višeinvestitora. Oba ova elementa pomažu kompanijama sa dobrim korporativnim <strong>upravljanje</strong>mda posluju bolje <strong>od</strong> kompanija koje imaju loše standarde u ovoj oblasti ili ih nemaju uopšte.<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> dobilo je još više na važnosti sa nastankom sadašnje krize ismatramo da će kompanije u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama, morati da poboljšajusvoje standarde na ovom polju da bi preživele.Cilj ovog priručnika je upravo taj da pomogne menadžerima i članovima upravnog <strong>od</strong>borada unaprede standarde korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u svojim kompanijam. Da bi se taj ciljostvario, ovaj priručnik daje čitaocu sveobuhvatan pogled na ovu tematiku, kao i primereiz najbolje prakse, kako iz regiona tako i šire. Takođe se nadamo da će ovaj priručnikkoristiti i svi ostali <strong>za</strong>interesovani čitaoci, poput naučnih istraživača i studenata, akcionara ipotencijalnih investitora.Ovaj priručnik deo je naših aktivnosti u regionu na unapređenju korp<strong>orativno</strong>g upravljanja.U protekle tri g<strong>od</strong>ine, Međunar<strong>od</strong>na finansijska korporacija (IFC), koja je član grupacijeSvetske banke, sprov<strong>od</strong>i Program korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u jugoistočnoj Evropi kojipokriva Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Ovaj program upotpunosti finansira Državni sekretrijat Švajcarske <strong>za</strong> ekonomska pitanja (SECO).Juan Carlos Fernandez Zararegionalni menadžerIFC Program korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Jugoistočnoj Evropi
VIIPredgovorPrela<strong>za</strong>k na tržišnu ekonomiju i privati<strong>za</strong>cija državnih preduzeća doprinose sve većem značajupitanja iz domena korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Crnoj Gori i u celom regionu JugoistočneEvrope. Programi privati<strong>za</strong>cije su proizveli izmenjene uslove poslovanja i uspostavljenisu novi institucionalni okviri. Razdvajanje prava svojine i rukovođenja kompanijom,<strong>od</strong>govornost prema akcionarima, reagovanje na interese stejkholdera, transparentnost i<strong>za</strong>htevi obaveznog izveštavanja, su trenutno aktuelna pitanja.Dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> doprinosi <strong>od</strong>rživom ekonomskom razvoju tako štopoboljšava poslovne rezultate kompanija i pruža im šire mogućnosti <strong>za</strong> pribavljanjefinansijskih sredstava iz spoljnih izvora. Uz dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> kompanijapostaje profitabilnija i p<strong>od</strong>stiče sopstveni rast.U saradnji s Međunar<strong>od</strong>nom finansijskom korporacijom (IFC), Švajcarski državni sekretarijat<strong>za</strong> ekonomske poslove (SECO) <strong>od</strong> 2006. g<strong>od</strong>ine realizuje projekat korp<strong>orativno</strong>g upravljanjau Crnoj Gori i drugim zemljama Jugoistočne Evrope koje prolaze kroz ekonomsku tranziciju.Ovaj projekat je deo dugoročne saradnje Švajcarske sa zemljama u regionu koja ima <strong>za</strong>cilj smanjenje siromaštva i obezbeđivanje uspešnog procesa međunar<strong>od</strong>ne, ekonomske idruštvene tranzicije.Cilj projekta korp<strong>orativno</strong>g upravljanja je i) da pomogne kompanijama i bankama daunaprede sopstvenu praksu u primeni principa korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, ii) da p<strong>od</strong>ržijavne institucije u uspostavljanju efikasnih mehani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> i iii)da pomogne obrazovnim institucijama da uvrste teme iz korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u svojenastavne planove. P<strong>od</strong>rškom razvoju korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Crnoj Gori i njegovojuspešnoj primeni, pomažemo Crnoj Gori da postane još privlačnije mesto <strong>za</strong> investitore.Krajnji cilj ovog Priručnika jeste da doprinese promovisanju dobrog korp<strong>orativno</strong>gupravljanja u Crnoj Gori. Siguran sam da će ga akcionari, menadžeri, članovi upravnih<strong>od</strong>bora i drugi nosioci interesa, kao i naučni radnici i studenti, koristiti u toku njihovihsvak<strong>od</strong>nevnih aktivnosti, a u cilju unapređenja znanja i boljeg razumevanja principakorp<strong>orativno</strong>g upravljanja.Erwin Hofer,ambasador Švajcarske u Crnoj Gori
VIIIPredgovorČinjenica je da već nekoliko g<strong>od</strong>ina naše tržište kapitala privlači pažnju zbog brzog razvojai efekata koje ima na sve segmente crnogorske ekonomije. Vjerovatno najvažniji razvojniefekat tržišta kapitala je uticaj na edukaciju svakog <strong>od</strong> nas pojedinačno i na promjenunašeg stava prema biznisu, prema <strong>za</strong>rađivanju profita, prema i<strong>za</strong>zovima promjena i načinuostvarivanja interesa.Dosadašnji razvoj tržišta kapitala ukazuje na šansu <strong>za</strong> finansiranje novih projekata i ideja,spajanje novca i kompanija. Da li su preduzetnici koji traže kapital <strong>za</strong> finansiranje svojihbiznis ideja i menadžeri kompanija koje nisu emitovale nove akcije svjesni ove mogućnosti?Da li su spremni da se uključe u igru koja se zove „privlačenje pažnje investitora <strong>za</strong> ulaganjekapitala”?<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> predstavlja ključni element u poboljšanju efikasnosti i rastakompanija, kao i u sticanju povjerenja investitora.Uzrok problema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja nalazi se u p<strong>od</strong>vajanju vlasništva <strong>od</strong> upravljanja.Akcionari vrše kontrolu nad kompanijom izborom direktora, saglašavanjem na značajnetransakcije, p<strong>od</strong>nošenjem derivativnih tužbi u ime kompanije, itd. Način na koji je riješenopitanje svojine i <strong>za</strong>štite svojine u jednom društvu ključni je faktor <strong>od</strong> koga <strong>za</strong>visi kako ćebiti oblikovan sistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanja. Zaposleni, povjerioci, dobavljači, klijentii svi drugi mogu da imaju ugovorne <strong>za</strong>htjeve prema kompaniji, ali akcionari čine srcekompanije.Priručnik korp<strong>orativno</strong>g upravljanja predstavlja veoma jasan i instruktivan pregled <strong>za</strong>konskogi regulatornog okvira upravljanja korporacijom u Crnoj Gori. Jasno su prezentirani isuštinski analizirani mnogi primjeri iz naše dosadašnje prakse. Takođe, prezentirana je inajbolja međunar<strong>od</strong>na praksa, koja se razvila kao <strong>od</strong>govor na <strong>od</strong>ređena pitanja upravljanjakorporacijom.IFC i <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> su <strong>za</strong>jednički pripremili Priručnik. Željeli smo daponudimo izvorni materijal koji će koristiti akcionarima kompanija, direktorima koje oniangažuju, savjetnicima i <strong>za</strong>stupnicima, advokatima i sudijama, regulatorima i državnojadministraciji, studentima i predavačima, i svim <strong>za</strong>interesovanim da pr<strong>od</strong>ube svoja saznanjaili se prvi put sretnu sa pitanjima upravljanja kompanijom.
IXPriručnik je rezultat sinergije znanja i truda većeg broja ljudi iz naše dvije organi<strong>za</strong>cije. Ipak,ključni doprinos dale su Dr. Katarina Đulić, koja je inicirala i efikasno organizovala ukupanrad pri izradi Priručnika, i Dr. Neda Ivović, koja je istraživanjem i analiziranjem sistemakorp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Crnoj Gori dala životnost i praktičnost Priručniku, na čemusam im veoma <strong>za</strong>hvalan.Izdavanjem Priručnika želimo da doprinesemo razvoju znanja i vještina čija primjena ćev<strong>od</strong>iti povećanju ličnog i društvenog bogatstva.Dr. Zoran ĐikanovićPredsjednik<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> Crne Gore
XO IFC-uIFC, članica grupacije Svetske banke, stvara mogućnosti <strong>za</strong> ljude da izbegnu siromaštvo ipoboljšaju svoje živote. Mi jačamo <strong>od</strong>rživ ekonomski rast u zemljama u razvoju tako štop<strong>od</strong>ržavamo razvoj privatnog sektora, angažujemo privatni kapital i pružamo savet<strong>od</strong>avneusluge i usluge <strong>za</strong> smanjenje rizika kompanijama i vladama. Naše ukupne investicije u fiskalnoj2008. g<strong>od</strong>ini iznose 16.2 milijardi dolara, što je <strong>za</strong> 34 procenta više nego u preth<strong>od</strong>nojg<strong>od</strong>ini. Za više informacija posetite www.ifc.orgO Programu <strong>za</strong> unapređenje korp<strong>orativno</strong>g upravljanja:IFC realizuje Program korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Albaniji, Bosni i Hercegovini, BJRMakedoniji, Crnoj Gori i Srbiji sa namerom da se kompanijama u regionu pomogne daunaprede svoje korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>, čime bi povećale operativnu efikasnost i poboljšalepristup finansiranju po nižoj ceni kapitala. Dva ključna cilja Programa korp<strong>orativno</strong>gupravljanja su da pomogne kompanijama da uvedu dobru praksu korp<strong>orativno</strong>g upravljanjai razviju delotvoran okvir <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>. Program finansira Državni sekretarijat<strong>za</strong> ekonomske poslove Švajcarske (SECO).
XIO SECO-uDržavni sekretarijat <strong>za</strong> ekonomske poslove (SECO) stručni je centar Švajcarske vlade <strong>za</strong>sva osnovna pitanja koja se <strong>od</strong>nose na ekonomsku politiku. Ima <strong>za</strong> cilj da osigura <strong>od</strong>rživiekonomski rast uspostavljanjem potrebnih uslova <strong>za</strong> regulatornu i ekonomsku politiku..Sektor <strong>za</strong> ekonomsku saradnju i razvoj SECO-a <strong>od</strong>govorno je <strong>za</strong> planiranje i reali<strong>za</strong>ciju meraekonomske i trgovinske politike u zemljama u razvoju, Istočnoj Evropi, centralno azijskimdržavama, i u novim državama članicama EU (doprinos proširenju). Primarni cilj ovesaradnje je integrisanje partnerskih zemalja u svetsku ekonomiju i promovisanje <strong>od</strong>rživogekonomskog rasta dajući time efikasan doprinos smanjenju siromaštva. Ovakav pristuppredstavlja direktnu pozitivnu vezu između politike spoljnje trgovine i razvojne saradnje.SECO prioriteti su jačanje konkurentnosti razvojnih zemalja i proširenje trgovinskogasortimana uz mobili<strong>za</strong>ciju domaćih i stranih investicija, poboljšanje bazične infrastrukturei promovisanje stabilnih ekonomskih okvirnih uslova. Posebna pažnja se pridaje problemimave<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> klimatske promene, energetskim problemima i pitanjima <strong>za</strong>štite životne sredine.Ekonomska i trgovinska saradnja je <strong>od</strong> ključnog značaja <strong>za</strong> promovisanje ulaganja i trgovine.Ovaj oblik saradnje predstavlja osnovni doprinos u stvaranju okruženja koje pruža povoljneuslove <strong>za</strong> ekonomski rast i privatnu inicijativu.Sektor <strong>za</strong> ekonomski razvoj i saradnju predv<strong>od</strong>i član izvršnog <strong>od</strong>bora SECO-a, i čine ga65 <strong>za</strong>poslenih. Sedam <strong>od</strong>eljenja Sektora su strukturisana u skladu sa glavnim oblastimadelovanja. Sektor ima g<strong>od</strong>išnji budžet <strong>od</strong> oko 280 miliona CHF i blisko sarađuje saŠvajcarskom agencijom <strong>za</strong> saradnju i razvoj (SDC).
XII
Sadržaj
Sadržaj<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> — PriručnikPredgovor — Juan Carlos Fernandez Zara, IFCPredgovor — Erwin Hofer, ambasador Švajcarske u Crnoj GoriDr. Zoran Đikanović, <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> Crne GoreO IFC-U i O programu korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaO SECO-uVVIVIIIXXIUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVA1. POGLAVLJE — Uv<strong>od</strong> u korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> 1A. ŠTO JE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE? 41. Definicija korp<strong>orativno</strong>g upravljanja 72. K<strong>od</strong>eksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja širom svijeta 82.1. Britanski pristup – “Poštuj ili objasni” 92.2. Evropska Unija/OECD 10B. EFEKTI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA NA POSLOVANJE DRUŠTVA 131. Povećavanje izvora raspoloživog kapitala putem efikasnog korp<strong>orativno</strong>g upravljanja 132. Poboljšanje poslovnih performansi kompanija 143. Smanjenje potencijalne <strong>od</strong>govornosti prema nosiocima interesa 144. Razvoj tržišta kapitala 15C. „MANDATORNI” VS. „OVLAŠĆUJUĆI” SISTEM KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA 16D. MOGUĆI PROBLEMI SISTEMA „POŠTUJ ILI OBJASNI” 17E. MODELI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA 192. POGLAVLJE — OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRAkorPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI 21A. ANALIZA SISTEMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI 24B. KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI? 291. Kako se mjeri kvalitet korp<strong>orativno</strong>g upravljanja? 292. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa korporativnim finansiranjem u pravnom sistemu Crne Gore 303. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa <strong>za</strong>štitom manjinskih akcionara 324. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>m 35C. INDEKS PRAVA AKCIONARA 36OPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
XVI3. POGLAVLJE — OPŠTA STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA 41A. ŠTO JE AKCIONARSKO DRUŠTVO? 441. Definicija akcionarskog društva 44B. STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA 451. Skupština akcionarskog društva 452. Odbor direktora 463. Izvršni direktor i sekretar društva 474. POGLAVLJE — OPŠTA AKTA DRUŠTVA 49A. OSNIVAČKI AKT DRUŠTVA 521. Odluka/ugovor o osnivanju akcionarskog društva 53B. STATUT AKCIONARSKOG DRUŠTVA 571. Ko donosi i vrši izmjene statuta? 592. Obave<strong>za</strong> objavljivanja izmjena statuta 60C. KODEKSI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA KOMPANIJE 61D. ETIČKI KODEKS 631. Što je etički k<strong>od</strong>eks? 632. Zašto treba usvojiti etički k<strong>od</strong>eks? 635. POGLAVLJE — ODBOR DIREKTORA 65A. NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA 691. Obave<strong>za</strong> formiranja <strong>od</strong>bora direktora 692. Opšti osvrt na nadležnosti <strong>od</strong>bora direktora 693. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa skupštinom akcionara 724. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa kapitalom akcionarskog društva 735. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa izvještavanjem skupštine akcionara 74B. IZBOR I RAZRJEŠENJE ČLANOVA ODBORA DIREKTORA 761. Izbor i mandat članova <strong>od</strong>bora direktora 762. Predlaganje kandidata <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora 783. Izbor članova <strong>od</strong>bora direktora 784. Razriješenje članova <strong>od</strong>bora direktora 80
XVIIC. SASTAV ODBORA DIREKTORA 811. Broj članova <strong>od</strong>bora direktora 812. Ko može da bude član <strong>od</strong>bora direktora? 823. Ne<strong>za</strong>visnost <strong>od</strong>bora direktora 844. Kvalifikacije članova <strong>od</strong>bora direktora 875. Optimalna veličina <strong>od</strong>bora direktora 886. Separacija funkcija predsjednika <strong>od</strong>bora i izvršnog direktora 897. Ograničenje broja članstava u <strong>od</strong>boru direktora 898. Zarade članova <strong>od</strong>bora direktora 918.1. Upotreba akcija i opcija kao dio naknade 918.2. Zajmovi članovima <strong>od</strong>bora direktora 929. Mandat članova <strong>od</strong>bora direktora 9310. Uloga <strong>za</strong>poslenih u <strong>od</strong>boru direktora 9311. Izvršni i neizvršni direktori 946. POGLAVLJE — IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTI 121A. Ko imenuje izvršnog direktora društva? 124B. Uslovi <strong>za</strong> imenovanje izvršnog direktora društva 125C. Ovlašćenja i obaveze izvršnog direktora društva 126D. Dužna pažnja sa kojom treba da postupa izvršni direktor društva 127E. Naknade izvršnom direktoru 128F. Dobre prakse u vezi sa imenovanjem izvršnog direktora kompanije 1297. POGLAVLJE — SEKRETAR DRUŠTVA 135A. Ko imenuje sekretara društva? 139B. Uslovi <strong>za</strong> imenovanje sekretara društva 139C. Ovlašćenja i obaveze sekretara društva 139D. Dobre prakse u vezi sa obavljanjem poslova sekretara društva 1418. POGLAVLJE — UVOD U PRAVA AKCIONARA 143A. OPŠTE ODREDBE O PRAVIMA AKCIONARA 146B. POSEBNA PRAVA AKCIONARA 1471. Ekonomska (imovinska) prava akcionara 1471.1. Pravo na dividendu 1481.2. Pravo preče kupovine akcija i <strong>za</strong>mjenljivih obveznica 1491.3. Pravo pr<strong>od</strong>aje akcija 1521.4. Pravo nesaglasnih akcionara da <strong>za</strong>htijevaju otkup akcija <strong>od</strong> strane Društva 152UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
XVIII2. Neimovinska prava akcionara 1552.1. Pravo glasa, tj. pravo na kontrolu 1552.2. Pravo akcionara na informacije 1583. Koja prava akcionari nemaju 1614. Obaveze akcionara 1625. Pravo akcionara na sudsku <strong>za</strong>štitu svojih prava 1635.1. Pravo na direktne akcionarske tužbe 1635.2. Pravo na derivativne akcionarske tužbe 1635.3. Koji su to najznačajniji slučajevi kada akcionar može <strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong>luku sudao spornom pitanju 1646. Sporazum akcionara o glasanju 166C. CENTRALNA DEPOZITARNA AGENCIJA 1689. POGLAVLJE — SKUPŠTINA AKCIONARA 169A. OPŠTE ODREDBE 1721. Vrste skupštine akcionara 1742. Nadležnost skupštine akcionara 1763. Prenošenje nadležnosti 178B. SAZIVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA 1791. Pravo i obave<strong>za</strong> sazivanja skupštine 1792. Vrijeme i način sazivanja skupštine 1813. Dnevni red 1824. Predlozi <strong>od</strong>luka 183C. ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA 1851. Ko prisustvuje skupštini akcionara 1852. Liste prisutnih 1863. Poslovnik o radu skupštine 1874. Predsjedavanje skupštinom akcionara 1885. Otvaranje skupštine akcionara 1906. Postupanje po dnevnom redu 1927. Način glasanja 1938. Prekid, trajanje i <strong>za</strong>ključenje skupštine akcionara 1949. Održavanje reda na skupštini akcionara 19510. Zapisnik sa skupštine akcionara 197D. DOBRE PRAKSE U VEZI SA KORPORATIVNIM UPRAVLJANJEM 1991. Dobre prakse u vezi sa postupkom koji preth<strong>od</strong>i <strong>od</strong>ržavanju skupštine akcionara 1992. Dobre prakse u vezi sa <strong>od</strong>ržavanjem skupštine 200
XIX10. POGLAVLJE — IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NAkorPORATIVNO UPRAVLJANJE 203A. POJAM OSNOVNOG KAPITALA 206B. NAJNIŽI IZNOS OSNOVNOG KAPITALA 207C. ULOGA OSNOVNOG KAPITALA 209D. POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA 2111. Povećanje kapitala novim ulozima 2112. Uslovno povećanje osnovnog kapitala 2143. Odobreni (ovlašćeni) kapital 2154. Povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva 219E. SMANJENJE OSNOVOG KAPITALA 222UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI11. POGLAVLJE — DIVIDENDE 227A. OPŠTE ODREDBE O DIVIDENDI 231B. USLOVI ZA ISPLATU DIVIDENDE 232C. POSTUPAK RASPODJELE DIVIDENDE AKCIONARIMA 235D. U KOJEM OBIMU SE ISPLAĆUJE DIVIDENDA 236E. KOJI AKCIONAR IMA PRAVO IMA DIVIDENDU 237F. KOJE AKCIJE NE DAJU PRAVO NA DIVIDENDU 238G. RAZLIKOVANJE PRAVA NA DIVIDENDU OD POTRAŽIVANJA ZA ISPLATU DIVIDENDE 239H. DATUM ISPLATE DIVIDENDE 241I. DOBRE PRAKSE U VEZI SA ISPLATOM DIVIDENDE 24212. POGLAVLJE — UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NAkorPORATIVNO UPRAVLJANJE 245A. VANREDNI PRAVNI POSLOVI –STICANJE I RASPOLAGANJE IMOVINOM VELIKE VRIJEDNOSTI 267B. STICANJE KONTROLNOG KAPITAL-UČEŠĆA – PREUZIMANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVA 2681. U čemu je cilj Zakona o preuzimanju akcionarskih društava 2682. Obave<strong>za</strong> sprovođenja javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje 2683. Osnovni principi Zakona o preuzimanju akcionarskih društava 2694. Isključenje manjinskih akcionara – tzv. “Squeeze out” 271SEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
XX5. “Break-through” pravilo 2726. Konkurentska ponuda <strong>za</strong> preuzimanje 2727. Pravne posljedice sprovedenog postupka preuzimanja akcionarskog društva 273C. PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA (KONFLIKT INTERESA) 2741. Definisanje konflikta interesa 2742. Prava akcionara u slučaju postojanja konflikta interesa 2763. Kako se izbjegava konflikt interesa u kompaniji 2784. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u vezi sakonfliktom interesa direktora 28013. POGLAVLJE — ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJE 263A. Dobrovoljno ili prinudno finansijsko izvještavanje 286B. Koristi objavljivanja informacija po samu kompaniju 288C. Koje informacije su potrebne investitorima 290D. Principi objavljivanja 291E. Koje su posljedice neobjavljivanja ilipogrešnog objavljivanja informacija 292F. Preporuke u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>m 294G. Obave<strong>za</strong> izvještavanja s ciljem povećanja transparentnosti tržišta 2951. Objavljivanje finansijskih informacija kompanije 2952. Objavljivanje informacija o najvećim vlasništvima akcija i glasačkim pravima 2953. Objavljivanje informacija o članovima <strong>od</strong>bora i glavnim izvršnim licima injihovim <strong>za</strong>radama 2964. Objavljivanje p<strong>od</strong>ataka o transakcijama pove<strong>za</strong>nih lica 2975. Obezbjeđivanje fer, blagovremenog i jeftinog pristupa relevantnim informacijama 2976. Obave<strong>za</strong> emitenta na kontinuirano izvještavanje 299H. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u vezi saobjavljivanjem informacija 301
XXI14. POGLAVLJE — OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA 283A. INTERNA KONTROLA 308B. KOMISIJA ZA REVIZIJU 3111. Uloga Komisije <strong>za</strong> reviziju 3112. Ispitivanje interne kontrole 313C. ODNOS KOMISIJE ZA REVIZIJU I SPOLJNJEG REVIZORA 314D. NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR 3171. Koja pravna lica su obavezna da izvrše reviziju 3172. U čemu je svrha <strong>za</strong>htjeva da revizor treba da bude ne<strong>za</strong>vistan 3173. Kada se smatra da je revizor ne<strong>za</strong>vistan 3184. Izbor revizora 2235. Prava i dužnosti revizora 2246. Odgovornost revizora 225UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORA15. POGLAVLJE — POSTUPCI NADZORA I REVIZIJE 305A. INTERNA KONTROLA 308B. KOMISIJA ZA REVIZIJU 3111. Uloga Komisije <strong>za</strong> reviziju 3112. Ispitivanje interne kontrole 313C. ODNOS KOMISIJE ZA REVIZIJU I SPOLJNJEG REVIZORA 314D. NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR 3171. Koja pravna lica su obavezna da izvrše reviziju 3172. U čemu je svrha <strong>za</strong>htjeva da revizor treba da bude ne<strong>za</strong>visan 3173. Kada se smatra da je revizor ne<strong>za</strong>visan 3184. Izbor revizora 3235. Prava i dužnosti revizora 3246. Odgovornost revizora 325POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
BELEŠKE
1. PoglavljeUv<strong>od</strong> ukorp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>
1. | Uv<strong>od</strong> u korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. ŠTO JE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE? 41. Definicija korp<strong>orativno</strong>g upravljanja 72. K<strong>od</strong>eksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja širom svijeta 82.1. Britanski pristup – “Poštuj ili objasni” 92.2. Evropska Unija/OECD 10B. EFEKTI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA NA POSLOVANJE DRUŠTVA 131. Povećavanje izvora raspoloživog kapitala putemefikasnog korp<strong>orativno</strong>g upravljanja 132. Poboljšanje poslovnih performansi kompanija 143. Smanjenje potencijalne <strong>od</strong>govornosti prema nosiocima interesa 144. Razvoj tržišta kapitala 15C. „MANDATORNI” VS. „OVLAŠĆUJUĆI” SISTEMKORPORATIVNOG UPRAVLJANJA 16D. MOGUĆI PROBLEMI SISTEMA „POŠTUJ ILI OBJASNI” 17E. MODELI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA 19POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJEA. ŠtO je korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>?U najosnovnijem, korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> bavi se <strong>od</strong>nosima između različitihnosilaca interesa u <strong>od</strong>nosu na kontrolu kompanija. Prije svega, korp<strong>orativno</strong><strong>upravljanje</strong> bavi se <strong>od</strong>nosima između vlasnika kompanije – akcionara, i onih kojiupravljaju poslovanjem kompanije – administracijom koju su akcionari unajmili dav<strong>od</strong>i kompaniju.U čemu je cilj kompanije?Svakako, svaka kompanija postoji kako bi maksimizirala profit.<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je sredstvo <strong>za</strong> ostvarivanje cilja postojanjakompanije, a ne cilj samo po sebi.<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> uključuje mnoge različite faktore u procesudonošenja strategijskih <strong>od</strong>luka, adekvatno i transparentno izvještavanje vlasnikakoji su uložili svoj kapital, pouzdano finansijsko izvještavanje i postupanje u skladusa <strong>za</strong>konima i propisima. 1Privredna društva, pa i akcionarsko društvo postoje jer društvo kaocjelina želi da pospješi investiranje u biznis. Privredna društva se organizuju i v<strong>od</strong>eprvenstveno u cilju stvaranja profita akcionarima. Društvo pospješuje akcionareda svoja sredstva stave p<strong>od</strong> izvjestan rizik. Sa druge strane, društvo ustanovljavaograničenu <strong>od</strong>govornost akcionara koja se ograničava na tu investiciju i njenuvrijednost. Svako fizičko lice može tolerisati samo toliko rizika.Odbor direktora kompanije je povjerenik (agent) akcionara sa osnovnomdužnošću da povećava profit kompanije. Diskreciona ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktorasu sredstvo <strong>za</strong> ostvarenje cilja kompanije.Društvo čine akcionari. Akcionari su vlasnici kompanije, jer su svojuimovinu uložili u kompaniju. Osim akcionara, postoje i drugi nosioci interesa. Tosu lica čije je finansijsko stanje pove<strong>za</strong>no sa uspjehom kompanije. Pojmom “nosiociinteresa” obuhvataju se različite grupe lica, kao što su: <strong>za</strong>posleni (uključujući imenadžment), povjerioci, klijenti i društvo u cjelini. Svi nosioci interesa nemajujedinstven, <strong>za</strong>jednički interes, ali je interes svih drugih nosilaca interesa p<strong>od</strong>ređeninteresu akcionara: stvaranju profita.
ŠTO JE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE?5OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEEasterbrook i Fischel’s tvrde da jedinstvena grupa “nosilaca rizika” – akcionari –kojima ostali učesnici obećavaju maksimiziranje profita kompanije je suštinski činilacuspješne kompanije. Uspjeh je samo druga riječ <strong>za</strong> profit.Frank H. Easterbrook & Daniel R. Fischel, Mandatory Disclosure and the Protection ofInvestors, 70 Va. L. Rev. 669, 691 (1984);Nastojanje da se uveća profit kompanije je nekada u suprotnosti sainteresima nosilaca interesa - licima koja nijesu akcionari. Na primjer, kompanijamože utvrditi da je jedno <strong>od</strong> njenih postrojenja ili jedan <strong>od</strong> dijelova kompanijeneprofitabilan. Dužnost menadžmenta prema akcionarima <strong>za</strong>htijeva da razmotri<strong>za</strong>tvaranje postrojenja kako bi se izbjegli dalji gubici. Drugi članovi društva biće nagubitku: poreski prih<strong>od</strong>i će opasti, <strong>za</strong>tvoriće se radna mjesta, ustanovljeni <strong>od</strong>nosipovjerilaca će se raskinuti, itd. Sa stanovišta kompanije i akcionara, ni jedan <strong>od</strong> ovihjasno uočljivih šteta nosilaca interesa koji nijesu akcionari, nije relevatna i <strong>od</strong> uticajana <strong>od</strong>luku menadžmenta. Upravo suprotno, dužnost menadžmenta je da se fokusirana interese akcionara kompanije, cijeneći rizike i koristi po akcionare.Kompanija postaje instrument akcionara u ostvarivanju cilja – stvaranjuprofita. Svakako, <strong>od</strong>bor direktora i menadžment, da bi bili u prilici da ostvare profiti dugoročno i kratkoročno, moraju <strong>za</strong>dovoljiti i mnoge druge interese i ciljeve.Interesi drugih nosilaca interesa, iako su izvedeni iz osnovnog interesa kompanije,moraju biti adekvatno <strong>za</strong>dovoljeni kako bi se ostvario osnovni cilj kompanije:<strong>za</strong>rađivanje profita.American Bar Association’s Committee on Corporate Laws, ne uviđanikakve razlike između ciljeva povjerenja akcionarima i postupanja direktorakada ističe da: “direktori imaju fiducijarne dužnosti prema akcionarima, koje iakoomogućavaju akcionarima da imaju uvid u interese drugih, primoravaju ih da nađuneku razumnu vezu sa dugoročnim interesima akcionara”.Stephen Bottomley, v<strong>od</strong>eći australijski teoretičar kompanijskog pravaprimjetio je da je “korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>....nejasan pojam: upotrebljava se kakou diskusijama o ulozi kompanije u društvu... tako i u diskusijama o organi<strong>za</strong>cijiposlovanja unutar kompanija”. Stav po pitanju uloge kompanija u društvu <strong>od</strong>ređujeu velikoj mjeri i stav po pitanjima organi<strong>za</strong>cije upravljanja u samoj kompaniji. Usuštini, korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> nameće i traži <strong>od</strong>govore na sljedeća pitanja: (a)kakva je kompanija kojom se upravlja; (b) ko treba da upravlja kompanijom; (c)koji je najbolji način upravljanja kompanijom i (d) u čijem interesu treba upravljatikompanijom.<strong>Korp</strong>oracija, kao ljudska organi<strong>za</strong>cija, je idealno kooperativna. Kako bise razvijala, neoph<strong>od</strong>no je ostvariti saradnju između njenih sastavnih dijelova:akcionara, menadžera, <strong>za</strong>poslenih, kupaca, dobavljača, mušterija i društva u cjelini.UVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJEU isto vrijeme, kompanije se nalaze u atmosferi ograničavanja. Država, putem <strong>za</strong>konai sudskih <strong>od</strong>luka, ustanovljava pravila koja usko ograničavaju stepen u kojem jerazličitim učesnicima omogućeno da diskreciono donose <strong>od</strong>luke u kompanijama.Uzrok problema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja nalazi se u p<strong>od</strong>vajanjuvlasništva <strong>od</strong> upravljanja. Akcionari vrše kontrolu nad kompanijom izboromdirektora, saglašavanjem na osnovne transakcije, p<strong>od</strong>nošenjem derivativnih tužbiu ime kompanije, itd. Zaposleni, povjerioci, dobavljači, klijenti i drugi mogu daimaju ugovorne <strong>za</strong>htjeve prema kompaniji, ali akcionari, kako se često nav<strong>od</strong>i, činesrce kompanije. Menadžeri kompanije imaju prvenstvenu dužnost da postupajuu interesu akcionara. Ova, osnovna uloga menadžera da „preduzimaju poslovneaktivnosti u cilju uvećavanja profita kompanije i dobiti akcionara“ izričito je iska<strong>za</strong>nau Principima korp<strong>orativno</strong>g upravljanja koje je objavio American Law Institute. Iakomenadžeri i direktori kompanije treba nekad da uzmu u obzir i dugoročne intereseakcionara prilikom donošenja <strong>od</strong>luka, a nekad neposrednu dobit po akcionare, sve<strong>od</strong>luke menadžmenta treba da su orijentisane ka maksimiziranju <strong>vrijednosti</strong> kojeostvaruju akcionari.Prilikom donošenja <strong>od</strong>luka, menadžeri kompanije ipak uzimaju u obzir imogući uticaj njihovog <strong>od</strong>lučivanja na druge nosioce interesa, naročito <strong>za</strong>poslene.Koliki uticaj treba da imaju ovi nosioci interesa u korp<strong>orativno</strong>m upravljanju<strong>od</strong>ređuje se samim nacionalnim <strong>za</strong>konima koji utvrđuju optimalnu mjeru ovogprivrednog uticaja. Najčešće se <strong>za</strong>konom o radu postavljaju ograničenja u vezi samogućnošću <strong>za</strong>pošljavanja i otpuštanja radnika. Zakonom o radu se u principumnogo više štite prava <strong>za</strong>poslenih nego utvrđuju njihove obaveze.Često se nav<strong>od</strong>i da <strong>od</strong>bor direktora ima obavezu da postupa u ime „društva“.Što znači da <strong>od</strong>bor direktora treba da postupa na ovaj način? Da li to znači da <strong>od</strong>bordirektora mora da donosi <strong>od</strong>luke koje su u interesu akcionara da bi bio <strong>za</strong>štićen <strong>od</strong><strong>od</strong>govornosti, ili da <strong>od</strong>bor direktora nije obave<strong>za</strong>n da donosi <strong>od</strong>luke u interesu bilokoje <strong>od</strong>ređene konstitutivne grupe (bilo akcionara, bilo drugih nosilaca interesa)?Da je tako, menadžment bi mogao donijeti <strong>od</strong>luku da interese akcionara p<strong>od</strong>vrgneinteresima drugih nosilaca interesa, ako je <strong>od</strong>luku donio u dobroj vjeri.Prije razmatranja suštinskih pitanja o korp<strong>orativno</strong>m upravljanju,moraju se definisati ciljevi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja.U čemu je, onda, cilj korp<strong>orativno</strong>g upravljanja?Po mišljenju većine, cilj sistema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja je da obezbijedi daradnje menadžera kompanije i direktora <strong>od</strong>ražavaju želje njenih akcionara.
ŠTO JE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE?7Ovaj stav temelji se na činjenici da su akcionari vlasnici kompanije i da,kao takvi, imaju suštinsko pravo da upravljaju poslovanjem kompanije i prisvajajunjen profit. <strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> se posmatra i kao sredstvo <strong>za</strong> minimiziranjegubitaka koji proizilaze iz <strong>od</strong>vajanja vlasništva i upravljanja. Investitori se <strong>od</strong>vajaju<strong>od</strong> menadžmenta i, iako ovo <strong>od</strong>vajanje pruža povlastice u vidu specijali<strong>za</strong>cijemenadžera i dalje diversifikacije rizika, takvo <strong>od</strong>vajanje prate i značajni troškovi.Vlasnici kapitala koriste efikasne sisteme korp<strong>orativno</strong>g upravljanja kakobi uticali na menadžere da postupaju na način koji omogućava ostvarivanje ciljevavlasnika. Ti sistemi se <strong>za</strong>snivaju na adekvatnom sistemu kontrole, kao i motivacije.U ovom smislu sistemi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja ostvaruju izvjesne društvene<strong>vrijednosti</strong>.Cilj korp<strong>orativno</strong>g upravljanja je da se ostvari delegiranje kontrole nadkompanijom ka njenim menadžerima na dovoljno dugi peri<strong>od</strong> vremena, kako biim bilo omogućeno da donose <strong>od</strong>luke koje su neizostavno u pravcu dugoročnogzdravlja kompanije. Time će se menadžeri primorati da razviju i pravdaju dugoročneplanove u vezi sa kompanijom, a <strong>za</strong> to bi bili plaćeni na osnovu njihove mogućnostida ostvare efikasnu reali<strong>za</strong>ciju ovih planova.Sistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanja treba da motiviše akcionare, direktore imenadžere da sarađuju na implementaciji ovih planova kako bi ostvarili dugoročniposlovni uspjeh kompanije, <strong>od</strong>nosno razvoj kompanije i ostvarenje profita.Ali da li je svaki sistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanja dobar i da li je primjenjljiv?Da li se on <strong>od</strong>nosi na <strong>od</strong>nose unutar društva koji se <strong>od</strong>ražavaju na spoljašnjost ilije to stav društva prema spoljašnjosti, tj. prema drugim društvima i samom tržištukapitala?UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA1. Definicija korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaOpšteprihvaćena definicija pojma “korp<strong>orativno</strong>g upravljanja” potiče <strong>od</strong>Izvještaja Komiteta o finansijskim aspektima korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, kojim jepredsjedavao Adrian Cadbury. U Cadburyjevom izvještaju korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>је definisano kao:“Sistem upravljanja i kontrole kompanijama. Odbor direktora je <strong>od</strong>govoran<strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> kompanijama. Uloga akcionara u upravljanju je da imenujudirektore i revizore, i da obezbijede ustanovljavanje <strong>od</strong>govarajuće struktureupravljanja. Odgovornosti direktora obuhvataju ustanovljavanje strateškihciljeva kompanije, omogućavanje vođstva kako bi se oni implementirali,kontrolu upravljanja biznisom i izvještavanje akcionara o upravljanju. Radnje<strong>od</strong>bora p<strong>od</strong>vrgnute su <strong>za</strong>konima, propisima i akcionarima na skupštini.” 2<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> upravaljanje se takođe definiše i kao:DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJE“Sistem ‘teža i protivteža’ između <strong>od</strong>bora, menadžmenta i investitora kakobi se ostvarilo efikasno funkcionisanje kompanije, idealno opremljene <strong>za</strong> proizv<strong>od</strong>njudugoročnih <strong>vrijednosti</strong>.” 3Još jednu definiciju korp<strong>orativno</strong>g upravljanja daje Međunar<strong>od</strong>na privrednakomora u Priručniku <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> menadžerima kompanije:“<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je <strong>od</strong>nos između menadžera kompanije, direktorai vlasnika kapitala i institucija koje čuvaju i investiraju svoj kapital kakobi ostvarile prih<strong>od</strong>. Ono obezbjeđuje da je Odbor direktora <strong>od</strong>govoran <strong>za</strong>ostvarivanje ciljeva kompanije i da sama kompanija postupa u skladu sa<strong>za</strong>konom i propisima.”Organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong> ekonomsku saradnju i razvoj (OEBS) vlastitom definicijomnaglašava drugi aspekt u principima korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, usmjeravajući ih napet p<strong>od</strong>ručja: (I) prava i obave<strong>za</strong> akcionara; (II) uloga nosilaca interesa; (III) jednaktretman akcionara; (IV) izvještavanje i transparentnost; i (V) obaveze i <strong>od</strong>govornostiOdbora. Ona definiše korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> na sljedeći način:„<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je sistem upravljanja i kontrole korporacijama.Struktura korp<strong>orativno</strong>g upravljanja <strong>od</strong>ređuje rasp<strong>od</strong>jelu prava i <strong>od</strong>govornostiizmeđu različitih učesnika u korporaciji, kao što su: Odbor direktora, menadžeri,akcionari i drugi nosioci interesa; ističe pravila i postupke <strong>za</strong> donošenje <strong>od</strong>luka uvezi sa poslovanjem kompanije. Ovako postupajući, kompanija obezbjeđuje struktureputem kojih se postavljaju ciljevi kompanije, i sredstva <strong>za</strong> ostvarivanje ovih ciljeva imonitoring poslovanja.“Kenneth Scott sa Stanford Law School daje sljedeću definiciju:„U svojem najosnovnijem značenju, korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> uključujesve snage koje se <strong>od</strong>nose na <strong>od</strong>lučivanje u kompaniji. To bi uključivalo ne samokontrolna prava akcionara, nego i ugovorne povelje i moć insolventnosti povjerilaca,ugovore <strong>za</strong>ključene sa <strong>za</strong>poslenima, klijentima i nabavljačima, regulativu donijetu <strong>od</strong>strane državnih agencija. Uz to, <strong>od</strong>luke kompanije su p<strong>od</strong> snažnim uticajem uslovakonkurencije na različitim tržištima na kojima kompanija posluje. Možemo ići i dalje,kako bi obuhvatili društvene i kulturne norme <strong>od</strong>ređenog društva. Sve su relevantne,ali bi anali<strong>za</strong> postala isuviše difuzna, i time rizikuje da postane nekorisna kao inepove<strong>za</strong>na.“2. K<strong>od</strong>eksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja širom svijeta<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> postalo je jedna <strong>od</strong> najvažnijih tema u biznisuširom svijeta. Groznica reformi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja nije ograničena samo na
ŠTO JE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE?9Ameriku. Od Kejp Tauna do Hong Konga i Londona, novi k<strong>od</strong>eksi korp<strong>orativno</strong>gupravljanja počeli su nicati kao pečurke poslije kiše. Pristupi korp<strong>orativno</strong>mupravljanju su u mnogome različiti. Širom svijeta je prihvaćeno da direktorikompanija moraju imati u vidu takozvana “4V”: vision, value, viligance and virtue(viziju, vrijednost, verziranost i vrline). To znači da treba da upravljaju kompanijomna način da usmjeravaju vizije kako bi se izgradila njena vrijednost, što <strong>za</strong>htijevaverziranost kako bi se obezbijedilo da se ostvare vrline.Dobro <strong>upravljanje</strong> je sine qua non <strong>za</strong> dugoročan uspjeh, ali nije <strong>za</strong>mjena <strong>za</strong>inovacije i ostvarivanje ideja, proizv<strong>od</strong>a i potencijala na tržištu.Međunar<strong>od</strong>ni aspekti korp<strong>orativno</strong>g upravljanja sagledavaju se u mnogimcentrima biznisa i političkog interesa, a najznačajniji centri svakako su NYSE (NewYork Stock Exchange) Velika Britanija, Brisel (Evropska Unija) i Pariz (OECD).UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORA2.1. Britanski pristup – “Poštuj ili objasni”Sintagma “korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>” postala je popularna 1992. g<strong>od</strong>inenakon Cadburyjevog izvještaja, koji je izdao komitet Londonske berze kojim jepredsjedavao Adrian Cadbury.Regulatorna institucija finansijskog tržišta u Velikoj Britaniji – FinancialServices Authority usvojila je “Kombinovani k<strong>od</strong>eks” (jul 2003.) kao d<strong>od</strong>ataksvojim Pravilima o listingu koji se sastoji <strong>od</strong> tri izvještaja koja su sačinili: Cadbury(‘92.), Greenburg (‘95.), Hampel (‘98.). Postupanje u skladu sa ovim principimakorp<strong>orativno</strong>g upravljanja je dobrovoljno, ne obavezno. Kompanije koje ne postupajuu skladu sa ovim k<strong>od</strong>eksom obavezne su da “objasne” – objave svoje nepostupanje uskladu sa k<strong>od</strong>eksom u kojem će navesti razloge takvog <strong>od</strong>stupanja.U najvećem dijelu Kombinovani k<strong>od</strong>eks je nastao kao reakcija nafinansijske skandale i pronevjere u finansijskim kompanijama kao što su Britishand Commonwealth Bank (1990.), BCCI (1992.) i Barings (1995.).Premisa na kojoj se <strong>za</strong>sniva pristup “poštuj ili objasni” je da Kombinovanik<strong>od</strong>eks predstavlja kolektivni konsenzus institucionalnih investitora o najboljimpraksama korp<strong>orativno</strong>g upravljanja i da <strong>od</strong>stupanja <strong>od</strong> ovog k<strong>od</strong>eksa predstavljajudobar razlog investitorima da “glasaju nogama”, tj. donesu svoju <strong>od</strong>luku da napustekompaniju. Stepen poštovanja pravila porastao je tokom poslednjih nekolikog<strong>od</strong>ina, ali se, čak i danas, svega 50% listiranih kompanija u potpunosti pridržava<strong>od</strong>redbi ovog k<strong>od</strong>eksa.Objašnjenja <strong>od</strong>stupanja se u velikoj mjeri razlikuju, uključujućineinformativna objašnjenja da <strong>od</strong>bor ne smatra da je poštovanje k<strong>od</strong>eksa dobraideja. Tako je Wm. Morrison Supermarkets PLC, koji nije imao ne<strong>za</strong>visne direktoretokom čitavog peri<strong>od</strong>a <strong>od</strong> 1994. do 2004. g<strong>od</strong>ine, “objasnio” svoje <strong>od</strong>stupanjeriječima: “Kompanija nema ne<strong>za</strong>visne (ne-izvršne) direktore u Odboru. DirektoriIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJEsu svjesni <strong>od</strong>redbi Kombinovanog k<strong>od</strong>eksa u ovom aspektu i regularno razmatrajusituaciju”. Nedavno je Wm. Morrison, nakon pripajanja Safeway-a, ipak i<strong>za</strong>brao daimenuje dva ne<strong>za</strong>visna direktora.2.2. Evropska Unija/OECDIako sve države Evropske Unije imaju vrlo različite pravne režime i praksu,upadljiva karakteristika stava prema Evropskom k<strong>od</strong>eksu korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaje stepen njihove sličnosti i sve veće konvergencije. Gotovo sve države članice EUimaju dobrovoljne k<strong>od</strong>ekse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, a manji broj država usvojioje britanski pristup “poštuj ili objasni”.Najuočljivije razlike evropskog korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u <strong>od</strong>nosu napraksu SAD-a, ne proizilaze iz samih k<strong>od</strong>eksa korp<strong>orativno</strong>g upravljanja već izduboko ukorijenjenih pravnih pravila koja uključuju: dualnu strukturu <strong>od</strong>boradirektora u Njemačkoj/Austriji i skandinavskim zemljama; pravo na prisustvovanje<strong>za</strong>poslenih u nadzornim <strong>od</strong>borima koje karakteriše Austriju, Dansku, Njemačku,Luksemburg, Švedsku i, povremeno Francusku (u slučajevima kada učešće<strong>za</strong>poslenih u akcionarskom kapitalu iznosi 3% ili više), prava predstavnika <strong>za</strong>poslenihda prisustvuju skupštinama akcionara u Francuskoj i Holandiji, čak i kada nemajupravo glasa, kao i stepen objavljenih informacija o svakom članu <strong>od</strong>bora direktora(osnovno <strong>za</strong>poslenje, članstvo u drugim <strong>od</strong>borima, a vrlo rijetko i neke p<strong>od</strong>robnijeinformacije).Kao i u SAD-u, objavljivanje <strong>za</strong>rada članova <strong>od</strong>bora direktora i izvršnihdirektora je predmet pažnje i interesa investitora. To se čak i propisuje u EU. Zarazliku <strong>od</strong> SAD-a, pravilo “jedna akcija jedan glas” još je daleko <strong>od</strong> usaglašavanjau EU.Jedn<strong>od</strong>omni ili unitarni sistem uprave karakteriše jedan organ koji upravljadruštvom, a uključuje i izvršne i neizvršne članove. Dv<strong>od</strong>omni ili dvostepeni sistem,s druge strane, karakteriše postojanje razdvojenog nadzornog i upravnog organa.Prvi se obično naziva nadzorni <strong>od</strong>bor, a drugi izvršni <strong>od</strong>bor. Po ovom sistemu,svak<strong>od</strong>nevno <strong>upravljanje</strong> društvom predato je izvršnom <strong>od</strong>boru, koji je <strong>za</strong>timkontrolisan <strong>od</strong> strane nadzornog <strong>od</strong>bora, kojeg pak bira skupština.Nadzorni <strong>od</strong>bori u dvostepenim sistemima korp<strong>orativno</strong>g upravljanjapreuzimaju ulogu <strong>za</strong> nadzor nad poslovanjem kompanije. Niži, izvršni <strong>od</strong>bor, pratisvak<strong>od</strong>nevno poslovanje. Njemački nadzorni <strong>od</strong>bori, u skladu sa Berlin InitiativeC<strong>od</strong>e nemaju upravljačke funkcije, već služe kao kontrola ili protivteža izvršnom<strong>od</strong>boru koji je v<strong>od</strong>eći donosilac dnevnih, poslovnih <strong>od</strong>luka <strong>za</strong> račun kompanije.Kada je riječ o nadzornim <strong>od</strong>borima, ono što dominira <strong>od</strong>govarajućim k<strong>od</strong>eksimasvake pojedine države članice EU su pitanja veličine <strong>od</strong>bora direktora, imenovanja,kvalifikacija, sastava, ne<strong>za</strong>visnosti i utvrđivanja naknada <strong>za</strong> rad članova.
ŠTO JE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE?11Najveći broj k<strong>od</strong>eksa korp<strong>orativno</strong>g upravljanja <strong>za</strong>stupa stav da većinačlanova <strong>od</strong>bora direktora moraju biti ne<strong>za</strong>visni. Definicije “ne<strong>za</strong>visnosti” , iakorazličite, saglasne su po tome da isključuju: sadašnje ili doskorašnje članove izvršnihorgana, članove njihovih por<strong>od</strong>ica, većinske akcionare i dominantne dobavljače.U Njemačkoj, na primjer, Vorstand (izvršni <strong>od</strong>bor) vrši upravljačka ovlašćenja, aAufsichsrat (nadzorni <strong>od</strong>bor) je u potpunosti sačinjen <strong>od</strong> ne<strong>za</strong>visnih direktora kojipredstavljaju kako vlasnike kapitala tako i radnike.Princip “jedna akcija jedan glas” nije uniformno prisutan širom EU. Čakse može i reći da članice EU kreću u pravcu multipliciranja glasačkih prava, aprincipi OECD-a su jednoglasni u pravcu jednakog tretmana svih akcionara u istimokolnostima.OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAK<strong>od</strong>eksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja:• Austria: Austrian C<strong>od</strong>e of Corporate Governance (November 2002) (http://www.wienerboerse.at/corporate/pdf/CG_C<strong>od</strong>e_engl1103final.pdf)• Belgium: Belgian C<strong>od</strong>e on Corporate Governance (9 December 2004)(http:// www.corporategovernancecommittee.be/library/documents/final%20c<strong>od</strong>e/CorpoGov_UK.pdf)• Bulgaria: Corporate governance and control in Bulgaria. Summary Report (http://www.csd.bg/en/cgi/fileSrc.php?id=10131)• Croatia: Corporate Governance Country Assessment.(http:// www.worldbank.org/ifa/Croatiarosc.pdf)• Cyprus: Corporate Governance C<strong>od</strong>e(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cg_c<strong>od</strong>e_cy_en.pdf)• Czech Republic: Corporate Governance C<strong>od</strong>e based on the OECD Principles (2004)(http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/czech_c<strong>od</strong>e_2004_en.pdf)• Denmark: Report on Corporate Governance in Denmark (December 2003) (http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/report_december2003.pdf)• Estonia : Survey on Estonian Corporate Governance Rules, Statistics and, Institutions.(http://www.ecgi.org/research/accession/cg_survey_estonia.pdf)• Finland: Corporate Governance Recommendations for Listed Companies (December2003) (http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/recommendation_en_ final.pdf)• France: The Corporate Governance of Listed Corporations (October 2003) (http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cg_oct03_en.pdf)• Germany: German C<strong>od</strong>e of Corporate Governance(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/gccg_e.pdf)• Amendment to the German Corporate Governance C<strong>od</strong>e(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/c<strong>od</strong>e_200305_en.pdf)IZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJE• Greece: Principles of Corporate Governance (January 2002)(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/fge_july2001_en.pdf)• Hungary: Corporate Governance Recommendations(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cg_recommendations.pdf)• Ireland: Corporate Governance, Share Option and Other Incentive Schemes (March1999) (http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/iaim.pdf)• Italy: Corporate Governance C<strong>od</strong>e(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/c<strong>od</strong>e_it_jul2002_eng.pdf)• Latvia: Principles of Corporate Governance and Recommendations on theirImplementation (http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cg_latvia_2005_en.pdf)• Lithuania: Corporate Governance C<strong>od</strong>e for the Companies listed on the NationalStock Exchange of Lithuania (http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/c<strong>od</strong>e_lithuania.pdf)• Luxembourg : Wilson, Graham J. Corporate acquisitions and mergers: a practicalguide to the legal, financial, and administrative implications, Luxembourg• Malta: Principles of Go<strong>od</strong> Corporate Governance(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/c<strong>od</strong>e_malta.pdf)• Netherlands: The Dutch Corporate Governance C<strong>od</strong>e(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cg_c<strong>od</strong>e_nl_en.pdf)• Poland: Best Practices in Public Companies 2005(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/pol_best_practice_2005_final.pdf)• Portugal: CMVM Regulation N o 11/2003(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cnmv_regulations_11_2003_en.pdf)• Romania: Corporate Governance C<strong>od</strong>e in Romania(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/romania.pdf)• Slovakia: Corporate Governance C<strong>od</strong>e (Based on the OECD Principles) (http://www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/corp_gov_c<strong>od</strong>e.pdf)• Slovenia: Corporate Governance C<strong>od</strong>e(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cg_c<strong>od</strong>e_slovenia_dec2005_en.pdf)• Spain: IC-A: Principles of Go<strong>od</strong> Corporate Governance(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/ica_oct2005_en.pdf)• Sweden: Swedish C<strong>od</strong>e of Corporate Governance.(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/swe_c<strong>od</strong>es_group_en_mar2005.pdf)• Turkey: Corporate Governance Principles(http:// www.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/cmb_principles_2004.pdf)• United Kingdom: The Combined C<strong>od</strong>e on Corporate Governance(http:// w ww.ecgi.org/c<strong>od</strong>es/documents/combined_c<strong>od</strong>e_final.pdf)
EFEKTI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA NA POSLOVANJE DRUŠTVA13B. EFEKTI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA NAPOSLOVANJE DRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIDobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> treba da pruži adekvatnu motivaciju članovima<strong>od</strong>bora i menadžerima da ostvaruju ciljeve koji su u interesu akcionara i kompanije,treba da olakša efektivnu kontrolu, i tako p<strong>od</strong>stakne na efikasnije korišćenjesredstava kompanije. 4Ne postoji jedinstvena formula <strong>za</strong> efektivno korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>.<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> nije „kontrolna lista“( „check list“) deset najznačajnijihnajboljih praksi. 5.Zahtjevi <strong>za</strong> poboljšanjem standarda korp<strong>orativno</strong>g upravljanja <strong>za</strong>snivaju sena jačanju povjerenja investitora, jačanje sistema slob<strong>od</strong>nog tržišta i spriječavanjumandatorne regulacije putem voluntarističkog poštovanja pravila. Dobri, efikasnii razumni standardi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja mogu se upotrijebiti <strong>za</strong> povećanjekapitala raspoloživog iz spoljnih izvora, poboljšanje poslovnih performansikompanija, kao i <strong>za</strong> smanjenje potencijalne <strong>od</strong>govornosti prema nosiocimainteresa.1. Povećavanje izvora raspoloživog kapitala putem efikasnogkorp<strong>orativno</strong>g upravljanjaZnačajan motiv <strong>za</strong> kompaniju da uspostavi ili primjenjuje principe korp<strong>orativno</strong>gupravljanja je taj što na taj način smanjuju pretpostavljeni rizik i imaju većumogućnost da privuku d<strong>od</strong>atni spoljni kapital <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju poslovnih ideja <strong>za</strong>koje nemaju sopstvena sredstva. Česti izvori novog kapitala su pr<strong>od</strong>aja noveemisije akcija i <strong>za</strong>jmovi spoljnih investitora. Kompanije mogu privući nove nosioceinteresa smanjivanjem pretpostavljenog rizika putem implementacije efektivnogkorp<strong>orativno</strong>g upravljanja. Istraživanja pokazuju da je velika većina investitoraspremna da plati veću cijenu <strong>za</strong> akcije kompanija koje primjenjuju visoke standardekorp<strong>orativno</strong>g upravljanja. Ove premije na akcije u Sjevernoj Americi i ZapadnojEvropi iznose <strong>od</strong> 12-14% tržišne cijene. U Africi i Istočnoj Evropi ove premije iznosei do 30%. 6 Ova studija pokazuje da bi većina investitora izbjegavala kompanijesa neadekvatnim politikama korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, a trećina ispitanih biizbjegavala sve kompanije sa neadekvatnim korporativnim <strong>upravljanje</strong>m. Čak 63%investitora iska<strong>za</strong>lo je da bi izbjegli investiranje u kompanije ukoliko one imajune<strong>za</strong>dovoljavajuće prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja.Što nam pokazuju ovi nalazi? Ovi <strong>za</strong>ključci ukazuju da je ulaganje kapitalai znanja potrebnog <strong>za</strong> implementaciju sistema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja mudraOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJE<strong>od</strong>luka menadžera, kao i da propuštanje da se implementira takav sistem može imati<strong>za</strong> posljedicu suprotan efekat. Kompanije koje ne primjenjuju adekvatne politikekorp<strong>orativno</strong>g upravljanja izlažu se riziku da otjeraju potencijalne investitore.Osim privlačenjem investitora, dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanjamogu privući i <strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avce. Danas su troškovi po<strong>za</strong>jmljivanja novca u velikoj mjeriveći nego ranije, tako da komercijalne banke p<strong>od</strong>ižu standarde <strong>za</strong> davanje kredita ipooštravaju uslove kreditiranja. Sa smanjivanjem raspoloživih sredstava, kompanijekoje primjenjuju solidne standarde korp<strong>orativno</strong>g upravljanja predstavljajumanji rizik <strong>za</strong> potencijalne kreditore nego slične kompanije bez istih standardakorp<strong>orativno</strong>g upravljanja.Dakle, dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> čini kompaniju konkurentnijomu ekonomiji u kojoj su potrebe <strong>za</strong> kreditiranjem sve veće, a kreditori pooštravajustandarde <strong>za</strong> kreditiranje.2. Poboljšanje poslovnih performansi kompanijaEfikasno korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je neoph<strong>od</strong>no i kao sredstvo <strong>za</strong> poboljšanjeunutrašnjih poslovnih operacija u kompaniji. Kako bi kompanije ostalekonkurentne u promjenjivim okolnostima, moraju inovirati i prilagođavati svojeprakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja ne bi li <strong>za</strong>dovoljile standarde i privukle novemogućnosti. 7Što je to dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>?Dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>, tj. <strong>od</strong>govorno <strong>upravljanje</strong>, ne predstavljaizbjegavanje da se reaguje na loše peri<strong>od</strong>e poslovanja, već brzo <strong>od</strong>govaranje kakobi se izmijenio korporativni kurs. 83. Smanjenje potencijalne <strong>od</strong>govornosti premanosiocima interesaSvojevoljno primjenjivanje visokih standarda korp<strong>orativno</strong>g upravljanja smanjujepotencijalnu <strong>od</strong>govornost menadžmenta u situacijama do kojih svakako dolazii usljed primjene neadekvatnih praksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja. Sa razvojemfinansijskih tržišta, očekivanja nosilaca interesa u vezi sa pravima i obave<strong>za</strong>ma<strong>od</strong>bora direktora su porasla. Iako nije došlo do izmjene fundamentalnih pravnihprincipa, svakim danom je sve uočljivija razlika u stavu investitora i cjelokupne
EFEKTI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA NA POSLOVANJE DRUŠTVA15javnosti, a ona se <strong>za</strong>sniva na brojnim sudskim <strong>od</strong>lukama i sve snažnijem i opsežnijem<strong>za</strong>konskom regulisanju. Menadžeri moraju biti obazrivi kako u pogledu <strong>od</strong>lukakoje su propustili da donesu, tako i u pogledu <strong>od</strong>luka koje donose. Danas se možesmatrati da i krajnje <strong>za</strong>nemarivanje minimalnih očekivanja u vezi sa nastajućimstandardima postupanja direktora predstavlja nesavjesno postupanje.4. Razvoj tržišta kapitala<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> ima veliki uticaj i na razvoj tržišta kapitala. Kompaniješirom svijeta takmiče se <strong>za</strong> kapital na globalnom tržištu. Potreba <strong>za</strong> izlaskom vangranica sopstvene države radi privlačenja novog kapitala ukazuje da kompanije izdržava koje imaju manje obavezujuće <strong>za</strong>kone koji se <strong>od</strong>nose na transparentnost iizvještavanje imaju manje kompetitivnih prednosti i cijena koju plaćaju na globalnimtržištima kapitala je time veća. Studije pokazuju da 31% investitora ne bi investiralou izvjesne države zbog, po njihovom mišljenju, neadekvatnih praksi korp<strong>orativno</strong>gupravljanja u ovim državama. 9Koliki je značaj korp<strong>orativno</strong>g upravljanja na razvoj tržišta kapitalaoslikava i činjenica da rejting agencije, kao npr. Mo<strong>od</strong>y’s, Standard & Poor’s i Fitchprilikom d<strong>od</strong>jeljivanja <strong>od</strong>ređenog kreditnog rejtinga kompanijama sada procjenjujukorp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>, uz finansijske poka<strong>za</strong>telje koje su uvijek procjenjivali.Osim na tržište kapitala, loše prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja – koje ukrajnjem imaju <strong>za</strong> posljedicu brojne sudske sporove protiv kompanije – imaju velikiznačaj i na poslovanje same kompanije. Loše prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaimaju kao posljedicu pad cijena akcija kompanija, što se <strong>od</strong>ražava i na tržište ucjelini. Jedno istraživanje je poka<strong>za</strong>lo da je 2003. g<strong>od</strong>ine preko 60% investitorarazmatralo potrebu <strong>za</strong> pr<strong>od</strong>ajom akcija kompanija protiv kojih su pokrenuti sudskisporovi zbog loših korporativnih praksi, dok je broj ovih investitora 2001. g<strong>od</strong>ineiznosio oko 50%. 10Studije pokazuju da ne<strong>za</strong>dovoljavajuće prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanjamogu imati negativan uticaj i na ish<strong>od</strong> sudskih postupaka protiv kompanija. Tako sustudije sprovedene u Americi poka<strong>za</strong>le da 73% sudija vjeruje da revizori namještajuizvještaje svojim klijentima, dok 78% vjeruje da kompanije uništavaju dokumenta.Ovo veliko nepovjerenje prema kompanijama može imati vrlo veliki značaj prilikom<strong>od</strong>mjeravanja naknada u sudskim sporovima protiv kompanija. 11Da li se kompaniji “isplati da lažira” dokumenta, kao i da im revizori pišuizvještaje koji nijesu validni? Kako će na to gledati budući akcionari i potencijalniinvestitori?UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJEC. „MANDATORNI” VS. „OVLAŠĆUJUĆI” SISTEMKORPORATIVNOG UPRAVLJANJAMandatornim sistemom korp<strong>orativno</strong>g upravljanja nazivamo sistem koji je<strong>za</strong>konski obavezujući, sa sankcijama <strong>za</strong> one koji se ne pridržavaju pravnihpravila. Voluntaristički ili ovlašćujući sistem korp<strong>orativno</strong>g <strong>upravljanje</strong> označavaopredjeljenje kompanije da ustanovi <strong>od</strong>ređene prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja ilistandarde. Takve prakse mogu, ali i ne moraju, biti ustanovljene u obliku izvjesnihuputstava koje izdaju regulatori tržišta hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ili berze. Ovi k<strong>od</strong>eksikorp<strong>orativno</strong>g upravljanja ne <strong>za</strong>mjenjuju, već samo dopunjuju postojeći sistemkorp<strong>orativno</strong>g upravljanja ustanovljen <strong>za</strong>konom.U SAD, izvjesni aspekti korp<strong>orativno</strong>g upravljanja postali su predmet<strong>za</strong>konske regulacije Sarbanes–Oxley <strong>za</strong>konom. Ostali common law sistemi, kaonpr. Velika Britanija, Australija i Kanada <strong>od</strong>bacile su ovaj mandatorni (<strong>za</strong>konski)sistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanja i opredijelile se <strong>za</strong> ovlašćujući, ili djelimičnoovlašćujući sistem. Ovaj sistem karakteriše režim po kojem kompanije mogu i<strong>za</strong>bratikorporativne prakse koje će usvojiti sa liste najboljih praksi, ali moraju objaviti svojizbor i strukturu korp<strong>orativno</strong>g upravljanja <strong>za</strong> koju su se opredijelile.Zastupnici slob<strong>od</strong>nog tržišta <strong>za</strong>lažu se <strong>za</strong> <strong>od</strong>bacivanje mandatornogkorp<strong>orativno</strong>g upravljanja, tvrdeći da ukoliko su bolje prakse korp<strong>orativno</strong>gupravljanja poželjne i tražene <strong>od</strong> investitora, kompanije koje se bore <strong>za</strong> kapitalsvojevoljno će ih primjenjivati. Zastupnici drugačijeg stava tvrde da je ovlašćujućirežim ne<strong>za</strong>dovoljavajući, jer nema garancije da će sve kompanije primijeniti reformeneoph<strong>od</strong>ne investitorima kako bi se izbjegao tzv. „agencijski problem“ („agencyproblem“). Po ovom stavu, mandatorno korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je neoph<strong>od</strong>nokako bi se <strong>za</strong>štitili investitori.Kompanije mogu imati posebne motive <strong>za</strong> objavljivanje svojihkorporativnih praksi. Pretpostavimo da su investitori primarno <strong>za</strong>interesovani<strong>za</strong> pribavljanje informacija u svrhu kupovine hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ili <strong>od</strong>ržavanjaportfolija, menadžment će željeti da objavi informaciju vjerujući da je investitorimaneoph<strong>od</strong>na prije donošenja <strong>od</strong>luke da investiraju ili ostanu u investicijama.Dakle, sama konkurencija <strong>za</strong> kapitalom među kompanijama <strong>od</strong>ređujeoptimalni nivo izvještavanja. Kompanije će vrlo vjerovatno <strong>od</strong>govoriti na <strong>za</strong>htjeveinvestitora <strong>za</strong> informacijama kako bi ostale konkurentne.
MOGUĆI PROBLEMI SISTEMA „POŠTUJ ILI OBJASNI”17D. MOGUĆI PROBLEMI SISTEMA„POŠTUJ ILI OBJASNI”UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORISistem „poštuj ili objasni“ je srednja linija na putu između mandatornih kojekarakteriše <strong>za</strong>konsko propisivanje svih detalja u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>mi voluntarističkih sistemaOdredbe o korp<strong>orativno</strong>m upravljanju imaju <strong>za</strong> cilj da usklade interesevlasnika/akcionara i menadžera ili između većinskih i manjinskih akcionara. Ipak,ni jedan sistem <strong>od</strong>redbi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja nije efikasan <strong>za</strong> sve kompanije.Sistem “poštuj ili objasni” uzima u obzir specifične karakteristike <strong>od</strong>ređenekompanije i omogućava ostvarivanje izvjesnih koristi do kojih može doći usljedefikasnih output-a.Takođe, korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je p<strong>od</strong>vrgnuto evoluciji. Rigidnost <strong>za</strong>konamože usporiti spremnost, mogućnost <strong>od</strong>govora na buduću evoluciju i sticanje novihiskustava. Nasuprot tome, sistem “poštuj ili objasni” ima prednosti jer je prilag<strong>od</strong>ljivpromjenama u pravnim praksama, kao i promjenama u biznisu.Troškovi voluntarističkog sistema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja su niži negotroškovi mandatornog režima. U mandatornom režimu država snosi troškovedi<strong>za</strong>jniranja, implementacije i prinudnog izvršavanja, dok kompanija snosi troškoveu vezi sa pridržavanjem ovih pravila (direktne ili indirektne). U voluntarističkomsistemu, agregatni troškovi pridržavanja navedenih pravila su niži jer se kompanijemogu opredijeliti da ne primjenjuju mjere koje su im suviše skupe. Strukturekorp<strong>orativno</strong>g upravljanja one mogu prilag<strong>od</strong>iti specifičnim karakteristikamakompanije (npr. veličini i strukturi kapitala) i time izbjeći d<strong>od</strong>atne troškove u vezisa prilagođavanjem ovim pravilima.Svakako, regulatori se <strong>za</strong>lažu <strong>za</strong> ustanovljavanjem mandatornog sistemajer ono stvara pretpostavku da će se kompanije pridržavati obavezujućim pravilima.Ovo naginjanje ka mandatornom sistemu ima <strong>za</strong> posljedicu povećavanje troškovakompanije i time ugrožava efikasnost poslovanja same kompanije. No, ukolikose <strong>za</strong>konskim rješenjem može postići jeftiniji sistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanjauz ekvivalentnu <strong>za</strong>štitu investitora i manje troškove kompanije, onda je to vrloopravdano <strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avno rješenje.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJELa Porta et al došli su do <strong>za</strong>ključka da su u državama koje pružaju bolju pravnu<strong>za</strong>štitu investitora, finansijska tržišta bolje razvijena. Analizirajući propise ohartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 49 zemalja došli su do <strong>za</strong>ključka da su i prava u vezisa izvještavanjem i standardi <strong>od</strong>govornosti u pozitivnoj korelaciji sa dubljimtržištima kapitala. Mandatorno korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je značajno jer ima <strong>za</strong>posljedicu jače tržište.Voluntaristički sistem – niži troškovi, slabije poštovanje pravilaMandatorni sistem – viši troškovi, bolje poštovanje pravilaDjelimično mandatorni/voluntaristički sistemi – opredjeljenje <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređeneprakse korp<strong>orativno</strong>g <strong>upravljanje</strong> je slob<strong>od</strong>no, ali je izvještavanje o postojanju<strong>od</strong>ređene prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja obavezno. Ovaj režim v<strong>od</strong>i kavrlo visokom stepenu primjene, a nižim direktnim troškovima, nego čistomandatorni ili voluntaristički sistem.Prilikom formulisanja praksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja mora se imati u viduda objavljivanje informacija nije besplatno. Upravo zbog toga što objavljivanjeinformacija nije besplatno, u svakom pojedinom slučaju se moramo <strong>za</strong>pitatida li troškovi objavljivanja prevazilaze koristi koje prate d<strong>od</strong>atno izvještavanje.Ukoliko je, na primjer, samo 2% investitora <strong>za</strong>interesovano <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređenuinformaciju, dok je preostalih 98% smatra nerelevantnom <strong>za</strong> donošenje svojihinvesticionih <strong>od</strong>luka, a pri tome, objavljivanje <strong>od</strong>ređene informacije prateznačajni troškovi emitenta, agregatne koristi povećanog izvještavanja su isp<strong>od</strong>troškova njihovog sačinjavanja.
MODELI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA19E. MODELI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJAIskristalisala su se dva m<strong>od</strong>ela korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u razvijenim ekonomijama.Jedan je anglosaksonski m<strong>od</strong>el, koji preovlađuje u SAD-u, Velikoj Britaniji idrugim razvijenim državama engleskog govornog p<strong>od</strong>ručja, npr. Kanadi i Australiji(većinom se naziva outsajder sistemom).Drugi je njemačko-japanski m<strong>od</strong>el, koji je naj<strong>za</strong>stupljeniji u evropskompravu i Japanu (većinom se naziva insajder sistemom).Anglosaksonski m<strong>od</strong>el karakteriše disperzovano vlasništvo, suverenostakcionara i usaglašavanje interesa akcionara i menadžera. Ovaj m<strong>od</strong>el naglašavaznačaj poboljšavanja monitoringa, izvještavanja o događajima i dešavanjima, kaoi mehani<strong>za</strong>ma <strong>od</strong>govornosti, konkurentnog tržišta <strong>za</strong> korporativnu kontrolu (npr.preuzimanje, spajanje i pripajanja). Akcionari imaju pasivnu ulogu u upravljanjukompanijom i ne miješaju se direktno u svak<strong>od</strong>nevno poslovanje. Kada nijesu<strong>za</strong>dovoljni interesima koje menadžeri postižu u upravljanju, oni “glasaju nogama”, tj.pr<strong>od</strong>aju svoje akcije. Zaštita manjinskih akcionara je dobro ustanovljena <strong>za</strong>konomi propisima. Sljedeća važna karakterisitka sistema je postojanje aktivnog tržištakorporativne kontrole.Njemačko-japanski m<strong>od</strong>el korp<strong>orativno</strong>g upravljanja karakterišekoncentracija vlasništva i saradnja kompanija. Tržište korporativne kontrole nijerazvijeno, jer se na tržištu trguje vrlo malim procentom vlasništva i nije mogućepribaviti dovoljno akcija da se donesu ključne <strong>od</strong>luke i smijeni postojeći menadžerskitim. Zaštita interesa radnika (putem njemačkog sistema k<strong>od</strong>eterminacije i japanskogsistema doživotnog <strong>za</strong>pošljavanja) karakteristična je <strong>za</strong> ovaj sistem. Dugoročna ve<strong>za</strong>između većih akcionara i kompanije je uobičajena praksa.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
1.UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJENapomene:1 Vidi: Cardbury izvještaj, Ibid;2 Report of the Committee on theFinancial Aspects of CorporateGovernance (Dec. 1, 1992),www.worldbank.org/html/fpd/privatesector/cg/docs/cadbury.pdf (last visited Feb. 1, 2004);3 Governance and ExecutiveCompensation: HearingBefore the Senate Committeeon Finance, 107th Cong.2 (2002) (Dr. Carolyn KayBrancato, Direktor, GlobalCorporate Governance ResearchCenter, The ConferenceBoard, before the SenateFinance Committee on April18, 2002, str. 2), na http://finance.senate.gov/hearings/testimony/041802cbtest.pdf.4 OECD PRINCIPLES OFCORPORATE GOVERNANCE2 (Jan. 2004) http://www.oecd.org/dataoecd/19/29/23888981.pdf.5 BOB FELION & MARKWATSON, THE NEED FORINFORMED CHANGE IN THEBOARDROOM 10, http:/ www.mckinsey.com/clientservice/organani<strong>za</strong>tionleadership/service/corpgovernance/pdf/DirectorOpinion. pdf (lastvisited Oct. 15, 2004).6 MCKINSEY & COMPANY,GLOBAL INVESTOR OPINIONSURVEY: KEY FINDINGS2 (July2002); http://www.mckinsey.com/clientservice/organi<strong>za</strong>tionleadership/service/corpgovernance/pdf/GloballnvestorOpinion-Survey2002.pdf.7 OECD PRINCIPI.8 The California Public Employees’Retirement System, CorporateGovernance Core Principles, nahttp:// www.calpers-governance.org/principles/domestic/us/page01page02.asp (Apr. 1998).9 MCKINSEY & COMPANY,GLOBAL INVESTOR OPINIONSURVEY: KEY FINDINGS 2(July2002);10 The Brunswick Group,Opinion Research CorporationStudy of U.S. AttitudesToward Companies FacingLitigation, Litigation: theBottom Line, available at www.brunswickgroup.com/index_flash.htm (last visited March 29,2004).11 Minority Corporate CounselAssociation, DecisionQuest/MCCA Juror Perception SurveyWarns of Intense CorporateDistrust by America’s Juries(October 16, 2002), http:// mcca.com/site/data/researchprograms/surveys/dq_mcca_survey_2002.htm.
2.PoglavljeOPŠTE KARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOG UPRAVLJANJAU CRNOJ GORI
2. | OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. ANALIZA SISTEMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI 24B. KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI? 291. Kako se mjeri kvalitet korp<strong>orativno</strong>g upravljanja? 292. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa korporativnim finansiranjem upravnom sistemu Crne Gore 303. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa <strong>za</strong>štitom manjinskih akcionara 324. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>m 35C. INDEKS PRAVA AKCIONARA 36OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD U PRAVAAKCIONARAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVA
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORIA. ANALIZA SISTEMA KORPORATIVNOGUPRAVLJANJA U CRNOJ GORISistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Crnoj Gori postavljen je Zakonom o privrednimdruštvima i Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Tim propisima je uspostavljenosnovni okvir korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Crnoj Gori i omogućeno ostvarivanjeosnovnih principa korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, i to:• Siguran met<strong>od</strong> registracije vlasništva;• Pr<strong>od</strong>aja ili prenos akcija;• Blagovremeno i redovno informisanje o preduzeću;• Pravo na učešće i pravo glasa na skupštini akcionara;• Pravo na izbor članova organa upravljanja;• Pravo na učešće u dobiti preduzeća;• Jednak tretman svih akcionara;• Objavljivanje informacija i transparentnost.Zakon o privrednim društvima predstavlja dobar osnov <strong>za</strong> obezbjeđivanjenesmetanog poslovanja akcionarskih društava u Crnoj Gori.Osnovne karakteristike koje se tiču sistema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, akoje su ustanovljene Zakonom o privrednim društvima <strong>od</strong>nose se na:• Omogućavanje osnivanja jednočlanih akcionarskih društavaZakonom se omogućava osnivanje jednočlanih akcionarskih društava itime udovoljava <strong>za</strong>htjevu prakse. Naime, praksa primjene Zakona o privrednimdruštvima poka<strong>za</strong>la je da nije cjelish<strong>od</strong>no onemogućavati osnivanje akcionarskihdruštava kao jednočlanih propisivanjem obaveznog <strong>za</strong>ključenja ugovora o osnivanju,koji su bili samo fiktivni.• Povećanje transparentnosti u vezi sa osnivačima jednočlanogakcionarskog društvaZakonom o privrednim društvima propisano je da je društvo obavezno daregistruje p<strong>od</strong>atak da je riječ o jednočlanom akcionarskom društvu u CRPS, kao iime i prezime i prebivalište, <strong>od</strong>nosno naziv i sjedište jedinog akcionara. Ovakvimpropisivanjem je u potpunosti ispoštovan osnovni princip korp<strong>orativno</strong>g upravljanja– princip transparentnosti u vezi sa vlasničkom strukturom preduzeća.
ANALIZA SISTEMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI25• Omogućavanje simultanog osnivanja akcionarskog društvaZakonom o privrednim društvima omogućeno je simultano osnivanjeakcionarskih društava, samim potpisivanjem ugovora o osnivanju <strong>od</strong> straneosnivača, bez obaveze upućivanja javnog poziva <strong>za</strong> upis i uplatu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>osnivačke emisije. Omogućavanje simultanog osnivanja akcionarskog društva je<strong>od</strong> velikog značaja u smislu unapređenja sistema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, jeromogućava manje troškove osnivanja akcionarskog društva u Crnoj Gori.• Omogućavanje donošenja najvažnijih <strong>od</strong>luka bez <strong>od</strong>ržavanjaosnivačke skupštineZakonom o privrednim društvima omogućeno je da se, ako svi osnivačidruštva potpišu <strong>od</strong>luke o prihvatanju statuta društva, procjene nenovčanihuloga, izboru organa upravljanja, izvršnih organa i revizora društva i druge<strong>od</strong>luke koje treba da se donesu na osnivačkoj skupštini, ne saziva osnivačkaskupština društva. Ovom <strong>od</strong>redbom se u značajnoj mjeri smanjuju troškovi kojineizostavno prate <strong>od</strong>ržavanje osnivačke skupštine i istovremeno omogućavaostvarivanje prava akcionara – osnivača akcionarskog društva da budu informisanio svim najznačajnijim <strong>od</strong>lukama akcionarskog društva – <strong>od</strong>lukama koje se donosena osnivačkoj skupštini.• Definisanje uslova <strong>za</strong> obavljanje funkcije „ne<strong>za</strong>visnog eksperta“prilikom spajanja ili drugih oblika restrukturiranja društvaUviđajući da bi okvir korp<strong>orativno</strong>g upravljanja trebalo da omogući daprava trećih lica koja su <strong>za</strong>konom priznata budu ispoštovana, Zakonom o privrednimdruštvima je osnažena uloga ne<strong>za</strong>visnog eksperta prilikom restrukturiranja društva.Zakonom o privrednim društvima propisano je da ne<strong>za</strong>visni ekspert može bitisamo revizor, ovlašćeni procjenitelj i sudski vještak ekonomske struke, čime je jošviše osnažen osnovni princip korp<strong>orativno</strong>g upravljanja – ne štite se samo pravaakcionara, već i prava trećih lica sa interesom u radu preduzeća.• Definisanje uslova <strong>za</strong> ostvarivanje prava na sudsku <strong>za</strong>štitu pravaakcionara u postupku restrukturiranjaZakonom o privrednim društvima propisano je da povjerilac iliakcionar, u roku <strong>od</strong> šest mjeseci <strong>od</strong> dana objavljivanja ugovora o spajanjuu “Službenom listu RCG”, može tražiti da Sud poništi spajanje ukoliko nijesupoštovane bitne <strong>od</strong>redbe postupka spajanja i ako povjeriocima, na njihov <strong>za</strong>htjev,nije obezbijeđena <strong>od</strong>govarajuća <strong>za</strong>štita potraživanja, a spajanjem je bitnijeugroženo namirenje njihovih potraživanja. Ovom <strong>od</strong>redbom je pravo na <strong>za</strong>štituprava akcionara i povjerilaca učinjeno ne samo izvjesnim, već su i precizn<strong>od</strong>efinisani uslovi <strong>za</strong> ostvarivanje ovog prava pred sudom.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI• Definisanje uslova <strong>za</strong> ostvarivanje prava glasa akcionara u <strong>od</strong>sustvuU skladu sa osnovnim principom korp<strong>orativno</strong>g upravljanja po kojemakcionarima treba omogućiti glasanje na skupštini akcionara lično ili u <strong>od</strong>sustvui obezbijediti jednak tretman glasovima akcionara bez obzira da li su dati ličnoili u <strong>od</strong>sustvu, Zakon o privrednim društvima je omogućio glasanje putempunomoćnika. Kako bi se pravni položaj punomoćnika i samog akcionara učiniošto izvjesnijim, Zakon o privrednim društvima propisuje da punomoćje morabiti ovjereno pred sudom, opštinom ili notarom. Osnovni princip korp<strong>orativno</strong>gupravljanja da akcionarima treba dati mogućnost da efektivno učestvuju i glasajuna skupštini akcionara d<strong>od</strong>atno je osnažen ovim <strong>od</strong>redbama Zakona, jer je izričitopropisano da punomoćje može biti u svakom trenutku opozvano, kao i da se kasnijedavanje istog punomoćja drugom licu ili lično prisustvo akcionara na skupštinismatra opozivanjem punomoćja.• Definisanje d<strong>od</strong>atnih prava Odbora direktora kao organaupravljanja preduzećaU skladu sa osnovnim principom korp<strong>orativno</strong>g upravljanja po kojem biOdbor direktora trebalo da bude u mogućnosti da donese objektivne i ne<strong>za</strong>visne<strong>od</strong>luke koje se tiču poslovanja preduzeća, omogućeno je Odboru direktora dadonosi <strong>od</strong>luke o izdavanju obveznica i da donosi <strong>od</strong>luke o emisiji akcija kada je nato ovlašćen statutom ili posebnom <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara, tako ovo pravonije ostalo rezervisano <strong>za</strong> skupštinu.• Osnaživanje prava akcionara da učestvuju u glasanju i da buduadekvatno obaviješteni o <strong>od</strong>lukamaOsnovni princip korp<strong>orativno</strong>g upravljanja po kojem bi akcionarimatrebalo obezbediti dovoljne i pravovremene informacije o datumu, lokaciji idnevnom redu skupštine akcionara, kao i potpune informacije u vezi svih pitanjakoja su predmet razmatranja i <strong>od</strong>lučivanja na skupštini u potpunosti je ispoštovanZakonom o privrednim društvima. Tim <strong>za</strong>konom je propisano da materijali sapredlozima <strong>od</strong>luka koji treba da se razmotre na skupštini akcionara moraju bitidostupni na uvid akcionarima društva, u prostorijama društva, najmanje 20 danaprije <strong>od</strong>ržavanja sjednice skupštine akcionara, kao i <strong>od</strong>redbom kojom je društvoobave<strong>za</strong>no da, na <strong>za</strong>htjev akcionara uz naknadu <strong>za</strong> iznos troškova koji ne mogubiti veći <strong>od</strong> troškova umnožavanja i dostave materijala, <strong>od</strong>mah dostavi ili uručikopije materijala i predloge <strong>od</strong>luka koje će se razmatrati na skupštini akcionara.U skladu sa savremenim tendencijama razvoja i unapređenja prava akcionara dabudu obaviješteni o <strong>od</strong>lukama, Zakonom se predviđa da je, na <strong>za</strong>htjev akcionara,društvo dužno da mu, ukoliko posjeduje tehničke uslove, dostavlja obavještenje osazivanju skupštine i materijale koji će se razmatrati na skupštini sa predlozima<strong>od</strong>luka elektronskom poštom na adresu koju <strong>od</strong>redi akcionar.
ANALIZA SISTEMA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI27• Osnaživanje principa transparentnog <strong>od</strong>lučivanja o visini naknada<strong>za</strong> rad članova Odbora direktoraOvaj osnovni princip korp<strong>orativno</strong>g upravljanja je osnažen izričitimpropisivanjem da je <strong>od</strong>lučivanje o visini naknada <strong>za</strong> rad članova Odbora direktorau isključivoj nadležnosti skupštine kao organa vlasnika društva.• Osnaživanje prava manjinskih akcionaraPrava manjinskih akcionara da učestvuju u radu i kontrolišu poslovanjedruštva je u velikoj mjeri osnaženo priznavanjem prava akcionarima koji imaju5% akcionarskog kapitala da: <strong>za</strong>htijevaju sazivanje skupštine akcionarskog društva,<strong>za</strong>htjevaju proširenje dnevnog reda skupštine akcionara, imaju pravo predlaganjakandidata <strong>za</strong> članove Odbora direktora, imaju pravo da <strong>za</strong>htijevaju da <strong>od</strong>luku orestrukturiranju spajanjem donese skupština društva preuzimaoca, itd.• Osnaživanje Odbora direktora kao organa upravljanjaKada se radi o sastavu <strong>od</strong>bora direktora, principi korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaupućuju da bi trebalo uzeti u obzir da dovoljan broj članova <strong>od</strong>bora bude iz strukturakoje nisu izvršioci u preduzeću. U cilju potpunog implementiranja ovog principaZakonom o privrednim društvima propisuje se da izvršni direktor društva ne možebiti član <strong>od</strong>bora direktora. Takođe, u cilju d<strong>od</strong>atnog osnaženja položaja <strong>od</strong>boradirektora, čiji je položaj <strong>od</strong> izuzetnog značaja, propisuje se da se na svakoj redovnojg<strong>od</strong>išnjoj skupštini akcionara vrši izbor članova <strong>od</strong>bora direktora.• Pravo manjinskih akcionara da ostvare kontrolu poslovanja društvaManjinskim akcionarima Zakonom o privrednim društvima omogućen jepristup kopijama finansijskih izvještaja, uključujući izvještaj revizora, i propisan<strong>od</strong>a ove kopije moraju biti dostupne na uvid akcionarima u sjedištu uprave društvau toku radnog vremena, i to najmanje 30 dana prije <strong>od</strong>ržavanja skupštine, kao ina samoj skupštini akcionara. Naj<strong>za</strong>d, ovim Zakonom priznato je pravo svakogakcionara da <strong>za</strong>htijeva da mu se, bez nadoknade, dostavi kopija posljednjeg bilansastanja i bilansa uspjeha društva, kopije izvještaja <strong>od</strong>bora direktora ili izvještajrevizora. Zakonom o privrednim društvima ovo neimovinsko pravo akcionarana kontrolu je još više izraženo jer je propisano da je društvo dužno da omogućiakcionaru ili ranijem akcionaru, <strong>za</strong> peri<strong>od</strong> <strong>za</strong> koji je bio akcionar u društvu, uvidu knjige <strong>za</strong>pisnika skupštine akcionara i evidenciju i dokumentaciju – ugovor oosnivanju; statut društva; finansijske izvještaje, izvještaje o poslovanju društva iizvještaje revizora društva. Ovo pravo akcionara je osnaženo propisivanjem da jeDruštvo dužno da omogući pristup ovim dokumentima najkasnije u roku <strong>od</strong> sedamdana <strong>od</strong> dana p<strong>od</strong>nošenja pisanog <strong>za</strong>htjeva.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI• Veća dispozitivnost <strong>od</strong>redbi o emisiji akcijaZakonom o privrednim društvima propisano je da se statutom društvaili <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara može ovlastiti <strong>od</strong>bor direktora da donese (a nesamo sprovede) <strong>od</strong>luku o emisiji akcija. Statutom ili <strong>od</strong>lukom skupštine društvautvrđuje se iznos <strong>od</strong>obrenog povećanja kapitala (ovlašćeni kapital) i rok do kogavaži ovlašćenje <strong>od</strong>bora direktora koji ne može biti duži <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina <strong>od</strong> danausvajanja statuta ili izmjena statuta kojim je donijeta <strong>od</strong>luka o ovlašćenom kapitalu,<strong>od</strong>nosno <strong>od</strong> dana donošenja <strong>od</strong>luke na skupštini akcionara. Odobrenje se možepr<strong>od</strong>užiti <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara jednom ili više puta <strong>za</strong> peri<strong>od</strong> koji neće bitiduži <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina po svakom <strong>od</strong>obrenju.Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> takođe je, u izvjesnom pravcu, osnažensistem korp<strong>orativno</strong>g upravljanja i to:• Veća transparentnost finansijskog izvještavanjaU skladu sa osnovnim principom da bi okvir korp<strong>orativno</strong>g upravljanjatrebalo da omogući blagovremeno i tačno objavljivanje informacija o svimmaterijalnim činjenicama u vezi sa poslovanjem preduzeća, uključujući i pitanjave<strong>za</strong>na <strong>za</strong> finansijsku situaciju, uspješnost poslovanja i vlasničku strukturukompanije, Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> propisano je da registrovani emitentdostavlja Komisiji kopiju njegovog g<strong>od</strong>išnjeg računa, kao i druge informacije koje<strong>Komisija</strong> <strong>od</strong>redi. Zakonom je obave<strong>za</strong> na dostavljanje ovih izvještaja osnažena, jerje propisano da je obave<strong>za</strong> registrovanog emitenta da Komisiji dostavi ne samokopiju g<strong>od</strong>išnjeg računa, nakon njegovog usvajanja na skupštini akcionara, već ikopiju izvještaja revizora.• Utvrđivanje obaveze peri<strong>od</strong>ičnog izvještavanjaZakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> propisana je obave<strong>za</strong> dostavljanja nesamo g<strong>od</strong>išnjih već i peri<strong>od</strong>ičnih izvještaja o poslovanju ovlašćenih učesnika, i timeostvarena veća transparentnost izvještavanja o poslovanju.• Objavljivanje p<strong>od</strong>ataka o vlasničkoj strukturi kompanijeZakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> propisana je obave<strong>za</strong> CentralneDepozitarne Agencije da, kada <strong>od</strong>ređeno fizičko ili pravno lice, koje sticanjemili otuđenjem hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, pribavi ili izgubi glasačka prava na sjedniciskupštine akcionarskog društva i kad zbog toga sticanja ili otuđenja srazmjerni brojglasova kojima raspolaže postane veći ili padne isp<strong>od</strong>: 10%, 20%, 33%, ili 50%, da otoj promjeni obavijesti emitenta i Komisiju u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> dana sticanja.Ova obave<strong>za</strong> je propisana da bi se obezbijedila veća transparentnost vlasničkestrukture kompanija
KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI?29B. KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOGUPRAVLJANJA U CRNOJ GORI?UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORI1. Kako se mjeri kvalitet korp<strong>orativno</strong>g upravljanja?Kriterijumi kojima se pokušava izmjeriti kvalitet korp<strong>orativno</strong>g prava su različiti,a najčešće se <strong>od</strong>nose na stepen <strong>za</strong>štite koji korp<strong>orativno</strong> pravo pruža manjinskimakcionarima u kompanijama. Stepen <strong>za</strong>štite se pokušava utvrditi s obzirom na<strong>od</strong>ređene indikatore najbolje prakse.Posljednjih g<strong>od</strong>ina ovakva se konvencionalna shvatanja <strong>od</strong>bacuju kao<strong>za</strong>starjela, a kvalitet korp<strong>orativno</strong>g prava se mjeri drugim indikatorima. Kaopreovlađujući kriterijum koristi se mogućnost korp<strong>orativno</strong>g prava da ustanovljavainovacije.Što je pravni sistem inovativniji i lakše se prilagođava to je “veća vjerovatnoćada će moći da <strong>od</strong>govori na promijenjeno okruženje i time kompanijama omogući daistražuju nove mogućnosti uz obezbjeđivanje minimalnog nivoa <strong>za</strong>štite investitora”. 12Kapacitet pravnog sistema ka inovacijama predstavlja značajniji kriterijum kojimtreba mjeriti kvalitet korp<strong>orativno</strong>g prava, nego što je nivo <strong>za</strong>štite koji pravni sistempruža manjinskim akcionarima.Kapacitet <strong>za</strong> inovativnost ne polazi <strong>od</strong> vrste pravne <strong>za</strong>štite koju bi različitipravni sistemi trebalo da usvoje ili institucija koje bi trebalo da ustanove. Kapacitet<strong>za</strong> inovativnost <strong>od</strong>nosi se na sposobnost sistema da <strong>od</strong>govori na i<strong>za</strong>zove sa kojimaje suočen, koji se u velikoj mjeri mogu razlikovati <strong>od</strong> i<strong>za</strong>zova sa kojima se susrećubliski, sr<strong>od</strong>ni pravni sistemi. Stoga, ne treba polaziti <strong>od</strong> indikatora najboljih praksi,već <strong>od</strong> pravnih promjena koje <strong>od</strong>govaraju problemima specifičnim <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređenisistem.Evolutivna sposobnost kompanijskog prava cijeni se prema <strong>od</strong>nosuobavezujućih i ovlašćujućih <strong>od</strong>redbi.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZa razliku <strong>od</strong> prava američke države Delaver (Delaware) koje spada u kategoriju“ovlašćujućih” sistema korp<strong>orativno</strong>g prava, njemačko kompanijsko pravospada u kategoriju “obavezujućih” koji sadrže veliki broj mandatornih pravnih<strong>od</strong>redbi. Po <strong>od</strong>redbama njemačkog prava, statutom se mogu mijenjati <strong>od</strong>redbe<strong>za</strong>kona samo ako <strong>za</strong>kon to izričito dozvoljava. 13UTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEPosljednjih g<strong>od</strong>ina se ispoljava snažna tendencija u pravcu omogućavanjavećih slob<strong>od</strong>a ugovaranja u kompanijskom pravu. Kvalitet kompanijskog prava semjeri prema svojoj sposobnosti da se prilagođava učesnicima kojima je namijenjen iOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORIčije potrebe treba da <strong>za</strong>dovoljava. Na isti način se procjenjuju i reforme kompanijskogprava, u smislu da se kvalitet reformi procjenjuje po tome koliko reforme v<strong>od</strong>e kaposti<strong>za</strong>nju ovog cilja.Sve reforme kompanijskog prava, pa tako i našeg, treba cijeniti kroz trigrupe pitanja:(1) Reforme <strong>od</strong>redbi o finansiranju kompanija;(2) Anali<strong>za</strong> postignutog u vezi sa <strong>za</strong>štitom manjinskih akcionara;(3) Anali<strong>za</strong> reformi <strong>od</strong>redbi o korp<strong>orativno</strong>m upravljanju.2. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa korporativnim finansiranjem upravnom sistemu Crne GoreIzmjenama Zakona o privrednim društvima nijesu dotaknute i <strong>od</strong>redbe kojima sedefinišu obične i povlašćene akcije. Zakonska <strong>od</strong>redba: „Akcije društva mogu bitip<strong>od</strong>ijeljene na obične i povlašćene akcije, klasifikovane prema pravima koje daju.Povlašćene akcije su akcije koje daju prvenstvo isplate dividende i rasp<strong>od</strong>jele ostatkaimovine nakon likvidacije društva, u <strong>od</strong>nosu na obične akcije“ nije promijenjena itime je naš Zakon ostao u grupi rigidnih <strong>za</strong>kona koji ne omogućavaju da se pravavlasnika povlašćenih akcija definišu na drugačiji način <strong>od</strong> <strong>za</strong>konom ustanovljenedefinicije. 14 Postavlja se pitanje zbog čega je <strong>za</strong>konom onemogućeno izdavanjepovlašćenih akcija koje ne bi samo davale prvenstvo isplate dividende već i premijuiznad dividende?Zakonom o privrednim društvima nije se, u ovom domenu, išlo u pravcuomogućavanja veće slob<strong>od</strong>e ugovaranja učesnicima. Da se krenulo u ovom pravcu,trebalo je propisati pravo kompanije da izdaje akcije koje nose različita prava koja bise definisala <strong>od</strong>lukom o njihovom izdavanju, a ne <strong>za</strong>konskim tekstom. Na primjer,kompanijama treba omogućiti da izdaju akcije koje nose pravo glasa samo u vezisa pitanjima izbora <strong>od</strong>bora direktora, izdavanju novih akcija, ili, pak, izdati akciječije pravo glasa je <strong>za</strong>visno <strong>od</strong> postojanja, <strong>od</strong>nosno nepostojanja izvjesnih budućihdogađaja. Na primjer, akcije se mogu izdati kao akcije bez prava glasa ali sa tim danjihovo pravo glasa “oživljava” ukoliko se, prema <strong>od</strong>ređenim poka<strong>za</strong>teljima, utvrdida ekonomski položaj kompanije postaje lošiji. Takav instrument bi bio povoljan<strong>za</strong> povjerioce, npr. banke, koje nijesu uopšteno <strong>za</strong>interesovane <strong>za</strong> učestvovanjeu životu kompanije koja regularno otplaćuje dugove, ali bi, na primjer, željele daglasaju ukoliko kašnjenje sa isplatom dugova postane realnost. 15 U italijanskompravu, na primjer, moguće je izdati akcije čije pravo glasa je uslovljeno izvjesnimdogađajem, npr. izdavanje akcija većinskom akcionaru čije pravo glasa oživljava uslučaju neprijateljskog preuzimanja i time se čini lakšim <strong>od</strong>bijanje otpora premapreuzimanju.
KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI?31Odredbe o običnim i povlašćenim akcijama nijesu mijenjane ni u pogleduprava na dividendu akcionara koji su vlasnici povlašćenih akcija, već je propisan<strong>od</strong>a se iznos dividende utvrđuje kao fiksni iznos izražen u eurima. 16 U m<strong>od</strong>ernomkompanijskom pravu statutom se ustanovljava samo <strong>od</strong>redba da je iznos dividendeekonomski efikasan, a ne kao k<strong>od</strong> nas, da se iznos dividende ustanovljava statutomu fiksnom iznosu. Na ovaj način naš <strong>za</strong>kon nije ispoljio tendenciju da napustipaternalističke <strong>od</strong>redbe i prikloni se sistemu u kojem tržišni uslovi <strong>od</strong>ređujuoptimalnu mjeru privilegija. 17Takođe, naš <strong>za</strong>kon o privrednim društvima nije do kraja izveo ni jednunovinu koja se sastoji u pravu <strong>od</strong>bora direktora da, po ovlašćenju skupštine, donosi<strong>od</strong>luku o novoj emisiji akcija (tzv. ovlašćeni kapital). Odbor direktora može donijeti<strong>od</strong>luku o novoj emisiji akcija, ali se postavlja pitanje da li skupština akcionara možedelegirati <strong>od</strong>boru direktora ovlašćenje da ograniči pravo preče kupovine akcijakoje je po samom Zakonu, priznato svakom akcionaru. Po <strong>od</strong>redbama Zakona oprivrednim društvima, tako nešto izgleda da nije moguće. Nasuprot tome, skupštinaakcionara mora da donese <strong>od</strong>luku o ograničavanju prava preče kupovine (p<strong>od</strong><strong>za</strong>konom propisanim uslovima), pa tek u tom trenutku može delegirati ovlašćenjena izdavanje novih akcija <strong>od</strong>boru direktora. Ovakvo propisivanje <strong>za</strong>sigurno u nekojmjeri obesmišljava i samo ovlašćenje <strong>od</strong>bora direktora da emituje akcije.Proširenje ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora u <strong>od</strong>nosu na skupštinu akcionaramože se posmatrati kao korak u pravcu stvaranja m<strong>od</strong>ernijeg sistema korp<strong>orativno</strong>gupravaljanja u kojem akcionari prepuštaju <strong>od</strong>boru direktora da preuzme punukontrolu i <strong>od</strong>govornost u vezi sa životom same kompanije.Sa druge strane, neke <strong>od</strong>redbe <strong>za</strong>kona ne idu u ovom pravcu. Na primjer,iako po samom <strong>za</strong>konu ovlašćen da upravlja i rukov<strong>od</strong>i društvom, <strong>od</strong>bor direktoranije ovlašćen da donosi <strong>od</strong>luke o raspolaganju imovinom društva kada takvoraspolaganje prelazi 20% knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva. 18Dakle, izmjenama Zakona o privrednim društvima nije <strong>za</strong>uzet jedinstvenstav po pitanju <strong>od</strong>nosa ovlašćenja osnovnih organa akcionarskog društva – skupštineakcionara i <strong>od</strong>bora direktora. Dok su ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora sa jedne straneproširena (može donijeti <strong>od</strong>luku o emisiji akcija i obveznica), sa druge strane suu velikoj mjeri ograničena (jer <strong>od</strong>bor direktora ne donosi <strong>od</strong>luke o raspolaganjuimovinom društva u situacijama kada takvo raspolaganje prevazilazi <strong>od</strong>ređenprocenat), zbog čega je efikasnost ovakvog koncepta izmjena u velikoj mjeri dovedenu pitanje.U konačnom, u svojoj težnji da skupštini akcionara da ovlašćenja da<strong>od</strong>lučuje o pitanjima raspolaganja imovinom kompanije u izvjesnim slučajevima,pri koncipiranju <strong>za</strong>kona nije se imalo sluha da <strong>za</strong>kon adekvatno ovlašćuje <strong>od</strong>bordirektora da upravlja kompanijom, a jak položaj skupštine u vezi sa <strong>upravljanje</strong>mdov<strong>od</strong>i u pitanje ovakav sistem. Po mišljenju mnogih autora komparativnog prava„aktivno uključivanje investitora u korp<strong>orativno</strong> <strong>od</strong>lučivanje vrlo vjerovatno ćeUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORIugroziti sâm mehani<strong>za</strong>m koji javne korporacije čini praktičnim: jednom riječju,centralizovanje suštinski neosporivog ovlašćenja na <strong>od</strong>lučivanje u Odborudirektora”. 193. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa <strong>za</strong>štitom manjinskih akcionaraSkorašnje izmjene <strong>za</strong>kona su još jednom fokusirale pažnju i uka<strong>za</strong>le na aktuelnostpitanja uloge akcionara u kompaniji. U m<strong>od</strong>ernoj teoriji korp<strong>orativno</strong>g prava jednagrupa autora se <strong>za</strong>laže <strong>za</strong> uvećavanje uloge akcionara u korp<strong>orativno</strong>m upravljanjui pokazuje tendenciju da se fokusira na stvaranje novih prava manjinskihakcionara, dok njihovi kritičari <strong>od</strong>govaraju da takva prava nijesu neoph<strong>od</strong>na i dasu neadekvatna.Zalaganje <strong>za</strong> uvećavanjem prava akcionara, pri čemu se <strong>za</strong>nemarujetradicionalna uloga akcionara u korp<strong>orativno</strong>m upravljanju: poslovne aktivnostisvake kompanije treba da budu nadležnost <strong>od</strong>bora direktora, i prava akcionaramogu i treba da budu definisana na <strong>od</strong>govarajući način. 20 Pravo treba da štitiosnovna prava akcionara a da, istovremeno ima u vidu da prava akcionara ni ukom slučaju ne smiju dirati u ulogu koju ima <strong>od</strong>bor direktora. Zadatak i nije lak jerpravo, s jedne strane, često indirektno <strong>za</strong>nemaruje eksplicitna prava akcionara, doksa druge ta prava širi i time ih dov<strong>od</strong>i u konfuziju.Na primjer, izmjenama Zakona o privrednim društvima prag <strong>za</strong> ostvarenjebrojnih prava akcionara sa 10% snižen je na 5% akcionarskog kapitala. Tako npr.akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da sazivajuskupštinu akcionarskog društva. Iako je iznos kapitala najniži u komparativnompravu, treba se <strong>za</strong>pitati da li snižavanje ovog praga predstavlja efikasno sredstvo <strong>za</strong><strong>za</strong>štitu manjinskih akcionara ako se ima u vidu da je malo vjerovatno da manjinskiakcionari imaju realne šanse da se skupština prikloni njihovom predlogu. Na primjersamo Austrija, Njemačka i Španija imaju procenat <strong>od</strong> 5% kapitala <strong>za</strong> sazivanjeskupštine akcionara, dok je u Belgiji i Italiji taj procenat čak 20%.Težnja da se uvećaju prava manjinskih akcionara evidentna je u ovoji u drugim <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama. Međutim, <strong>za</strong>nemareno je da <strong>od</strong>redba da 5%akcionara ima pravo da <strong>za</strong>htijeva sazivanje skupštine nije efikasna koliko nekedruge <strong>od</strong>redbe, kojima se na bolji način mogu <strong>za</strong>štititi prava akcionara. Na primjer,Zakon ni jednom <strong>od</strong>redbom ne ovlašćuje kompaniju da članove <strong>od</strong>bora direktoraplati u akcijama kompanije i na taj način uskladi interese članova <strong>od</strong>bora direktorasa interesima akcionara.Težnju da što potpunije <strong>za</strong>štiti prava akcionara naš <strong>za</strong>kon nije doveo dokraja kada je riječ o osnovnom instrumentu <strong>za</strong>štite prava akcionara – akcionarskimtužbama.
KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI?33Pravo na akcionarsku tužbu propisano je Zakonom o privrednim društvimakojim je propisano da akcionar društva ili njegov nasljednik ima pravo da k<strong>od</strong>Privrednog suda p<strong>od</strong>nese tužbu, ako su povrijeđena prava akcionara, <strong>od</strong>nosno akopostoje dokazi da se poslovanje društva v<strong>od</strong>i ili da <strong>od</strong>bor direktora koristi ovlašćenjana način da ugrožava prava tog akcionara ili drugih akcionara, ne poštujući njegove ilinjihove interese kao akcionara iako su takve radnje učinjene u dobroj vjeri. 21 To značida je naše pravo <strong>za</strong>uzelo veoma liberalan stav kada je u pitanju ulaganje akcionarskihtužbi, jer pravo na p<strong>od</strong>nošenje akcionarskih tužbi nije ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> procenat učešćau kapitalu akcionarskog društva. Međutim, nedovoljno propisivanje kada je riječo akcionarskim tužbama ima <strong>za</strong> posljedicu sasvim ne<strong>za</strong>okružen okvir <strong>za</strong> ulaganjeakcionarskih tužbi i nepostojanje gotovo nikakvih procesnih specificiranja koja sunužna kako bi se stvorila pravna izvjesnost u postupku ostvarivanja prava akcionarana sudsku <strong>za</strong>štitu. Na primjer, Zakon propisuje da pravo na ulaganje ove tužbe ima“akcionar”, ali ne precizira da li je riječ o licu koje je akcionar u vrijeme ulaganjatužbe ili u vrijeme kada je nastala radnja kojom su ugroženi interesi akcionara.Takođe, pravo na ulaganje akcionarske tužbe nije priznato povjeriocima društva,niti imaocima <strong>za</strong>mjenljivih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koji imaju pravo da te <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> <strong>za</strong>mijene <strong>za</strong> akcije. Na ovaj način Zakon o privrednim društvima ne dajepun doprinos <strong>za</strong>štiti svojinskih prava na tržištu kapitala.Zakon o privrednim društvima je nedosljedan i kada je riječ o <strong>od</strong>ređivanjupasivno legitimisanih lica. Zakon o privrednim društvima nije definisaokrug pasivno legitimisanih lica k<strong>od</strong> ovih akcionarskih tužbi. Zakon govori o“<strong>od</strong>govornom” licu, pa se kao pasivno legitimisan u postupku po derivativnojakcionarskoj tužbi može javiti pored članova <strong>od</strong>bora direktora, izvršnog direktora isekretara društva i, eventualno, <strong>za</strong>posleni u društvu. S druge strane, postoji <strong>od</strong>redbada ako se prava akcionara, utvrđena ovim <strong>za</strong>konom i statutom društva, ostvarujuu sudskom postupku, članovi <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>jednički će nadoknaditi troškovepostupka i štetu koju su pretrpjeli akcionari zbog nepoštovanja njihovih prava, pase postavlja pitanje da li je ova obave<strong>za</strong> <strong>od</strong>bora direktora isključiva, ili <strong>za</strong> štetu mogubiti <strong>od</strong>govorni i drugi organi akcionarskog društva. 22Krug situacija koje omogućavaju p<strong>od</strong>i<strong>za</strong>nje derivativne akcionarske tužbekako je koncipiran postojećim Zakonom o privrednim društvima je izuzetnoširok. Naime, naš Zakon o privrednim društvima ne sadrži nikakva ograničenja <strong>za</strong>ulaganje derivativnih akcionarskih tužbi, npr. poput ograničenja da se ona ne možeuložiti zbog nepravilnosti koje se mogu osnažiti <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara.Jedino ograničenje je uvedeno izmjenama Zakona kojim je propisano da akcionarima pravo na derivativnu tužbu ako je preth<strong>od</strong>no u pisanom obliku <strong>za</strong>htijevao <strong>od</strong>društva da tuži <strong>od</strong>govorno lice. 23Dakle, društvo nema mogućnost da ispravi nepravilnosti u donošenjuizvjesnih <strong>od</strong>luka, čak i kada kao posljedica tih <strong>od</strong>luka nije došlo do nastankabilo kakve štete. Uvođenjem ovako širokih mogućnosti <strong>za</strong> ulaganje derivativnihUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORItužbi stvorene su mogućnosti <strong>za</strong> zlopotrebe. Imajući u vidu potrebu <strong>za</strong>dovoljenjavlasničkih interesa u najkraćem mogućem roku, to bi bilo oportuno Zakonomustanoviti obavezno p<strong>od</strong>nošenje preth<strong>od</strong>nog <strong>za</strong>htjeva skupštini društva.S obzirom da Zakon o privrednim društvima upotrebljava pojam“ugrožavanja” prava, proizilazi da nastanak štete nije neoph<strong>od</strong>an uslov <strong>za</strong> ulaganjeove akcionarske tužbe. Iako Zakonom o privrednim društvima to nije izričitopropisano, polazeći <strong>od</strong> opštih načela obligacionog prava o prouzrokovanju štete,individualnu tužbu akcionar može p<strong>od</strong>ići <strong>za</strong> naknadu štete koju trpi (onda već nijeriječ o “ugrožavanju” već “kršenju” prava akcionara) ili radi uklanjanja opasnostištete, dakle i u situacijama kada šteta još uvijek nije nastala. 24 Prilikom propisivanjauslova <strong>za</strong> ulaganje derivativne tužbe Zakon o privredim društvima je načelan, jerne postavlja nastanak štete kao uslov <strong>za</strong> p<strong>od</strong>i<strong>za</strong>nje ove akcionarske tužbe – dakle,nije se ograničio na slučajeve u kojima se konkretnim ”nepravilnostima“ nanosimaterijalna šteta društvu. Ovakvom <strong>za</strong>ključku v<strong>od</strong>i i izmjena izričito propisanaizmjenama Zakona o privrednim društvima kojom je navedeno da: “Ako Privrednisud ocijeni da je tužba osnovana, donijeće <strong>od</strong>govarajuću <strong>od</strong>luku kojom se otklanjajunepravilnosti, a u slučaju da su akcionari pretrpjeli štetu nadležni sud donijeće<strong>od</strong>luku o naknadi štete”. 25 Rješavanje pitanja da li je postojanje štete uslov <strong>za</strong> ulaganjederivativne tužbe prebačeno sa <strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avca na sudove, pa je, samim tim, sudovimaostavljena mogućnost da načine značajan korak u pravcu daljeg osnaživanja pravaakcionara. Izmjenama Zakona o privrednim društvima je konačno propisan<strong>od</strong>a šteta nije uslov <strong>za</strong> ulaganje derivativne akcionarske tužbe, kao i da skupštinanema mogućnost da konvalidira <strong>od</strong>luke, već je obavezna da p<strong>od</strong>nese tužbu na<strong>za</strong>htjev akcionara. 26Zakon o privrednim društvima nije predvidio pravo na dvostruke(višestruke) derivativne akcionarske tužbe. Dvostruka akcionarska tužba je pravnosredstvo koje ulaže akcionar matičnog društva iz razloga što menadžment matičnogdruštva nije iskoristio <strong>za</strong>konsku mogućnost i uložio tužbu protiv menadžmenta<strong>za</strong>visnog društva. S obzirom da pravo na dvostruku akcionarsku tužbu nije priznato<strong>za</strong>konom, to je na sudskoj praksi da tumačenjem <strong>od</strong>redbi člana 30 Zakona <strong>za</strong>uzmestav da li su ova pravna sredstva dozvoljena u pravnom sistemu Crne Gore, <strong>od</strong>nosn<strong>od</strong>a li postoji osnov <strong>za</strong> ulaganje ovih tužbi. Naš Zakon nije ni ovom prilikom poka<strong>za</strong>okapacitet <strong>za</strong> inovativnošću.Pravni okvir akcionarskih tužbi treba postaviti jasnije polazeći <strong>od</strong>:definisanja kruga aktivno i pasivno legitimisanih lica; definisanja procesnihuslova <strong>za</strong> p<strong>od</strong>nošenje tužbi (npr. k<strong>od</strong> derivativnih tužbi precizirati da li je uslov <strong>za</strong>p<strong>od</strong>i<strong>za</strong>nje ove tužbe nastanak štete ili ne); definisanja da li pravo na ulaganje tužbeima lice koje je akcionar u vrijeme ulaganja tužbe ili u vrijeme kada je nastala radnjakojom su ugroženi interesi akcionara; priznavanja prava na ulaganje akcionarskihtužbi i povjeriocima društva koji ispunjavaju <strong>od</strong>ređene uslove; priznavanja pravana ulaganje akcionarskih tužbi i imaocima <strong>za</strong>mjenljivih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koji
KAKAV JE KVALITET KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORI?35imaju pravo da te <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> <strong>za</strong>mijene <strong>za</strong> akcije; priznavanja prava nadvostruke (višestruke) derivativne akcionarske tužbe, i <strong>od</strong>ređenja kruga pasivnolegitimisanih lica u ovim slučajevima; definisanja rokova <strong>za</strong>starjelosti <strong>za</strong> p<strong>od</strong>i<strong>za</strong>njeovih tužbi.4. Reforme <strong>od</strong>redbi u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>mReforme <strong>od</strong>redbi o korp<strong>orativno</strong>m upravljanju u Zakonu o privrednim društvimanijesu značajnijeg obima. Od značaja je izmjena po kojoj <strong>od</strong>bor direktora može imatimandat najduže g<strong>od</strong>inu dana, jer se članovi <strong>od</strong>bora biraju na redovnoj skupštiniakcionara. 27Ovakvim propisivanjem, koje po svojoj prir<strong>od</strong>i pripada više statutu nego<strong>za</strong>konskom regulisanju, korp<strong>orativno</strong> pravo dobija suviše mandatorni karakter.Mandatorni karakter korp<strong>orativno</strong>g prava čini da racionalno preuzimanje rizika u<strong>od</strong>lučivanju postaje gotovo nemoguće. Mnoge studije su poka<strong>za</strong>le pretjerano obazrivoponašanje direktora i menadžera kada su suočeni sa potencijalnom <strong>od</strong>govornošću<strong>za</strong> svoje postupke i rukovođeni željom da pr<strong>od</strong>uže mandat. Ovakvo izbjegavanjerizika se može direktno pripisati shvatanju menadžmenta o potencijalnom obimu<strong>od</strong>govornosti, i mandatorni sistem, koji služi <strong>za</strong> uvođenje različitih eksplicitnihbarijera <strong>za</strong> postupanje, može imati obeshrabrujući efekat na menadžment. 28Prilikom koncipiranja ovakve <strong>za</strong>konske <strong>od</strong>redbe, kojoj po našem mišljenjuuopšte nema mjesta u <strong>za</strong>konskom tekstu, nije se v<strong>od</strong>ilo računa o osnovnoj premisi nakojoj treba da počiva korp<strong>orativno</strong> pravo: rizik i nagrada formiraju fundamentalnudihotomiju, pa bilo kojem sistemu koji može uskratiti motive <strong>za</strong> racionalnimpreuzimanjem rizika treba pristupiti sa velikom dozom opre<strong>za</strong>. 29Takođe, izmjenama Zakona o privrednim društvima je propisano daizvršni direktor ne može biti član <strong>od</strong>bora direktora. 30 Motivacija <strong>za</strong> ustanovljavanjeovakve <strong>za</strong>konske <strong>od</strong>redbe gotovo se <strong>za</strong>sigurno nalazi u težnji da se ustanovi što većane<strong>za</strong>visnost <strong>od</strong>bora direktora prilikom <strong>od</strong>lučivanja. Postavlja se pitanje da li ovakvopropisivanje ima smisla, jer predsjednik <strong>od</strong>bora direktora može biti izvršni direktordrugog društva, ali ne i onog čijim <strong>od</strong>borom direktora predsjedava. Takođe, onmože biti član <strong>od</strong>bora direktora nekog drugog društva kojim predsjedava izvršnidirektor kojeg on kontroliše.Ni po jednom <strong>od</strong> ovih pitanja izmjene Zakona o privrednim društvimanijesu dale <strong>za</strong>dovoljavajući <strong>od</strong>govor. Izmjene Zakona o privrednim društvima suostale isključivo na nekim načelnim pitanjima i nijesu obuhvatile osnovna pitanjakojima treba da se bavi m<strong>od</strong>erno korp<strong>orativno</strong> pravoUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORIC. INDEKS PRAVA AKCIONARAJedna <strong>od</strong> osnovnih i najznačajnijih empirijskih anali<strong>za</strong> sistema korp<strong>orativno</strong>gupravljanja je anali<strong>za</strong> autora La Porta, Rafael, Florencio Lopez-de-Silanes, AndreiShleifer i Robert Vishny koja je imala <strong>za</strong> cilj da izračuna stepen <strong>za</strong>štite investitora u<strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> porijekla pravnog sistema. 31Oni su svojim istraživanjem obuhvatili p<strong>od</strong>atke o stepenu <strong>za</strong>štite investitora<strong>za</strong> 49 pravnih sistema klasifikovanih prema njihovom porijeklu. La Porta et al.razvijaju ideju da porijeklo pravnog sistema ima veoma veliki uticaj na način ipristup <strong>za</strong>štiti prava manjinskih akcionara i tvrde da je efikasnost finansijskogsistema u velikoj mjeri opredijeljena stepenom pravne <strong>za</strong>štite prava manjinskihakcionara. Prema ovoj empirijskoj analizi, države evropske pravne tradicije pružajumnogo manji stepen <strong>za</strong>štite akcionara u poređenju sa anglosaksonskim pravnimsistemom.Panel A prikazuje stepen <strong>za</strong>štite investitora u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> porijeklapravnog sistema. Oznaka “indeks prava akcionara” je sumarni poka<strong>za</strong>telj <strong>za</strong>štiteakcionara. Indeks se kreće <strong>od</strong> 0 do 6 i izračunava se d<strong>od</strong>avanjem jednog stepenakada:- akcionar može dati punomoćje mejlom;- kada se <strong>od</strong> akcionara ne <strong>za</strong>htijeva da deponuju svoje <strong>hartije</strong> prije g<strong>od</strong>išnjeSkupštine akcionara;- kada je dozvoljeno kumulativno glasanje ili proporcionalna <strong>za</strong>stupljenostmanjinskih akcionara u Odboru direktora;- akcionari imaju pravo na tužbu <strong>za</strong> naknadu štete <strong>od</strong> članova Odboradirektora ili poništenje Skupštinskih <strong>od</strong>luka;- kada je minimalni procenat akcionarskog kapitala koji ovlašćujeakcionare da <strong>za</strong>htijevaju sazivanje vanredne skupštine akcionara manji ilijednak 10%;- akcionari imaju pravo preče kupovine koje se akcionarima ne možeuskratiti osim ako ga se sami akcionari <strong>od</strong>reknu.
INDEKS PRAVA AKCIONARA37POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEPanel A: Stepen <strong>za</strong>štite investitoraCommon law(18 država)Pravni sistemifrancuske pravnetradicije (21 država)(Francuska, Danska,Belgija, Španijai države LatinskeAmerike)Pravni sisteminjemačke pravnetradicije (6država)Njemačka, nekeIstočnoazijskezemljeSkandinavskipravnisistemi (4države)Prosjek svihanaliziranihpravnihsistema (49država)OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIVarijable„Indeks pravaakcionara“4,00 2,33 2,33 3,00 3,00Davanje punomoćjamail-om39% 5% 0% 25% 18%Akcije se ne blokirajupred <strong>od</strong>ržavanje100% 57% 17% 100% 71%Skupštine akcionaraKumulativno glasanje/proporcionalna<strong>za</strong>stupljenost manjinskih 28% 29% 33% 0% 27%akcionara u OdborudirektoraPravo na tužbu <strong>za</strong>naknadu štete <strong>od</strong> članovaOdbora direktora ili 94% 29% 50% 0% 53%poništenje Skupštinskih<strong>od</strong>lukaPravo preče kupovineakcionara44% 62% 33% 75% 53%Pravo akcionara da tražesazivanje Vanredne 94% 52% 0% 0% 78%Skupštne akcionaraOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORIPanel B pokazuje stepen <strong>za</strong>štite povjerilaca u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> porijeklapravnog sistema. “Indeks <strong>za</strong>štite prava povjerilaca” je zbirni poka<strong>za</strong>telj stepena<strong>za</strong>štite povjerilaca. Ovaj indeks se kreće <strong>od</strong> 0 do 4 i izračunava se d<strong>od</strong>avanjem jednogstepena kada: država ustanovljava ograničenja, kao npr. saglasnost povjerilaca iliminimalne dividende da bi se pristupilo reorgani<strong>za</strong>ciji; povjerioci obezbijeđenihpotraživanja mogu povratiti vlasništvo nad akcijama u toku reorgani<strong>za</strong>cije;povjerioci obezbijeđenih potraživanja imaju prioritet u naplati svojih potraživanjaprilikom likvidacije; menadžment ne učestvuje u postupku reorgani<strong>za</strong>cije.Panel B: Stepen <strong>za</strong>štite povjerilacaVarijable„Indeks pravapovjerilaca“Povjerioci saobezbijeđenimpotraživanja ne mogupovratiti vlasništvonad akcijama tokomreorgani<strong>za</strong>cijePravo prvenstvenenaplate povjerilacaobezbijeđenihpotraživanjaOgraničenja <strong>za</strong>pristupanje reorgani<strong>za</strong>cijiMenadžment neučestvuje u postupkureorgani<strong>za</strong>cijeCommon law(18 država)Pravni sistemifrancuske pravnetradicije (21 država)(Francuska, Danska,Belgija, Španijai države LatinskeAmerike)Pravni sisteminjemačke pravnetradicije (6država)Njemačka, nekeIstočnoazijskezemljeSkandinavskipravnisistemi (4države)3,11 1,58 2,33 2,00 2,3072% 26% 67% 25% 49%89% 65% 100% 100% 81%72% 42% 33% 75% 55%78% 26% 33% 0% 45%Prosjek svihanaliziranihpravnihsistema (49država)
INDEKS PRAVA AKCIONARA39Panel C pokazuje efikasnost sudskog sistema kada dođe do prinudnogostvarivanja prava akcionara pred sudom. Efikasnost sudskog sistema se procjenjujes obzirom na korupciju i primjenu računov<strong>od</strong>stvenih standarda.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIPanel C: Efikasnost sudskog sistemaCommon lawVarijable(18 država)„Efikasnost sudskogsistema“8,15 6,56 8,54 10,00 7,67Korupcija 7,06 5,84 8,03 10,00 6,90Računov<strong>od</strong>stvenistandardiPravni sistemifrancuske pravnetradicije (21 država)(Francuska, Danska,Belgija, Španijai države LatinskeAmerike)Pravni sisteminjemačke pravnetradicije(6 država)Njemačka i nekeIstočnoazijskezemljeSkandinavskipravnisistemi(4 države)69,92 51,17 62,67 74,00 60,93Prosjek svihanaliziranihpravnihsistema(49 država)OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAINDEKS PRAVA AKCIONARA ZA CRNU GORU„Indeks prava akcionara“ 5 <strong>za</strong> Crnu GoruDavanje punomoćja mail-omAkcije se ne blokiraju pred <strong>od</strong>ržavanje Skupštine akcionaraKumulativno glasanje/ proporcionalna <strong>za</strong>stupljenostmanjinskih akcionara u Odboru direktoraPravo na tužbu <strong>za</strong> naknadu štete <strong>od</strong> članova Odboradirektora ili poništenje skupštinskih <strong>od</strong>lukaPravo preče kupovine akcionaraPravo akcionara da traže sazivanje vanredne SkupštineakcionaraNije propisano ni Zakonom niti se omogućava u praksiDa, nema blokade trgovanja akcijama prije <strong>od</strong>ržavanjaskupštine. Pravo glasa imaju akcionari koji su upisani u CDAtri dana prije skupštineDa, kumulativno glasanje postoji i obavezno je prilikomizbora članova Odbora direktoraDa, akcionarima je priznato pravo na tužbu protiv <strong>od</strong>lukaskupštine akcionara i naknadu štete <strong>od</strong> članova <strong>od</strong>boradirektora koji su solidarno <strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> nastalu štetu itroškove postupkaDa, ovo pravo je izričito priznato <strong>za</strong>konomDa, ovo pravo je priznato akcionarima koji imaju 5% akcijakompanijeUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
2.OPŠTE KARAKTERISTIKE PRAVNOG OKVIRA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA U CRNOJ GORINapomene:12 Vidi: Katharina Pistor, YoramKeinan, Jan Kleinheisterkamp& Mark D., Innovation inCorporate Law, Journal ofComparative Economics, broj31/2003, str. 676,677;13 Tako na primjer,. Aktiengesetz,§ 23(5), v. 6.9.1965 (BGB1. IS.1089).14 Vidi: član 54 stav 1 Zakona oprivrednim društvima (Službenilist RCG, br. 06/02 i 17/07)15 Vidi: Marco Ventoruzzo, op.cit,str.120;16 Vidi: član 54 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;17 Vidi: Marco Ventoruzzo, Ibid;18 Vidi: član 35 stav 2 tačka 4bZakona o privrednim društvima.19 Vidi: Stephen M. Bainbridge,Director Primacy andShareholder Disempowerment,119 Harv. L. Rev.1735 (2006);Vidi: i: Leo E. Strine, Jr., Towarda True Corporate Republic:A Traditionalist Responseto Bebchuk’s Solution forImproving Corporate America,119 Harv. L. Rev. 1759 (2006).20 Vidi: Julian Velasco, TakingShareholders Rights Seriously,U.C. Davis Law Review,December 2007, str. 605.21 Vidi: član 30 stav 5 tačka 3) i član30 stav 6 Zakona o privrednimdruštvima;22 Vidi: član 44 stav 7 Zakona oprivrednim društvima.23 Vidi: član 30 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;24 Vidi: član 154 i 156 Zakona oobligacionim <strong>od</strong>nosima.25 Vidi: član 30 stav 7 Zakona oprivrednim društvima;26 Vidi: član 30 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;27 Vidi: člana 42 stav 5 Zakona oprivrednim društvima;28 Vidi: Donald C. Langevoort, TheHuman Nature of CorporateBoards: Law, Norms, and theUnintended Consequencesof Independence andAccountability, 89 Geo. L.J. 797,818 (2001);29 Ibid;30 Vidi: 42 stav 2 tačka 3 Zakona oprivrednim društvima.31 Izvor p<strong>od</strong>ataka je La Porta,Rafael, Florencio Lopez-de-Silanes, Andrei Shleifer andRobert Vishny (1998) Law andfinance. Journal of PoliticalEconomy, no.6
3.PoglavljeOPŠTA STRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOG DRUŠTVA
3. | OPŠTA STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. ŠTO JE AKCIONARSKO DRUŠTVO? 441. Definicija akcionarskog društva 44B. STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA 451. Skupština akcionarskog društva 452. Odbor direktora 463. Izvršni direktor i sekretar društva 47OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD U PRAVAAKCIONARASEKRETARDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
3.OPŠTA STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVAA. ŠTO JE AKCIONARSKO DRUŠTVO?1. Definicija akcionarskog društvaZakon o privrednim društvima prihvatio je m<strong>od</strong>eran koncept uređenja svihpravnih formi privrednih društava u jednom <strong>za</strong>konu, nasuprot konceptu postojanjaposebnih <strong>za</strong>kona <strong>za</strong> svaku formu privrednog društva. Tako je Zakon o privrednimdruštvima posvećen regulisanju ortačkog društva, komanditnog društva, društva saograničenom <strong>od</strong>govornošću i akcionarskog društva.Najvažnija p<strong>od</strong>jela privrednih društava je p<strong>od</strong>jela na društva lica (ortačkoi komanditno društvo) i društva kapitala (društvo sa ograničenom <strong>od</strong>govornošćui akcionarsko društvo). Osnovna razlika između ovih formi privrednih društavasastoji se u činjenici da društva lica karakterišu poznanstvo i povjerenje članova, paotuda i neograničena <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> obaveze društva. Društvima lica upravljajučlanovi, a ne posebni organi, koje društva lica ne moraju da imaju. Društva kapitala<strong>od</strong>likuju se nepostojanjem personalnih svojstava i dominacija interesa kapitala.Udjeli u društvu kapitala (koji se u društvu sa ograničenom <strong>od</strong>govornošću nazivajuudjelima, a u akcionarskom društvu akcijama) su lako prenosivi. Društvima kapitalaupravljaju organi društva, a ne članovi. Ovo, međutim, ne znači da članovi ne mogubiti u organima uprave, kao i u organu članova – skupštini. Za učešće članova uorganima upravljanja Zakonom se ne postavljaju nikakva ograničenja.Zakon o privrednim društvima definiše pojam akcionarskog društva i<strong>od</strong>ređuje osnovne elemente ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> status akcionarskog društva. Karakteristike<strong>za</strong>konskog regulisanja osnivanja akcionarskog društva našim Zakonom o privrednimdruštvima sastoje se u sljedećem:- akcionarsko društvo mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica;- akcionarsko društvo može osnovati samo jedan osnivač (osniva seugovorom o osnivanju ako je više <strong>od</strong> dva osnivača, <strong>od</strong>nosno <strong>od</strong>lukom oosnivanju ako je riječ o samo jednom osnivaču);- imovina akcionara je u potpunosti <strong>od</strong>vojena <strong>od</strong> imovine akcionarskogdruštva;- akcionarsko društvo može se osnovati i sukcesivno i simultano (osnivačine moraju objaviti javnu ponudu <strong>za</strong> kupovinu akcija);- akcionarsko društvo stiče svojstvo pravnog lica upisom u Centralniregistar Privrednog suda (CRPS).
STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA45B. STRUKTURA UPRAVLJANJAAKCIONARSKOG DRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIU akcionarskom društvu ovlašćenja imaju organi, a ne akcionari neposredno.Akcionari društva mogu, ali ne moraju biti članovi organa društva. Skupštinaakcionara je jedini organ u kojem oni ostvaruju svoja upravljačka prava.Akcionarsko društvo k<strong>od</strong> nas je postavljeno tako da njegove organe čine:- Skupština akcionarskog društva;- Odbor direktora;- Izvršni direktor;- Sekretar Društva.Zakon ne polazi <strong>od</strong> hijerarhijskog <strong>od</strong>nosa ovih organa, nego im ufunkcionalnom smislu daje različite <strong>za</strong>datke. Statutom se ne mogu <strong>od</strong>nosi međunjima postaviti drugačije, ali su moguće neke promjene.Elementi hijerarhijske nadređenosti se ipak uočavaju u nadležnostima ovihorgana. Zakon daje najšira statusna i imovinska ovlašćenja skupštini. Međutim,nema hijerarhijske nadređenosti u smislu da jedan organ može preuzeti ovlašćenja inadležnosti drugog organa. Tako, skupština može preuzeti preispitivanje <strong>od</strong>ređenihpitanja iz nadležnosti Odbora direktora, samo ako to <strong>za</strong>htijeva Odbor direktora.Autonomija uređivanja organa akcionarskog društva statutom je vrlo uska– ne može se predvidjeti drugačiji <strong>od</strong>nos organa u akcionarskom društvu.1. Skupština akcionarskog društvaSkupština akcionara je najviši organ društva, koji se obavezno osniva.Ono sto je karakteristično <strong>za</strong> ovu skupštinu je da se ona ne bira, da se nemože raspustiti i da nema oročeni mandat. Ovu skupštinu čine akcionari, tj. vlasnicikapitala u društvu. Iako je skupština najviši organ u društvu ne znači da je i stručnov<strong>od</strong>eći, jer su njena ovlašćenja peri<strong>od</strong>ična i peri<strong>od</strong>ično se i sastaje (ako govorimo oredovnim skupštinama – jednom g<strong>od</strong>išnje, a postoji mogućnosti da se <strong>od</strong>rži i višeputa, vanredne skupštine).Osnivačkoj skupštini mogu prisustvovati osnivači i svi oni koji su upisali iuplatili akcije ili njihovi punomoćnici. Kvorum <strong>za</strong> osnivačku skupštinu iznosi 2/3akcija koje daju pravo glasa, čiji su vlasnici lično prisutni ili preko punomoćnika,<strong>od</strong>nosno putem dostavljenih glasačkih listića.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
3.OPŠTA STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVAVlasnicima, tj. akcionarima je ostavljena puna autonomija da <strong>od</strong>luče dali će da prisustvuju skupštinama ili ne. Za razliku <strong>od</strong> akcionara, izvršni direktor isekretar društva su obavezni da prisustvuju.Zbog velikog značaja <strong>od</strong>luka koje donosi, <strong>za</strong>konom se propisuju isključivenadležnosti skupštine. Zakonom je propisano isključivo pravo skupštine akcionarada: vrši izmjene i dopune statuta društva; bira članove <strong>od</strong>bora direktora i <strong>od</strong>obravaimenovanje revizora; razrješava članove <strong>od</strong>bora direktora i revizora koje je i<strong>za</strong>bralaskupština akcionara; utvrđuje nadoknade <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora; donese<strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli profita, povećava ili smanjuje kapital društva utvrđen statutom,<strong>za</strong>mjenjuje akcije jedne klase akcijama drugom, donese <strong>od</strong>luku o dobrovoljnojlikvidaciji društva, restrukturiranju ili p<strong>od</strong>nošenju predloga <strong>za</strong> pokretanjestečajnog postupka; <strong>od</strong>obrava procjenu nenovčanih uloga; na <strong>za</strong>htjev <strong>od</strong>boradirektora, razmatra pitanja iz njegove nadležnosti koja se <strong>od</strong>nose na poslovanjedruštva; <strong>od</strong>obrava <strong>za</strong>ključenje ugovora u vezi sa kupovinom imovine <strong>od</strong> osnivačaili većinskog akcionara društva, u svim slučajevima kada isplata prevazilazi jednudesetinu kapitala društva utvrđenog statutom i kada ugovor treba <strong>za</strong>ključiti u roku<strong>od</strong> 2 g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> registracije društva; donese <strong>od</strong>luku o izdavanju obveznica, <strong>od</strong>nosno<strong>za</strong>mjenljivih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> i ograniči ili ukine prioritetno pravo akcionarada upišu akcije ili steknu <strong>za</strong>mjenljive obveznice, uz saglasnost dvotrećinske većineglasova akcionara na koje se ta <strong>od</strong>luka <strong>od</strong>nosi.K<strong>od</strong> ovih prava skupštine akcionara uočavamo da su date najvažnijenormativne, imovinske, izborne i statusne <strong>od</strong>luke. Djelokrug skupštine može seproširiti statutom. Ali, ako se može proširiti nadležnost skupštine, to ne znači daona može preuzimati poslove iz nadležnosti drugih organa.2. Odbor direktoraZakon o privrednim društvima prihvatio je način organi<strong>za</strong>cije akcionarskog društvakoji se naziva monističkim (tzv. “single board system, one tier system”). Po ovomsistemu postoji samo jedan organ upravljanja i rukovođenja – <strong>od</strong>bor direktora. Uovom sistemu, kakav je naš, nema striktne <strong>od</strong>vojenosti vođenja poslova <strong>od</strong> nadzoranad vođenjem tih poslova, jer nadzor ne obavljaju osobe koje bi bile jasno <strong>od</strong>vojene<strong>od</strong> onih koji v<strong>od</strong>e poslove društva. Jedni i drugi su u istom organu.Odbor direktora imenuje skupština društva. Najčešće se u <strong>od</strong>boru direktorarazdvajaju članovi koji v<strong>od</strong>e poslove društva (managing ili executive directors, fulltime directors) <strong>od</strong> članova koji obavljaju nadzornu funkciju (ordinary, non executivedirectors, outside directors).Odbor direktora je kolegijalan organ – što znači da predsjednik <strong>od</strong>boradirektora ne donosi <strong>od</strong>luke sam, kao što to čini izvršni direktor. Zbog značajaposlova koje obavlja <strong>od</strong>bor direktora propisan je i poseban način izbora koji se
STRUKTURA UPRAVLJANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVA47ogleda u tome što svaka akcija ne daje jedan glas. Naime, Zakonom je propisano daprilikom izbora <strong>od</strong>bora direktora akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednakbroju članova <strong>od</strong>bora koji se biraju. Kandidati koji osvoje najveći broj glasova birajuse <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora <strong>od</strong> strane skupštine akcionara. Članovi <strong>od</strong>boradirektora između sebe biraju predsjednika.Privredni sud može donijeti <strong>od</strong>luku o <strong>za</strong>brani izbora nekog lica <strong>za</strong> člana<strong>od</strong>bora direktora akcionarskog društva <strong>za</strong> vrijeme do tri g<strong>od</strong>ine, ako utvrdi,između ostalog, da je to lice dok je bilo sekretar društva počinilo prevaru u <strong>od</strong>nosuna društvo. Da li je vrijeme <strong>od</strong> tri g<strong>od</strong>ine dovoljan peri<strong>od</strong> da se isprave greške isankcioniše rad takvog lica poka<strong>za</strong>će praksa, tj. vidjećemo ukoliko bude izmjenau budućim <strong>za</strong>konima. Društvo bi trebalo da izbjegava lica koja u svojoj prošlostiimaju krivična djela koja su ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> poslovanje društva ili <strong>za</strong> neki drugi privredniprestup.Za razrješenje, kao i <strong>za</strong> imenovanje sekretara društva <strong>od</strong>govoran je <strong>od</strong>bordirektora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI3. Izvršni direktor i sekretar društvaIzvršni direktor i sekretar društva obavezno se biraju u svakom akcionarskomdruštvu. Društvo može <strong>od</strong>rediti da isto lice bude i izvršni direktor i sekretar društva.Ovlašćenja izvršnog direktora se uređuju <strong>od</strong>lukom <strong>od</strong>bora direktora.Izvršni direktor je jedini obavezni inokosni izvršni organ. Zakon nepropisuje obavezu akcionarskog društva da imenuje druge izvršne organe, ali ni ne<strong>za</strong>branjuje njihovo imenovanje. To znači da je svako akcionarsko društvo ovlašćen<strong>od</strong>a imenuje još neke izvršne organe i utvrdi rasp<strong>od</strong>jelu ovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti uakcionarskom društvu.Kada govorimo o sekretaru društva ne možemo <strong>za</strong>obići činjenicu daje on “karika u lancu”. Akcionarsko društvo je sistem koji čine akcionari, <strong>od</strong>bordirektora, izvršni direktor, ne<strong>za</strong>visni revizor, sekretar. Sekretar društva je i sekretarsjednice skupštine akcionara kojom predsjedava izvršni direktor. U slučaju <strong>od</strong>sustvasekretara društva imenuje se drugo lice. Njegova se uloga sprov<strong>od</strong>i i kroz dostavljanjeobavještenja o sazivanju vanredne skupštine.Sekretar mora poznavati djelatnost društva, a pored toga mora posjedovatii druge vještine, npr. da je stručno osposobljen, specijalizovan <strong>za</strong> djelatnost društva,komunikativan, <strong>od</strong>govoran, lojalan društvu, dostupan i pog<strong>od</strong>an <strong>za</strong> saradnju kakoakcionarima, tako i potencijalnim investitorima. Istovremeno da bi pravilno iefikasno obavljao svoj rad, mora da bude <strong>za</strong>štićen <strong>od</strong> mogućeg uticaja, kako članovaiz <strong>od</strong>bora direktora, tako i akcionara.Sekretar je lice koje je obavezno <strong>za</strong> svako akcionarsko društvo i bez njegase društvo ne može <strong>za</strong>misliti.SEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
BELEŠKE
4. PoglavljeOPŠTA AKTA DRUŠTVA
4. | OPŠTA AKTA DRUŠTVA
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. OSNIVAČKI AKT DRUŠTVA 521. Odluka/ugovor o osnivanju akcionarskog društva 53B. STATUT AKCIONARSKOG DRUŠTVA 571. Ko donosi i vrši izmjene statuta? 592. Obave<strong>za</strong> objavljivanja izmjena statuta 60C. KODEKSI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA KOMPANIJE 61D. ETIČKI KODEKS 631. Što je etički k<strong>od</strong>eks? 632. Zašto treba usvojiti etički k<strong>od</strong>eks? 63OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVAZakon o privrednim društvima prihvata koncepciju postojanja dva opštaakta društva koja mora posjedovati svako akcionarsko društvo i to: ugovor oosnivanju/<strong>od</strong>luku o osnivanju i statut. Svako akcionarsko društvo mora imati obaova akta koja se p<strong>od</strong>nose prilikom registracije akcionarskog društva u Centralnomregistru privrednog suda u P<strong>od</strong>gorici.A. OSNIVAČKI AKT DRUŠTVAZakon o privrednim društvima kao osnivačke akte akcionarskog društvapropisuje:- ugovor o osnivanju (ako društvo osnivaju najmanje dva lica saglasnimizjavama svojih volja), i- <strong>od</strong>luku o osnivanju (ako društvo osniva jedan osnivač na osnovu svojejednostrane <strong>od</strong>luke).Do posljednjih izmjena Zakona o privrednim društvima, akcionarskadruštva su se mogla osnivati samo <strong>za</strong>ključenjem ugovora o osnivanju. To znači dase akcionarsko društvo moglo osnovati samo ukoliko najmanje dva lica potpišuugovor o osnivanju, tj. izraze saglasnu volju o osnivanju akcionarskog društva.Takođe, akcionarsko društvo je moralo <strong>od</strong>ržati osnivačku skupštinu na kojoj sekonstituišu organi društva i usvaja osnovni organi<strong>za</strong>cioni akt društva – statut.Izmjenama Zakona o privrednim društvima omogućeno je osnivanjejednočlanih akcionarskih društava, tj. omogućeno je osnivanje akcionarskogdruštva voljom samo jednog lica koje se javlja u ulozi osnivača i donosi <strong>od</strong>luku oosnivanju akcionarskog društva.Dakle, nakon poslednjih izmjena <strong>za</strong>kona, u Crnoj Gori je mogućeosnovati:- Jednočlano akcionarsko društvo – <strong>od</strong>lukom o osnivanju, i- Višečlano (najmanje dvočlano) akcionarsko društvo – potpisivanjemugovora o osnivanju.Zakon o privrednim društvima prihvata formalni kriterijum – osnivačimase smatraju samo lica koja potpišu <strong>od</strong>luku o osnivanju, tj. ugovor o osnivanju. Svaostala lica, koja naknadno steknu akcije <strong>od</strong> osnivača, smatraju se akcionarima.Osnivači postaju akcionari <strong>za</strong>ključenjem ugovora o osnivanju.Pravni položaj osnivača je specifičan jer oni, do trenutka registracijeakcionarskog društva u Centralnom registru privrednog suda u P<strong>od</strong>gorici<strong>od</strong>govaraju neograničeno solidarno <strong>za</strong> sve obaveze koje preduzmu u toku osnivanjaakcionarskog društva. Tek nakon osnivanja akcionarskog društva, tj. tek nakon upisa
OSNIVAČKI AKT DRUŠTVA53akcionarskog društva u Centralni registar Privrednog suda u P<strong>od</strong>gorici, akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo stiče svojstvo pravnog lica. Od trenutka sticanja svojstva pravnog lica,pravni položaj osnivača i akcionara se izjednačava, tj. oni snose <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong>poslovanje društva do visine svojeg uloga u društvu.Upravo zbog potrebe razlikovanja pravnog položaja i <strong>od</strong>govornostiosnivača i ostalih akcionara, Zakon o privrednim društvima pravi razlikovanje i<strong>za</strong>htijeva postojanje dva osnovna akta bez čijeg se potpisivanja ne može osnovatiakcionarsko društvo – <strong>od</strong>luke o osnivanju/ugovora o osnivanju i statuta.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVA1. Odluka/ugovor o osnivanju akcionarskog društvaZakon propisuje obavezne elemente ugovora o osnivanju akcionarskog društva.Sh<strong>od</strong>no <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama, Ugovor o osnivanju sadrži: 321) imena i prezimena osnivača, <strong>od</strong>nosno naziv pravnih lica, njihove adrese imatični broj;2) naziv društva koje se osniva;3) oznaku da se radi o akcionarskom društvu (skraćena oznaka “AD”);4) prava i obaveze osnivača, i <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> slučaj neispunjenja obave<strong>za</strong>;5) broj akcija koje ima svaki osnivač;5a) ime, <strong>od</strong>nosno naziv osnivača koji unose nenovčane uloge, opis uloga, broji vrstu akcija dobijenih <strong>za</strong> uloge i rok do kada se nenovčani ulozi morajuunijeti u društvo;6) inicijalnu cijenu osnivačkih akcija, <strong>od</strong>nosno nominalnu vrijednost,ukoliko je utvrđena, postupak i rokove <strong>za</strong> ponudu akcija;7) procijenjene troškove osnivanja i način njihove nadoknade;8) postupak <strong>za</strong> rješavanje sporova između osnivača;9) ovlašćenje da jedan ili više osnivača <strong>za</strong>stupaju osnivače u postupkuosnivanja društva.Kada je riječ o jednočlanom akcionarskom društvu, Zakon propisujeobavezne elemente koje mora sadržati <strong>od</strong>luka o osnivanju ovog društva i to: 331) ime i prezime osnivača, njegovu adresu i matični broj, <strong>od</strong>nosno naziv isjedište pravnog lica i njegov matični broj;2) naziv društva koje se osniva;3) oznaku da se radi o akcionarskom društvu;4) broj akcija koje ima osnivač i njihovu inicijalnu vrijednost, <strong>od</strong>nosnonominalnu vrijednost akcija ukoliko je utvrđena.OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVAKada je riječ o jednočlanim kao i o višečlanim akcionarskim društvima,osnovna svrha usvajanja osnivačkog akta je ista – osnivanje akcionarskog društva,pa stoga, osnivački akt mora sadržati broj akcija koje ima osnivač i njihovu inicijalnuvrijednost, <strong>od</strong>nosno nominalnu vrijednost akcija ukoliko je utvrđena. Ugovor/<strong>od</strong>lukao osnivanju predstavlja <strong>od</strong>luku o osnivačkoj emisiji akcija, u smislu <strong>za</strong>kona kojimse uređuju <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, pa tako <strong>od</strong>redbe o utvrđivanju inicijalne, <strong>od</strong>nosnonominalne <strong>vrijednosti</strong> akcija i broju akcija koje stiče svaki osnivač treba da budusastavni dio osnivačkog akta. Ovim aktom, bez obzira da li je riječ o jednočlanomili višečlanom akcionarskom društvu, treba propisati i naziv akcionarskog društva,unijeti oznaku organi<strong>za</strong>cionog oblika a.d., sjedište akcionarskog društva, kao i<strong>od</strong>rediti lice koje će da <strong>za</strong>stupa društvo u postupku osnivanja.Osnivački akt iscrpljuje svoju svrhu i svoj pravni značaj trenutkomregistracije, kada se osnovna organi<strong>za</strong>ciona pitanja uređuju statutom. Zato je osnovnasvrha osnivačkog akta da uredi međusobna prava i obaveze između akcionara upostupku osnivanja društva, a do trenutka registracije. Stoga (osim kada je riječ ojednočlanom akcionarskom društvu, kada postoji samo jedan osnivač pa ovakve<strong>od</strong>redbe nijesu potrebne po samoj prir<strong>od</strong>i stvari) ugovor o osnivanju sadrži <strong>od</strong>redbekojima se regulišu prava i obaveze osnivača, i <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> slučaj neispunjenjaobave<strong>za</strong>, kao i način snošenja troškova osnivanja akcionarskog društva. Osnivačimogu ugovoriti da će sami snositi troškove i u kojoj srazmjeri, ili da će se troškoviosnivanja naknaditi iz osnivačkog kapitala, p<strong>od</strong> uslovom da su <strong>za</strong>dovoljeni uslovipropisani <strong>za</strong>konom. U tom slučaju potrebno je da skupština akcionara prihvati, tj.<strong>od</strong>obri ove troškove osnivača.Zakon propisuje da ugovor o osnivanju utvrđuje postupak i rokove <strong>za</strong>ponudu akcija. To znači da ugovorom o osnivanju treba propisati i da li se društvoosniva simultano ili sukcesivno, tj. da li će osnivači uplatiti sve akcije društva bezupućivanja javnog poziva <strong>za</strong> uplatu akcija trećim licima (bez sačinjavanja javneponude <strong>za</strong> pr<strong>od</strong>aju akcija osnivačke emisije) ili će osnivači uplatiti samo dioosnivačke emisije akcija prije objavljivanja javnog poziva <strong>za</strong> uplatu akcija.
OSNIVAČKI AKT DRUŠTVA55OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEObavezni elementi osnivačkih akata Odluka o osnivanju Ugovor o osnivanjuImena i prezimena osnivača, <strong>od</strong>nosno naziv pravnih lica,njihove adrese i matični broj;√√Naziv društva koje se osniva; √ √Oznaku da se radi o akcionarskom društvu (skraćenaoznaka “AD”);√√Prava i obaveze osnivača i <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> slučajneispunjenja obave<strong>za</strong>;X nije potrebno, jer je riječsamo o jednom osnivačuBroj akcija koje ima svaki osnivač; √ √Ime, <strong>od</strong>nosno naziv osnivača koji unose nenovčane uloge,opis uloga, broj i vrstu akcija dobijenih <strong>za</strong> uloge i rok dokada se nenovčani ulozi moraju unijeti u društvo;X√Inicijalnu cijenu osnivačkih akcija, <strong>od</strong>nosno nominalnuvrijednost, ukoliko je utvrđena, postupak i rokove <strong>za</strong>ponudu akcija;Procijenjene troškove osnivanja i način njihovenadoknade;√ ali ne i postupak i rokove<strong>za</strong> ponudu akcijaX nije potrebno, jer svetroškove snosi jedini osnivačPostupak <strong>za</strong> rješavanje sporova između osnivača; X √Ovlašćenje da jedan ili više osnivača <strong>za</strong>stupaju osnivače upostupku osnivanja društva.X√√√√OPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAUkoliko se akcionarsko društvo osniva simultano, tada se, ako svi osnivačidruštva potpišu <strong>od</strong>luke o prihvatanju statuta društva, procjeni nenovčanih uloga,izbor organa upravljanja, izvršnih organa i revizora društva i druge <strong>od</strong>luke koje trebada se donesu na osnivačkoj skupštini, neće sazivati osnivačka skupština društva. 34Kada je riječ o sukcesivnom osnivanju, ugovorom o osnivanju se morapropisati i dio osnivačke emisije akcija koji se daje na javnu ponudu, kao i rokoviu kojima se može izvršiti upis i uplata akcija osnivačke emisije. Takođe, nakonokončanja javne ponude <strong>za</strong> pr<strong>od</strong>aju akcija osnivačke emisije, mora se <strong>od</strong>ržatiosnivačka skupština na kojoj će se usvojiti drugi konstitutivni akt društva – statut.SKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVAOPŠTA AKTA DRUŠTVAJednočlanoakcionarsko društvoVišečlanoakcionarsk<strong>od</strong>ruštvo osnovanosimultanim putemVišečlanoakcionarsk<strong>od</strong>ruštvo osnovanosukcesivnim putemOdluka o osnivanju Ugovor o osnivanju StatutOsnivači donose samo <strong>od</strong>lukuo osnivanjuNe donosi se <strong>od</strong>luka oosnivanju jer se akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo osniva voljom višelica (najmanje dva) pa jepotrebno <strong>za</strong>ključiti ugovor oosnivanjuNe donosi se <strong>od</strong>luka oosnivanju jer se akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo osniva voljom višelica (najmanje dva), pa jepotrebno <strong>za</strong>ključiti ugovor oosnivanjuNe donosi se ugovor oosnivanju jer akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo osniva jedno lice –osnivač svojom voljomUgovor o osnivanju jeobave<strong>za</strong>n akt bez kojeg se nemože osnovati akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo sa više <strong>od</strong> jednogosnivača. U njemu senaznačava da se društvoosniva bez upućivanja javneponude (simultano)Ugovor o osnivanju jeobave<strong>za</strong>n akt bez kojeg se nemože osnovati akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo sa više <strong>od</strong> jednogosnivača. U njemu senaznačava da se društvoosniva uz upućivanje javneponude (sukcesivno)Mora imati statut, koji sedonosi bez <strong>od</strong>ržavanjaosnivačke skupštine –potpisuje ga osnivačMora imati statut, ali sene mora <strong>od</strong>ržati osnivačkaskupština ukoliko svi osnivačipotpišu <strong>od</strong>luku o prihvatanjustatuta i drugih akataMora imati statut, ali se mora<strong>od</strong>ržati osnivačka skupštinaukoliko svi osnivači potpišu<strong>od</strong>luku o prihvatanju statuta idrugih akata
STATUT AKCIONARSKOG DRUŠTVA57B. STATUT AKCIONARSKOG DRUŠTVAZakon o privrednim društvima propisuje da je statut obave<strong>za</strong>n akt koji mora usvojitisvako akcionarsko društvo. Pored propisivanja da svako akcionarsko društvo moraimati statut, Zakon o privrednim društvima propisuje i obavezne elemente statuta.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVATako, po Zakonu, statut akcionarskog društva mora sadržati: 351) naziv društva;2) sjedište uprave društva, <strong>od</strong>nosno adresu na koju se šalju zvanični dopisi,ako se razlikuje;3) djelatnost društva;4) <strong>od</strong>redbu da je društvo akcionarsko i iznos akcionarskog kapitala utvrđenkao početni kapital i iznos <strong>od</strong>obrenog povećanja kapitala (ovlašćenikapital), ako je utvrđen;5) <strong>od</strong>redbe o promjeni osnovnog kapitala;6) postupak <strong>za</strong>mjene jedne klase hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> drugom;7) ograničenje prava društva da emituje obveznice ili da se <strong>za</strong>dužuje p<strong>od</strong>rugom osnovu;8) posebne privilegije osnivača;9) ovlašćenje i postupak sazivanja i vođenja skupštine akcionara, i <strong>od</strong>redbe onačinu glasanja;10) pravila <strong>za</strong> rad članova <strong>od</strong>bora direktora, postupak izbora i opozivačlanova upravnih i izvršnih organa, njihova prava, obaveze i ovlašćenja,ukoliko ona nijesu utvrđena posebnim propisima;12) pravila o upotrebi pečata društva;13) postupak izdavanja i prijema isprava;14) rok na koji se društvo osniva, ukoliko se ne osniva na ne<strong>od</strong>ređenovrijeme;15) postupak izmjena i dopuna statuta;16) druge <strong>od</strong>redbe, u skladu sa ovim <strong>za</strong>konom.Ovo su obavezni elementi statuta, bez kojih statut ne može postojati,<strong>od</strong>nosno bez kojih nije riječ o statutu akcionarskog društva. Osim ovih <strong>od</strong>redbi, koje<strong>za</strong>kon izričito nav<strong>od</strong>i kao obavezne <strong>od</strong>redbe statuta, na nekoliko mjesta u samomtekstu <strong>za</strong>kona nav<strong>od</strong>e se još neke <strong>od</strong>redbe koje statut nužno mora sadržavati:OPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE- Broj članova <strong>od</strong>bora direktora 36- Ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora 37- Obaveze <strong>od</strong>bora direktora 38- Rok na koji se bira revizor 39OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVA- Prava vlasnika povlašćenih akcija i postupak promjene tih prava morajuse utvrditi, prije izdavanja tih akcija 40- Dividende povlašćenih akcija mogu biti kumulativne ili nekumulativne.Njihov oblik utvrđuje se statutom prije njihovog emitovanja. 41Ove <strong>od</strong>redbe se nazivaju mandatornim (obaveznim) <strong>od</strong>redbama kojestatut mora sadržavati da bi bio pravno valjan. Osim ovih, statut može da sadrži idruge elemente, tj. može da reguliše i druga pitanja. Ove <strong>od</strong>redbe se unose u statut uslučajevima kada <strong>za</strong>kon izričito ostavlja mogućnost da se <strong>od</strong>ređeno pitanje statutommože urediti na drugačiji način <strong>od</strong> <strong>za</strong>konom propisanog. U tom slučaju će se topitanje regulisati statutom. Ako osnivači, na osnovu <strong>za</strong>konske <strong>od</strong>redbe koja ih nato ovlašćuje, <strong>od</strong>ređeno pitanje drugačije urede statutom, na regulisanje tog pitanjaprimijeniće se ta <strong>od</strong>redba.Međutim, pri regulisanju <strong>od</strong>ređenih pitanja statutom treba biti vrlo opre<strong>za</strong>n.Ako se statutom <strong>od</strong>ređeno pitanje (npr. potrebne većine <strong>za</strong> glasanje) regulišena drugačiji način <strong>od</strong> <strong>za</strong>konom propisanog u situaciji kada <strong>za</strong>kon to pitanjeuređuje mandatornom (obavezujućom) <strong>od</strong>redbom, a ne dispozitivnom (kojaovlašćuje na takvo propisivanje) onda je takva <strong>od</strong>redba statuta ne<strong>za</strong>konita.Fakultativne <strong>za</strong>konske <strong>od</strong>redbe su propisane u drugim slučajevima, kaonpr. prilikom propisivanja:- peri<strong>od</strong>a poslije čijeg isteka se može sprovesti likvidacija društva; 42- ograničenja ovlašćenja organa društva; 43- da neke klase akcija ne daju pravo glasa; 44- pravo skupštine da donosi <strong>od</strong>luku o raspolaganju imovinom društva(kupovini, pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni, sticanju ili na drugi načinraspolaganju) čija je vrijednost veća <strong>od</strong> 20% knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong>imovine društva (imovina velike <strong>vrijednosti</strong>), kada je statutom mogućeutvrditi niže učešće; 45- pravo sazivanja skupštine ima <strong>od</strong>bor direktora i akcionari čije akcijepredstavljaju najmanje 5% akcionarskog kapitala, ali statut možepredvidjeti da akcionari sa manjim dijelom kapitala imaju pravo nasazivanje skupštine; 46- drugih kriterijuma <strong>za</strong> izbor člana <strong>od</strong>bora direktora, osim kriterijumapropisanih <strong>za</strong>konom;- da Odbor direktora utvrđuje strukturu i sastav menadžmenta iadministracije društva, ukoliko nije drukčije utvrđeno statutom. 47
STATUT AKCIONARSKOG DRUŠTVA59OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEStatut može sadržavati rješenja koja <strong>od</strong>stupaju <strong>od</strong> onih propisanih <strong>za</strong>konomsamo onda kada to Zakon izričito propisuje kako bi se obezbijedilaizjednačenost pravila o akcionarskim društvima i pravna sigurnost. Statutomse mogu propisati i druga pitanja ako to <strong>za</strong>kon izričito ne <strong>za</strong>branjuje. Time sepostiže da se <strong>od</strong>nosi u društvu slob<strong>od</strong>no uređuju u onom obimu u kojem tonije regulisano <strong>za</strong>konom, no samo u mjeri u kojoj <strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avac to nije izričito<strong>za</strong>branio.S obzirom da su <strong>od</strong>redbe Zakona kojima se reguliše akcionarsko društvo,njegovo poslovanje i organi<strong>za</strong>cija mandatorne i brojne, autonomija članovaakcionarskog društva prilikom regulisanja ovih pitanja je izuzetno mala, u poređenjusa slob<strong>od</strong>om koja stoji na raspolaganju osnivačima drugih oblika privrednihdruštava. Zbog toga se kaže da akcionarska društva imaju male statute – kojima trebaurediti samo ona pitanja na čije su regulisanje osnivači obavezni prilikom usvajanja,kao i one <strong>od</strong>redbe koje su osnivači ovlašćeni da regulišu drugačije <strong>od</strong> načina nakoji ih je <strong>za</strong>kon regulisao. Nema potrebe, kako se u praksi društava u Crnoj Goričesto dešava, da se statutom propisuju drugi elementi, tj. da se prepisuju <strong>za</strong>konske<strong>od</strong>redbe. Takvo propisivanje ima <strong>za</strong> posljedicu samo preopterećivanje teksta statuta<strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama koje će se svakako primijeniti, iako nijesu prenijete u statut.Obim statuta se povećava samo onoliko i samo u onim slučajevima u kojima se želi<strong>od</strong>stupiti <strong>od</strong> <strong>od</strong>ređenih pitanja u kojima <strong>za</strong>kon to izričito dopušta.1. Ko donosi i vrši izmjene statuta?Statut akcionarskog društva usvajaju njegovi osnivači prilikom osnivanja. Ako sedruštvo osniva simultano, tada se ne mora <strong>od</strong>ržavati osnivačka skupština, ukolikosvi osnivači potpišu izjavu o prihvatanju statuta. Ukoliko osnivači ne potpišu tuizjavu, kao i u slučajevima kada se društvo osniva sukcesivno, statut se donosi naosnivačkoj skupštini.Zakon o privrednim društvima propisuje da <strong>od</strong>luku o usvajanju statutadonosi skupština dvotrećinskom većinom prisutnih akcionara. 48Zakonom o privrednim društvima propisano je da izmjene i dopune statutamože da vrši isključivo skupština akcionarskog društva. Statutom nije mogućepropisati da će izmjene i dopune statuta usvajati <strong>od</strong>bor direktora, jer je <strong>za</strong>konska<strong>od</strong>redba kojom se propisuje isključiva nadležnost skupštine u vezi sa izmjenama idopunama statuta imperativne prir<strong>od</strong>e. 49OPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVA2. Obave<strong>za</strong> objavljivanja izmjena statutaAkcionarsko društvo dostavlja CRPS-u, koji dostavlja „Službenom listu RCG” naobjavljivanje sve izmjene koje se <strong>od</strong>nose na statut. 50Akcionarsko društvo je dužno da CRPS-u dostavi sve izmjene i dopuneugovora o osnivanju, statuta ili drugog dokumenta ili p<strong>od</strong>ataka utvrđenih <strong>od</strong>redbamaovog <strong>za</strong>kona, u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> dana njihovog donošenja. Sekretar društvaje <strong>od</strong>govoran <strong>za</strong> dostavljanje navedenih dokumenata i p<strong>od</strong>ataka.Nakon svake izmjene statuta ili ugovora o osnivanju, cjelovit tekst sedostavlja CRPS-u. Izmjene statuta ili ugovora o osnivanju valjane su samo kada seregistruju.Dokumenti i p<strong>od</strong>aci obavezuju društvo prema trećim licima <strong>od</strong> danaobjavljivanja u “Službenom listu RCG”, osim ako društvo ne dokaže da su treća licaznala <strong>za</strong> njih. Dokumenti i p<strong>od</strong>aci ne obavezuju savjesna treća lica u vezi transakcijakoje su izvršene u roku <strong>od</strong> 16 dana <strong>od</strong> dana objavljivanja dokumenata i p<strong>od</strong>ataka, akoja mogu doka<strong>za</strong>ti da nijesu znala niti mogla znati <strong>za</strong> njihovo objavljivanje.Statut stupa na snagu danom objavljivanja u Centralnom registru privrednogsuda u P<strong>od</strong>gorici. Ne smije biti nesaglasnosti između onoga što je objavljeno i onogašto je dostavljeno CRPS-u. Ako postoji takva nesaglasnost, tekst koji posjeduje CRPSje važeći. Tekst koji je objavljen ne može se isticati kao vjer<strong>od</strong>ostojan u <strong>od</strong>nosimasa trećim licima koja su se pouzdala u tekst koji posjeduje CRPS. Treća lica mogusmatrati vjer<strong>od</strong>ostojnim objavljeni tekst, ukoliko društvo ne dokaže da su ona imalasaznanje o tekstu dostavljenom CRPS-u.
KODEKSI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA KOMPANIJE61C. KODEKSI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJAKOMPANIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORISvaka kompanija može, ukoliko smatra potrebnim, usvojiti K<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>gupravljanja na nivou kompanije. Usvajanje k<strong>od</strong>eksa korp<strong>orativno</strong>g upravljanja nijeobavezno po crnogorskom pravu, već je stvar opredjeljenja kompanije.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAK<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaNovi k<strong>od</strong>eks treba da bude <strong>za</strong>snovan na principima, a ne na pravilima: značajan je duh,a ne samo slovo k<strong>od</strong>eksa; poštovanje k<strong>od</strong>eksa treba da poboljša pristup kompanijatržištu kapitala; efektivnost poslovanja kompanije se na ovaj način može poboljšati;K<strong>od</strong>eks bi trebalo da bude u skladu sa međunar<strong>od</strong>nom praksom;K<strong>od</strong>eks bi trebalo prvenstveno da se fokusira na kotirane kompanije, naročito načlanove izvršnog <strong>od</strong>bora, akcionare i skupštinu akcionarskog društva, i postupanje ovihgrupa;Prilikom pisanja k<strong>od</strong>eksa treba imati u vidu njegov efekat na nekotirane kompanije imogući uticaj na razvoj sudske prakse;U svrhu postupanja u skladu sa k<strong>od</strong>eksom, k<strong>od</strong>eks treba da bude sačinjen na takavnačin da omogućava adekvatan nadzor nad primjenjivanjem ovog propisa;Trebalo bi da bude objavljen na web stranicama kompanije na kojima je naveden danposljednjeg ažuriranja;Kompanija bi trebalo da uvrsti poglavlje o korp<strong>orativno</strong>m upravljanju u svoj g<strong>od</strong>išnjiizvještaj u kojem se opisuju relevantni događaji u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>mšto su se dog<strong>od</strong>ili tokom preth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine. Ukoliko kompanija ne postupa upotpunosti u skladu sa jednom ili više <strong>od</strong>redbi datog K<strong>od</strong>eksa, u ovom <strong>od</strong>jeljku trebaobjasniti razloge.ODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEK<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>g upravljanja mora sadržavati barem:- Opis strukture korp<strong>orativno</strong>g upravljavanja kompanije, sa referencama članova<strong>od</strong>bora direktora;- Politike <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong> transakcije i druge ugovorne <strong>od</strong>nose izmeđukompanije, i sa njom pove<strong>za</strong>nim kompanijama, i članova <strong>od</strong>bora direktora tekompanije i njenih izvršnih menadžera, koje nijesu obuhvaćene <strong>od</strong>redbama okonfliktu interesa;- Mjere koje kompanija preuzima u skladu sa Direktivom 2003/6/EZ o insajdertrgovanju i tržišnim manipulacijama (zloupotrebe na tržištu);- Reference svih komisija;- Reference izvršnog menadžmenta;UTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVA- Politike naknada;- Akcionarsku i kontrolnu strukturu kompanije i svih unakrsnih vlasnika akcijakoji prelaze 5% ukupnog akcionarskog kapitala ili prava glasa, u mjeri u kojojih poznaju, i čim prime relevantne informacije;- Identitet većinskog vlasnika, sa opisom njegovih glasačkih i posebnih kontrolnihprava, i, ukoliko <strong>za</strong>jednički djeluju, opis ključnih elemenata postojećih akcionarskihsporazuma;- Bilo koje druge direktne ili indirektne veze kompanije i njenih akcionara;- Liste članova <strong>od</strong>bora direktora koje pokazuju koji su direktori ne<strong>za</strong>visni;- Lista članova komisija <strong>od</strong>bora direktora;- Prezentaciju svakog novog direktora, uključujući obrazloženje kada se direktorsmatra ne<strong>za</strong>visnim;- Informacije o tome koji direktori više ne <strong>za</strong>dovoljavaju <strong>za</strong>htjeve ne<strong>za</strong>visnosti;- Zapisnik sa sjednica <strong>od</strong>bora direktora i komisija <strong>od</strong>bora koji sadrži broj sastanakai pojedinačni prikaz prisustvovanja ovim sastancima;- Komentare u vezi sa primjenom politika <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa transakcijamai drugim ugovornim <strong>od</strong>nosima između kompanije, uključujući i sa njompove<strong>za</strong>ne kompanije, i članove <strong>od</strong>bora direktora i izvršne menadžere kompanije,koje nijesu obuhvaćene pravnim <strong>od</strong>redbama o konfliktu interesa;- Komentare o primjeni mjera koje kompanija preduzima u skladu sa Direktivom2003/6/EZ o insajder trgovanju i tržišnim manipulacijama (zloupotrebena tržištu);- Spisak članova izvršnog menadžmenta;- Na pojedinačnoj osnovi, iznos naknade i druge koristi koje se direktno iliindirektno daju neizvršnim direktorima, <strong>od</strong> strane kompanije ili bilo kojegdrugog lica koje pripada istoj grupi;- Na pojedinačnoj osnovi, iznos naknade i druge koristi koje se direktno ili indirektn<strong>od</strong>aju izvršnom direktoru, <strong>od</strong> strane kompanije ili bilo kojeg drugoglica koje pripada istoj grupi; ove informacije treba da budu objavljene sa razlikovanjem:- Osnovne naknade;- Varijabilnog dijela naknade: svako motivisanje u vezi sa finansijskom g<strong>od</strong>inomna koju se izvještaj <strong>od</strong>nosi;- Druge komponente naknade kao npr. izdaci <strong>za</strong> penzije, osiguranje;- <strong>za</strong> izvršnog direktora i druge članove izvršnog menadžmenta, na pojedinačnojosnovi, broj i ključne karakteristike akcija, opcija <strong>za</strong> akcije ili druga prava nasticanje akcija, stečenog tokom g<strong>od</strong>ine;- Osnovne ugovorne <strong>od</strong>redbe u vezi sa prijemom i raskidom ugovora o raduizvršnih menadžera;- Ukoliko ima, <strong>od</strong>redbe k<strong>od</strong>eksa u skladu sa kojima se nije postupalo tokomg<strong>od</strong>ine i objašenje razloga nesaglašavanja;
ETIČKI KODEKS63D. ETIČKI KODEKS1. Što je etički k<strong>od</strong>eks?Etički k<strong>od</strong>eks (koji se često naziva i k<strong>od</strong>eks ponašanja, ili izjava o etici ili <strong>od</strong>govornosti)jeste osnovno uputstvo o ponašanju koje propisuje dužnosti i <strong>od</strong>govornosti <strong>za</strong>članove organa upravljanja i <strong>za</strong>poslene društva prema njegovim nosiocima interesa,uključujući, između ostalih, kolege, kupce i klijente, poslovne partnere (na primjer,dobavljače), državu i društvo.2. Zašto treba usvojiti etički k<strong>od</strong>eks?Motivacija društva da usvoji etički k<strong>od</strong>eks proizlazi iz okolnosti da k<strong>od</strong>eks:UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI• Poboljšava reputaciju/imidž društva: Reputacija i imidž društvapredstavljaju integralni, mada nematerijalni, dio njegove aktive.Ustanovljavanje etičkog k<strong>od</strong>eksa efikasan je način da se saopšti važnostkoju društvo pridaje dobrim poslovnim praksama.• Poboljšava <strong>upravljanje</strong> rizikom i kri<strong>za</strong>ma: Etički k<strong>od</strong>eks može da usmjeripažnju uprave i članova upravnog <strong>od</strong>bora na potencijalne problemeprije nego što dođe do stvarne krize, prvenstveno <strong>za</strong>to što <strong>za</strong>poslene činiosetljivim i p<strong>od</strong>stiče ih da reaguju na etičke dileme.• Razvija korporativnu kulturu i stavlja korporativne <strong>vrijednosti</strong> u prvi plan:Etički k<strong>od</strong>eks koji je razvijen i razdijeljen članovima uprave i <strong>za</strong>poslenimadruštva može doprinijeti da se izgradi kohezivna korporativna kultura,<strong>za</strong>snovana na <strong>za</strong>jedničkom skupu <strong>vrijednosti</strong>, koja pomaže usmjeravanju<strong>za</strong>poslenih u njihovom svak<strong>od</strong>nevnom radu.• Unapređuje komunikaciju s nosiocima interesa: Etički k<strong>od</strong>eks ima isnažan demonstracioni efekat prema nosiocima interesa društva tokomkriznih peri<strong>od</strong>a, saopštavajući posvećenost društva etičkom ponašanju iističući da su eventualni prestupi izuzeci, a ne pravilo.• Smanjuje opasnost <strong>od</strong> sudskih sporova: Etički k<strong>od</strong>eks, u kombinaciji sefikasnim etičkim programom, može pomoći da se smanji rizik <strong>od</strong> sudskihsporova koji nastaju kao rezultat prevare, sukoba interesa, korupcije ip<strong>od</strong>mićivanja, i insajderskog trgovanja.SEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
4.OPŠTA AKTA DRUŠTVANapomene:32 Vidi: član 20 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;33 Vidi: član 18a stav 2 Zakona oprivrednim društvima;34 Vidi: član 20a stav 6 Zakona oprivrednim društvima;35 Vidi: član 19 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;36 Vidi: član 42 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;37 Vidi: član 43 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;38 Vidi: član 44 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;39 Vidi: član 47 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;40 Vidi: član 54 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;41 Vidi: član 54 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;42 Vidi: član 24 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;43 Vidi: član 29 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;44 Vidi: član 32 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;45 Vidi: član 35 stav 2 tačka 4bZakona o privrednim društvima;46 Vidi: član 36 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;47 Vidi: član 46 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;48 Vidi: član 20 stav 9 Zakona oprivrednim društvima;49 Vidi: član 35 stav 2 tačka 1Zakona o privrednim društvima;50 Vidi: član 28 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;
5. PoglavljeODBOR DIREKTORA
5. | ODBOR DIREKTORA
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA 691. Obave<strong>za</strong> formiranja <strong>od</strong>bora direktora 692. Opšti osvrt na nadležnosti <strong>od</strong>bora direktora 693. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa skupštinom akcionara 724. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa kapitalom akcionarskog društva 735. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa izvještavanjem skupštine akcionara 74B. IZBOR I RAZRJEŠENJE ČLANOVA ODBORA DIREKTORA 761. Izbor i mandat članova <strong>od</strong>bora direktora 762. Predlaganje kandidata <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora 783. Izbor članova <strong>od</strong>bora direktora 784. Razriješenje članova <strong>od</strong>bora direktora 80C. SASTAV ODBORA DIREKTORA 811. Broj članova <strong>od</strong>bora direktora 812. Ko može da bude član <strong>od</strong>bora direktora? 823. Ne<strong>za</strong>visnost <strong>od</strong>bora direktora 844. Kvalifikacije članova <strong>od</strong>bora direktora 875. Optimalna veličina <strong>od</strong>bora direktora 886. Separacija funkcija predsjednika <strong>od</strong>bora i izvršnog direktora 897. Ograničenje broja članstava u <strong>od</strong>boru direktora 898. Zarade članova <strong>od</strong>bora direktora 918.1. Upotreba akcija i opcija kao dio naknade 918.2. Zajmovi članovima <strong>od</strong>bora direktora 929. Mandat članova <strong>od</strong>bora direktora 9310. Uloga <strong>za</strong>poslenih u <strong>od</strong>boru direktora 9311. Izvršni i neizvršni direktori 94OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORAD. STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA 951. Predsjednik <strong>od</strong>bora direktora 952. Komisije <strong>od</strong>bora direktora 972.1. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju 982.1.1. Sastav i kvalifikacije 992.1.2. Ovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti 1002.2. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> naknade 1022.2.1. Sastav i kvalifikacije 1022.2.2. Obaveze Komisije <strong>za</strong> naknade 1032.3 <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> imenovanja 1032.3.1. Sastav i kvalifikacije 1042.3.2. Obaveze Komisije <strong>za</strong> imenovanja 1043. Potreba formiranja posebnog <strong>od</strong>bora kao logičan potez? 105E. RADNE PROCEDURE ODBORA DIREKTORA 1061. Predsjednik i sjednice <strong>od</strong>bora direktora 1062. Ko ima pravo da sazove sjednicu <strong>od</strong>bora direktora? 1063. Kvorum <strong>za</strong> sjednice <strong>od</strong>bora direktora 1074. Zapisnici sa sjednica <strong>od</strong>bora direktora 1075. Način izražavanja volje člana <strong>od</strong>bora direktora 1076. Poslovnik <strong>od</strong>bora direktora 108F. OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA ODBORA DIREKTORA 1091. Dužnost pažnje 1102. Obave<strong>za</strong> lojalnog postupanja 1123. Odgovornost članova <strong>od</strong>bora direktora 1154. Kada su članovi <strong>od</strong>bora direktora oslobođeni <strong>od</strong>govornosti? 1165. Ko može da p<strong>od</strong>nese <strong>od</strong>štetni <strong>za</strong>htjev protiv članova <strong>od</strong>bora direktora? 1166. Osiguranje <strong>od</strong> <strong>od</strong>govornosti članova <strong>od</strong>bora direktora 1177. Samoprocjene <strong>od</strong>bora direktora 117
NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA69A. NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA1. Obave<strong>za</strong> formiranja <strong>od</strong>bora direktoraOdbor direktora je organ koji se obavezno bira u svakom akcionarskom društvu. 51Ova <strong>od</strong>redba propisana je Zakonom o privrednim društvima i prije nego štosu usvojene poslednje izmjene kojim je dozvoljeno formiranje jednočlanihakcionarskih društava. Poslednjim izmjenama Zakona o privrednim društvimanije propisan izuzetak kada je riječ o jednočlanim akcionarskim društvima upogledu <strong>od</strong>bora direktora kao obaveznog organa akcionarskog društva. Kada jeriječ o jednočlanim akcionarskim društvima, <strong>za</strong>konom je propisano da akcionarjednočlanog akcionarskog društva ima ovlašćenja skupštine akcionarskog društvai sve <strong>od</strong>luke donosi u pisanom obliku. 52 Dakle, i jednočlana akcionarska društvaobavezno moraju formirati <strong>od</strong>bor direktora kao organ upravljanja i rukovođenjaakcionarskog društva.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAŠto znači da je <strong>od</strong>bor direktora obave<strong>za</strong>n organ društva?Bez <strong>od</strong>bora direktora društvo ne može ostvariti cilj zbog kojeg je osnovano.Takođe, bez <strong>od</strong>bora direktora društvo ne može ni nastati.Što ne znači da je <strong>od</strong>bor direktora obave<strong>za</strong>n organ društva?Iako je <strong>od</strong>bor direktora obave<strong>za</strong>n organ društva, to znači da se društvone može upisati u registar ukoliko nije formiran <strong>od</strong>bor direktora. Ako se desi dadruštvo poslije osnivanja ostane bez <strong>od</strong>bora direktora, to ne utiče na opstanakdruštva. Društvo ne prestaje da postoji, ali gubi sposobnost djelovanja u onome štoje <strong>za</strong>konom propisano da čini <strong>od</strong>bor direktora. Mora se sazvati skupština kako bi seimenovao novi <strong>od</strong>bor direktora.UVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE2. Opšti osvrt na nadležnosti <strong>od</strong>bora direktoraOdbor direktora je organ upravljanja i rukovođenja društva čije <strong>od</strong>luke izvršavajusekretar društva i izvršni direktor. 53 Odbor direktora upravlja i v<strong>od</strong>i poslove društva, ivrši nadzor nad tekućim poslovanjem, koje se povjerava izvršnom direktoru i drugimlicima <strong>od</strong>govornim <strong>za</strong> poslov<strong>od</strong>stvo (članovi menadžmenta). 54 Zakon o privrednimdruštvima prije poslednjih izmjena nije propisivao nadležnosti <strong>od</strong>bora direktora kaoorgana društva, već samo isključive nadležnosti skupštine. Međutim, poslednjimizmjenama se <strong>za</strong>konom propisuju detaljnija ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora.UTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
5.ODBOR DIREKTORABliža, detaljnija, ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora propisana su izmjenamaZakona o privrednim društvima. Odbor direktora ne može delegirati, niti se <strong>od</strong>rećivršenja prava i dužnosti: upravljanja društvom i davanjem smjernica <strong>za</strong> vođenjeposlova, utvrđivanja organi<strong>za</strong>cije društva, organi<strong>za</strong>cije računov<strong>od</strong>stva i finansijskekontrole, imenovanja i razrješenja <strong>od</strong>govornih lica – članova menadžmenta, isupervizije nad tim licima, posebno u pogledu primjene statuta, <strong>za</strong>kona i drugihpropisa. 55 Ova ovlašćenja <strong>od</strong>bor direktora ne može prenijeti na skupštinu akcionara,kao što se na <strong>od</strong>bor direktora ne mogu prenijeti isključiva ovlašćenja skupštinepropisana <strong>za</strong>konom. 56Osnovno ovlašćenje <strong>od</strong>bora direktora je da upravlja i v<strong>od</strong>i poslove društva.Ova <strong>od</strong>redba je prinudno pravne prir<strong>od</strong>e, što znači da drugi organi u tome ne moguuticati na <strong>od</strong>bor direktora, ali i da <strong>od</strong>bor direktora ne može ovo ovlašćenje prenijetina drugi organ, čak ni onda kada bi se sa time saglasili svi akcionari društva. Toznači da je <strong>upravljanje</strong> i vođenje poslova društva kako pravo, tako i dužnostčlanova <strong>od</strong>bora direktora.Kada v<strong>od</strong>i poslovanje društva, <strong>od</strong>bor direktora to čini na sopstvenu<strong>od</strong>govornost. To znači da nije ve<strong>za</strong>n uputstvima drugih organa društva, pa niuputstvima koje mu daju većinski akcionari. Skupština akcionara ne može donositismjernice iz p<strong>od</strong>ručja vođenja poslova društva po kojima bi <strong>od</strong>bor direktoramorao postupati, izuzev u slučajevima kada <strong>od</strong>bor direktora <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> skupštineakcionara da o tim pitanjima <strong>od</strong>luči.Pored ovih isključivih ovlašćenja skupštine i <strong>od</strong>bora direktora, <strong>za</strong>konom supropisane i d<strong>od</strong>atne obaveze <strong>od</strong>boru direktora kao što su:- ako je društvo uključeno u spajanje ili p<strong>od</strong>jele, priprema <strong>za</strong> skupštinuakcionara pisani izvještaj u kome daje detaljno pravno i ekonomskoobrazloženje razloga i posljedica spajanja, kao i obrazloženje srazmjere<strong>za</strong>mjene akcija; 57- dostavlja CRPS-u <strong>od</strong>luku o likvidaciji društva, u roku <strong>od</strong> pet dana <strong>od</strong>dana donošenja <strong>od</strong>luke; 58- ima pravo i obavezu sazivanja skupštine u svojstvu prvog sazivača; 59- dužnost da obavještenje o sazivanju skupštine objavi dva puta u najmanjejednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje u Republici; 60- dužnost da proširi dnevni red skupštine; 61- utvrđuje strukturu i sastav menadžmenta i administracije društva,ukoliko nije drukčije utvrđeno statutom. Članovi menadžmenta iadministracije postupaju po nalozima <strong>od</strong>bora direktora i vrše poslovekoje im <strong>od</strong>bor direktora povjeri; 62- ima diskreciono pravo da imenuje i razrješava izvršnog direktora isekretara društva; 63
NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA71- dostavlja skupštini akcionara pisani izvještaj sa razlozima <strong>za</strong>ograničavanje ili ukidanje prava preče kupovine i objašnjenjempredložene početne cijene akcija; 64- može biti ovlašćen da donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija. 65Zakonom se propisuje da neka ovlašćenja <strong>od</strong>bor direktora ne može prenijetina skupštinu akcionara, kao što se na <strong>od</strong>bor direktora ne mogu prenijeti isključivaovlašćenja skupštine propisana <strong>za</strong>konom. 66 Sva druga ovlašćenja se statutom mogurasp<strong>od</strong>ijeliti između skupštine akcionara i <strong>od</strong>bora direktora, na način koji akcionarismatraju najprikladnijim, a što utvrđuju statutom društva.Takođe, <strong>od</strong>bor direktora je ovlašćen da <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> skupštine akcionara dase na njoj raspravi <strong>od</strong>ređeno pitanje. 67 Dakle, skupština akcionara može raspravljatio <strong>od</strong>ređenom pitanju koje je stavljeno u nadležnost <strong>od</strong>bora direktora samo ukoliko<strong>od</strong>bor direktora to <strong>za</strong>htijeva. Nema automatskog proširivanja nadležnosti skupštinena pitanja <strong>za</strong> koja je statutom <strong>od</strong>ređeno da su u nadležnosti <strong>od</strong>bora direktora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISamo u slučaju kada <strong>od</strong>bor direktora <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> skupštine da <strong>od</strong>luči o<strong>od</strong>ređenom pitanju, <strong>od</strong>luka skupštine o tom pitanju je obavezujuća <strong>za</strong> <strong>od</strong>bordirektora. U svim drugim slučajevima kada <strong>od</strong>lučuje o pitanjima iz svojenadležnosti <strong>od</strong>bor direktora je samostalan, što znači da ne mora slijeditiuputstva skupštine kao organa vlasnika.OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASamo u izvjesnim slučajevima koji su navedeni u <strong>za</strong>konu, <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređeneradnje <strong>od</strong>bora direktora propisana je obave<strong>za</strong> traženja saglasnosti skupštine, ilip<strong>od</strong>nošenja izvještaja skupštini akcionara. Tako je, na primjer, propisano u slučajusticanja sopstvenih akcija društva. Zakonom je propisano da <strong>od</strong>bor direktora možedonijeti <strong>od</strong>luku o sticanju sopstvenih akcija društva ako je sticanje sopstvenih akcijapredviđeno statutom i ako je neoph<strong>od</strong>no radi <strong>za</strong>štite <strong>od</strong> ozbiljne i neposredne štetepo društvo. Akcije koje se steknu na ovakav način ne mogu prelaziti 10% akcijskogkapitala društva. Odbor direktora je obave<strong>za</strong>n da na prvoj narednoj sjednici skupštineakcionara društva p<strong>od</strong>nese detaljan izvještaj o razlozima sticanja sopstvenih akcijadruštva, o broju i nominalnoj <strong>vrijednosti</strong> stečenih akcija i njihovom učešću uukupnom akcijskom kapitalu društva, i o cijeni po kojoj su otkupljene te akcije. 68SKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOdluke <strong>od</strong>bora direktora o vođenju poslova društva ne mogu se ne samoprenijeti na skupštinu, već ni učiniti <strong>za</strong>visnim <strong>od</strong> saglasnosti skupštineakcionara. Skupština ne može tako <strong>za</strong>dirati u vođenje poslova društva, osimako <strong>od</strong>bor direktora sâm <strong>za</strong>traži da skupština <strong>od</strong>luči o nekim pitanjima vođenjaposlova. U tim slučajevima je <strong>od</strong>bor direktora dužan poštovati <strong>od</strong>luku skupštineo tom pitanju.ZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORAKada se može očekivati da <strong>od</strong>bor direktora <strong>za</strong>traži <strong>od</strong> skupštine da<strong>od</strong>luči o nekom pitanju koje se tiče vođenja poslova?Prvenstveno u slučajevima kada bi, propustivši da tako postupi, <strong>od</strong>bor direktorapovrijedio svoju obavezu da u interesu društva pokaže potreban oprez u vođenjuposlova društva. Takođe, i u slučajevima kada preduzimanjem <strong>od</strong>ređenih mjera kojimse duboko <strong>za</strong>dire u članska prava akcionara, može se poka<strong>za</strong>ti cjelish<strong>od</strong>nim <strong>od</strong>luka<strong>od</strong>bora da o tom pitanju <strong>od</strong>luku donese skupština akcionara.3. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa skupštinom akcionaraOdbor direktora ima pravo sazivanja skupštine akcionara. U izvjesnim slučajevima,ovo pravo <strong>od</strong>bora direktora prerasta u dužnost, pa je <strong>od</strong>bor direktora dužan dasazove skupštinu akcionara u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana dobijanja <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> sazivanjesjednice skupštine akcionara <strong>od</strong> akcionara čije akcije predstavljaju najmanje 5%akcionarskog kapitala. 69Prilikom sazivanja skupštine akcionara <strong>od</strong>bor direktora utvrđuje dnevni red.Akcionari koji imaju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da <strong>za</strong>htijevaju<strong>od</strong> <strong>od</strong>bora direktora proširenje dnevnog reda skupštine akcionara, najkasnije 15dana prije dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara. Uz <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> proširenje dnevnogreda skupštine akcionara, akcionari dostavljaju i predloge <strong>od</strong>luka uz predloženetačke dnevnog reda. Odbor direktora je dužan da proširi dnevni red skupštine. 70Isto ovlašćenje u pogledu sazivanja redovne skupštine akcionara važi i kadaje riječ o sazivanju vanredne skupštine akcionara. Načelno, <strong>od</strong>bor direktora ima prav<strong>od</strong>a sazove vanrednu skupštinu akcionara ako <strong>od</strong>bor direktora ili akcionari predlažuda se: (a) mijenja djelatnost društva; (b) mijenja akcionarski kapital društva; (c)prije isteka ugovorenog roka mijenja revizor; (d) mijenja član <strong>od</strong>bora direktora prijeisteka njegovog mandata, kao i u svim slučajevima kada <strong>od</strong>bor direktora smatra da<strong>od</strong>ređeno pitanje treba razmotriti na vanrednoj skupštini akcionara. 71Međutim, <strong>od</strong>bor direktora je obave<strong>za</strong>n da sazove skupštinu akcionara kadaneto imovina društva iznosi polovinu ili manje <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> akcionarskog kapitaladruštva, u roku <strong>od</strong> 14 dana <strong>od</strong> dana saznanja <strong>za</strong> tu činjenicu <strong>od</strong> strane člana <strong>od</strong>boradirektora. 72
NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA73OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOPŠTA AKTADRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBOR DIREKTORADNEVNI REDSKUPŠTINAAKCIONARAAKCIONARI KOJIIMAJU NAJMANJE5% AKCIONARSKOGKAPITALAODBORDIREKTORAPravo sazivanja skupštine akcionara, <strong>od</strong>nosno dužnost njegovog sazivanjane p<strong>od</strong>razumijeva i dužnost organizovanja skupštine akcionara. Po nalogu <strong>od</strong>boradirektora, sekretar društva organizuje skupštinu akcionara. 73OBJAVLJIVANJEINFORMACIJADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE4. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sakapitalom akcionarskog društvaStatutom društva ili <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara, koja je donijeta većinom <strong>od</strong> dvijetrećine prisutnih ili <strong>za</strong>stupanih akcionara preko punomoćnika ili putem glasačkihlistića, može se ovlastiti <strong>od</strong>bor direktora da donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija. Statutomili <strong>od</strong>lukom skupštine društva utvrđuje se iznos <strong>od</strong>obrenog povećanja kapitala(ovlašćeni kapital) i rok do koga važi ovlašćenje <strong>od</strong>bora direktora koji ne može bitiduži <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina <strong>od</strong> dana usvajanja statuta ili izmjena statuta kojim je donijeta<strong>od</strong>luka o ovlašćenom kapitalu, <strong>od</strong>nosno <strong>od</strong> dana donošenja <strong>od</strong>luke na skupštiniakcionara. Odobrenje se može pr<strong>od</strong>užiti <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara, jednom iliviše puta, <strong>za</strong> peri<strong>od</strong> koji neće biti duži <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina po svakom <strong>od</strong>obrenju. 74Kada je riječ o emitovanju obveznica, <strong>za</strong>kon ovlašćuje, pored skupštineakcionara i <strong>od</strong>bor direktora da donosi <strong>od</strong>luku o emisiji obveznica. Tako <strong>od</strong>bordirektora može donijeti <strong>od</strong>luku o emisiji obveznica, osim <strong>od</strong>luku o emitovanju<strong>za</strong>mjenljivih obveznica koje se isključivo donosi na skupštini akcionara. 75ZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORANije ovlašćen dadonosi <strong>od</strong>luku oemisiji <strong>za</strong>mjenljivihobveznica niti drugih<strong>za</strong>mjenljivih hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>Donosi <strong>od</strong>luku oemisiji obveznicaODBORDIREKTORADonosi <strong>od</strong>luku oemisiji akcija u iznosukoji utvrdi skupštinaakcionara (<strong>od</strong>obrenikapital)5. Nadležnost <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa izvještavanjemskupštine akcionaraNadležnost skupštine akcionara je da usvaja g<strong>od</strong>išnje finansijske iskaze i izvještajo poslovanju društva, na predlog <strong>od</strong>bora direktora. Svaki akcionar ima pravo da<strong>za</strong>htijeva da mu se, bez nadoknade, dostavi kopija izvještaja <strong>od</strong>bora direktora. 76Osim ovih, <strong>od</strong>bor direktora je u obavezi da skupštini akcionara dostavljai druge izvještaje, u skladu sa imperativnim <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama. Tako je <strong>od</strong>bordirektora obave<strong>za</strong>n da dostavlja skupštini akcionara:1. pisani izvještaj sa razlozima <strong>za</strong> ograničavanje ili ukidanje prava prečekupovine i objašnjenjem predložene početne cijene akcija;2. detaljan izvještaj o razlozima sticanja sopstvenih akcija društva, o brojui nominalnoj <strong>vrijednosti</strong> stečenih akcija i njihovom učešću u ukupnomakcijskom kapitalu društva i o cijeni po kojoj su otkupljene te akcije;
NADLEŽNOST ODBORA DIREKTORA753. predlog u pisanoj formi o uslovima i načinu p<strong>od</strong>jele, nazive novihdruštava i predlog <strong>od</strong>luke o emisiji akcija po osnovu p<strong>od</strong>jele;4. pisani izvještaj o spajanju akcionarskih društava u kome daje detaljnopravno i ekonomsko obrazloženje razloga i posljedica spajanja iobrazloženje srazmjere <strong>za</strong>mjene akcija.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVADobre prakse:Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja uključuju sljedeće obaveze <strong>od</strong>boradirektora:1. izbor, procjena i, kada je neoph<strong>od</strong>no, razrješenje izvršnog direktora;2. utvrđuje naknadu menadžmentu;3. razmatra i, kada je neoph<strong>od</strong>no procjenjuje finansijske ciljeve, osnovnestrategije i planove kompanije;4. pruža savjete vrhu menadžmenta;5. predlaže <strong>od</strong>ređena lica <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora;6. razmatra adekvatnost sistema <strong>za</strong> usaglašavanje sa <strong>za</strong>konima/regulativom.OPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD U PRAVAAKCIONARAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVA
5.ODBOR DIREKTORAB. IZBOR I RAZRJEŠENJEČLANOVA ODBORA DIREKTORA1. Izbor i mandat članova <strong>od</strong>bora direktoraMandat članova <strong>od</strong>bora direktora ističe na prvoj redovnoj g<strong>od</strong>išnjoj sjedniciskupštine akcionara. 77 Takođe, <strong>od</strong>bor direktora se može birati i na vanrednojskupštini, ako <strong>od</strong>bor direktora ili akcionari predlažu da se prije isteka njegovogmandata mijenja član <strong>od</strong>bora direktora. 78Isključivo pravo skupštine akcionara je da bira članove <strong>od</strong>bora direktora. 79Prije izmjena Zakona o privrednim društvima, mandat <strong>od</strong>bora direktorakompanija je utvrđivala statutom kompanije. Izmjenama Zakona o privrednimdruštvima propisano je da mandat <strong>od</strong>bora direktora može trajati najduže g<strong>od</strong>inudana (<strong>od</strong> jedne do druge redovne g<strong>od</strong>išnje skupštine akcionara).Lice koje je bilo član <strong>od</strong>bora direktora može biti ponovo birano. Brojmandata <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora nije ograničen, što znači da nije ograničenokoliko puta <strong>od</strong>ređeno lice može da bude i<strong>za</strong>brano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora.Činjenica da članovi <strong>od</strong>bora direktora mogu biti birani više puta ipak neznači automatsko pr<strong>od</strong>uženje članstva u <strong>od</strong>boru direktora. Propisivanje <strong>za</strong>konomda mandat <strong>od</strong>bora direktora može trajati najduže g<strong>od</strong>inu dana izvršeno je kakobi se spriječile negativne posljedice koje proističu iz činjenice predugog članstva u<strong>od</strong>boru direktora.Praksa je poka<strong>za</strong>la da članstvo u većini <strong>od</strong>bora ostaje statično tokomčitavog ni<strong>za</strong> g<strong>od</strong>ina. Komparativno poka<strong>za</strong>no, neki direktori su bili članovi <strong>od</strong>boradirektora tokom više <strong>od</strong> decenije. Ovako dugačko članstvo u <strong>od</strong>boru direktora imasvoje prednosti i nedostatke.Dugotrajno članstvo u <strong>od</strong>boru direktora čini da kompanija ima iskusnedirektore koji su ekstenzivno prostudirali biznis kompanije, osoblje i rizike, što togadirektora čini veoma pr<strong>od</strong>uktivnim i vrijednim <strong>za</strong> kompaniju. Međutim, tokomvremena duh ispitivanja u vezi sa kompanijom opada kako raste familijarnost, aspremnost da se osporava rad izvršnog direktora opada sa razvojem i pr<strong>od</strong>ubljivanjemprijateljstava.Na kraju krajeva, ne<strong>za</strong>visni direktori gube d<strong>od</strong>ir sa sadašnjim pitanjima upoređenju sa situacijom kada su i<strong>za</strong>brani po prvi put. Kada nema regularne rotacijedirektora u <strong>od</strong>boru, pokušaji da se razriješi direktor koji loše obavlja svoj posaomogu postati borbeni i teški.Osnovni problem kada je riječ o <strong>od</strong>boru direktora je <strong>od</strong>ržati koristi kojeproizilaze iz iskustva stečenog dugotrajnim članstvom u <strong>od</strong>boru sa jedne strane,a sa druge strane izbjeći opasnosti usljed uljuljkivanja postojećih članova <strong>od</strong>bora.
IZBOR I RAZRJEŠENJE ČLANOVA ODBORA DIREKTORA77Stoga, <strong>od</strong>bor direktora treba da obezbijedi stalne izmjene članstva i stalan prilivnovih članova u <strong>od</strong>bor.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIPITANJE FRANCUSKA NJEMAČKA ITALIJA ŠPANIJA VELIKABRITANIJADa Ii jepropisanamaksimalnadužinamandatačlana <strong>od</strong>boradirektora?Da li jeograničenastarost članova<strong>od</strong>boradirektora?Da li su direktorip<strong>od</strong>vrgnutipravilu orotaciji?Da li je propisanobavezniminimalni rokkoji direktormora provesti ukompaniji?Dobre prakse:Akti kompanije treba da omoguće da, izuzev izvršnog direktora, ni jedan direktor,kada je i<strong>za</strong>bran prvi put, ne može imati mandate duže <strong>od</strong> deset g<strong>od</strong>ina, ili prekoračitistarosnu granicu <strong>od</strong> 75 g<strong>od</strong>ina. Aktima kompanije treba propisati da kompanijamora i<strong>za</strong>brati ne manje <strong>od</strong> jednog novog direktora svake kalendarske g<strong>od</strong>ine, kojinije ranije bio <strong>za</strong>poslen ili direktor u kompaniji ili nekom <strong>od</strong> preth<strong>od</strong>nika kompanijenajmanje 5 g<strong>od</strong>ina;Jedan <strong>od</strong> direktora, osim ako nema upražnjenih mjesta, ne može biti ponovonominovan svake g<strong>od</strong>ine, kako bi se omogućila nominacija novog direktora;Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District CourtFor the Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future ofMCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate MonitorDa (3 g<strong>od</strong>ine<strong>za</strong> prvoimenovanje, i 6g<strong>od</strong>ina <strong>za</strong> kasnijaimenovanja. Brojmandata nijeograničen)Da (5 g<strong>od</strong>ina pomandatu, brojmandata nijeograničen)Da (5 g<strong>od</strong>ina pomandatu, brojmandata nijeograničen)Da (5 g<strong>od</strong>ina pomandatu, brojmandata nijeograničen)Da (3 g<strong>od</strong>ine pomandatu, brojmandata nijeograničen)Da 80 Ne Ne Ne Da(70) 81Ne Ne Ne Ne Da (bar 1/3)Ne Ne Ne Ne NeOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA2. Predlaganje kandidata <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktoraAkcionar i akcionari koji skupa posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitalaimaju pravo predlaganja kandidata <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora. 82 Odbor direktorapredstavlja skupštinu kao organ vlasnika, tako da skupština ima isključivo pravoizbora <strong>od</strong>bora direktora. Na samoj skupštini se biraju članovi <strong>od</strong>bora direktora.Ovdje je bitno da akcionari biraju sa liste predloženih kandidata koju sačinjava <strong>od</strong>bordirektora ili neka <strong>od</strong> komisija <strong>od</strong>bora (ukoliko je formirana). Međutim, akcionariimaju i pravo da predlože kandidata pored onih koje je predložio <strong>od</strong>bor direktora,ukoliko akcionar, ili više akcionara <strong>za</strong>jedno, imaju 5% akcionarskog kapitala.Značaj prava akcionara da predlažu članove <strong>od</strong>bora direktora je veliki jer setime omogućava da se i<strong>za</strong>bere <strong>od</strong>bor koji nije sasvim daleko <strong>od</strong> potreba akcionara.Na ovaj način akcionari nijesu isključeni iz procesa nominacije i nije im negiranopravo na izbor.3. Izbor članova <strong>od</strong>bora direktoraČlanove <strong>od</strong>bora direktora bira skupština akcionara. Prilikom njihovog izbora svakaakcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova <strong>od</strong>bora direktora,koji je utvrđen statutom društva (kumulativno glasanje). Akcionar ili punomoćnikakcionara može sve glasove dati jednom kandidatu ili ih po svom nahođenjurasporediti na više kandidata. Kandidati koji osvoje najveći broj glasova i<strong>za</strong>branisu <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora <strong>od</strong> strane skupštine akcionara. Članovi <strong>od</strong>boradirektora između sebe biraju predsjednika. 83Kumulativno glasanje je u crnogorskom pravu jedini izuzetak <strong>od</strong> pravilada svaka akcija nosi pravo samo na jedan glas. Za razliku <strong>od</strong> rješenja u nekiminostranim pravima, kumulativno glasanje <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora je obavezno.To znači da se <strong>od</strong>redbama statuta ne može propisati drugačiji način glasanja <strong>za</strong>članove <strong>od</strong>bora direktora.U čemu se sastoji kumulativno glasanje?K<strong>od</strong> direktnog glasanja važi pravilo jedna akcija daje pravo na jedan glas. K<strong>od</strong>kumulativnog glasanja, akcionari su ovlašćeni da kumuliraju broj glasova (<strong>za</strong>visno <strong>od</strong>broja akcija koje posjeduju – sistem jedna akcija jedan glas) <strong>za</strong> broj članova <strong>od</strong>boradirektora koji se biraju, i da ukupan broj glasova rasp<strong>od</strong>ijele prema svojoj volji. To značida mogu sve glasove dati jednom članu <strong>od</strong>bora direktora ili ih rasp<strong>od</strong>ijeliti izmeđuviše članova. Ukupan broj glasova koje ima jedan akcionar utvrđuje se množenjembroja akcija koje ima akcionar i broja članova <strong>od</strong>bora direktora koji se biraju.
IZBOR I RAZRJEŠENJE ČLANOVA ODBORA DIREKTORA79Znači, kada je riječ o glasanju akcionara u crnogorskom pravu važi pravilo:1 akcija = 1 glasKada je riječ o glasanju <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora tada ne važi pravilo1 akcija = 1 glasAkcionar utvrđuje broj akcija koje posjeduje po formuli:Broj glasova = broj akcija x broj članova <strong>od</strong>bora direktoraNa primjer, ako akcionar ima 3 akcije jedne kompanije, prilikom glasanja<strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora kompanije čiji statut predviđa da <strong>od</strong>bor direktora ima tričlana, on će imati 9 glasova. Ove glasove akcionar može rasporediti po sopstvenojvolji – ili sve glasove može dati jednom kandidatu, ili ih može rasporediti na višerazličitih kandidata.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIZAKada se biraju članovi <strong>od</strong>bora direktora?Mandat članova <strong>od</strong>bora direktora traje najduže g<strong>od</strong>inu dana, jer se na svakoj redovnojg<strong>od</strong>išnjoj skupštini akcionara bira <strong>od</strong>bor direktora. Ako iz bilo kojeg razloga prestanefunkcija nekom <strong>od</strong> članova <strong>od</strong>bora direktora (npr. p<strong>od</strong>nese ostavku, bude razriješenna vanrednoj skupštini), to znači da se bira cijeli novi <strong>od</strong>bor direktora. 84 Iako je npr.samo jedan član <strong>od</strong>bora direktora p<strong>od</strong>nio ostavku, ostali članovi <strong>od</strong>bora direktora nemogu nastaviti svoje članstvo do isteka mandata, već se ponovo glasa <strong>za</strong> njih njihovmandat prestaje. U Crnoj Gori, dakle, nema klasifikovanih <strong>od</strong>bora.KUMULATIVNO GLASANJE ZA ČLANSTVO U ODBORU DIREKTORAOdbor direktora prezentuje više grupa akcionaraOmogućava manjinskim akcionarima da učestvuju udonošenju <strong>od</strong>luka <strong>od</strong>bora direktoraBolji menadžment nastaje kao rezultat slušanja manjineD<strong>od</strong>atna forma monitoringaPROTIVPrepreka vođenju računa o najboljim interesima kompanijeNema transparentnosti i dobro definisanih prava akcionaraV<strong>od</strong>i konfrontacijama unutar <strong>od</strong>bora direktora, umjestorazličitosti gledišta, što narušava timsku atmosferuInstrument <strong>za</strong> uznemiravanje menadžmentaSEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA4. Razrješenje članova <strong>od</strong>bora direktoraU crnogorskom pravu mandat članova <strong>od</strong>bora direktora traje najduže g<strong>od</strong>inu dana– do naredne g<strong>od</strong>išnje skupštine akcionara. U međuvremenu, ukoliko član <strong>od</strong>boradirektora p<strong>od</strong>nese ostavku ili bude razriješen, saziva se vandredna skupštinaakcionara. Prilikom glasanja o razrješenju <strong>od</strong>bora direktora važe ista pravila okumulativnom glasanju koja se primjenjuju i kada je riječ o imenovanju članova<strong>od</strong>bora direktora.Članove <strong>od</strong>bora direktora bira skupština akcionara kao svoje predstavnike.Tradicionalno, članove <strong>od</strong>bora direktora mogu razriješiti samo akcionari. Ovo jeznačajan sistem <strong>za</strong>štite protiv neadekvatnih pritisaka koji se nameću direktorimatokom njihovog mandata. Saglašavanje na predlog <strong>za</strong> pripajanje, naknade izvršnogdirektora, kao i mnoga druga pitanja mogu biti pov<strong>od</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>htijevanje razrješenjadirektora. Takovozvani klasifikovani <strong>od</strong>bori su bili instrument još veće izolaciječlanova <strong>od</strong>bora direktora, jer su oni mogli biti razriješeni samo u g<strong>od</strong>išnjemizbornom procesu. Prevelika izolacija može imati osim pozitivne strane (nepostojanjenerazumnih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> razrješenje) i negativne efekte u vidu ne<strong>od</strong>govornosti <strong>za</strong>postupke koji su u suprotnosti sa interesima akcionara.Iz kojih se razloga može opozvati, tj. razriješiti član <strong>od</strong>bora direktora?Zakon o privrednim društvima ne propisuje razloge <strong>za</strong> razrješenje člana <strong>od</strong>boradirektora. To znači da se ovi razlozi propisuju statutom kao osnovnim organi<strong>za</strong>cionimaktom kompanije. Statut propisuje minimalne uslove <strong>za</strong> izbor nekog lica u članstvo<strong>od</strong>bora direktora. Svi propisani uslovi moraju se ispunjavati kako u trenutkuimenovanja, tako i trajno – tokom cijelog peri<strong>od</strong>a vršenja funkcije člana <strong>od</strong>boradirektora. Ako član <strong>od</strong>bora direktora prestane da trajno ispunjava uslove imenovanja,to može biti jedan <strong>od</strong> razloga <strong>za</strong> razriješenjeDobre prakse:Standardi koje treba ispuniti <strong>od</strong>bor direktora treba da: (I) <strong>za</strong>htijevaju da većina članova<strong>od</strong>bora direktora imaju minimalno iskustvo u <strong>od</strong>borima direktora javnih kompanija; (II)<strong>za</strong>htijevaju nepostojanje konflikata interesa; (III) propisuje maksimalan broj članstava udrugim <strong>od</strong>borima člana <strong>od</strong>bora direktora i (IV) ustanove druge kvalifikacije koje <strong>od</strong>borsmatra <strong>od</strong>govarajućim.Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District CourtFor the Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future ofMCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate Monitor
SASTAV ODBORA DIREKTORA81C. SASTAV ODBORA DIREKTORA1. Broj članova <strong>od</strong>bora direktoraU crnogorskom pravu broj članova <strong>od</strong>bora direktora utvrđuje se statutom društva.Odbor direktora ima najmanje tri člana. Broj članova <strong>od</strong>bora direktora morabiti neparan. U crnogorskom pravu <strong>za</strong>konom se propisuje samo minimalni brojčlanova <strong>od</strong>bora direktora (najmanje tri), ali ne i maksimalan broj članova <strong>od</strong>boradirektora. 85Svaka kompanija treba da utvrdi najadekvatniju veličinu kako bi ostvarilaključne ciljeve koji obuhvataju efektivno vršenje funkcije kontrole i upravljačkihovlašćenja. Drugi faktori koji treba da opredijele sastav i veličinu <strong>od</strong>bora direktorauključuju potrebe kompanije da bude konkurentna, da <strong>od</strong>govori na druge faktorekoji mogu biti specifični <strong>za</strong> poslovanje <strong>od</strong>ređenih kompanija u različitim sektorima,itd. Bitno je da se veličina <strong>od</strong>bora direktora ne treba širiti do tačke kada veličinautiče na efektivno funkcionisanje.Ne postoje suštinske varijacije u veličini <strong>od</strong>bora. Uporedna praksa pokazujeda banke, osiguravajuća društva i velike korporacije sa kompleksnim poslovanjemobično imaju veće <strong>od</strong>bore direktora. Za razliku <strong>od</strong> njih, <strong>od</strong>bori direktora manjihkompanija prosječno imaju oko 9 članova. Neke kompanije koje se bave visokomtehnologijom imaju <strong>od</strong>bore direktora sa 5 do 7 članova.Postoji konsenzus da, izuzev k<strong>od</strong> velikih i najkompleksnijih kompanija,mali <strong>od</strong>bori (sa devet ili manje članova) efikasnije funkcionišu nego veliki<strong>od</strong>bori. Članovi manjih <strong>od</strong>bora direktora obično imaju više mogućnosti da seaktivno uključe u poslovanje <strong>od</strong>bora, dok veliki <strong>od</strong>bori otežavaju aktivno učešćeindividualnih članova. Veliki <strong>od</strong>bori najčešće rješavaju ovaj problem delegacijomizvjesnih ovlašćenja na pojedine komisije <strong>od</strong>bora direktora.Istraživanja pokazuju da je u Americi prosječan broj članova <strong>od</strong>bora direktorašest. Neka istraživanja pokazuju da su veliki <strong>od</strong>bori disfunkcionalni. Optimalnaveličina <strong>od</strong>bora direktora uravnotežava koristi i mane angažovanja d<strong>od</strong>atnihdirektora. Dok novi direktori donose nove informacije, stručnost i monitoring,veliki <strong>od</strong>bori su neefektivni. The<strong>od</strong>ore Eisenberg, Stefan Sundgren, i MartinT. Wells poka<strong>za</strong>li su da poslovanje kompanije opada proporcionalno saveličinom <strong>od</strong>bora direktora. Srednja veličina <strong>od</strong>bora direktora je 12; kompanijesa veličinom <strong>od</strong>bora manjom <strong>od</strong> sedam članova imaju bolji poslovni učinak.Iako se nailazi na <strong>od</strong>bore <strong>od</strong> jednog člana do čak 15 članova, velika većina imaizmeđu četiri i sedam članova. (David Yermack, Higher Market Valuation ofCompanies with a Small Board of Directors, 40 J. Fin. Econ. 185 (1996).UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORADobre prakse:2004 ABA Guidebook propisuje da: “svaki <strong>od</strong>bor direktora <strong>od</strong>ređuje <strong>od</strong>govarajućuveličinu kako bi prilag<strong>od</strong>io svoje ključne potrebe i ciljeve, koji uključuju vršenjenjegovih ovlašćenja na <strong>od</strong>lučivanje i kontrolu, uključujući funkcije d<strong>od</strong>ijeljene ključnimkontrolnim komisijama i <strong>za</strong>dovoljavanje <strong>od</strong>govarajućeg standarda ne<strong>za</strong>visnosti.”1994 NACD Report: Idealno, veličina <strong>od</strong>bora treba da bude dovoljno mala da omogućitemeljnu diskusiju o značajnim pitanjima, sa dovoljno vremena <strong>za</strong> razmatranjesvakog predloženog predmeta, ali i dovoljno velik da omogućava prezentiranjerazličitih mišljenja.1990 BRT Statement: Prosječna veličina <strong>od</strong>bora direktora javnih kompanija je 13.Mnogi smatraju da su mali, kohezivni <strong>od</strong>bori mnogo efikasniji <strong>od</strong> velikih. Iz iskustva sepokazuje da je optimalan broj članova <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong> velike kompanije izmeđuosam i petnaest.2003-2004 NACD Survey među više <strong>od</strong> 5.000 kompanija obuhvaćenih istraživanjem,male kompanije imaju <strong>od</strong>bore direktora u prosjeku <strong>od</strong> 6,5 članova, srednje <strong>od</strong> 8,1, avelike 9,8 članova.Zakonom o privrednim društvima je propisano da se broj članova <strong>od</strong>boradirektora utvrđuje statutom društva, kao i da <strong>od</strong>bor direktora ima najmanje tričlana. Ova <strong>od</strong>redba <strong>za</strong>kona je prinudne prir<strong>od</strong>e (kongentna). To znači da je <strong>od</strong>lukaskupštine društva kojom se biraju samo dva člana <strong>od</strong>bora direktora ništavna, jer sepo <strong>od</strong>redbama <strong>za</strong>kona može birati više, ali ne manje <strong>od</strong> tri člana. Odbor direktorase, osim toga, uvijek mora sastojati <strong>od</strong> statutom propisanog broja članova (koji nemože biti manji <strong>od</strong> tri), pa se u sudski registar moraju upisati svi članovi <strong>od</strong>boradirektora propisani statutom, sa svim potrebnim p<strong>od</strong>acima.2. Ko može da bude član <strong>od</strong>bora direktora?Zakonom se propisuju uslovi da neko lice bude imenovano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>boradirektora.Za člana <strong>od</strong>bora direktora može biti i<strong>za</strong>brano samo poslovno sposobnolice. Član <strong>od</strong>bora direktora ne može biti:1) lice kome je na osnovu sudske <strong>od</strong>luke <strong>za</strong>branjeno da bude birano <strong>za</strong> člana<strong>od</strong>bora direktora;2) revizor društva;3) izvršni direktor, osim u slučaju jednočlanih akcionarskih društava.
SASTAV ODBORA DIREKTORA83Do posljednjih izmjena Zakona o privrednim društvima, izvršni direktorje mogao biti član <strong>od</strong>bora direktora. Posljednjim izmjenama se, u težnji da se<strong>od</strong>bor direktora učini ne<strong>za</strong>visnijim, unijela <strong>za</strong>brana izvršnom direktoru da budečlan <strong>od</strong>bora direktora društva. Zakonom nijesu propisana nikakva ograničenja upogledu broja članstava u <strong>od</strong>boru direktora pojedinog lica.Na taj način, predsjednik ili član <strong>od</strong>bora direktora jednog društva možebiti lice koje je izvršni direktor drugog društva, ali ne i izvršni direktor tog društva.Takođe, on može biti član <strong>od</strong>bora direktora nekog drugog društva, kojim predsjedavaizvršni direktor kojeg on kontroliše. Ako je svrha propisivanja da izvršni direktorne može biti član <strong>od</strong>bora direktora u tome da se ostvari ne<strong>za</strong>visnost, onda se moždatrebalo ići u pravcu onemogućavanja da izvršni direktor kompanije bude i član<strong>od</strong>bora direktora druge kompanije. Ovakvim propisivanjem stalo se na pola putau pravcu ustanovljavanja potpuno ne<strong>za</strong>visnog <strong>od</strong>bora direktora, što je dovelo upitanje osnovni smisao postojanja ovakve <strong>za</strong>konske <strong>od</strong>redbe.Imena članova <strong>od</strong>bora direktora upisuju se u sudski registar. Odbordirektora koji je imenovan na preth<strong>od</strong>noj sjednici skupštine akcionara možesazvati novu skupštinu iako imena članova <strong>od</strong>bora nijesu upisana u sudskomregistru, i ne mora se čekati objavljivanje imena članova <strong>od</strong>bora direktora.Skupštinu akcionara ima pravo da sazove <strong>od</strong>bor direktora koji je valjanoimenovan, ali još uvijek nije upisan u Centralni registar privrednog suda. Odluka oimenovanju člana <strong>od</strong>bora direktora proizv<strong>od</strong>i pravno dejstvo <strong>od</strong> trenutka donošenja,i to kako prema društvu, tako i prema imenovanom licu. Prema tome, nije ovlašćeno<strong>za</strong> sazivanje skupštine društva ono lice koje u trenutku sazivanja više nije član <strong>od</strong>boradirektora, iako je to svojstvo upisano u Centralnom registru privrednog suda. Pravosazivanja skupštine pripada osobi koja je valjano imenovana, ali koja još uvijek nijeupisana u sudski registar.Svako lice koje je imenovano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora mora ispunjavati<strong>za</strong>konske uslove <strong>za</strong> imenovanje. Ako je <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora imenovano<strong>od</strong>ređeno lice koje ne ispunjava uslove da bude imenovano u skladu sa <strong>od</strong>redbamastatuta, <strong>od</strong> suda se ne može tražiti <strong>od</strong>luka kojom bi se utvrdilo da to lice ne možebiti imenovano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora, iako njegovo imenovanje nije u skladusa <strong>od</strong>redbama statutaČlanove <strong>od</strong>bora direktora bira skupština akcionarskog društva. Tužba <strong>za</strong>utvrđenje kojom bi se <strong>za</strong>htijevalo da sud presudom utvrdi da <strong>od</strong>ređeno lice ne možebiti imenovano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora nije dopuštena. Ali, akcionar ima pravo dap<strong>od</strong>nese tužbu sudu radi poništenja <strong>od</strong>luke o imenovanju <strong>od</strong>ređenog člana <strong>od</strong>boradirektora. Ne može se, međutim, <strong>od</strong> suda <strong>za</strong>htijevati da donese <strong>od</strong>luku da <strong>od</strong>ređenolice ne može biti imenovano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora a da <strong>od</strong>luka o imenovanjutoga lica ostane takva kakva jeste.Takođe, sud može donijeti <strong>od</strong>luku o <strong>za</strong>brani imenovanja nekog lica <strong>za</strong> člana<strong>od</strong>bora direktora. Privredni sud može donijeti <strong>od</strong>luku o <strong>za</strong>brani izbora nekog lica <strong>za</strong>člana <strong>od</strong>bora direktora akcionarskog društva <strong>za</strong> vrijeme do tri g<strong>od</strong>ine, ako utvrdi:UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
5.ODBOR DIREKTORA1) da je to lice dok je bilo član <strong>od</strong>bora direktora, sekretar društva, izvršnidirektor ili likvidator društva počinilo prevaru u <strong>od</strong>nosu na društvo;2) da je to lice obavljajući poslove počinilo težu povredu službene dužnosti.3. Ne<strong>za</strong>visnost <strong>od</strong>bora direktoraStandardni <strong>za</strong>htjev poslednjih g<strong>od</strong>ina u komparativnom pravu bio je fokusiranna ne<strong>za</strong>visnosti direktora. Postavlja se pitanje kada se može smatrati da su članovi<strong>od</strong>bora direktora ne<strong>za</strong>visni? Odgovor na ovo pitanje daje se sa različitih stanovišta,a postoje i neki opšteprihvaćeni kriterijumi <strong>za</strong> utvrđivanje ne<strong>za</strong>visnosti. Tako jeopšteprihvaćeno da se članovi <strong>od</strong>bora ne smatraju ne<strong>za</strong>visnim ukoliko su:- imenovani <strong>za</strong> izvršnog direktora;- pove<strong>za</strong>ni sa potrošačima (mušterijama) ili dobavljačima;- većinski akcionari.Idealna situacija ne<strong>za</strong>visnih direktora p<strong>od</strong>razumijeva da je član <strong>od</strong>boradirektora isključen <strong>od</strong> svih ve<strong>za</strong> sa kompanijom i menadžmentom i nema bilokakvih drugih poslovnih interesa sa kompanijom koji bi mogli da utiču na donošenjene<strong>za</strong>visnih <strong>od</strong>luka. Ipak, ne<strong>za</strong>visnost je pitanje koje se mora stepenovati. Zašto?Zato što, na primjer, protokom vremena, član <strong>od</strong>bora direktora koji se smatraone<strong>za</strong>visnim polako postaje <strong>za</strong>visan, usljed svog uključenja u kompaniju.U SAD, kao i u nekim drugim državama, <strong>za</strong>htijeva se da postoji komitet <strong>za</strong>reviziju koga sačinjavaju isključivo ne<strong>za</strong>visni direktori. Njemački k<strong>od</strong>eks <strong>za</strong>htijevada nadzorni <strong>od</strong>bor ima članove koji imaju potrebno znanje, sposobnost i iskustvo,i koji su „dovoljno ne<strong>za</strong>visni” („sufficiently independent”), kao i da ne bi trebal<strong>od</strong>a budu više <strong>od</strong> dva bivša člana upravljačkog <strong>od</strong>bora, kao i da ne bi trebalo dabudu direktori ili savjetnici konkurentskih kompanija. Bilo kakav ugovor izmeđukompanije i člana nadzornog <strong>od</strong>bora mora biti <strong>od</strong>obren <strong>od</strong> strane <strong>od</strong>bora. Njemačkopravo takođe <strong>za</strong>branjuje članovima da <strong>za</strong>stupaju svoje privatne interese u vezi sakompanijom.Standardi ne<strong>za</strong>visnosti se razlikuju <strong>od</strong> sistema do sistema. Na primjer,njemački sistem k<strong>od</strong>eterminacije karakteriše obavezna uloga <strong>za</strong>poslenog unadzornom <strong>od</strong>boru, dok bi, po američkim <strong>za</strong>htjevima, takav član <strong>za</strong>sigurno biosmatran <strong>za</strong>visnim.
SASTAV ODBORA DIREKTORA85OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOPŠTA AKTADRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDobre prakse:Dobre prakse preporučuju da, ako se <strong>od</strong>bor direktora sastoji <strong>od</strong> tri člana, najmanjedva moraju biti ne<strong>za</strong>visna, ili da, ukoliko <strong>od</strong>bor direktora ima osam ili više članova,jedna trećina moraju biti ne<strong>za</strong>visni direktori.U čemu je suština <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> postojanjem ne<strong>za</strong>visnih direktora?Ideja ne<strong>za</strong>visnih direktora sastoji se u stavu da oni unapređuju korp<strong>orativno</strong><strong>upravljanje</strong> jer nemaju uključene privatne interese koje bi dov<strong>od</strong>ili u pitanje. Toim omogućava da postupaju u najboljem interesu kompanije s obzirom da su sve<strong>od</strong>luke oslobođene konflikta interesa, a time i da efikasnije nadziru menadžment.Takođe, smatra se da oni donose nove ideje u kompaniju i time predstavljaju dobruprotivtežu moći menadžmenta.ODBORDIREKTORADa li se ideja ne<strong>za</strong>visnosti članova <strong>od</strong>bora direktora može kritikovati?Da li ideja ne<strong>za</strong>visnosti članova <strong>od</strong>bora direktora nosi u sebi i neštonegativno?Najprije, postavlja se pitanje da li ne<strong>za</strong>visni članovi <strong>od</strong>bora direktora posvećujudovoljno vremena svojem članstvu. Takođe, postavlja se pitanje da li su oni dovoljnoupućeni u poslovanje kompanije ili moraju da se oslanjaju na informacije koje impruža menadžment. Zbog svojeg ograničenog poznavanja poslovanja, možda nijesuspremni da postavljaju prava pitanja na sastancima <strong>od</strong>bora. Vrlo moćan izvršni direktormože intenzivirati ovaj efekat. Sa druge strane, biti ne<strong>za</strong>vistan ne znači da direktorinijesu kvalifikovani – ključno je i<strong>za</strong>brati kvalifikovana lica <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora.Dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> je stvar suštine, a ne forme. U svakom slučaju bitno jeda se ne<strong>za</strong>visni direktori sastaju bez prisustva menadžmenta i <strong>za</strong>visnih direktora kakobi raspravili potrebna pitanja. Npr. njemački k<strong>od</strong>eks sadrži takvu <strong>od</strong>redbu <strong>za</strong> članovenadzornog <strong>od</strong>bora.DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIako se formalni <strong>za</strong>htjev ne<strong>za</strong>visnosti članova <strong>od</strong>bora direktora možebraniti, u Crnoj Gori bi se strogim insistiranjem moglo naići na probleme. S obziromda je Crna Gora veoma mala, broj kvalifikovanih kandidata koji <strong>za</strong>dovoljavaju uslovene<strong>za</strong>visnosti je takođe mali. Dok njemačke i američke kompanije mogu lako naćiveliki broj potencijalno ne<strong>za</strong>visnih članova <strong>od</strong>bora direktora, kompanije u CrnojGori bi ove <strong>od</strong>redbe o ne<strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>sigurno smatrale mnogoZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
5.ODBOR DIREKTORA<strong>za</strong>htjevnijim. Takođe, problem nastaje i kada ga posmatramo sa druge strane. Usljedmanje veličine kompanije, mnoge crnogorske kompanije <strong>za</strong>htijevaju i <strong>od</strong>bore kojisu uključeni u <strong>upravljanje</strong>, upoznate sa stvarima koje se <strong>od</strong>nose na kompaniju, iu mogućnosti da p<strong>od</strong>ržavaju rast kompanije. U ovim slučajevima <strong>za</strong>laganje <strong>za</strong>postojanjem ne<strong>za</strong>visnih direktora neće unaprijediti korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>.Ipak, ideja ne<strong>za</strong>visnosti članova <strong>od</strong>bora direktora je korisna. Ako sudobro <strong>od</strong>abrani, oni mogu sasvim dobro kompletirati <strong>od</strong>bor. Kompanijama,međutim, treba pružiti mogućnost da naprave izuzetak u slučaju direktora kojipo strogo definisanoj ne<strong>za</strong>visnosti i nijesu ne<strong>za</strong>visni, ali kada postoji dobar razlogda ta lica budu imenovana <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora. Imajući u vidu mali brojkvalifikovanih lica u Crnoj Gori, realno je <strong>za</strong>htijevati da samo jedna trećina članova<strong>od</strong>bora direktora bude ne<strong>za</strong>visna.Brojnim istraživanjima pokušao se izmjeriti uticaj ne<strong>za</strong>visnosti direktora naposlovanje kompanije. Ove studije su predviđale pozitivnu korelaciju izmeđuprocenta ne<strong>za</strong>visnih i spoljnjih direktora i sveukupnog poslovanja kompanije.Rezultati ovih studija su različiti. Jedna studija pokazuje pozitivnu korelacijuizmeđu procenta ne<strong>za</strong>visnih direktora u <strong>od</strong>borima direktora i finansijskogposlovanja. Ova studija je poka<strong>za</strong>la marginalni pad u <strong>od</strong>nosu na poslovanje usituacijama kada su se u <strong>od</strong>bor direktora uključivali d<strong>od</strong>atni direktori, a <strong>od</strong>borje ranije bio više <strong>od</strong> 30% ne<strong>za</strong>vistan (Barry D. Baysinger & Henry N. Butler,Revolution Versus Evolution in Corporation Law: The ALI’s Project and theIndependent Director, 52 GEO. WASH. L. REVV. Str. 572, 573 (1984).Druge studije su poka<strong>za</strong>le negativnu korelaciju ili, pak, nepostojanje korelacijeizmeđu procenta ne<strong>za</strong>visnih direktora u <strong>od</strong>borima direktora i korp<strong>orativno</strong>gfinansijskog poslovanja (Rajeswararao S. Chaganti et al., Corporate Board Size,Composition and Corporate Failures in Retailing Industry, 22 J. MGMT. STUD.411 do 412 (1985). Vidi: i: William Q. Judge, Jr., Correlates of Organi<strong>za</strong>tionalEffectiveness: A Multilevel Analysis of a Multidimensional Outcome, 13 J. BUS.ETHICS 1, 7 (1994);
SASTAV ODBORA DIREKTORA87OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDobre prakse:Ne možemo se osloniti na standard ne<strong>za</strong>visnosti i očekivati da imenovanje ne<strong>za</strong>visnihdirektora isključivo ima <strong>za</strong> posljedicu dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>. Iako značajnosamo po sebi, ne<strong>za</strong>visnost nije pove<strong>za</strong>na sa pitanjem stručnosti, snagom karakterai relevantnim iskustvom članova <strong>od</strong>bora direktora. Sve ove <strong>od</strong>like čine dobrogdirektora. Stoga bi <strong>od</strong>bor direktora trebalo da uključi i direktore sa <strong>od</strong>govarajućimstručnim karakteristikama i vještinama. Tako, po preporukama svaki član <strong>od</strong>boradirektora treba da ima neke <strong>od</strong> sljedećih vještina:(a) finansijske ili računov<strong>od</strong>stvene vještine;(b) vještine u oblasti tehnologija ili telekomunikacija;(c) iskustvo u radu sa regulatornim agencijama ili advokatskoj praksi;(d) iskustvo u marketingu ili strategijama planiranja;(e) iskustvo u <strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avnim aktivnostima.Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District CourtFor the Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future ofMCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate MonitorODBORDIREKTORA4. Kvalifikacije članova <strong>od</strong>bora direktoraZakon ne sadrži druge uslove koje bi neko lice moralo ispunjavati kako bi biloimenovano <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora. Zakon omogućava kompanijama da statutomdruštva utvrde i druge kriterijume <strong>za</strong> izbor člana <strong>od</strong>bora direktora, ukoliko smatrajuda su im ti kriterijumi potrebni. Jedan <strong>od</strong> najčešćih kriterijuma koji se koristi uuporednom pravu je kriterijum kvalifikacije člana <strong>od</strong>bora direktora.Kako bi se postigao <strong>od</strong>govarajući stepen <strong>od</strong>govornosti direktora <strong>za</strong>aktivnosti koje preuzima, statutom kompanije bi trebalo utvrditi uslove u pogleduizbora nekog lica <strong>za</strong> članstvo u <strong>od</strong>boru. Svaki direktor bi trebalo da ispunjava oveuslove da bi bio imenovan <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora. Međutim, to ne znači da seovi uslovi moraju ispunjavati samo u početku, prilikom izbora <strong>za</strong> članstvo u <strong>od</strong>borudirektora, već trajno – tokom cijelog trajanja mandata. Ukoliko se iz bilo kog razlogapokaže da direktor više ne ispunjava uslove <strong>za</strong> imenovanje, direktor bi trebalo poautomatizmu da bude razriješen ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> mandata na koji je imenovan.Ipak, kvalifikacione uslove treba vrlo precizno propisati kako bi se direktormogao opozvati samo u slučajevima jasnog razloga.SKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORADobre prakse:Kvalifikacioni standardi članova <strong>od</strong>bora trebalo bi da obuhvate:1) Direktor ne može biti lice koje je kršilo dužnosti savjesnog postupanja ilidužnosti lojalnosti prema kompaniji;2) Direktor mora ispunjavati standarde ne<strong>za</strong>visnosti utvrđene aktima kompanije;3) Najmanje 75% članova <strong>od</strong>bora direktora moraju imati minimalan broj g<strong>od</strong>inaiskustva u članstvu <strong>od</strong>bora direktora javnih kompanija koje <strong>za</strong>dovoljavajuminimalni standard kapitali<strong>za</strong>cije utvrđen aktima kompanije;4) Direktor ne smije da ima bilo kakve značajne lične ili finansijske veze saizvršnim direktorom;5) Direktoru treba ograničiti broj dozvoljenih aktivnih učešća u <strong>od</strong>boru direktora;6) Direktor ne smije da stiče konflikte interesa u kompaniji, što se utvrđujeetičkim k<strong>od</strong>eksom;7) Da protiv direktora nije vođen bilo kakav postupak i ne smije biti osuđivan<strong>za</strong> kršenje dužnosti lojalnosti prema kompaniji.Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District Court Forthe Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future of MCI,Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate Monitor5. Optimalna veličina <strong>od</strong>bora direktoraPitanje optimalne brojnosti <strong>od</strong>bora direktora je vrlo sporno i veoma diskutovano.Smatra se da su veliki <strong>od</strong>bori direktora manje efektivni. Ovo je svakako tačnokada je riječ o ekstremno velikim <strong>od</strong>borima. Veliki <strong>od</strong>bori takođe omogućavajuda se pojedini direktori kriju i<strong>za</strong> drugih i da se tako ne uključuju lično u diskusije.Manji <strong>od</strong>bori mogu biti harmoničniji, ali opasnost leži u činjenici da prevelikaharmoničnost ide na uštrb dubini diskusuje. Može se <strong>za</strong>ključiti da ne postoji opšterješenje, već veličina <strong>od</strong>bora varira <strong>od</strong> kompanije do kompanije <strong>za</strong>visno <strong>od</strong> njeneveličine, poslovanja i stepena razvoja. Mnogo je važnije napraviti dobar spojvještina i znanja koja <strong>od</strong>govara konkretnim potrebama same kompanije. Uz ovaj<strong>za</strong>htjev, pitanje veličine, tj. brojnosti <strong>od</strong>bora direktora dobija sekundaran značaj.Stoga <strong>za</strong>konom ne treba ustanovljavati nikakve <strong>od</strong>redbe u pogledu brojnosti <strong>od</strong>boradirektora, već je <strong>za</strong>htjev da izvjestan broj članova <strong>od</strong>bora bude ne<strong>za</strong>visan dovoljan.
SASTAV ODBORA DIREKTORA896. Separacija funkcija predsjednika <strong>od</strong>bora i izvršnog direktoraUglavnom postoji saglasnost da predsjednik <strong>od</strong>bora direktora kompanije i izvršnidirektor ne može biti isto lice. To je značajno, jer izvršni direktor ima svoja ovlašćenjai ključnu ulogu unutar korp<strong>orativno</strong>g sistema. Kombinovanje dvije pozicije v<strong>od</strong>i kaneprihvatljivoj koncentraciji moći. Zapravo, u tim slučajevima ne postoji protivtežaizvršnom direktoru. Imajući u vidu da je <strong>za</strong>datak izvršnog direktora da utvrđujednevni red sjednica <strong>od</strong>bora i prisustvuje sjednicama, on ima veliki uticaj na radsamog <strong>od</strong>bora. Dakle, pozicije bi stoga trebalo da budu <strong>od</strong>vojene. Posljednjimizmjenama Zakona o privrednim društvima Crne Gore propisano je da izvršnidirektor ne može biti član <strong>od</strong>bora direktora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORA7. Ograničenje broja članstava u <strong>od</strong>boru direktoraZakon o privrednim društvima ne propisuje nikakva ograničenja u pogledubroja članstava u <strong>od</strong>boru direktora. Svakako, u skladu sa <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama,kompanijama je omogućeno da ove uslove propišu svojim aktima, tj. statutomkompanije. U tom pogledu kompanije imaju izuzetnu slob<strong>od</strong>u.Sa rastućom kompleksnošću današnje ekonomije postaje sve značajnije dadirektori posvećuju dovoljno vremena efektivnom vršenju svojih funkcija. Efektivanmonitoring <strong>za</strong>htijeva više <strong>od</strong> prostog pregledanja papira <strong>od</strong>bora i prisustvovanjasastancima. U crnogorskom pravu nema ograničenja u pogledu broja članstava<strong>od</strong>ređenog lica u <strong>od</strong>borima direktora.Kvalifikovani i ne<strong>za</strong>visni članovi <strong>od</strong>bora direktora su neoph<strong>od</strong>ni kakobi <strong>od</strong>bor direktora bio jak <strong>od</strong>bor i vršio svoje funkcije. Zato se u budućnostimože očekivati da ovi <strong>od</strong>bori budu ekstremno aktivni, kao i da budu uključeni usvak<strong>od</strong>nevno poslovanje kompanije u sve većoj mjeri nego što je to danas slučaj.Česti sastanci <strong>od</strong>bora i komisija <strong>od</strong>bora direktora, kao i priprema sastanaka,<strong>za</strong>htijevaju veliko vrijeme. U svjetlu sve većih i značajnijih <strong>za</strong>htjeva, nije realnoočekivati da se direktor značajno fokusira na svoje obaveze u <strong>od</strong>boru ukoliko jeuključen u članstvo više <strong>od</strong>bora direktora, tako da će kompanije biti primorane darazmotre cjelish<strong>od</strong>nost uvođenja ove <strong>od</strong>redbe u statute kompanije.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORAInostrana praksa:Njemački k<strong>od</strong>eks rješava pitanje preporukom da lice ne bi trebalo da bude član uviše <strong>od</strong> pet nadzornih <strong>od</strong>bora, kao i da se u g<strong>od</strong>išnjim izvještajima nadzornih <strong>od</strong>boramora navesti p<strong>od</strong>atak da član nadzornog <strong>od</strong>bora nije prisustvovao polovini sjednica<strong>od</strong>bora. Sporno je da li postoji korelacija između vremena koje direktor posvećujesvome poslu i stepena kontrole menadžmenta. U Njemačkoj je ranije bilo sasvimuobičajeno da jedno lice bude član u više <strong>od</strong> 10 nadzornih <strong>od</strong>bora. Imajući u vidu davećina članova ima puno <strong>za</strong>poslenje negdje drugdje, postavlja se pitanje da li njihovauloga u <strong>od</strong>boru predstavlja išta osim puke reprezentacije. Monitoring–kontrolaizvršnih organa je sasvim značajan posao koji <strong>za</strong>htijeva da mu se posveti značajandio vremena. Stoga se ograničenje broja članstava smatra razumnim, uprkos malombroju kvalifikovanih ljudi i strahu da će povećani obim posla imati <strong>za</strong> posljedicupovećanje naknada <strong>za</strong> rad članova.U nekim zemljama se postavlja i <strong>za</strong>htjev da se ograniči peri<strong>od</strong> na koji ne<strong>za</strong>visni član<strong>od</strong>bora direktora može biti imenovan. Dok ne<strong>za</strong>visnost direktora može nestati ilibiti dovedena u pitanje poslije izvjesnog vremena provedenog u kompaniji, takva<strong>od</strong>redba nije potrebna i ne v<strong>od</strong>i unapređenju korp<strong>orativno</strong>g upravljanja. Važnije jeda član ima iskustvo i znanje dok je u <strong>od</strong>boru, i da kompanija s vremena na vrijemerazmatra sastav svog <strong>od</strong>bora direktora (jer joj u različitom vremenu treba različiti spojvještina i znanja), a da joj nijesu <strong>od</strong> koristi bilo kakva opšta pravila.U Njemačkoj nailazimo i na <strong>od</strong>redbu kojom se ograničava starost člana <strong>od</strong>boradirektora. Ovakva <strong>od</strong>redba nema smisla, jer fokus treba da bude na sposobnostima iznanju kandidata a ne na njegovom uzrastu.Statutom kompanije treba propisati posebne limite u vezi sa članstvom udrugim <strong>od</strong>borima. Izvršni direktor kompanije ne bi trebalo da učestvuje u<strong>od</strong>borima direktora profitnih organi<strong>za</strong>cija i ne<strong>za</strong>visni direktori ne bi trebalo dabudu članovi u više <strong>od</strong> tri <strong>od</strong>bora javnih kompanija ukupno. Izvršni direktorili drugi viši stalno <strong>za</strong>posleni službenik druge kompanije, koji je član <strong>od</strong>boradirektora kompanije, treba da bude ograničen na ne više <strong>od</strong> 2 članstva u <strong>od</strong>borudirektora ukupno, uključujuči i <strong>od</strong>bor posl<strong>od</strong>avca toga lica i kompaniju.Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States DistrictCourt For the Southern District of New York: On Corporate Governance For TheFuture of MCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate Monitor
SASTAV ODBORA DIREKTORA918. Zarade članova <strong>od</strong>bora direktoraPo Zakonu o privrednim društvima skupština akcionara je nadležna <strong>za</strong> utvrđivanjenaknade članova <strong>od</strong>bora direktora. Njemačko pravo preporučuje da naknade članova<strong>od</strong>bora direktora budu objavljene detaljno u finansijskim izvještajima kompanije, aista <strong>od</strong>redba <strong>od</strong>nosi se i na članove nadzornog <strong>od</strong>bora. Međutim, <strong>za</strong>htijeva se samoizvještavanje o visini naknada <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora skupa, bez obaveze da seova suma razdvaja na svakog pojedinog člana.Osnov ovog <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> transparentnošću <strong>za</strong>sniva se na činjenici daakcionar ima pravo da zna činioce <strong>za</strong>snovane na učinku po kojima se <strong>od</strong>ređujenaknada, a koji su osnov dobrog poslovanja. Kako bi se procijenila motivisanost uvezi sa svakim pojedinim članom, takvu informaciju treba da da direktor.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORA8.1. Upotreba akcija i opcija kao dio naknadeU SAD akcije i opcije koje daju pravo kupovine akcija su vrlo uobičajen obliknaknada članova <strong>od</strong>bora direktora. Njemačko pravo sugeriše da naknade <strong>od</strong>boradirektora treba da se sastoje <strong>od</strong> varijable i fiksnog dijela. Varijabilna komponentauključuje jednokratne i g<strong>od</strong>išnje komponente koje bi trebalo da budu u vezi saposlovnim uspjehom, kao i komponente koje pružaju dugoročnu motivaciju i noseelemenat rizika. U njemačkom pravu se nav<strong>od</strong>i primjer naknada u akcijama savišeg<strong>od</strong>išnjom blokadom pr<strong>od</strong>aje i opcija.OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADa li treba imati fleksibilne elemente u naknadi?Ideja koja leži u osnovi potrebe <strong>za</strong> uvođenjem fleksibilnih komponenata naknade,koji se <strong>za</strong>snivaju na poslovanju kompanije, jeste da se usklade interesi menadžmentai akcionara. Menadžment <strong>za</strong>rađuje samo ukoliko akcionari dobro posluju. Opcijesu popularan met<strong>od</strong> fleksibilne naknade. Na primjer, u SAD one iznose i do 70%uobičajene naknade člana. Ova popularnost opcija proizilazi i iz povoljnog poreskogtretmana opcija, jer se one ne smatraju troškom sa poreskog aspekta, već se <strong>od</strong>bijaju<strong>od</strong> poreske osnovice. Međutim, upotreba opcija ima i svoje negativne strane. Jedna<strong>od</strong> negativnih strana sastoji se u činjenici da se njima daju kratkoročne motivacije <strong>za</strong>članove <strong>od</strong>bora direktora. S obzirom da je značajan dio njihove <strong>za</strong>rade u pitanju, oniće biti vrlo <strong>za</strong>interesovani <strong>za</strong> cijenu akcija u vrijeme kada im se nude opcije. Stogase mogu <strong>za</strong>držati ili sakriti, vijesti u kritičnim tačkama kako bi uticali na cijenu akcija.Opcije predstavljaju jaku motivaciju na kratak rok, koja je suprotna dugoročniminteresima kompanije. U njemačkom pravu se preporučuje propisivanje izvjesnogperi<strong>od</strong>a tokom kojeg se akcije moraju držati prije pr<strong>od</strong>aje. Takođe, davanje opcijasmanjuje vlasništvo postojećih akcionara.DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORADakle, povlastice koje se vezuju <strong>za</strong> utvrđivanje naknade vezivanjem <strong>za</strong>izdavanje opcija se principijelno mogu dovesti u pitanje. Naše pravo ne treba daslijedi njemački primjer i <strong>od</strong>luku o obliku naknade svakog pojedinog menadžeratreba da ostavi samoj kompaniji.U Americi je pitanje naknada <strong>za</strong> rad članova <strong>od</strong>bora direktora vrlo diskutovanopitanje. Procjenjuje se da je tokom poslednjih 10 g<strong>od</strong>ina prosječna <strong>za</strong>rada<strong>za</strong>poslenih u kompaniji porasla 36%, dok je prosječna naknada glavnog izvršnogdirektora porasla 340%.(Vidi: Yahoo! Finance, S&P 500 Five Year Price Levels, at http:// finance.yahoo.com/q?s=^GSPC&d=c&t=5y&l=on&z=b&q=l)8.2. Zajmovi članovima <strong>od</strong>bora direktoraPove<strong>za</strong>no pitanje sa preth<strong>od</strong>nim je pitanje <strong>za</strong>jmova članovima <strong>od</strong>bora direktoramenadžmentu.Sa članom <strong>od</strong>bora direktora ili članom <strong>od</strong>bora direktora svojeg matičnogdruštva ili drugog društva u kojemu član <strong>od</strong>bora ima lični finansijski interes ili sasupružnikom ili sr<strong>od</strong>nikom prvog stepena sr<strong>od</strong>stva sa članom <strong>od</strong>bora direktora,društvo ne može <strong>za</strong>ključivati sljedeće ugovore:1. <strong>za</strong>jmove ili fiktivne <strong>za</strong>jmove u formi transakcije koja stvara obavezu<strong>za</strong>jmoprimaoca da plati <strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcu;2. kreditne transakcije;3. obezbjeđenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>jmove, fiktivne <strong>za</strong>jmove ili kreditne transakcije iz tač. 1i 2 ovog stava. 86Njemački propisi ne regulišu ovo pitanje ali generalno <strong>za</strong>branjuju davanje<strong>za</strong>jmova službenicima kompanije i direktorima. U SAD je ranije bila uobičajenapraksa da se daju lični <strong>za</strong>jmovi <strong>za</strong>poslenima. Na primjer, pretpostavlja se da jedirektor kompanije Tyco, Denis Kozlowski, dobio <strong>za</strong>jam <strong>od</strong> 19 miliona dolarakoji je kasnije otpisan. Direktor Enrona, Kenneth Lay, je bio u mogućnosti, usljeddobijenog kredita, da kupi opcije kompanije kojim je ostvario dobit <strong>od</strong> 100 milionadolara u g<strong>od</strong>ini kolapsa Enrona.Međutim, nav<strong>od</strong>e se i neke dobre strane takvih <strong>za</strong>jmova. Naime, postojestavovi da članovi menadžmenta imaju legitiman interes da prime kredit zbogselidbe kompanije. Takođe, kompanije profitiraju <strong>od</strong> davanja kredita članovimamenadžmenta radi kupovine akcija kompanije, jer se na taj način usklađuju interesiakcionara i kompanije.
SASTAV ODBORA DIREKTORA93Bez obzira na dobre i loše strane, čini se da se pitanje može riješiti ne<strong>za</strong>branjivanjem davanja kredita <strong>za</strong> kupovinu akcija ili opcija, već propisivanjemobaveze objavljivanja tih ugovora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORI9. Mandat članova <strong>od</strong>bora direktoraZakonom o privrednim društvima propisano je da mandat članova <strong>od</strong>bora direktoraističe na prvoj redovnoj g<strong>od</strong>išnjoj sjednici skupštine akcionara. Lice koje je bilo član<strong>od</strong>bora direktora može biti ponovo birano. Broj mandata <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktoranije ograničen. 87Ograničavanje mandata na jednog<strong>od</strong>išnji peri<strong>od</strong> je karakateristikaameričkog prava. Po nekim drugim pravima <strong>od</strong>ređuje se maksimalna dužinamandata <strong>od</strong>bora direktora. Tako u njemačkom pravu, članovi nadzornog <strong>od</strong>boramogu biti imenovani najduže na peri<strong>od</strong> <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina, ili u slučaju <strong>za</strong>mjene <strong>od</strong>boradirektora do isteka preostalog mandata bivšeg člana.U evropsko-kontinentalnom pravu, prvenstveno u Njemačkoj, gotovo većinakompanija imenuje direktore na petog<strong>od</strong>išnji peri<strong>od</strong>, a smatra se da svako <strong>za</strong>konskoskraćivanje ovog roka predstavlja nametanje američkih principa korp<strong>orativno</strong>gupravljanja. Njemačke kompanije su se oštro protivile izmjenama ove prakse.10. Uloga <strong>za</strong>poslenih u <strong>od</strong>boru direktoraPored akcionara, korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> mora v<strong>od</strong>iti računa i prema <strong>za</strong>poslenima.Postoje dva načina na koja se može ostvariti učešće akcionara u upravljanju. Najprije,svi <strong>za</strong>posleni mogu kupiti akcije kompanije i tako steći ista prava kao i akcionari.Međutim, u vrijeme krize kompanije to može biti fatalno jer oni mogu izgubiti kakosvoj posao tako i ušteđevinu.Druga mogućnost je dati akcionarima glas u kompaniji, kako to čininjemačko pravo. Glavna kritika učešća <strong>za</strong>poslenih u upravljanju leži u činjenicida su njihovi interesi suprotni interesima kompanije. Zaposleni imaju interes daostvare veće <strong>za</strong>rade i sigurnost posla, dok su akcionari <strong>za</strong>interesovani <strong>za</strong> dividendui povećanje <strong>vrijednosti</strong> akcija. Dakle, postoji razlika između dugoročnih ciljeva<strong>za</strong>poslenih i kratkoročnih ciljeva akcionara. Međutim, u dugoročnom interesukompanije je da se ne fokusira na kratkoročne interese akcionara.Uloga <strong>za</strong>poslenih u upravljanju, komparativno posmatrano, smatra sekorisnom jer povećava lojalnost <strong>za</strong>poslenih ka kompaniji, koji se bolje upoznaju sakompanijom. Bolje poznavanje kompanije im omogućava da unaprijede proizv<strong>od</strong>neprocese. Još više, upoznaju menadžment na svak<strong>od</strong>nevnoj osnovi. Takođe, akcionariOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORAi <strong>za</strong>posleni imaju neke značajne <strong>za</strong>jedničke interese, npr. da kontrolišu moć direktorai smanjivanje njihove naknade.Iako je ovo pitanje značajno samo <strong>za</strong> njemačko i japansko tržište koje poznajek<strong>od</strong>eterminaciju, razmatra se i na Novom Zelandu gdje se ističe da bi <strong>za</strong>poslenimatrebalo omogućiti učešće u upravljanju kada je riječ o većim kompanijama.11. Izvršni i neizvršni direktoriZakon o privrednim društvima propisuje da izvršni direktor ne može biti član<strong>od</strong>bora direktora. Ovom izmjenom Zakona o privrednim društvima naše pravo sepriklonilo tendenciji uporednog kompanijskog prava po kojoj se pravi razlikovanjeizmeđu neizvršnih direktora (članova <strong>od</strong>bora direktora) i izvršnih direktora (kojiv<strong>od</strong>e poslov<strong>od</strong>stvo društva). Naš <strong>za</strong>kon, ipak, ne upotrebljava nazive izvršni,neizvršni i ne<strong>za</strong>visni direktori, niti u tom smislu pravi izvjesno razlikovanje.Razlika između izvršnih i neizvršnih direktora se pravi u vezi sa obimomovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti koje su im <strong>za</strong>konom povjerene.Zakon propisuje da <strong>od</strong>bor direktora ne može delegirati, niti se <strong>od</strong>reći vršenjaprava i dužnosti: upravljanja društvom i davanjem smjernica <strong>za</strong> vođenje poslova,utvrđivanja organi<strong>za</strong>cije društva, organi<strong>za</strong>cije računov<strong>od</strong>stva i finansijske kontrole,imenovanja i razrješenja <strong>od</strong>govornih lica – članova menadžmenta i supervizije nadtim licima, posebno u pogledu primjene statuta, <strong>za</strong>kona i drugih propisa. 88 Izvršnidirektor je dužan da izvršava naloge <strong>od</strong>bora direktora i sprov<strong>od</strong>i njegove <strong>od</strong>luke uvezi sa: poslovanjem društva, <strong>za</strong>stupanjem interesa društva, <strong>upravljanje</strong>m imovinomdruštva, <strong>za</strong>ključivanjem ugovora, otvaranjem računa u bankama, <strong>za</strong>pošljavanjemlica u društvu, izdavanjem naloga i uputstava koji su obavezni <strong>za</strong> sve <strong>za</strong>poslene udruštvu i izvršavanjem drugih obave<strong>za</strong> koje su neoph<strong>od</strong>ne <strong>za</strong> dobrobit društva, uokviru ograničenja ovlašćenja izvršnog direktora utvrđenih ugovorom i statutomdruštva. 89
STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA95D. STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA1. Predsjednik <strong>od</strong>bora direktoraČlanovi <strong>od</strong>bora direktora između sebe biraju predsjednika. 90 Akcionar i akcionarikoji skupa imaju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo predlaganja kandidata<strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora. 91 U slučaju p<strong>od</strong>nošenja ostavke člana <strong>od</strong>boradirektora ili prestanka vršenja njegove funkcije na drugi način bira se novi <strong>od</strong>bordirektora. 92To znači da predsjednika <strong>od</strong>bora direktora biraju članovi <strong>od</strong>bora direktora,<strong>od</strong> lica koje je i<strong>za</strong>brala skupština akcionara. Odbor direktora predstavlja skupštinukao organ vlasnika, tako da skupština ima isključivo pravo izbora <strong>od</strong>bora direktora.Na samoj skupštini se biraju članovi <strong>od</strong>bora direktora. Ovdje je bitno da akcionaribiraju sa liste predloženih kandidata koju sačinjava <strong>od</strong>bor direktora ili neka <strong>od</strong>komisija <strong>od</strong>bora (ukoliko je formirana). Ali, akcionari imaju i pravo da predložekandidata pored onih koje je predložio <strong>od</strong>bor direktora, ukoliko akcionar, ili višeakcionara <strong>za</strong>jedno, imaju 5% akcionarskog kapitala.Značaj prava akcionara da predlažu članove <strong>od</strong>bora direktora je veliki jer setime omogućava da se i<strong>za</strong>bere <strong>od</strong>bor koji nije sasvim daleko <strong>od</strong> potreba akcionara.Na ovaj način akcionari nijesu isključeni iz procesa nominacije i nije im negiranopravo na izbor.Po Zakonu o privrednim društvima, mandat predsjednika <strong>od</strong>bora direktora,kao i mandat članova <strong>od</strong>bora direktora traje najduže jednu g<strong>od</strong>inu.Do skorašnjih izmjena Zakona o privrednim društvima predsjednik <strong>od</strong>boradirektora mogao je biti i izvršni direktor kompanije. Međutim, ovim izmjenama jeonemogućeno da izvršni direktor bude uopšte član, a ne samo predsjednik <strong>od</strong>boradirektora, kako bi se ojačala ne<strong>za</strong>visnost <strong>od</strong>bora direktora.Struktura koja omogućava objedinjavanje uloga izvršnog direktora i predsjednika<strong>od</strong>bora v<strong>od</strong>i ka sjedinjavanju cjelokupne moći u rukama jedne osobe, štoomogućava efikasno i <strong>od</strong>govorno rukovođenje ukoliko su ova ovlašćenja sjedinjenau rukama <strong>od</strong>govarajućeg lica. Međutim, sistemski posmatrano, ova struktura imaizvjesnih nedostataka koji se ogledaju u sljedećem:- Stvara se ranjivost ukoliko izvršni direktor postupa na ne<strong>od</strong>govarajućinačin;- Manje vremena na raspolaganju <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> cjelokupnim <strong>od</strong>borom;- Manje vjerovatno je da članovi <strong>od</strong>bora ostvare ne<strong>za</strong>vistan konsenzus opitanjima počev <strong>od</strong> poželjne visine naknade izvršnih direktora do pitanjamandata, uključujući i mandate izvršnog direktora;- Nema ne<strong>za</strong>visnog i posvećenog rukovođenja.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
5.ODBOR DIREKTORAČlanovi <strong>od</strong>bora direktora imaju jednako pravo glasa. U slučaju jednakogbroja glasova, glas predsjednika <strong>od</strong>bora direktora je <strong>od</strong>lučujući. 93 Propisivanjeda predsjednik <strong>od</strong>bora direktora ima <strong>od</strong>lučujući glas ima <strong>za</strong> posljedicu stvaranjastrukture u kojoj je predsjednik <strong>od</strong>bora direktora tzv. „v<strong>od</strong>eći direktor” („leaddirector”).Ova struktura tzv. „v<strong>od</strong>ećeg direktora” stvara <strong>od</strong>ređene probleme i imasvoje negativne strane. Naime, opisujući jednog direktora kao značajnijeg stvarase vrlo nepoželjna dinamika grupe. S obzirom da je ukupni cilj svih inicijativakorp<strong>orativno</strong>g upravljanja da se formira <strong>od</strong>bor direktora u kojem je svaki članne<strong>za</strong>vistan i samostalan, informisan i aktivan, izbor jednog da ima ključni primatnad drugima ne ide u prilog ovom cilju.Da bi <strong>od</strong>vajanje funkcija predsjednika <strong>od</strong>bora direktora i izvršnogdirektora, kao i sve druge strukturne promjene imalo smisla, potrebno je ispunitii druge uslove, a ne samo <strong>za</strong>lagati se <strong>za</strong> formalno <strong>od</strong>vajanje ovih funkcija.Predsjednik koji je potpuno ne<strong>za</strong>vistan ili pretjerano snish<strong>od</strong>ljiv prema izvršnomdirektoru ne samo što neće biti dobar rukov<strong>od</strong>ilac <strong>od</strong>bora, već može imati <strong>za</strong>posljedicu i <strong>od</strong>laganje neoph<strong>od</strong>nih aktivnosti <strong>od</strong>bora ukoliko se drugi članovioslanjanju na predsjednika koji ne vrši svoju ulogu. Takođe, ova struktura možestvoriti konfuziju i imati korozivni efekat na sveukupno rukovođenje kompanijomukoliko se predsjednik <strong>od</strong>bora posmatra kao rival unutrašnjoj moći (izvršnomdirektoru) i <strong>za</strong>ista ne poštuje svoju “non-executive”, tj. svoju “ne-izvršnu ” ulogu.Poseban, ne-izvršni predsjednik treba da bude veoma obazriv da ne stvori pitanjap<strong>od</strong>jele lojalnosti ili konfuzije u pogledu statusa menadžmenta kao cjeline.Pitanje poželjnosti <strong>od</strong>vajanja funkcija izvršnog direktora i predsjednika<strong>od</strong>bora direktora može imati značajne argumente kako “<strong>za</strong>” tako i “protiv”, alikonačan <strong>od</strong>govor je u velikoj mjeri opredijeljen samom hemijom i dinamikom<strong>od</strong>nosa dva konkretna lica – predsjednika i izvršnog direktora, u svakom pojedinomslučaju.SJEDINJAVANJE FUNKCIJA PREDSJEDNIKA ODBORA DIREKTORA I IZVRŠNOG DIREKTORAPrednostiSjedinjavanje cjelokupne moći u rukama jedne osobe, štoomogućava efikasno i <strong>od</strong>govorno rukovođenjeBolja informisanost <strong>od</strong>bora direktora i bolji protokinformacija <strong>od</strong> izvršnih ka neizvršnim direktorimaNema rivalstva predsjednika <strong>od</strong>bora i izvršnog direktoraNedostaciRanjivost <strong>od</strong>bora direktora ukoliko izvršni direktor postupana ne<strong>od</strong>govarajući načinManje vremena na raspolaganju <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> cjelokupnim<strong>od</strong>boromNema protivteže prekomjernoj moći izvršnog direktora
STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA97UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDobre prakse:Kada se ustanovi da predsjednik <strong>od</strong>bora direktora može biti samo neizvršni direktor,njegovu poziciju, ovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti treba definisati na razumljiv način i ni ukojem slučaju ne ostavljati nedefinisane.Neizvršni predsjednik <strong>od</strong>bora direktora treba da bude ovlašćen:(a) Da ustanovljava g<strong>od</strong>išnji plan rada <strong>od</strong>bora direktora, kao i svake pojedinesjednice, nakon konsultacije sa članovima <strong>od</strong>bora i izvršnim direktorom;(b) Da koordinira rad svih komisija <strong>od</strong>bora (ukoliko su formirane) sa predsjednikomtih komisija, da obezbijedi da se vrši samoevaluacija rada svih komisijana g<strong>od</strong>išnjoj osnovi, kao i da razmatra eventualne izmjene komisija<strong>od</strong>bora direktora;(c) Da nadzire distribuciju informacija ka članovima <strong>od</strong>bora kako bi obezbijedio<strong>od</strong>govarajuće i blagovremene izvještaje;(d) Da najmanje jednom g<strong>od</strong>išnje razmatra sveukupnu efektivnost etičkogprograma kompanije, interne revizije, itd;(e) Da organizuje i nadgleda efektivnost <strong>od</strong>bora i doprinosa svakog pojedinogčlana najmanje jednom g<strong>od</strong>išnje;(f) Da organizuje i nadgleda g<strong>od</strong>išnji izvještaj poslovanja izvršnog direktora ida vrši sva d<strong>od</strong>atna ovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti <strong>od</strong>bora;Osnivačkim aktima kompanije ili statutom treba propisati obaveze, ovlašćenjai <strong>od</strong>govornosti neizvršnog direktora kako bi se izbjegle nesigurnosti i konfuzijemogućih uloga.Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District CourtFor the Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future ofMCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate MonitorOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA2. Komisije <strong>od</strong>bora direktoraNe<strong>za</strong>visnost članova <strong>od</strong>bora direktora i <strong>za</strong>htjevi da u članstvu <strong>od</strong>bora direktora budei <strong>od</strong>ređeni broj neizvršnih direktora (koji nijesu i članovi menadžmenta) doveo jedo još jednog problema korp<strong>orativno</strong>g upravljanja – slabog protoka informacija<strong>od</strong> izvršnih ka neizvršnim direktorima, čime je uzrokovana slaba informisanostčlanova <strong>od</strong>bora direktora. Kako bi se obezbijedila bolja informisanost <strong>od</strong>bora, većaefikasnost rada, veća djelotvornost nadzora nad menadžmentom, unapređenjekvaliteta upravljanja i <strong>od</strong>lučivanja, danas se javlja vrlo <strong>za</strong>stupljena praksa formiranjarazličitih komisija (komiteta) unutar <strong>od</strong>bora direktora.Formiranje komisija (komiteta) <strong>od</strong>bora direktora ne znači i prenošenjenadležnosti <strong>od</strong>bora direktora na ove komisije, već <strong>od</strong>bor direktora u svakom slučajuostaje <strong>od</strong>govoran <strong>za</strong> <strong>za</strong>konom utvrđena ovlašćenja.DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
5.ODBOR DIREKTORAZakon o privrednim društvima Crne Gore nije prihvatio konceptobaveznosti postojanja ovih komisija, već je ostavio svakoj kompaniji da statutomreguliše ovo pitanje.Preporuka Komisije EU insistira na postojanju, po pravilu, najmanje tri komitetau kotiranim akcionarskim društvima: komitet <strong>za</strong> imenovanja, komitet <strong>za</strong> naknadei komitet <strong>za</strong> reviziju. Izuzetno, društvo može grupisati funkcije ovih komiteta umanje <strong>od</strong> tri, sa tim što tada mora obrazložiti motive takvog grupisanja. U kotiranimdruštvima sa malim brojem članova upravnog ili nadzornog <strong>od</strong>bora, p<strong>od</strong> uslovomda su <strong>od</strong>govarajućeg sastava i da raspolažu adekvatnim informacijama, sami oviorgani mogu vršiti funkciju ovih komiteta.Zakon ne propisuje obavezu postojanja bilo kojih komisija. U praksi i<strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avstvu drugih zemalja se osim komisije <strong>za</strong> reviziju srijeću i komisije <strong>za</strong>naknade i komisije <strong>za</strong> imenovanja.Potreba <strong>za</strong> postojanjem ovih komisija nije neoph<strong>od</strong>na u malim kompanijamakoje imaju svega nekoliko direktora. Umjesto toga, možda treba samo razmotritipotrebu da se statutom utvrdi da izvršni direktor ne treba da prisustvuje sastancima<strong>od</strong>bora direktora na kojima se diskutuje o njegovoj naknadi.Imenovanje posebnih komisija <strong>od</strong>bora direktora je široko primijenjeno.Posmatrajući regulative i praksu širom svijeta, može se <strong>za</strong>ključiti da je ustanovljavanjekomisije <strong>za</strong> reviziju <strong>od</strong> ključnog značaja <strong>za</strong> poboljšanje supervizije.2.1. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> revizijuPoložaj komisije <strong>za</strong> reviziju se razlikuje <strong>od</strong> jednog pravnog sistema do drugog, ali jecilj formiranja ove komisije u većini slučajeva isti.U čemu je osnovni cilj postojanja komisije <strong>za</strong> reviziju?Namjera je da se uoče sve nepravilnosti u računov<strong>od</strong>stvu kompanije.Ukoliko ne<strong>za</strong>visni direktori sa finansijskim iskustvom, koji nijesu p<strong>od</strong>pritiskom menadžmenta ili direktora sa finansijskim interesima ne mogu spriječitiračunov<strong>od</strong>stvene prevare, postavlja se pitanje ko može?
STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA99Posmatrano sa aspekta sistema koji <strong>za</strong>htijevaju postojanje ove komisije,svrha komisije <strong>za</strong> reviziju <strong>od</strong>bora direktora je da:a) pomaže <strong>od</strong>boru direktora da vrši nadzor nad:- kvalitetom i integritetom finansijskih iska<strong>za</strong> kompanije;- poštovanjem pravnih i regulatornih <strong>za</strong>htjeva;- kvalifikacijama ne<strong>za</strong>visnosti ne<strong>za</strong>visnih revizora kompanije;- obavljanjem interne revizije i postupanjem ne<strong>za</strong>visnih revizora;b) priprema bilo kojeg izvještaja po <strong>za</strong>htjevima regulatornog organa <strong>za</strong>tržište hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVA2.1.1. Sastav i kvalifikacijePreporuke u vezi sa sastavom Komisije <strong>za</strong> reviziju najčešće uključuju sljedeće:- <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> revizuju treba da se sastoji <strong>od</strong> najmanje tri člana koji treba da<strong>za</strong>dovoljavaju <strong>za</strong>htjeve “ne<strong>za</strong>visnosti”;- Svaki član Komisije <strong>za</strong> reviziju treba da ima radno iskustvo i da je upoznatsa finansijskim i računov<strong>od</strong>stvenim praksama, a najmanje jedan član trebada ima stručnost i iskustvo u računov<strong>od</strong>stvu i reviziji ili finansijskommenadžmentu;- Ni jedan član Komisije <strong>za</strong> reviziju ne smije primati <strong>od</strong> kompanije ili sanjom pove<strong>za</strong>nih lica naknade koje su u suprotnosti sa standardomtransparentnosti ili <strong>za</strong>konima i propisima o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;- Svakog člana Komisije <strong>za</strong> reviziju imenuje <strong>od</strong>bor direktora, i njegovmandat je ve<strong>za</strong>n <strong>za</strong> mandate <strong>od</strong>bora direktora koji ga je imenovao. ČlanoviKomisije <strong>za</strong> reviziju mogu biti opozvani, bez posebnog razloga, <strong>od</strong> strane<strong>od</strong>bora direktora;- Ukoliko predsjednika nije imenovao <strong>od</strong>bor direktora, članovi Komisije<strong>za</strong> reviziju sami između sebe biraju predsjednika većinom glasova. Ulogapredsjednika je da predsjedava sjednicama komisije <strong>za</strong> reviziju;- <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju se sastaje najmanje kvartalno, a po potrebi ičešće, u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> okolnosti; peri<strong>od</strong>ično se ova komisija sastaje samenadžmentom, rukov<strong>od</strong>iocem interne revizije, ne<strong>za</strong>visnim revizoromkako bi razmotrila bilo koje pitanje koje je potrebno raspraviti kao irazmatranja finansijskih iska<strong>za</strong> kompanije;- Svi direktori koji nijesu <strong>za</strong>posleni u kompaniji, a koji nijesu članoviKomisije <strong>za</strong> reviziju mogu prisustvovati sastancima, ali bez prava glasa. Uzto, <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju može pozvati na svoje sjednice bilo kojeg direktoraili člana menadžmenta koje smatra neoph<strong>od</strong>nim kako bi <strong>od</strong>govoriila<strong>za</strong>dacima.ODBORDIREKTORAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA2.1.2. Ovlašćenja i <strong>od</strong>govornostiKada se kompanija opredijeli <strong>za</strong> formiranje Komisije <strong>za</strong> reviziju, statutom treba dautvrdi ovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti ovog organa. Pri tome treba postupati vrlo pažljivo,kako bi se izbjeglo dupliranje ovlašćenja i <strong>od</strong>govornosti, a i omogućio nesmetan iefikasan rad komisije.<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju treba da bude ovlašćena <strong>za</strong> ispitivanje bilo kojeg pitanja<strong>od</strong> interesa, a koje smatra adekvatnim. U tom cilju, <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju treba da imaovlašćenje da imenuje spoljne pravne, računov<strong>od</strong>stvene ili druge savjetnike kao i dadaje saglasnost na njihove naknade i troškove, vrijeme angažovanja. Svi ovi troškovismatraju se troškovima kompanije.<strong>Komisija</strong> treba da ima potpun i slob<strong>od</strong>an pristup svim knjigamakompanije, <strong>od</strong>jeljenju <strong>za</strong> interno računov<strong>od</strong>stvo i reviziju, <strong>od</strong>boru direktora,izvršnim direktorima kompanije i ne<strong>za</strong>visnim revizorima kako bi ostvarila svojenadležnosti.Ipak, bitno je naglasiti da <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> revizuju nije <strong>od</strong>govorna <strong>za</strong> verifikovanjefinansijskih iska<strong>za</strong> kompanije ili garantovanje p<strong>od</strong>ataka sadržanih u izvještajimane<strong>za</strong>visnih revizora. Osnovna <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> finansijske izvještaje kompanijei objavljivanje p<strong>od</strong>ataka i dalje ostaje na menadžmentu kompanije. Ne<strong>za</strong>visnirevizori su <strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> revidiranje finansijskih iska<strong>za</strong> kompanije i <strong>za</strong> razmatranje ipregledanje nerevidiranih peri<strong>od</strong>ičnih finansijskih iska<strong>za</strong>.Obaveze Komisije <strong>za</strong> reviziju uključuju obavezu razmatranja sljedećihdokumenata:1. Provjerava unutrašnju reviziju i izvještaj ne<strong>za</strong>visnog revizora prije javnogobjavljivanja revidiranih g<strong>od</strong>išnjih finansijskih iska<strong>za</strong> i peri<strong>od</strong>ičnihfinansijskih iska<strong>za</strong> i razmatra sa ne<strong>za</strong>visnim revizorom sva potrebnapitanja;2. Razmatra i diskutuje obavještenja kompanije o profitu, usklađenostizvještaja kompanije sa međunar<strong>od</strong>nim standardima, kao i finansijskeinformacije koje se pružaju analitičarima i rejting agencijama;3. Razmatra izvještaje menadžmenta o značajnim <strong>za</strong>ključcima do kojihse došlo <strong>od</strong> strane regulatornih agencija, i konsultuje se sa unutrašnjomrevizijom i ne<strong>za</strong>visnim revizorima kako bi diskutovali o ovim pitanjima;4. Daje predlog <strong>za</strong> imenovanje, upošljavanje i opoziv ne<strong>za</strong>visnih revizorakompanije;5. Nadzire rad spoljnih revizora koji su imenovani <strong>od</strong> strane kompanije <strong>za</strong>pripremanje i sačinjavanje izvještaja o reviziji;
STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA1016. Rješava ili daje izvještaje u slučaju postojanja nesaglasnosti izmeđumenadžmenta i revizora u vezi sa finansijskim izvještajima;7. Kontroliše preduzimanje drugih aktivnosti koje nijesu ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> revizijuračunov<strong>od</strong>stvenih iska<strong>za</strong> <strong>od</strong> strane ne<strong>za</strong>visnih revizora i preduzima mjeresa tim u vezi;8. Najmanje jednom g<strong>od</strong>išnje razmatra kvalifikacije, učinak i ne<strong>za</strong>visnostne<strong>za</strong>visnih revizora (uključujući finansijske, radne i poslovne veze izmeđune<strong>za</strong>visnih revizora kompanije, kao i rotaciju i naknade osoblja ne<strong>za</strong>visnogrevizora koji je angažovan).UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAMeđutim formiranje komisije <strong>za</strong> reviziju, osim pozitivnih ima i nekenegativne strane. S obzirom da je članstvo u komisiji <strong>za</strong> reviziju posao koji <strong>za</strong>htijevapuno angažovanje, imenovanje članova ima <strong>za</strong> posljedicu povećane troškovekompanije.U Crnoj Gori sada ne postoji <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> imenovanjem komisija <strong>od</strong>boradirektora, pa ni komisije <strong>za</strong> reviziju. Zakon o privrednim društvima Crne Gore<strong>za</strong>htijeva samo imenovanje ne<strong>za</strong>visnog revizora. 94 Iako su po <strong>za</strong>konu ovlašćene daformiraju komisiju <strong>za</strong> reviziju, imenovanje komisija <strong>za</strong> reviziju nije raširena praksameđu crnogorskim kompanijama.Iako ima svoje pozitivne strane, kada je riječ o formiranju komisija <strong>za</strong>reviziju mora se v<strong>od</strong>iti računa o sljedećem: formiranje komisije <strong>za</strong> reviziju neisključuje i ne abolira <strong>od</strong>govornost <strong>od</strong>bora. Iako nije riječ o <strong>za</strong>konskim <strong>za</strong>htjevima,veće kompanije sa međunar<strong>od</strong>nim ambicijama trebalo bi svakako da razmisle oimenovanju posebnog finansijskog eksperta.U SAD <strong>za</strong>konom se <strong>za</strong>htijeva da svaka kompanija ima komisiju <strong>za</strong> revizijukoju sačinjavaju isključivo ne<strong>za</strong>visni direktori, kao i da ova komisija ima baremjednog “ne<strong>za</strong>visnog eksperta”. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju je <strong>od</strong>govorna <strong>za</strong> izbor revizorai njoj se dostavljaju njeni izvještaji. Drugim riječima, <strong>za</strong>konom se osnovne obaveze<strong>od</strong>bora u vezi sa revizijom prebacuju na tijelo koje se sastoji <strong>od</strong> ne<strong>za</strong>visnih revizora,uključujući i finansijskog eksperta.U Njemačkom pravu <strong>od</strong>redbe nijesu toliko detaljne. Zahtijeva se dakompanija formira komisiju <strong>za</strong> reviziju u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> strukture kompanije kako bise poboljšala njena efikasnost. Jedina dalja <strong>od</strong>redba u vezi sa komisijom <strong>za</strong> revizijupropisuje da predsjednik ove komisije ne može biti predsjednik nadzornog <strong>od</strong>boraiste kompanije, niti bivši član upravnog <strong>od</strong>bora.ODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA2. 2. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> naknadeZakon o privrednim društvima ne <strong>za</strong>htijeva formiranje komisije <strong>za</strong> naknade, kaoni drugih komisija <strong>od</strong>bora direktora. Uporednopravna praksa nam pokazuje da sesamim <strong>za</strong>konom <strong>za</strong>htijeva imenovanje komisije <strong>za</strong> naknade kao posebnog organa<strong>od</strong>bora direktora.Položaj komisije <strong>za</strong> naknade se razlikuje <strong>od</strong> jednog pravnog sistema d<strong>od</strong>rugog, ali je cilj formiranja ove komisije u velikom broju slučajeva isti.U čemu je osnovni cilj postojanja Komisije <strong>za</strong> naknade?Svrha Komisije <strong>za</strong> naknade je da:- Nadzire procjenu menadžmenta kompanije;- Vrši ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora u vezi sa programom naknada i <strong>za</strong>radaizvršnih organa kompanije;- Sačini g<strong>od</strong>išnji izvještaj o naknadama izvršnih organa (menadžmenta)kompanije.2.2.1. Sastav i kvalifikacijePreporuke u vezi sa sastavom Komisije <strong>za</strong> naknade najčešće uključuju sljedeće:- <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> naknade treba da se sastoji <strong>od</strong> najmanje tri člana koji treba da<strong>za</strong>dovoljavajuju <strong>za</strong>htjeve “ne<strong>za</strong>visnosti”;- Svakog člana komisije <strong>za</strong> naknade imenuje <strong>od</strong>bor direktora, i njegovmandat je ve<strong>za</strong>n <strong>za</strong> mandate <strong>od</strong>bora direktora koji ga je imenovao. ČlanoviKomisije <strong>za</strong> reviziju mogu biti opozvani, bez posebnog razloga, <strong>od</strong> strane<strong>od</strong>bora direktora;- Ukoliko predsjednika nije imenovao <strong>od</strong>bor direktora, članovi Komisije <strong>za</strong>naknade sami između sebe biraju predsjednika većinom glasova. Ulogapredsjednika je da predsjedava sjednicama komisije <strong>za</strong> naknade;- <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> naknade se sastaje najmanje dva puta g<strong>od</strong>išnje, a po potrebii češće, u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> okolnosti. Kao dio svojeg rada na ustanovljavanjukriterijuma <strong>za</strong> utvrđivanje efikasanosti rada izvršnih organa, komitet<strong>za</strong> naknade treba da se sastaje <strong>od</strong>vojeno, najmanje jednom g<strong>od</strong>išnje, saizvršnim direktorima, direktorom <strong>od</strong>jeljenja <strong>za</strong> ljudske resurse i svimostalim službenicima sa kojima smatra da je potrebno.
STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA1032.2.2. Obaveze Komisije <strong>za</strong> naknade:- Ustanovljavanje politike naknada kompanije u cjelini;- Razmatra i utvrđuje, <strong>od</strong>nosno saglašava se sa ciljevima kompanije u vezisa naknadama izvršnih direktora i drugih članova menadžmenta, <strong>od</strong>nosno<strong>od</strong>bora direktora;- Peri<strong>od</strong>ično razmatra sva pitanja <strong>od</strong> interesa <strong>za</strong> rad ovog komiteta;- Razmatra i saglašava se, na g<strong>od</strong>išnjoj osnovi, sa procesom utvrđivanjanaknada menadžmenta i upravnog <strong>od</strong>bora;- Procjenjuje učinak menadžmenta u svjetlu utvrđenih kriterijuma, i naosnovu takve evaluacije, <strong>od</strong>ređuje i potvrđuje g<strong>od</strong>išnje <strong>za</strong>rade, bonuse,naknade u obliku akcija i opcija, druge dugoročne motivacione naknade, idruge naknade koje se plaćaju menadžmentu;- Razmatra i daje preporuke Odboru direktora u vezi sa naknadama direktorai službenika, kao i o pitanjima osiguranja;- Sačinjava prijedlog programa naknada u kompaniji, i to kako u novcu takoi u obliku akcija i opcija, kao i penzione planove;- Sačinjava g<strong>od</strong>išnji izvještaj o naknadama i p<strong>od</strong>nosi ga Odboru direktora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESEKRETARDRUŠTVA2.3. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> imenovanjaZakon o privrednim društvima ne <strong>za</strong>htijeva formiranje komisije <strong>za</strong> imenovanja,kao ni drugih komisija <strong>od</strong>bora direktora. Uporednopravna praksa nam pokazujeda se <strong>za</strong>konom <strong>za</strong>htijeva imenovanje komisije <strong>za</strong> imenovanja kao posebnog organa<strong>od</strong>bora direktora.Položaj komisije <strong>za</strong> imenovanja se razlikuje <strong>od</strong> jednog pravnog sistema d<strong>od</strong>rugog, ali je cilj formiranja ove komisije u velikom broju slučajeva isti.UVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEU čemu je osnovni cilj postojanja komisije <strong>za</strong> imenovanja?Svrha Komisije <strong>za</strong> imenovanja je da:- Ukaže na lica koja su kvalifikovana <strong>za</strong> direktora kompanije i i<strong>za</strong>bere,sačini preporuku <strong>za</strong> Odbor direktora da i<strong>za</strong>bere kandidate <strong>za</strong> sve pozicijemenadžmenta;- Razvije i preporuči <strong>od</strong>boru direktora niz principa korp<strong>orativno</strong>g upravljanjakoje se <strong>od</strong>nose na kompaniju u cjelini;- Preuzme v<strong>od</strong>eću ulogu u nadzoru korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u Kompaniji..UTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA2.3.1. Sastav i kvalifikacijePreporuke u vezi sa sastavom Komisije <strong>za</strong> imenovanja najčešće uključuju sljedeće:- <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> naknade treba da se sastoji <strong>od</strong> najmanje tri člana koji treba da<strong>za</strong>dovoljavajuju <strong>za</strong>htjeve “ne<strong>za</strong>visnosti”;- Svakog člana komisije <strong>za</strong> naknade imenuje <strong>od</strong>bor direktora, i njegovmandat je ve<strong>za</strong>n <strong>za</strong> mandate <strong>od</strong>bora direktora koji ga je imenovao. Članovikomisije <strong>za</strong> reviziju mogu biti opozvani, bez posebnog razloga, <strong>od</strong> strane<strong>od</strong>bora direktora;- Ukoliko predsjednika nije imenovao <strong>od</strong>bor direktora, članovi Komisije <strong>za</strong>naknade sami između sebe biraju predsjednika većinom glasova. Ulogapredsjednika je da predsjedava sjednicama komisije <strong>za</strong> imenovanja;- <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> naknade se sastaje najmanje dva puta g<strong>od</strong>išnje, a po potrebi ičešće, u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> okolnosti.2.3.2. Obaveze Komisije <strong>za</strong> imenovanja:- Sačinjava preporuke <strong>od</strong>boru direktora u vezi sa uslovima <strong>za</strong> članstvo u<strong>od</strong>boru direktora;- Preporučuje pojedince <strong>za</strong> koje smatra da su kvalifikovani <strong>za</strong> članstvou <strong>od</strong>boru direktora (birajući između pojedinaca koji su preporučeni <strong>od</strong>strane akcionara), i sva direktorska mjesta u kompaniji;- Ustanovljava procedure <strong>za</strong> p<strong>od</strong>nošenje takvih predloga <strong>od</strong> strane akcionarau uslovima kada smatra potrebnim;- Prilikom sačinjavanja preporuka <strong>za</strong> članstvo u <strong>od</strong>boru direktora ima uvidu kriterijume <strong>za</strong> članstvo i sve druge činioce koje smatra adekvatnim, akoji mogu uključivati zrelost, specijali<strong>za</strong>ciju u karijeri, relevantne tehničkevještine i način na koji to lice <strong>za</strong>dovoljava potrebe <strong>od</strong>bora direktora ucjelini;- Razmatra i utvrđuje potrebu <strong>za</strong> opozivanjem članova <strong>od</strong>bora direktora;- Sprov<strong>od</strong>i sva neoph<strong>od</strong>na i <strong>od</strong>govarajuća ispitivanja u vezi sa kvalifikacijamamogućih kandidata i vrši procjenu da li ti kandidati imaju posebnainteresovanja koja ugrožavaju ili ograničavaju njihovu mogućnost daefektivno predstavljanju interese svih akcionara;- Razmatra pitanja ne<strong>za</strong>visnosti i potencijalnih konflikata u vezi sa mogućimkandidatima <strong>za</strong> članstvo u <strong>od</strong>boru direktora i direktora koji su predloženi<strong>za</strong> ponovno imenovanje u članstvo;- Pruža uputstva u vezi sa kriterijumima na osnovu kojih se procjenjujene<strong>za</strong>visnost <strong>od</strong>bora direktora,
STRUKTURA I KOMISIJE ODBORA DIREKTORA105- Sačinjava preporuke u vezi sa veličinom i sastavom <strong>od</strong>bora direktora;- Daje preporuke <strong>za</strong> izbor <strong>od</strong>ređenog lica <strong>za</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora ikriterijuma <strong>za</strong> članstvo u <strong>od</strong>boru;- Preporučuje koji članovi <strong>od</strong>bora direktora treba da budu predsjednicineke <strong>od</strong> komisija,- Peri<strong>od</strong>ično razmatra sastav svakog komiteta (komisije) <strong>od</strong>bora direktorau svjetlu svrhe njihovog postojanja i njihove strukture, i kriterijume <strong>za</strong>članstvo u ovim komisijama.3. Potreba formiranja posebnog <strong>od</strong>bora kao logičan potez?Interesantno je da li je imenovanje drugog ne<strong>za</strong>visnog <strong>od</strong>bora, umjesto Komisije <strong>za</strong>reviziju, logično pitanje. Svrha komisije <strong>za</strong> reviziju je da nadzire menadžment. Akočlanovi <strong>od</strong>bora direktora ne bi sačinjavali komisiju <strong>za</strong> reviziju, oni bi bili mnogo višene<strong>za</strong>visni i vrlo vjerovatno bi kritikovali <strong>od</strong>luke <strong>od</strong>bora ukoliko nijesu uključeni usvak<strong>od</strong>nevno <strong>od</strong>lučivanje.Potreba <strong>za</strong> uvođenjem posebnog drugog <strong>od</strong>bora nije diskutovana umnogim zemljama. Sistem sa dva <strong>od</strong>bora ima neke značajne prednosti. Ideja je dase unaprijedi i kontrolišu <strong>od</strong>luke menadžmenta preko grupe bez skrivenih interesa.Ovim se poboljšava <strong>za</strong>štita akcionara.Ipak, formiranje drugog <strong>od</strong>bora ima neke negativne implikacije. Najprije,zbog veličine samog <strong>od</strong>bora donošenje <strong>od</strong>luke je komplikovano. Na primjer,njemački nadzorni <strong>od</strong>bor ima 18 članova. Takođe, nadzorni <strong>od</strong>bor je slaboinformisan. S obzirom da je ne<strong>za</strong>vistan, oslanja se na menadžment <strong>za</strong> prikupljanjeinformacija. Ipak, u praksi, informacije se ne dijele kako je očekivano i <strong>za</strong>htijevanošto <strong>za</strong> posljedicu ima nedostatak materijala na raspolaganju kako bi se kontrolisao<strong>od</strong>bor direktora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
5.ODBOR DIREKTORAE. RADNE PROCEDURE ODBORA DIREKTORA1. Predsjednik i sjednice <strong>od</strong>bora direktoraOdbor direktora je kolegijalni organ koji <strong>od</strong>lučuje na sjednicama. Zakon oprivrednim društvima propisuje da:- Sjednicu <strong>od</strong>bora direktora imaju pravo da <strong>za</strong>kažu predsjednik <strong>od</strong>boradirektora, kao i drugi članovi <strong>od</strong>bora, p<strong>od</strong> uslovom da se sa tim saglasiloviše <strong>od</strong> polovine članova.- Sjednica <strong>od</strong>bora direktora može se <strong>od</strong>ržati ako joj prisustvuje više <strong>od</strong>polovine članova, a <strong>od</strong>luke se donose ako najmanje polovina prisutnihčlanova <strong>od</strong>bora direktora glasa <strong>za</strong> njih.- Članovi <strong>od</strong>bora direktora imaju jednako pravo glasa. U slučaju jednakogbroja glasova, glas predsjednika <strong>od</strong>bora direktora je <strong>od</strong>lučujući. Član<strong>od</strong>bora direktora nema pravo glasa kada <strong>od</strong>bor <strong>od</strong>lučuje o pitanju njegovematerijalne <strong>od</strong>govornosti ili njegovog rada u društvu. 95Zakon propisuje da <strong>od</strong>bor direktora <strong>od</strong>lučuje na sjednicama. Detaljnijih<strong>od</strong>redbi o tome da li <strong>od</strong>bor direktora može <strong>od</strong>lučiti i van sjednice, da li članovi<strong>od</strong>bora moraju biti lično prisutni sjednicama <strong>od</strong>bora direktora nema u samomtekstu <strong>za</strong>kona. Ova pitanja treba urediti poslovnikom o radu <strong>od</strong>bora direktora.Zakon o privrednim društvima propisuje da izvršni direktor prisustvujesvim sjednicama <strong>od</strong>bora direktora, ukoliko <strong>od</strong>bor direktora ne <strong>od</strong>luči drukčije.2. Ko ima pravo da sazove sjednicu <strong>od</strong>bora direktora?Sjednicu <strong>od</strong>bora direktora ima pravo da <strong>za</strong>kaže:- Predsjednik <strong>od</strong>bora direktora,- Drugi članovi <strong>od</strong>bora p<strong>od</strong> uslovom da se sa tim saglasilo više <strong>od</strong> polovinečlanova.Dakle, prvenstveno pravo sazivanja sjednica <strong>od</strong>bora direktora pripadapredsjedniku <strong>od</strong>bora. U situacijama kada predsjednik <strong>od</strong>bora direktora ne sazovesjednicu, pravo da sazovu sjednicu pripada članovima <strong>od</strong>bora direktora. Ostaličlanovi <strong>od</strong>bora direktora mogu da <strong>za</strong>htijevaju <strong>od</strong> predsjednika <strong>od</strong>bora direktora dasazove sjednicu <strong>od</strong>bora, a mogu da je <strong>za</strong>kažu i drugi članovi direktno, p<strong>od</strong> uslovomda se sa tim saglasilo više <strong>od</strong> polovine članova.
RADNE PROCEDURE ODBORA DIREKTORA1073. Kvorum <strong>za</strong> sjednice <strong>od</strong>bora direktoraSjednica <strong>od</strong>bora direktora može se <strong>od</strong>ržati ako joj prisustvuje više <strong>od</strong> polovinečlanova, a <strong>od</strong>luke se donose ako najmanje polovina prisutnih članova <strong>od</strong>boradirektora glasa <strong>za</strong> njih. Zakon propisuje dva kvoruma kada je riječ o <strong>od</strong>lučivanju<strong>od</strong>bora direktora i to:Kvorum prisutnihKvorum <strong>za</strong> <strong>od</strong>lučivanjetj. broj članova koji je potrebno da prisustvuje sjednicida bi <strong>od</strong>bor mogao punovažno <strong>za</strong>sijedati i on iznosinajmanje polovinu ukupnog broja članova <strong>od</strong>bora;tj. broj prisutnih članova koji mora glasati <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređenu<strong>od</strong>luku da bi <strong>od</strong>luka bila punovažna i on iznosi najmanjepolovinu prisutnih članova <strong>od</strong>bora direktora.Statutom se može propisati da su <strong>od</strong>luke <strong>od</strong>bora direktora valjane ako su donijetevećom većinom <strong>od</strong> one propisane <strong>za</strong>konom, ali ne i manjom većinom. Ova <strong>za</strong>konska<strong>od</strong>redba o utvđivanju kvoruma prisutnih i kvoruma potrebnog <strong>za</strong> donošenje<strong>od</strong>ređene <strong>od</strong>luke je imperativne prir<strong>od</strong>e.Statutom se ne može propisati da neke <strong>od</strong>luke donosi neki uži organsastavljen <strong>od</strong> samo nekih članova <strong>od</strong>bora direktora, jer bi to bilo suprotno principuda se <strong>od</strong>luke donose voljom većine, a ne voljom manjine.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA4. Zapisnici sa sjednica <strong>od</strong>bora direktoraZakon o privrednim društvima propisuje da društvo u svom sjedištu v<strong>od</strong>i sljedećuevidenciju i dokumentaciju: knjigu <strong>za</strong>pisnika koja sadrži <strong>za</strong>pisnike sa svih sjednica<strong>od</strong>bora direktora ili tijela koja je formirao <strong>od</strong>bor. 96Dakle, <strong>od</strong>bor direktora je obave<strong>za</strong>n da v<strong>od</strong>i <strong>za</strong>pisnike o sjednicama.5. Način izražavanja volje člana <strong>od</strong>bora direktoraČlanovi <strong>od</strong>bora direktora mogu donositi <strong>od</strong>luke usmeno, telefonom, telefaksomi drugim načinima kojima se volja izražava. Potrebno je da član <strong>od</strong>bora svojeprotivljenje izrazi na <strong>od</strong>ređeni način – nesaglasnost sa <strong>od</strong>lukom mora se unijeti u<strong>za</strong>pisnik. Takođe, svoje neslaganje sa <strong>od</strong>lukom člana <strong>od</strong>bora direktora može izrazitiiako nije prisustvovao sjednici. Član <strong>od</strong>bora direktora koji nije prisustvovao sjednici<strong>od</strong>bora direktora, a svoje neslaganje sa <strong>od</strong>lukom je izrazio pismenim putem <strong>od</strong>borudirektora <strong>od</strong>mah nakon saznanja o donesenoj <strong>od</strong>luci neće <strong>od</strong>govarati <strong>za</strong> štetu kojaproiziđe iz te <strong>od</strong>luke.SKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
5.ODBOR DIREKTORAČlan <strong>od</strong>bora direktora ne može saglasnost dati paušalno – <strong>za</strong> buduće radnjekoje nijesu tačno predviđene.6. Poslovnik <strong>od</strong>bora direktoraOdbor direktora donosi poslovnik o svom radu. 97 Odbor direktora je obave<strong>za</strong>nda donese poslovnik, kojim se uređuje način sazivanja sjednica <strong>od</strong>bora direktora,način glasanja, glasanje u <strong>od</strong>sustvu, način vođenja <strong>za</strong>pisnika, vrijeme sazivanja i<strong>od</strong>ržavanja sjednica i mnoga druga pitanja <strong>za</strong> čijim se regulisanjem ukaže potreba.Statutom društva se mogu propisati neka pitanja koja se inače uređuju poslovnikom.Ovdje treba imati u vidu da se time ne bi smjela potpuno <strong>od</strong>uzeti organi<strong>za</strong>cijskaelastičnost djelovanja <strong>od</strong>bora direktora, jer bi, kada bi se to dog<strong>od</strong>ilo, skupštinaakcionara takvim sužavanjem ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora prekoračila <strong>za</strong>konomustanovljene nadležnosti.Poslovnik se donosi u pisanom obliku. Ne moraju ga potpisati svi članovi<strong>od</strong>bora direktora, već samo predsjednik, iako se, po pravilu, <strong>od</strong>luka o usvajanjuposlovnika donosi jednoglasno. Ista većina potrebna je i <strong>za</strong> donošenje <strong>od</strong>luke oizmjenama poslovnika.Poslovnikom je ve<strong>za</strong>n i član <strong>od</strong>bora direktora koji je to postao nakonusvajanja poslovnika. Poslovnik važi sve dok se ne ukine ili se ne izmijeni.
OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA ODBORA DIREKTORA109F. OBAVEZE I ODGOVORNOSTIČLANOVA ODBORA DIREKTORAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIZakon propisuje obaveze <strong>od</strong>bora direktora. Po Zakonu o privrednim društvima,obaveze članova <strong>od</strong>bora direktora su naročito da:1) postupaju savjesno i rade u korist društva kao cjeline;2) postupaju sa dužnom pažnjom i uz primjenu pravila struke prilikom<strong>od</strong>lučivanja;3) obezbijede primjenu <strong>od</strong>govarajućih mjera radi kontrole poslovanja ipreuzimanja obave<strong>za</strong> <strong>od</strong> strane društva;4) učestvuju u razmatranju svakog pitanja o kojem <strong>od</strong>bor <strong>od</strong>lučuje;5) koriste ovlašćenja samo u korist društva, uključujući da:a) ne koriste imovinu društva <strong>za</strong> vlastite potrebe, kao da je njihova ličnasvojina;b) ne koriste povjerljive informacije društva radi sticanja lične dobiti;c) ne zloupotrebljavaju funkciju u cilju ličnog bogaćenja na račun,<strong>od</strong>nosno na štetu društva;d) ne iskorišćavaju mogućnosti koje društvo stekne <strong>za</strong> <strong>za</strong>ključivanjeposlova, a radi <strong>za</strong>ključivanja vlastitih poslova;e) izbjegavaju konflikt interesa između njih i društva kojim upravljaju;6) prijave skupštini akcionara svaku korist ili privilegiju koju imaju udruštvu, pored naknade <strong>za</strong> svoj rad. 98Zakon o privrednim društvima propisuje obavezu <strong>od</strong>bora direktora da postupajusavjesno i rade u korist društva kao cjeline. Zakon ne nav<strong>od</strong>i obavezu <strong>od</strong>boradirektora da postupaju u interesu akcionara društva ni u interesu drugih nosilacainteresa (povjerilaca ili drugih lica). Obave<strong>za</strong> <strong>od</strong>bora direktora da postupa u interesuakcionara, iako se ne nav<strong>od</strong>i ovom <strong>od</strong>redbom, može se posredno izvesti iz drugih<strong>za</strong>konskih <strong>od</strong>redbi. Tako je Zakonom propisano da akcionar društva ili njegovnasljednik može pokrenuti postupak k<strong>od</strong> Privrednog suda, ako postoje dokazi da seposlovanje društva v<strong>od</strong>i ili da <strong>od</strong>bor direktora koristi ovlašćenja na način da ugrožavaprava tog akcionara ili drugih akcionara, ne poštujući njegove ili njihove interese kaoakcionara, iako su takve radnje učinjene u dobroj vjeri.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA1. Dužnost pažnjeZakon o privrednim društvima propisuje, između ostalog, i obavezu <strong>od</strong>boradirektora da postupaju sa dužnom pažnjom i uz primjenu pravila struke prilikom<strong>od</strong>lučivanja. 99Što p<strong>od</strong>razumijeva obave<strong>za</strong> <strong>od</strong>bora direktora da postupa sa dužnom pažnjom?Važnost postupanja sa dužnom pažnjom p<strong>od</strong>razumijeva da član <strong>od</strong>bora direktoramora postupati na način na koji bi postupao samostalni privrednik koji je svjestansvojih dužnosti i koji ne upravlja svojim nego tuđim sredstvima onako kako to činilice kojem je povjerena briga o tuđim imovinskim interesima. Član <strong>od</strong>bora direktoraobave<strong>za</strong>n je postupati najmanje sa pažnjom prosječnog stručnjaka. Ako član <strong>od</strong>boradirektora posjeduje posebne vještine i znanja, dužan ih je upotrebljavati kako bi seizbjegla šteta po društvo.U čemu se sastoji dužnost potrebne pažnјe?Pridržavanju pravila kojima seuređuje unutrašnji život društvaPridržavanju pravila u <strong>od</strong>nosudruštva prema trećim licimaObavezi međusobne saradnječlanova <strong>od</strong>bora direktoraPokazivanju prosječne mjere pažnjeu struci u kojoj kompanija djelujePoštovanje <strong>od</strong>redbi o ovlašćenjima organa udruštvu kako ne bi došlo do sukoba, obaveze dase ne primjene ništave ili rušljive <strong>od</strong>luke drugihorgana društva, urednog vođenja poslovnih kljiga ifinansijskih izvještajaPoštovanje propisa svih grana prava sa kojima sedolazi u kontakt, kako se društvu ne bi nanijelašteta, npr. davanjem mita, učestvovanjem u<strong>za</strong>branjenoj trgovini, neplaćanjem pore<strong>za</strong>, itd.Pružanje potpunih obavještenja članova <strong>od</strong>boradirektora, neograničavanje na svoja uska p<strong>od</strong>ručja,nadziranje obavljanja poslova <strong>od</strong> strane drugih,ne<strong>za</strong>ustavljanje donošenja <strong>od</strong>luka, korektnosprov<strong>od</strong>e <strong>od</strong>luke i protiv kojih su bili u <strong>od</strong>lučivanju,aktivno učestvovanje u <strong>od</strong>lučivanjuNe smiju preduzimati rizične poteze izvan onogašto se smatra razumnim; Davanja izvan okviraposlovanja društva ne smiju biti takva da nijesu nadobrobit društva; Obave<strong>za</strong> da drži tajnim sve štokao član <strong>od</strong>bora sazna
OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA ODBORA DIREKTORA111Član <strong>od</strong>bora direktora upravlja poslovanjem društva sa pažnjom dobrogprivrednika, u razumnom uvjerenju da djeluje u najboljem interesu društva. Onne <strong>od</strong>govara društvu <strong>za</strong> greške prilikom donošenja uobičajenih poslovnih <strong>od</strong>luka,ukoliko je postupao sa pažnjom dobrog privrednika i poštovao pravila struke. 100Da bi član <strong>od</strong>bora direktora bio u obavezi da nadoknadi štetu koja jeproizišla iz neke <strong>od</strong>luke <strong>od</strong>bora direktora neoph<strong>od</strong>no je da druga strana dokaže dačlan <strong>od</strong>bora direktora:- Nije postupao sa pažnjom dobrog privrednika, tj. nije poštovao pravilastruke;- Nije postupao u uvjerenju da djeluje u najboljem interesu društva, tj. daje znao ili morao znati da postupak <strong>od</strong>bora direktora nije u najboljeminteresu društva;- Nije postupao savjesno u korist društva kao cjeline.Standard dužne pažnje <strong>od</strong>bora direktora utvrđuje sud u svakomkonkretnom slučaju. Standard dužne pažnje <strong>od</strong>bora direktora obuhvata, načelno,dvije dužnosti:- Dužnost nadzora nad menadžmentom;- Dužnost donošenja savjesnih <strong>od</strong>luka u interesu društva.Dakle, da bi bio oslobođen <strong>od</strong>govornosti, direktor mora doka<strong>za</strong>ti da jepostupao sa dužnom pažnjom. “Dužna pažnja” je pravni standard čija se sadržinautvrđuje u svakom konkretnom slučaju, što znači prilikom procjene svakogkonkretnog postupka <strong>od</strong>bora direktora.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAKako sud utvrđuje da li je direktor postupao sa pažnjom?Sud prilikom <strong>od</strong>ređivanja ovog standarda – da li je direktor postupao sa dužnompažnjom – polazi <strong>od</strong> toga da li je direktor postupao onako kako je trebalo, tj. onakokako se osnovano moglo očekivati <strong>od</strong> razumnog čovjeka njegove struke.Direktor se ne može nikakvim ugovorom, <strong>od</strong>lukom ili bilo kojim drugim aktomoslob<strong>od</strong>iti <strong>od</strong>govornosti i obaveze da postupa sa pažnjom dobrog stručnjaka, premapravilima struke. Direktor može, načelno, da se osigura <strong>od</strong> <strong>od</strong>govornosti k<strong>od</strong> nekeosiguravajuće kuće. U tom slučaju on se ne oslobađa <strong>od</strong>govornosti, već samo rizik<strong>od</strong>govornosti <strong>za</strong> eventualnu štetu prenosi na osiguravajuću kuću.DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORAPrijave skupštini akcionara svaku korist <strong>od</strong> svogčlanstva u <strong>od</strong>boruPreduzimaju mjere radikontrole poslovanja društvaSavjesno rade u korist društvakao cjelineKoriste ovlašćenja samou korist društvaObaveze<strong>od</strong>boradirektoraPostupaju sa dužnom pažnjomprema pravilima strukePostupaju u razumnom uvjerenjuda rade u interesu društvaIzbjegavaju konflikt interesa izmeđunjih i društva kojim upravljajuUčestvuju u razmatranju svakog pitanja o kojem<strong>od</strong>bor <strong>od</strong>lučuje2. Obave<strong>za</strong> lojalnog postupanjaObave<strong>za</strong> lojalnog postupanja p<strong>od</strong>razumijeva obavezu <strong>od</strong>bora direktora da postupa uinteresu društva kao cjeline. Postupanje u korist društva kao cjeline p<strong>od</strong>razumijevada <strong>od</strong>bor direktora neće stavljati svoje interese ispred interesa društva, radi sticanjalične dobiti i slično.Zakonom ustanovljena, imperativna dužnost lojalnosti p<strong>od</strong>razumijeva dačlanovi <strong>od</strong>bora direktora:a) ne koriste imovinu društva <strong>za</strong> vlastite potrebe, kao da je njihova ličnasvojina;b) ne koriste povjerljive informacije društva radi sticanja lične dobiti;c) ne zloupotrebljavaju funkciju u cilju ličnog bogaćenja na račun, <strong>od</strong>nosnona štetu društva;d) ne iskorišćavaju mogućnosti koje društvo stekne prilikom <strong>za</strong>ključivanjаposlova, a radi <strong>za</strong>ključivanja vlastitih poslova;e) izbjegavaju konflikt interesa između njih i društva kojim upravljaju. 101
OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA ODBORA DIREKTORA113OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEŠto znači da <strong>od</strong>bor direktora treba da koristi svoja ovlašćenja na načinda izbjegava konflikt interesa? Kada, u stvari, postoji konflikt interesa?Konflikt interesa postoji u svim situacijama kada lični (privatni) interes člana <strong>od</strong>boradirektora na bilo koji način utiče na interes kompanije kao cjeline. Konflikt interesapostoji u situacijama kada član <strong>od</strong>bora direktora preduzima radnje ili ima interese kojimogu otežavati njegov posao ili otežavaju ili onemogućavaju da svoj posao obavljaobjektivno i efikasno. Kompanija treba da ima politiku kojа sprečava postojanje ovihkonflikta interesa i da pruži članovima <strong>od</strong>bora direktora sredstva koja omogućavajučlanovima <strong>od</strong>bora direktora da objel<strong>od</strong>ane postojanje ovog konflikta interesa.Članovi <strong>od</strong>bora direktora duguju kompaniji da unapređuju njene legitimne interese,kada <strong>za</strong> to postoje mogućnosti.ODBORDIREKTORATo znači da imaju obavezu:Poštenog postupanjaZaštite i adekvatne upotrebeimovine kompanijePoštovanja svih <strong>za</strong>konaObave<strong>za</strong> p<strong>od</strong>razumijeva da se do privilegijane dolazi manipulacijama, zloupotrebama,pogrešnim predstavljanjem informacija.Krađe, neadekvatna upotreba i ne<strong>od</strong>govarajućetrošenje imaju direktan uticaj na profitabilnostkompanije. Sva imovina kompanije treba da seupotrebljava <strong>za</strong> legitimne poslovne ciljeve.Odbor direktora treba proaktivno da promovišepoštovanje svih <strong>za</strong>kona, propisa i pravila.UVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
5.ODBOR DIREKTORADobre prakse:Svaki direktor bi trebalo da ima u vidu i da bude osjetljiv na sve interese koje ima,a koji bi mogli biti u konfliktu sa interesima kompanije. Kada direktor ima direktanili indirektan finansijski ili lični interes u ugovoru ili transakciji u kojoj je sa drugestrane kompanije, ili kada član <strong>od</strong>bora direktora razmatra <strong>za</strong>ključenje transakcije kojauključuje upotrebu sredstava, imovine kompanije ili konkurenciju samoj kompaniji,smatra se da je direktor u konfliktu interesa.U ovom slučaju takvu transakciju treba da <strong>od</strong>obri direktor koji je ne<strong>za</strong>interesovanu tom predmetu, ili akcionari. U ovoj situaciji direktor koji je u konfliktu interesatreba da objel<strong>od</strong>ani svoj interes u vezi sa konkretnim predmetom članovima <strong>od</strong>borakoji će u njemu postupati i da opiše sve činjenice <strong>od</strong> značaja koje su mu poznate.Nakon takvog obavještenja, taj član <strong>od</strong>bora direktora treba da se uzdrži <strong>od</strong> glasanjau konkretnom predmetu. Statuti nekih kompanija sadrže opis postupaka koji semogu koristiti kako bi se direktor, koji je obavijestio kompaniju o konfliktu, ovlastiona <strong>za</strong>ključenje transakcije ili <strong>za</strong> ratifikaciju takvih ugovora.Vidi: 2004 ABA Guidebook str 15.U cilju obezbjeđivanja poštenog postupanja sa imovinom kompanije,Zakon o privrednim društvima propisuje da je isključivo pravo skupštine akcionarada donosi <strong>od</strong>luku o raspolaganju imovinom društva (kupovini, pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu,<strong>za</strong>mjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija je vrijednost veća <strong>od</strong> 20%knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva (imovina velike <strong>vrijednosti</strong>), ukolikostatutom nije utvrđeno niže učešće. 102U cilju izbjegavanja konflikta interesa <strong>za</strong>kon sadrži imperativne <strong>za</strong>branepreduzimanja <strong>od</strong>ređenih transakcija. Društvo ne može, sa članom <strong>od</strong>bora direktoraili članom <strong>od</strong>bora direktora svog matičnog društva ili drugog društva u kojem član<strong>od</strong>bora ima lični finansijski interes ili sa supružnikom ili sr<strong>od</strong>nikom prvog stepenasr<strong>od</strong>stva sa članom <strong>od</strong>bora direktora, <strong>za</strong>ključivati sljedeće ugovore:1) <strong>za</strong>jmove ili fiktivne <strong>za</strong>jmove u formi transakcije koja stvara obavezu<strong>za</strong>jmoprimaocu da plati <strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcu;2) kreditne transakcije;3) obezbjeđenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>jmove, fiktivne <strong>za</strong>jmove ili kreditne transakcije iz tač. 1i 2 ovog stava. 103
OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA ODBORA DIREKTORA1153. Odgovornost članova <strong>od</strong>bora direktoraAko se prava akcionara, utvrđena <strong>za</strong>konom i statutom društva, ostvaruju u sudskompostupku, članovi <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>jednički će nadoknaditi troškove postupka ištetu koju su pretrpjeli akcionari zbog nepoštovanja njihovih prava. 104Zajednička <strong>od</strong>govornost članova <strong>od</strong>bora direktora p<strong>od</strong>razumijeva da susvi direktori – članovi <strong>od</strong>bora direktora <strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> prouzrokovanu štetu, a daakcionar može da bira da li će <strong>za</strong> naknadu štete tužiti jednog ili sve članove <strong>od</strong>bora,do potpunog namirenja.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPozitivni aspektiNegativni aspektiODBORDIREKTORAPospješava <strong>od</strong>govoran međusobannadzor članova <strong>od</strong>bora i <strong>od</strong>vraća<strong>od</strong> delegiranja ovlašćenja u ciljuizbjegavanja <strong>od</strong>govornostiSOLIDARNAODGOVORNOSTČLANOVA ODBORADIREKTORAOdvraća <strong>od</strong> članstva u <strong>od</strong>borustručna lica usljed prevelikog rizika<strong>od</strong>govornosti <strong>za</strong> radnje manje<strong>od</strong>govornih i stručnih licaPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVADa bi ostvarili pravo na naknadu štete <strong>od</strong> člana <strong>od</strong>bora direktora potrebnoje doka<strong>za</strong>ti:- da je član <strong>od</strong>bora direktora preduzeo neku radnju, ili propustio dapreduzme neku radnju u situaciji kada je na njeno preduzimanje bioobave<strong>za</strong>n;- da je preduzimanjem, <strong>od</strong>nosno nepreduzimanjem te radnje prekrši<strong>od</strong>užnost pažljivog postupanja, tj. postupanja prema pravilima struke iobičajima;- da je usljed takvog postupanja člana <strong>od</strong>bora direktora došlo do nastankaštete <strong>za</strong> društvo;- da postoji uzročna ve<strong>za</strong> između radnje, <strong>od</strong>nosno propuštanjapreduzimanja neke radnje i nastale štete, tj. da do štete ne bi došlo da nijebilo te radnje/propuštanja.UVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORA4. Kada su članovi <strong>od</strong>bora direktora oslobođeni <strong>od</strong>govornosti?Za štetu i troškove postupka neće <strong>od</strong>govarati član <strong>od</strong>bora direktora koji je:- svoju nesaglasnost sa <strong>od</strong>lukom po osnovu koje je akcionar pretrpio štetu,unio u <strong>za</strong>pisnik,kao i član <strong>od</strong>bora direktora- koji nije prisustvovao sjednici <strong>od</strong>bora direktora,- koji je svoje neslaganje sa <strong>od</strong>lukom izrazio pismenim putem <strong>od</strong>borudirektora,i to <strong>od</strong>mah nakon saznanja o donesenoj <strong>od</strong>luci.Članovi <strong>od</strong>bora direktora su oslobođeni <strong>od</strong>govornosti i ukoliko nijesupostupali sa dužnom pažnjom ako se u postupku utvrdi:- da su članovi <strong>od</strong>bora direktora postupali u razumnom uvjerenju dapostupaju u interesu društva;- da su članovi <strong>od</strong>bora direktora postupali u skladu sa standardom dužnepažnje;- da iz postupanja članova <strong>od</strong>bora direktora nije proizišla šteta po društvo,iako članovi <strong>od</strong>bora nijesu postupali sa dužnom pažnjom;- da članovi <strong>od</strong>bora nijesu postupali sa dužnom pažnjom, da je do štetedošlo, ali da šteta nije uzrokovana tim činjenjem ili nečinjenjem, većnekim trećim uzrokom (npr. poremećajem ekonomskih okolnosti).Takođe, članovi <strong>od</strong>bora direktora su oslobođeni <strong>od</strong>govornosti ukoliko seradnja preduzima na temelju valjane <strong>od</strong>luke skupštine akcionara. Radnja člana<strong>od</strong>bora mora se <strong>za</strong>snivati na <strong>od</strong>luci skupštine akcionara, što znači da ta <strong>od</strong>lukamora postojati prije nego što se radnja preduzme. Naknadno donesena <strong>od</strong>luka ne biuklonila <strong>od</strong>govornost. Ipak, <strong>od</strong>govornost člana <strong>od</strong>bora direktora neće biti isključenaako je <strong>od</strong>luka skupštine akcionara donijeta na osnovu pogrešnih informacija, kojeje <strong>od</strong>bor direktora dao skupštini akcionara ili je nije obavijestio o onome što mu jebila dužnost.5. Ko može da p<strong>od</strong>nese <strong>od</strong>štetni <strong>za</strong>htjev protivčlanova <strong>od</strong>bora direktora?Kada se utvrdi da je došlo do nepravilnosti u upravljanju ili poslovanju društva,društvo ima pravo da tuži <strong>od</strong>govorno lice k<strong>od</strong> Privrednog suda. U slučaju da društvone tuži <strong>od</strong>govorno lice, akcionar ima pravo da u svoje ime, a <strong>za</strong> račun društva tuži<strong>od</strong>govorno lice u društvu koje je <strong>od</strong>govorno <strong>za</strong> nepravilnosti u upravljanju iliposlovanju društva (derivativna tužba).
OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA ODBORA DIREKTORA117Akcionar društva ili njegov nasljednik može pokrenuti postupak k<strong>od</strong>Privrednog suda, ako postoje dokazi da se poslovanje društva v<strong>od</strong>i ili da <strong>od</strong>bordirektora koristi ovlašćenja na način da ugrožava prava tog akcionara ili drugihakcionara, ne poštujući njegove ili njihove interese kao akcionara iako su takveradnje učinjene u dobroj vjeri. U tom slučaju, akcionari <strong>za</strong>stupaju interese svihslično ugroženih akcionara, a ne samo sopstvene. 105UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVANaše pravo je <strong>za</strong>uzelo veoma liberalan stav kada je u pitanju ulaganje akcionarskihtužbi, jer pravo na p<strong>od</strong>nošenje individualnih akcionarskih tužbi nije ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong>procenat učešća u kapitalu akcionarskog društva.Sa druge strane, pravo na ulaganje akcionarske tužbe nije priznato povjeriocimadruštva, niti imaocima <strong>za</strong>mjenljivih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koji imaju pravo da te<strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> <strong>za</strong>mijene <strong>za</strong> akcije.OPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI6. Osiguranje <strong>od</strong> <strong>od</strong>govornosti članova <strong>od</strong>bora direktoraU načelu, članovi <strong>od</strong>bora direktora mogu da se osiguraju <strong>od</strong> <strong>od</strong>govornosti <strong>za</strong> štetukoja može nastati pri obavljanju njihove profesionalne djelatnosti.Interesantno je da <strong>za</strong>koni nekih država propisuju da članovi <strong>od</strong>boradirektora moraju položiti obezbjeđenje <strong>od</strong> potencijalne <strong>od</strong>govornosti u iznosu koji<strong>od</strong>redi skupština akcionara, a koji ne može biti manje <strong>od</strong> iznosa njihove tromjesečne<strong>za</strong>rade. Ovo obezbjeđenje se može dati u akcijama ili obveznicama. 1067. Samoprocjene <strong>od</strong>bora direktoraPostoje tri aspekta efektivne procjene nivoa <strong>od</strong>bora, <strong>od</strong> kojih svaki predstavljaključnu komponentu <strong>za</strong> ostvarivanje profesionalizma i efektivnosti <strong>od</strong>bora direktora:evaluacija izvršnog direktora, evaluacija <strong>od</strong>bora i evaluacija svakog pojedinog člana<strong>od</strong>bora direktora. Sve ove tri procjene treba da se vrše prema unaprijed utvrđenimkriterijumima i da pruže izvršnim direktorima i <strong>od</strong>boru direktora kritičneinformacije u vezi sa njihovim kolektivnim i individualnim poslovanjem, i oblasti ukojima je napredak moguć. NACD ReportSvaki <strong>od</strong>bor direktora mora da ima razvijenu trostepenu kontrolu kojaobuhvata: poslovanje <strong>od</strong>bora u cjelini, poslovanje svakog pojedinog komiteta iposlovanje svakog pojedinog direktora. Odbor treba da usvoji postupak <strong>za</strong> procjenu.Conference Board RecommendationsSEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
5.ODBOR DIREKTORAOdbor treba da bude mješavina vještinâ i iskustava koje direktoridonose u kompaniju. U svakom trenutku treba provjeravati da li <strong>od</strong>bor direktoraraspolaže sredstvima neoph<strong>od</strong>nim <strong>za</strong> vršenje svoje nadzorne funkcije. Značajnasamoevaluacija <strong>od</strong>bora <strong>za</strong>htijeva procjenu efektivnosti <strong>od</strong>bora u cjelini i svihkomisija, kao i procjenu svakog pojedinog člana <strong>od</strong>bora. BRT PrinciplesTehničkevještineStrategijskevještineUpravljačke(Razvojne)Lične/Međuljudske(Osnovne)Donji dio ovog trougla, a ujedno i njegov najširi dio predstavlja interpersonalnesposobnosti koje treba da posjeduje svaki član <strong>od</strong>bora direktora. Upravljačke vještine,predstavljene u središnjem dijelu trougla, trebalo bi da posjeduje većina, ako ne i svičlanovi <strong>od</strong>bora direktora. Najuži dio, vrh trougla, označava da ne moraju svi pojediničlanovi <strong>od</strong>bora da posjeduju tehničke ili posebne strategijske vještine, ali su onepotrebne u ukupnom nizu vještina kojima <strong>od</strong>bor direktora treba da raspolaže.
119Napomene:51 Vidi: član 34 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;52 Vidi: član 18a stav 4 Zakona oprivrednim društvima;53 Vidi: član 34 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;54 Vidi: član 43 stav 2 Zakona;55 Vidi: član 43 stav 3 Zakona;56 Vidi: član 35 stav 2 Zakona;57 Vidi: član 22a stav 2 Zakona;58 Vidi: član 24 stav 4 Zakona;59 Vidi: član 36 stav 2 Zakona;60 Vidi: član 36 stav 6 Zakona;61 Vidi: član 37 stav 3 Zakona,62 Vidi: član 46 stav 1 Zakona;63 Vidi: član 46 stav 2 Zakona;64 Vidi: član 53 stav 9 Zakona;65 Vidi: član 57 stav 8 Zakona;66 Vidi: član 35 stav 2 Zakona;67 Vidi: član 35 stav 2 tačka 9Zakona;68 Vidi: član 60 stav 4 Zakona;69 Vidi: član 36 stav 2 i 4 Zakona;70 Vidi: član 37 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;71 Vidi: član 40 stav 2 tačka 2 i 7Zakona;72 Vidi: član 40 stav 3 Zakona;73 Vidi: član 36 stav 2 Zakona;74 Vidi: član 56 stav 8 Zakona;75 Vidi: član 55 stav 2 Zakona;76 Vidi: član 32 stav 6 Zakona;77 Vidi: član 42 stav 5 Zakona oprivrednim društvima;78 Vidi: član 40 stav 2 tačka 2) p<strong>od</strong>d);79 Vidi: član 35 stav 2 tačka 2)Zakona;80 U Francuskoj, ukoliko većastarosna granica nije propisanap<strong>od</strong><strong>za</strong>konskim aktima, brojdirektora starijih <strong>od</strong> 70 g<strong>od</strong>ina nemože prevazilaziti više <strong>od</strong> jednetrećine ukupnog broja direktora.Kad je riječ o dv<strong>od</strong>omnojstrukturi, ova starosna granica sesmanjuje na 65 g<strong>od</strong>ina.81 U Velikoj Britaniji direktormože nastaviti svoj mandat inakon navršenih 70 g<strong>od</strong>ina uzsaglasnost skupštine akcionara.82 Član 42 stav 9 Zakona;83 Vidi: član 42 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;84 Vidi: član 42 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;85 Član 42 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;86 Vidi: član 44 stav 4 Zakona;87 Vidi: član 42 stav 5 Zakona oprivrednim društvima;88 Član 43 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;89 Član 46 stav 5 Zakona;90 Član 42 stav 8 Zakona;91 Član 42 stav 9 Zakona;92 Član 42 stav 6 Zakona;93 Član 44 stav 8 Zakona;94 Vidi: član 47 stav 1 Zakona;95 Vidi: član 44 stav 8 Zakona oprivrednim društvima;96 Vidi: član 48 stav 1 tačka 4 p<strong>od</strong>a);97 Vidi: član 43 stav 4 Zakona;98 Vidi: član 44 stav 3;99 Vidi: član 44 stav 3 tačka 2;100 Vidi: član 44 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;101 Vidi: član 44 stav 3 tačka 5;102 Vidi: član 35 stav 4b Zakona oprivrednim društvima;103 Vidi: član 44 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;104 Vidi: član 44 stav 7 Zakona oprivrednim društvima;105 Vidi: član 30 stav 6 Zakona;106 Vidi: član 240 stav 3 TurgovskiZakon [Law on Commerce],DURZHAVEN VESTNIK No.48 (1991), u: 1 CENTRAL ANDEASTERN EUROPEAN LEGALMATERIALS (Vratislav Pechotaed., 1993)OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA
BELEŠKE
6. PoglavljeIZVRŠNI DIREKTOR INJEGOVE NADLEŽNOSTI
6. | IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTI
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. Ko imenuje izvršnog direktora društva? 124B. Uslovi <strong>za</strong> imenovanje izvršnog direktora društva 125C. Ovlašćenja i obaveze izvršnog direktora društva 126D. Dužna pažnja sa kojom treba da postupaizvršni direktor društva 127E. Naknade izvršnom direktoru 128F. Dobre prakse u vezi sa imenovanjemizvršnog direktora kompanije 129OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA
6.IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTIIzvršni direktor i sekretar društva obavezno se biraju u svakom akcionarskomdruštvu. Društvo može <strong>od</strong>rediti da isto lice bude i izvršni direktor i sekretardruštva. 108A. Ko imenuje izvršnog direktora društva?Odbor direktora ima diskreciono pravo da imenuje i razriješava izvršnog direktorai sekretara društva. 109Mandat izvršnog direktora nije propisan Zakonom o privrednim društvima,kao kada je riječ o mandatu članova <strong>od</strong>bora direktora. Naime, dok se k<strong>od</strong> članova<strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avac opredijelio da maksimalnu dužinu mandata propiše<strong>za</strong>konom, propisivanje mandata izvršnog direktora ostavljen je diskrecionoj ocjeni<strong>od</strong>bora direktora.Inostrana praksa:U inostranoj praksi se srijeću tzv. “evergreen” ugovori sa izvršnim direktorima kojekarakteriše <strong>za</strong>ključivanje ugovora sa izvršnim direktorom na, npr., trog<strong>od</strong>išnji peri<strong>od</strong>uz klauzulu da se ugovor automatski pr<strong>od</strong>užava <strong>za</strong> jednu g<strong>od</strong>inu nakon istekajednog<strong>od</strong>išnjeg mandata. Ovakvi ugovori su nepoželjni kada je riječ o izvršnimdirektorima, jer oni obavezno uključuju obavezu plaćanja naknade <strong>za</strong> slučaj raskidaugovora, tj. obavezu plaćanja d<strong>od</strong>atnih naknada u slučaju izmjene kontrole ukompaniji ili promjene uloge izvršnog direktora.Što je još značajnije, ovi “evergreen” ugovori su sredstvo putem kojih postojeći <strong>od</strong>bordirektora preuzima diskreciono ovlašćenje prema budućem <strong>od</strong>boru direktora, štoje nezdravo <strong>za</strong> kompaniju. Interesi kompanije se najbolje <strong>za</strong>dovoljavaju stvaranjemmogućnosti da se ovi ugovori peri<strong>od</strong>ično preispituju, na primjer, prilikom istekasvakog pojedinog ugovornog peri<strong>od</strong>a, kako bi se ocijenila pojedinačna učinkovitostizvršnog direktora u svjetlu postojećih tržišnih uslova. Stoga, statutom kompanije nebi trebalo dozvoliti ovakve “obnovljive” ugovore ili bilo kakvo utvrđivanje mandata saukupnim trajanjem dužim <strong>od</strong> tri g<strong>od</strong>ine.Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District CourtFor the Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future ofMCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate Monitor
Uslovi <strong>za</strong> imenovanje izvršnog direktora društva125B. Uslovi <strong>za</strong> imenovanje izvršnogdirektora društvaUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIZakon ne propisuje uslove koje <strong>od</strong>ređeno lice treba da ispuni da bi bilo imenovano<strong>za</strong> izvršnog direktora akcionarskog društva. Izuzetno, Zakon o investicionimfondovima, Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima, Zakon o osiguranju iZakon o bankama propisuju d<strong>od</strong>atne uslove koje <strong>od</strong>ređeno lice treba da ispuni dabi bilo imenovano <strong>za</strong> izvršnog direktora.Zakon o investicionim fondovima propisuje da <strong>za</strong> izvršnog direktoradruštva <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> investicionim fondom može biti imenovano lice koje imavisoku školsku spremu, tri g<strong>od</strong>ine radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima, ikoje nije osuđivano <strong>za</strong> krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanjai protiv službene dužnosti. 110Za izvršnog direktora društva <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> dobrovoljnim penzionimfondom može biti imenovano lice koje: 1) ima visoku školsku spremu; 2) imanajmanje pet g<strong>od</strong>ina radnog iskustva na poslovima upravljanja i raspolaganjafinansijskim sredstvima; 3) nije osuđivano <strong>za</strong> krivična djela protiv platnog prometai privrednog poslovanja i protiv službene dužnosti. 111OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA
6.IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTIC. Ovlašćenja i obaveze izvršnogdirektora društvaOdbor direktora sa izvršnim direktorom <strong>za</strong>ključuje poseban ugovor kojim seutvrđuju prava, obaveze i <strong>od</strong>govornosti izvršnog direktora, kao i uslovi <strong>za</strong> prestanakfunkcije prije isteka roka utvrđenog ugovorom. 112Za razliku <strong>od</strong> skupštine akcionara i <strong>od</strong>bora direktora, Zakon ne propisujeopštom <strong>od</strong>redbom nadležnosti i ovlašćenja izvršnog direktora. Ovlašćenja i<strong>od</strong>govornosti izvršnog direktora utvrđuju se ugovorom između <strong>od</strong>bora direktorai izvršnog direktora.Međutim, iako nije načelnom <strong>od</strong>redbom definisao ovlašćenja i obavezeizvršnog direktora, u nekoliko slučajeva <strong>za</strong>kon posebnim <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbamaustanovljava obaveze izvršnog direktora. Tako Zakon propisuje da:- izvršni direktor i sekretar društva obavezno prisustvuju skupštinamaakcionara, osim ukoliko nijesu u mogućnosti zbog okolnosti koje su izvannjihove kontrole; 113- izvršni direktor predsjedava skupštinom akcionara, ukoliko drukčije ne<strong>od</strong>luči većina prisutnih ili <strong>za</strong>stupanih akcionara; 114- u <strong>od</strong>sustvu sekretara društva, izvršni direktor imenuje drugo lice <strong>za</strong>sekretara sjednice skupštine akcionara; 115- izvršni direktor prisustvuje svim sjednicama <strong>od</strong>bora direktora, ukoliko<strong>od</strong>bor direktora ne <strong>od</strong>luči drugačije. 116Obaveze izvršnog direktora propisane su <strong>za</strong>konom o privrednim društvima.Tako, Zakon propisuje da je izvršni direktor dužan da izvršava naloge <strong>od</strong>boradirektora i sprov<strong>od</strong>i njegove <strong>od</strong>luke u vezi sa: poslovanjem društva, <strong>za</strong>stupanjeminteresa društva, <strong>upravljanje</strong>m imovinom društva, <strong>za</strong>ključivanjem ugovora,otvaranjem računa u bankama, <strong>za</strong>pošljavanjem lica u društvu, izdavanjem nalogai uputstava koja su obavezna <strong>za</strong> sve <strong>za</strong>poslene u društvu, i izvršavanjem drugihobave<strong>za</strong> koje su neoph<strong>od</strong>ne <strong>za</strong> dobrobit društva, u okviru ograničenja ovlašćenjaizvršnog direktora utvrđenih ugovorom i statutom društva. 117
Dužna pažnja sa kojom treba da postupa izvršni direktor društva127D. Dužna pažnja sa kojom treba da postupaizvršni direktor društvaUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD U PRAVAAKCIONARASEKRETARDRUŠTVAIzvršni direktor i druga lica <strong>od</strong>govorna <strong>za</strong> poslov<strong>od</strong>stvo društva dužna su dapostupaju s pažnjom dobrog privrednika, u razumnom uvjerenju da djeluju unajboljem interesu društva. Standard pažnje izvršnog direktora propisan je na istinačin na koji je propisan standard pažnje člana <strong>od</strong>bora direktora, kao i <strong>od</strong>govornostu vezi sa vršenjem ovlašćenja propisanih <strong>za</strong>konom i ugovorom sa <strong>od</strong>boromdirektora. 118IZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
6.IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTIE. Naknade izvršnom direktoruZakon o privrednim društvima ne uređuje pitanje naknada izvršnom direktoru.Kako se izvršni direktor imenuje diskrecionom <strong>od</strong>lukom <strong>od</strong>bora direktora, to je<strong>od</strong>bor direktora ovlašćen da naknadu <strong>za</strong> rad izvršnog direktora propiše ugovoromkoji <strong>za</strong>ključuje sa izvršnim direktorom.Kada je riječ o naknadama članova <strong>od</strong>bora direktora, Zakon o privrednimdruštvima propisuje da, ako član <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>ključi ugovor sa društvom onaknadi <strong>za</strong> njegov rad u <strong>od</strong>boru ili je u radnom <strong>od</strong>nosu sa društvom, sve bitne<strong>od</strong>redbe tih ugovora moraju se prika<strong>za</strong>ti u g<strong>od</strong>išnjem finansijskom izvještajudruštva. 119 Zakon ne propisuje ovakvu obavezu kada je riječ o naknadama izvršnihdirektora, ali <strong>za</strong>konsku obavezu o dužnosti objavljivanja ovih naknada trebaanalogno primijeniti i kada je riječ o naknadama izvršnih direktora, jer je ratio legisovih <strong>za</strong>konskih <strong>od</strong>redbi isti.Dobre prakse:Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja <strong>za</strong>htijevaju da se utvrdi poseban plannaknada <strong>za</strong> izvršne direktore. Po ovim praksama, ne manje <strong>od</strong> 50%, a idealno 60-75%ukupnog iznosa naknade izvršnog direktora treba da bude u novčanom obliku, aostatak u formi ograničenih opcija <strong>za</strong> akcije, uz uslov dugoročnog držanja opcija uvlasništvu. Po diskrecionoj ocjeni, naknada se može učiniti <strong>za</strong>visnim <strong>od</strong> <strong>od</strong>ređenihpoka<strong>za</strong>telja uspješnosti poslovanja, kao npr. (I) profitabilnost; (II) neto vrijednost;(III) veličina poka<strong>za</strong>telja bilansa stanja, itd. Putem upotrebe novčanih sredstava kaoglavnog oblika naknade, akcionari i <strong>od</strong>bor će biti u mogućnosti da tačno izračunajuiznos naknada koja se daje izvršnom direktoru, <strong>za</strong> razliku <strong>od</strong> situacija kada se naknadadaje prvenstveno u obliku opcija <strong>za</strong> akcije.Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United States District CourtFor the Southern District of New York: On Corporate Governance For The Future ofMCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate Monitor
Dobre prakse u vezi sa imenovanjem izvršnog direktora kompanije129F. Dobre prakse u vezi sa imenovanjemizvršnog direktora kompanijeUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIK<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>g upravljanja Holandije, Principi dobrog korp<strong>orativno</strong>gupravljanja i <strong>od</strong>redbe o najboljim praksama, Komitet <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>,9. decembar 2003. g<strong>od</strong>ine 120II.1.1. Član izvršnog <strong>od</strong>bora se imenuje na peri<strong>od</strong> <strong>od</strong> najviše četiri g<strong>od</strong>ine.Član može biti ponovo imenovan na peri<strong>od</strong> ne duže <strong>od</strong> četiri g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong>jednom.II.1.7. Član izvršnog <strong>od</strong>bora ne može biti član nadzornog <strong>od</strong>bora više <strong>od</strong>dvije kotirane kompanije. Takođe, ne može biti predsjednik nadzornog <strong>od</strong>boralistirane kompanije.Članstvo u nadzornim <strong>od</strong>borima drugih kompanija unutar grupe kojojkompanija pripada ne uzima se u obzir u vezi sa ovim pitanjem. Prihvatanječlanstva u nadzornom <strong>od</strong>boru <strong>od</strong> strane člana izvršnog <strong>od</strong>bora listirane kompanije<strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong>obrenje <strong>od</strong> strane nadzornog <strong>od</strong>bora. O drugim značajnim pozicijamakoje obavlja član izvršnog <strong>od</strong>bora će se obavijestiti nadzorni <strong>od</strong>bor.II.3. Konflikt interesaPrincip: Svaki konflikt interesa ili očigledan konflikt interesa izmeđukompanije i članova izvršnog <strong>od</strong>bora treba izbjegavati. Odluke da se preduzmutransakcije u kojima bi članovi <strong>od</strong>bora direktora imali konflikt interesa, koji je <strong>od</strong>suštinskog značaja <strong>za</strong> kompaniju i/ili <strong>od</strong>nosnog člana izvršnog <strong>od</strong>bora, <strong>za</strong>htijeva<strong>od</strong>obrenje nadzornog <strong>od</strong>bora.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOdredbe o najboljim praksamaII.3.1. Član izvršnog <strong>od</strong>bora neće:(a) biti konkurencija sa kompanijom;(b) <strong>za</strong>htijevati ili prihvatati poklone <strong>od</strong> strane kompanije u svoju korist ili<strong>za</strong> svog supružnika, registrovanog partnera ili drugog saradnika, usvojeno dijete ilikrvnog ili tazbinskog sr<strong>od</strong>nika do drugog stepena;(c) pružati neosnovane prednosti trećim licima na štetu kompanije;(d) koristiti prednosti iz poslovnih mogućnosti koje pripadaju kompaniji <strong>za</strong>svoj račin ili račun svojeg supružnika, registrovanog partnera ili drugog saradnika,usvojenog djeteta ili krvnog ili tazbinskog sr<strong>od</strong>nika, sr<strong>od</strong>nika do drugog stepena;II.3.2. Član izvršnog <strong>od</strong>bora će <strong>od</strong>mah informisati predsjednikanadzornog <strong>od</strong>bora i ostale članove izvršnog <strong>od</strong>bora o svim konfliktima interesaili potencijalnim konfliktima interesa koji je <strong>od</strong> suštinskog značaja <strong>za</strong> kompanijui/ili njega, i pružiće sve relevantne informacije, uključujući i informacije o svomDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
6.IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTIsupružniku, registrovanom partneru ili drugom saradniku, usvojenom djetetu ilikrvnom ili tazbinskom sr<strong>od</strong>niku do drugog stepena. Nadzorni <strong>od</strong>bor će <strong>od</strong>lučiti, bezprisustva <strong>od</strong>nosnog člana izvršnog <strong>od</strong>bora, da li postoji konflikt interesa. Konfliktinteresa postoji, u svakom slučaju, ukoliko kompanija namjerava da preduzmetransakciju sa pravnim licem (I) u kojem član izvršnog <strong>od</strong>bora ima lični značajanfinansijski interes; (II) koja ima člana nadzornog <strong>od</strong>bora koji je u por<strong>od</strong>ičnopravnojvezi sa članom izvršnog <strong>od</strong>bora kompanije, ili (III) u kojem član izvršnog <strong>od</strong>borakompanije ima izvršne ili nadzorne funkcije.II.3.3. Član izvršnog <strong>od</strong>bora neće učestvovati u bilo kojim raspravama ili<strong>od</strong>lučivanju koje se v<strong>od</strong>i o predmetu ili transakciji u vezi sa kojom postoji konfliktinteresa sa kompanijom.II.3.4. Sve transakcije u kojima postoji konflikt interesa sa članovimaizvršnog <strong>od</strong>bora će se sklapati p<strong>od</strong> uslovima uobičajenim u <strong>od</strong>govarajućem sektoru.Odluke da se sklope transakcije u kojima postoji konflikt intreresa sa članovimaizršnog <strong>od</strong>bora koji je <strong>od</strong> suštinskog značaja <strong>za</strong> kompaniju i/ili <strong>od</strong>govarajuće članoveizvršnog <strong>od</strong>bora <strong>za</strong>htijevaju <strong>od</strong>obrenje nadzornog <strong>od</strong>bora. Takve transakcije će seobjaviti u g<strong>od</strong>išnjem izvještaju uz izjavu postojanja konflikta interesa i izjavu da sepostupalo u skladu sa <strong>od</strong>redbama koje se <strong>od</strong>nose na najbolje prakse II 3.2. do II. 3.4.uključujući i nju.Principi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja i preporuke o njihovojimplementaciji, Ber<strong>za</strong> u Rigi, Litvanija, 2005Izvršni <strong>od</strong>bor je izvršni organ kompanije, koji upravlja emitentom ipredstavlja ga u svak<strong>od</strong>nevnom poslovanju, pa stoga emitent treba da obezbijedida je izvršni <strong>od</strong>bor efikasan, sposoban da donosi <strong>od</strong>luke i orijentisan ka stvaranjuprofita, zbog čega treba jasno definisati obaveze izvršnog <strong>od</strong>bora.4. Sastav izvršnog <strong>od</strong>bora i uslovi <strong>za</strong> članove izvršnog <strong>od</strong>boraSastav izvršnog <strong>od</strong>bora koji je emitent <strong>od</strong>obrio treba da bude takav daobezbijedi dovoljno kritički i ne<strong>za</strong>vistan stav u procijenjivanju i donošenju <strong>od</strong>luka.4.1. Prilikom sačinjavanja izvršnog <strong>od</strong>bora, treba v<strong>od</strong>iti računa da svakičlan izvršnog <strong>od</strong>bora ima <strong>od</strong>govarajuće obrazovanje i radno iskustvo. Emitent ćepropisati režime uslova <strong>za</strong> svakog člana izvršnog <strong>od</strong>bora, u kojem se nav<strong>od</strong>e vještine,obrazovanje, preth<strong>od</strong>no radno iskustvo i drugi kriterijumi <strong>za</strong> imenovanje <strong>za</strong> svakogpojedinog člana izvršnog <strong>od</strong>bora.4.2. Na web site-u emitenta na internetu, sljedeće informacije o svakomčlanu izvršnog <strong>od</strong>bora emitenta treba objaviti: ime, prezime, g<strong>od</strong>inu rođenja,obrazovanje, mandate, poziciju, opis profesionalnog iskustva u posljednje tri g<strong>od</strong>ine,broj akcija emitenta ili njegove majke-kompanije koje posjeduje član izvršnog<strong>od</strong>bora i informacije o pozicijama u drugim društvima kapitala.
Dobre prakse u vezi sa imenovanjem izvršnog direktora kompanije1314.3. Kako bi uspješno ispunio obaveze, članovi izvršnog <strong>od</strong>bora morajuimati blagovremen pristup tačnim informacijama o aktivnostima emitenta.Izvršni <strong>od</strong>bor mora imati mogućnost da pruži objektivnu procjenu o aktivnostimaemitenta. Članovi izvršnog <strong>od</strong>bora moraju imati dovoljno vremena <strong>za</strong> vršenje svojihfunkcija.4.4. Ne preporučuje se da se jedan isti član izvršnog <strong>od</strong>bora imenuje uviše <strong>od</strong> četiri sukcesivna mandata. Emitent treba da procijeni da li će njegov razvojbiti olakšan usljed toga i da li će biti moguće izbjeći situacije kada se veća moćkoncentriše u rukama jednog ili više posebnih lica usljed njihovog dugoročnog radau emitentu. Ukoliko je, međutim, takav izbor dozvoljen, predlaže se da se razmotripromjena oblasti poslovanja <strong>od</strong>nosnog člana izvršnog <strong>od</strong>bora u emitentu.5. Plaćanje članova izvršnog <strong>od</strong>boraZa svakog člana izvršnog <strong>od</strong>bora treba utvrditi pravičnu i <strong>od</strong>govarajućunaknadu. Principi <strong>za</strong> utvrđivanje iznosa naknada će biti jasni i transparentni.5.1. Plaćanje članova izvršnog <strong>od</strong>bora treba da bude jasno propisanoi transparentno. Nadzorni <strong>od</strong>bor emitenta treba da preispita iznos naknade naredovnoj osnovi u skladu sa politikama naknada koje usvaja emitent5.2. Pri procjenjivanju naknade članova izvršnog <strong>od</strong>bora i varijabilnogdijela u strukturi plaćanja, predlaže se da se ona poveže sa preth<strong>od</strong>no utvrđenimdugoročnim i kratkoročnim ciljevima. Ukoliko se varijabilni dio naknade povežesamo sa kratkoročnim rezultatima, njime se neće uskladiti interesi članova izvršnog<strong>od</strong>bora sa dugoročnim razvojem emitenta i poboljšanjem rezultata. Predlaže seda iznos i struktura naknade bude uslovljena poslovnim rezultatima kompanije,cijenom akcija i drugim događajima u vezi sa emitentom.5.3. Pri procjenjivanju naknade članova izvršnog <strong>od</strong>bora Nadzorni <strong>od</strong>borEmitenta će postupati u skladu sa politikama naknada koje je usvojio emitent.Prilikom procjene rada članova izvršnog <strong>od</strong>bora Nadzorni <strong>od</strong>bor će imati u viduradne <strong>za</strong>datke svakog člana izvršnog <strong>od</strong>bora, finansijsku poziciju emitenta i drugepoka<strong>za</strong>telje koji se smatraju značajnim <strong>za</strong> procjenu rada članova izvršnog <strong>od</strong>bora.5.4. Ukoliko član izvršnog <strong>od</strong>bora dobija opcije koje daju članu pravo dastekne akcije emitenta kao naknadu, emitent će se pridržavati uslova <strong>za</strong> izdavanjeopcija koje su propisane regulativom Berze.5.5. Prilikom objavljivanja ukupnog iznosa naknada plaćenih članovimaizvršnog <strong>od</strong>bora emitenta, <strong>od</strong> emitenta će se, ukoliko je moguće, <strong>za</strong>tražiti da objaviinformacije o preth<strong>od</strong>nim g<strong>od</strong>inama ukoliko takva informacija nije preth<strong>od</strong>noobjavljena. Objavljivanje informacija o preth<strong>od</strong>nim g<strong>od</strong>inama je naročito značajnokako bi investitori mogli da procijene politike naknađivanja članova izvršnog<strong>od</strong>bora na dugoročnom planu i pove<strong>za</strong>nost faktora razvoja emitenta sa izmjenamapolitika nagrađivanja.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
6.IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTIPreporuke o korp<strong>orativno</strong>m upravljanju,Ber<strong>za</strong> hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, Budimpešta1.4.2. Imenovanje treba da se <strong>za</strong>sniva ne samo na afilijacijama kompanije ili ličnommišljenju, već na kompetentnosti i kvalifikacijama. Odgovornost je kandidata daprihvati članstvo i da bude svjestan obave<strong>za</strong> i dužnosti koje proističu iz članstva.Preporučuje se da se ustanovi <strong>od</strong>bor direktora i nadzorni <strong>od</strong>bor na način daomogući efikasnu reali<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong>dataka.Odjeljak 22.(1) Isto lice može biti imenovano kao izvršni direktor u najviše tri privrednadruštva.Odjeljak 24.(1) Izvršni direktor se imenuje ili bira na osnovu <strong>od</strong>redbi (akata osnivanja,statuta) <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređeni peri<strong>od</strong> vremena, ali ne duže <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina. Ukolikonema <strong>od</strong>redbi u aktima kompanije (aktima o osnivanju, statutu) o dužinitrajanja mandata izvršnog direktora, smatra se da se izvršni direktor imenujena peri<strong>od</strong> <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina, osim ukoliko je privredno društvo osnovano nakraći peri<strong>od</strong>.(2) Mandat izvršnog direktora otpočinje <strong>od</strong> dana njegovog prihvatanja <strong>od</strong>strane imenovanog lica. Izvršni direktor može biti ponovo imenovan imože biti razriješen <strong>od</strong> strane najvišeg organa kompanije.Odjeljak 25.(1) Izuzetno <strong>od</strong> sticanja akcija u javnom akcionarskom društvu, izvršni direktorne može sticati akcije u drugom privrednom društvu koje sprov<strong>od</strong>i istuaktivnost kao aktivnost matičnog privrednog društva, ne može biti izvršnidirektor u drugom privrednom društvu, osim ukoliko to nije omogućeno uaktima privrednog društva (aktima o osnivanju, statutu) ili ukoliko najvišiorgan kompanije da svoju saglasnost.(2) Izvršni direktor i njegovi bliski rođaci (paragraf B <strong>od</strong>jeljak 685 Građanskogk<strong>od</strong>eksa) ne mogu <strong>za</strong>ključiti transakciju iz oblasti poslovanja privrednogdruštva u svoje ime ili <strong>za</strong> svoj sopstveni račun, ukoliko to nije izričit<strong>od</strong>ozvoljeno aktima kompanije (akti o osnivanju, statut).(3) Izvršni direktor i njegovi bliski rođaci (paragraf B <strong>od</strong>jeljak 685 Građanskogk<strong>od</strong>eksa) ne mogu biti i<strong>za</strong>brani <strong>za</strong> člana nadzornog <strong>od</strong>bora u istojkompaniji.
Dobre prakse u vezi sa imenovanjem izvršnog direktora kompanije133Principi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja,Odbor <strong>za</strong> tržište kapitala Turske, jun 2003UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORI6.4. Izvršni direktor treba da bude ovlašćen da vrši svoju funkciju.6.5. Izvršni direktor treba da ima <strong>za</strong>htijevane profesionalne kvalifikacijekako bi izvršio povjerene dužnosti.6.5.1. Lice koje je imenovano na funkciju izvršnog direktora/generalnogdirektora, mora biti stručnjak u svojoj oblasti i imati <strong>od</strong>govarajuće menadžerskoiskustvo.6.5.2. Izvršni/generalni direktor ne treba da prihvata bilo koju dužnostizvan kompanije. Ipak, izvršni direktor/generalni direktor može biti član <strong>od</strong>boradirektora ili menadžer u institucijama koje su sa kompanijom pove<strong>za</strong>ne <strong>upravljanje</strong>mili kapitalom, kako bi <strong>za</strong>štitio interese kompanije.6.11. Lice koje je kažnjeno <strong>za</strong> nepostupanje u skladu sa regulativomtržišta kapitala, osiguranja, bankarskog tržišta, regulative protiv spriječavanjapranja novca i po<strong>za</strong>jmljivanja ili osuđen na dugoročne kazne <strong>za</strong>tvora ili <strong>za</strong>tvora naperi<strong>od</strong> duži <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina, izuzev prekršaja koji su načinjeni iz nemara, ili <strong>za</strong> teškadjela poput pronevjera, kvalifikovanih pronevjera, ucjena, p<strong>od</strong>mićivanja, krađe,obmanjivanja, falsifikovanja, zloupotrebe povjerenja, bankrotstva, krivičnih djelau vezi sa krijumčarenjem, svaki ne<strong>za</strong>konit akt u vezi sa javnim tenderima izuzev uvezi sa <strong>za</strong>pošljavanjem i potrošnjom, pokušaj ili učestvovanje u poreskoj evaziji, nijep<strong>od</strong>obno da bude imenovano <strong>za</strong> izvršnog direktora.6.12. Ugovor o radu treba jasno da naznači da izvršnom direktoru netreba dozvoliti da radi <strong>za</strong> konkurentske kompanije, a u slučaju da izvršni direktorotkaže svoju funkciju, treba da štiti interese kompanije <strong>za</strong> izvjestan peri<strong>od</strong> vremenai propiše sankcije koje će se primijeniti u slučaju kršenja takve <strong>od</strong>redbe.OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
6.IZVRŠNI DIREKTOR I NJEGOVE NADLEŽNOSTINapomene:107 Vidi: član 34 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;108 Vidi: član 34 stav 5 i 6 Zakona oprivrednim društvima;109 Vidi: član 46 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;110 Vidi: član 11 stav 1 Zakona oinvesticionim fondovima (“Sl. listRCG”, br. 49/04);111 Vidi: član 14 stav 1 Zakonao dobrovoljnim penzionimfondovima (“Sl. list RCG”, br.78/06 I 14/07);112 Vidi: član 46 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;113 Vidi: član 35 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;114 Vidi: član 38 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;115 Vidi: član 38 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;116 Vidi: član 43 stav 5 Zakona oprivrednim društvima;117 Vidi: član 46 stav 5 Zakona oprivrednim društvima;118 Vidi: član 46 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;119 Vidi: član 42 stav 7 Zakona oprivrednim društvima;120 Glavni izvršni direktor (chiefexecutive officer) je predsjednikizvršnog <strong>od</strong>bora kompanije;
7. PoglavljeSEKRETAR DRUŠTVA
7. | SEKRETAR DRUŠTVA
SadržajA. Ko imenuje sekretara društva? 139UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEB. Uslovi <strong>za</strong> imenovanje sekretara društva 139C. Ovlašćenja i obaveze sekretara društva 139D. Dobre prakse u vezi sa obavljanjem poslovasekretara društva 141OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD U PRAVAAKCIONARASEKRETARDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
7.SEKRETAR DRUŠTVAKako bi se obezbijedilo adekvatno i efektivno <strong>upravljanje</strong> procesom korp<strong>orativno</strong>gupravljanja, naročito aktivnostima <strong>od</strong>bora direktora, imenovanje sekretarakompanije se poka<strong>za</strong>lo uspješnim u brojim nacionalnim m<strong>od</strong>elima korp<strong>orativno</strong>gupravljanja. U anglosaksonskim državama, kao i u Crnoj Gori, dužnost imenovanjasekretara kompanije je ustanovljena <strong>za</strong>konom.Sekretar kompanije ima brojne dužnosti, čiji se obim razlikuje u <strong>za</strong>visnosti<strong>od</strong> obima kompanija i predmeta poslovanja. Sekretar kompanije je <strong>od</strong>govoran <strong>za</strong>sprovođenje procesa upravljanja, pružanja pripreme sastanaka <strong>od</strong>bora direktora injegovih komisija, pruža predsjedniku <strong>od</strong>bora i njegovim članovima savjete i p<strong>od</strong>ršku,koordinira njihove aktivnosti, priprema sastanke <strong>od</strong>bora i nadzire ispunjavanje<strong>za</strong>dataka koje daje <strong>od</strong>bor direktora. Sekretar kompanije, takođe, obezbjeđujeusaglašenost izvršavanja dužnosti i obave<strong>za</strong> <strong>od</strong>bora sa pravnim propisima, statutomkompanije i etičkim k<strong>od</strong>eksom. On učestvuje na sastancima <strong>od</strong>bora direktora iobično vrši funkciju sekretara komisija koje obrazuje <strong>od</strong>bor. U anglosaksonskomm<strong>od</strong>elu korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, sekretar se smatra suštinskim partnerom neizvršnihčlanova <strong>od</strong>bora direktora kojima pruža obimnu i nepristrasnu informacijui savjete u vezi sa pravilima i procedurama <strong>od</strong>bora direktora i njihovih komiteta,i <strong>za</strong>htjevima koji proističu iz <strong>za</strong>kona i dobrih praksi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja.Dužnost sekretara kompanije, po dobrim praksama korp<strong>orativno</strong>g upravljanja je daupoznaje nove članove <strong>od</strong>bora sa aktivnostima <strong>od</strong>bora i sa procesom korp<strong>orativno</strong>gupravljanja. Sekretar kompanije imenovan <strong>od</strong> strane <strong>od</strong>bora direktora <strong>od</strong>govoranje <strong>od</strong>boru direktora.Upravo iz ovih razloga, prilikom imenovanja sekretara treba posvetitidužnu pažnju u vezi sa njegovim profesionalnim kvalitetima i integritetom.Odbor direktora je organ upravljanja i rukovođenja društva, čije <strong>od</strong>lukeizvršavaju sekretar društva i izvršni direktor. 121Izvršni direktor i sekretar društva obavezno se biraju u svakomakcionarskom društvu. Društvo može <strong>od</strong>rediti da isto lice bude i izvršni direktor isekretar društva. 122
Ko imenuje sekretara društva?139A. Ko imenuje sekretara društva?Odbor direktora ima diskreciono pravo da imenuje i razriješava sekretaradruštva. 123 Mandat sekretara nije propisan Zakonom o privrednim društvima, kaokada je riječ o mandatu članova <strong>od</strong>bora direktora. Naime, dok se k<strong>od</strong> članova<strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>kon<strong>od</strong>avac opredijelio da maksimalnu dužinu mandata propiše<strong>za</strong>konom, propisivanje mandata sekretara društva ostavljen je diskrecionoj ocjeni<strong>od</strong>bora direktora.B. Uslovi <strong>za</strong> imenovanje sekretara društvaZakon ne propisuje uslove koje <strong>od</strong>ređeno lice treba da ispuni da bi bilo imenovano<strong>za</strong> sekretara akcionarskog društva. Ovi uslovi propisani su statutom društva.C. Ovlašćenja i obaveze sekretara društvaIzvršni direktor sa sekretarom društva <strong>za</strong>ključuje poseban ugovor kojim seutvrđuju prava, obaveze i <strong>od</strong>govornosti sekretara društva, kao i uslovi <strong>za</strong> prestanakfunkcije prije isteka roka utvrđenog ugovorom.Za razliku <strong>od</strong> skupštine akcionara i <strong>od</strong>bora direktora, Zakon ne propisujeopštom <strong>od</strong>redbom nadležnosti i ovlašćenja sekretara društva. Ovlašćenja i<strong>od</strong>govornosti sekretara društva utvrđuju se ugovorom između izvršnog direktorai sekretara društva.Međutim, iako nije načelnom <strong>od</strong>redbom definisao ovlašćenja i obavezesekretara društva, u nekoliko slučajeva <strong>za</strong>kon posebnim <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbamaustanovljava obaveze sekretara društva. Tako Zakon propisuje da:- Izvršni direktor i sekretar društva obavezno prisustvuju skupštinamaakcionara, osim ukoliko nijesu u mogućnosti zbog okolnosti koje suizvan njihove kontrole; 124- Akcionarsko društvo je dužno da CRPS-u dostavi sve izmjene i dopuneugovora o osnivanju, statutu ili drugog dokumenta ili p<strong>od</strong>atka utvrđenih<strong>od</strong>redbama ovog <strong>za</strong>kona, u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> dana njihovogdonošenja. Sekretar društva je <strong>od</strong>govoran <strong>za</strong> dostavljanje navedenihdokumenata i p<strong>od</strong>ataka;UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
7.SEKRETAR DRUŠTVA- Po nalogu <strong>od</strong>bora direktora, sekretar društva organizuje skupštinuakcionara;- Listu prisutnih potpisuju predsjedavajući skupštine i sekretar društva;- Sekretar društva je sekretar sjednice skupštine akcionara;- Zapisnik sa skupštine akcionara potpisuju predsjedavajući skupštine,sekretar i najmanje jedan akcionar kojeg ovlasti skupština akcionara;- Sekretar društva, u ime <strong>od</strong>bora direktora, dostavlja obavještenjeo sazivanju vanredne skupštine akcionara, u skladu sa postupkomutvrđenim <strong>za</strong>konom i statutom, a najkasnije 30 dana prije dana<strong>od</strong>ržavanja skupštine.
Dobre prakse u vezi sa obavljanjem poslova sekretara društva141D. Dobre prakse u vezi sa obavljanjemposlova sekretara društvaOdbor direktora treba da imenuje sekretara kompanije koji izvješava članove o tomekako se procedure koje donosi <strong>od</strong>bor, pravila i pravilnici prate i primjenjuju. Kadaje neoph<strong>od</strong>no, sekretaru kompanije u ovom pomaže glavni pravnik kompanije.Pojedinačni direktori trebalo bi da imaju pristup sekretaru kompanije (Belgijskik<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, tačka 2.8).Svi direktori treba da imaju pristup savjetima i uslugama sekretarakompanije, koji je <strong>od</strong>govoran <strong>od</strong>boru direktora <strong>za</strong> obezbjeđenje poštovanjaprocedura <strong>od</strong>bora i postupanja u skladu sa važećim pravilima i regulativom. Oizmjeni sekretara kompanije <strong>od</strong>lučuje se na nivou <strong>od</strong>bora. (K<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>gupravljanja Kipar, tačka A.1.5).Odboru direktora pomaže sekretar kompanije. Sekretar kompanije trebada garantuje da se prate ispravne procedure i da nadzorni <strong>od</strong>bor postupa u skladusa <strong>za</strong>konskim obave<strong>za</strong>ma i svojim obave<strong>za</strong>ma koje su propisane statutom. Onće pomagati predsjedniku <strong>od</strong>bora u stvarnoj organi<strong>za</strong>ciji poslovanja kompanije(informisanje, dnevni red, evaluacija, program obuke, itd). Sekretar kompanije će,ili na predlog nadzornog <strong>od</strong>bora ili na drugi način, biti imenovan i razriješen <strong>od</strong>strane izvršnog <strong>od</strong>bora, nakon saglasnosti nadzornog <strong>od</strong>bora.Aktivnosti sekretara kompanije ne treba da budu ograničene na pružanjep<strong>od</strong>rške nadzornom <strong>od</strong>boru. On može takođe da obavlja poslove <strong>za</strong> izvršni <strong>od</strong>bor.Sekretar kompanije ne mora neizostavno da bude <strong>za</strong>poslen u kompaniji. Posaosekretara može da obavlja pravnik imenovan u tu svrhu. (K<strong>od</strong>eks korp<strong>orativno</strong>gupravljanja Holandije, Principi dobrog korp<strong>orativno</strong>g upravljanja i <strong>od</strong>redbe onajboljim praksama, Komitet <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong>, 9. Decembar 2003.g<strong>od</strong>ine, tačka III.4.3).Treba ustanoviti sekretarijat p<strong>od</strong> <strong>od</strong>govornošću predsjednika <strong>od</strong>bora kakobi služio <strong>od</strong>boru i v<strong>od</strong>io dokumenta koja se <strong>od</strong>nose na sastanke <strong>od</strong>bora.Sekretarijat treba da se u osnovi angažuje u komunikaciji između članova<strong>od</strong>bora; priprema sastanke <strong>od</strong>bora kompanije i komisija <strong>od</strong>bora; v<strong>od</strong>i <strong>za</strong>pisnike sasastanaka; registruje i arhivira svu prepisku <strong>od</strong>bora, uključujući i javna saopštenja.Zapisnici koje v<strong>od</strong>i sekretarijat treba da budu na raspolaganju članovima<strong>od</strong>bora radi kontrole (Principi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, Odbor <strong>za</strong> tržištekapitala Turske, jun 2003, tačka 2.19).Odluke u vezi sa sadržajem dnevnog reda pojedinačnih sastanaka <strong>od</strong>bora iu vezi sa prezentacijom tačaka dnevnog reda treba da donese predsjednik <strong>od</strong>bora ukonsultaciji sa sekretarom kompanije.(ICSA K<strong>od</strong>eks, Velika Britanija, §8).UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
7.SEKRETAR DRUŠTVASekretar kompanije treba da bude <strong>od</strong>govoran predsjedniku <strong>od</strong>bora <strong>za</strong><strong>od</strong>govarajuće sprovođenje sastanaka kompanije, <strong>od</strong>bora i bilo koje komisije <strong>od</strong>bora.Kako bi sproveo ovu svoju <strong>od</strong>govornost sekretar kompanije treba da bude ovlašćenda prisustvuje (ili da bude <strong>za</strong>stupljen) ili bude uključen u pripremanje <strong>za</strong>pisnika sasvih ovakvih sastanaka (ICSA K<strong>od</strong>eks, Velika Britanija, §9).Bez obzira na činjenicu da nije na formalnom dnevnom redu, predsjednik<strong>od</strong>bora treba da dozvoli svim direktorima kompanije i sekretaru kompanije dana svakom sastanku <strong>od</strong>bora direktora postave pitanje u vezi sa poštovanjemK<strong>od</strong>eksa dobrih praksi, sporazuma i akata o osnivanju i sa svim drugim pravnim iliregulatornim <strong>za</strong>htjevima. (ICSA K<strong>od</strong>eks, Velika Britanija, §13).Sekretar kompanije treba da nadzire <strong>od</strong>govarajuće sprovođenje sastanaka<strong>od</strong>bora direktora, posvećujući posebnu pažnju da se direktorima pruže <strong>od</strong>govarajućisavjeti i informacije. (Olivencia izvještaj, 3.3).Napomene:121 Vidi: član 34 stav 3 Zakona o privrednim društvima;122 Vidi: član 34 stav 5 i 6 Zakona o privrednim društvima;123 Vidi: član 46 stav 2 Zakona o privrednim društvima;124 Vidi: član 35 stav 1 Zakona o privrednim društvima;
8. PoglavljeUVOD U PRAVA AKCIONARA
8. | UVOD U PRAVA AKCIONARA
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. OPŠTE ODREDBE O PRAVIMA AKCIONARA 146B. POSEBNA PRAVA AKCIONARA 1471. Ekonomska (imovinska) prava akcionara 1471.1. Pravo na dividendu 1481.2. Pravo preče kupovine akcija i <strong>za</strong>mjenljivih obveznica 1491.3. Pravo pr<strong>od</strong>aje akcija 1521.4. Pravo nesaglasnih akcionara da <strong>za</strong>htijevaju otkup akcija <strong>od</strong>strane Društva 1522. Neimovinska prava akcionara 1552.1. Pravo glasa, tj. pravo na kontrolu 1552.2. Pravo akcionara na informacije 1583. Koja prava akcionari nemaju 1614. Obaveze akcionara 1625. Pravo akcionara na sudsku <strong>za</strong>štitu svojih prava 1635.1. Pravo na direktne akcionarske tužbe 1635.2. Pravo na derivativne akcionarske tužbe 1635.3. Koji su to najznačajniji slučajevi kada akcionar može<strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong>luku suda o spornom pitanju 1646. Sporazum akcionara o glasanju 166C. CENTRALNA DEPOZITARNA AGENCIJA 168OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARAA. OPŠTE ODREDBE O PRAVIMA AKCIONARAUtvrđivanje prava akcionara ima značajne posljedice na mogućnost kompanije da<strong>od</strong>govori na promjenljivo tržišno okruženje i njenu mogućnost da inovira i prilag<strong>od</strong>ise kompetitivnom okruženju. Iako su akcionari vlasnici kompanije, to ne znači daimaju neograničena prava u kompaniji. Odvajanje vlasništva <strong>od</strong> kontrole je upravo<strong>od</strong>govor na pitanje efektivnog upravljanja kompanijama. Kada dođe do <strong>od</strong>vajanjavlasništva <strong>od</strong> kontrole nastaje pitanje koliko prava treba da <strong>za</strong>drže akcionari, akoliko prava treba prenijeti direktorima.U evropsko-kontinentalnim pravnim sistemima, pa tako i u Crnoj Gori,<strong>za</strong>konom se ustanovljavaju obavezujuće strukture upravljanja sa jasno definisanomp<strong>od</strong>jelom ovlašćenja između skupštine akcionara, kao organa vlasnika, i direktora.U korporativnim <strong>za</strong>konima ovih zemalja, pobrojana su isključiva ovlašćenjaskupštine akcionara, tj. pitanja o kojima <strong>od</strong>lučuju isključivo akcionari, a koja se nemogu delegirati <strong>od</strong>boru direktora. Ovlašćenja koja nijesu uključena u listu smatrajuse ovlašćenjima <strong>od</strong>bora direktora. To znači da je akcionarima <strong>od</strong>uzeto pravo daučestvuju u donošenju <strong>od</strong>luka o poslovanju, osim ukoliko <strong>od</strong>bor direktora <strong>od</strong>lučida <strong>za</strong>htijeva saglasnost skupštine u vezi sa nekim <strong>od</strong>ređenim pitanjem.<strong>Korp</strong><strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> uključuje rasp<strong>od</strong>jelu ovlašćenja <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong>poslovima kompanije. Kako bi se ostvarila <strong>od</strong>govarajuća ravnoteža, značajnoje razumjeti uloge mjer<strong>od</strong>avnih strana. Uloga kako akcionara, tako i direktora ukompaniji je jasno definisana. Kompanijski <strong>za</strong>koni generalno daju definiciju kojapretpostavlja <strong>od</strong>ređena ovlašćenja skupštine akcionara, kao i <strong>od</strong>ređena ovlašćenja<strong>od</strong>bora direktora. Stoga, ni akcionari ni <strong>od</strong>bor direktora nemaju neograničenaprava i ovlašćenja u kompaniji. Zakoni najčešće definišu da se posao i djelatnostsvake kompanije v<strong>od</strong>i <strong>od</strong> strane ili po uputstvima <strong>od</strong>bora direktora.Ove <strong>od</strong>redbe se interpretiraju široko kako bi dale direktorima značajnaovlašćenja i široku diskreciju. Opšte je poznato da su direktori upravljači kompanije.Uloga akcionara, s druge strane, je mnogo manje jasna.
POSEBNA PRAVA AKCIONARA147B. POSEBNA PRAVA AKCIONARAZakon o privrednim društvima polazi <strong>od</strong> principa da svi akcionari p<strong>od</strong> jednakimuslovima moraju imati i jednaka prava. U cilju garantovanja ovih prava Zakon ihje p<strong>od</strong>ijelio na imovinska i neimovinska prava i pobrojao prava koja pripadajuakcionarima.Akcionari imaju mnogobrojna <strong>za</strong>konska prava, ali nijesu sva jednakogznačaja. Dva prava - pravo izbora direktora i pravo pr<strong>od</strong>ati akcije – su važnija negobilo koja ostala, pa se ova prava nazivaju i “temeljnim pravima akcionara” i, kaotakva, <strong>za</strong>služuju mnogo <strong>za</strong>konske <strong>za</strong>štite.Akcionarska prava mogu se razvrstati i na sljedeći način, u četiri grupe.To su: ekonomska (imovinska) prava, pravo na kontrolu, pravo na informisanost ipravo na sudsku <strong>za</strong>štitu.1. Ekonomska (imovinska) prava akcionaraAkcionari ulažu u kompaniju primarno zbog ostvarenja profita, <strong>od</strong>nosnoekonomskog cilja. Postoje dva glavna načina na koja akcionari mogu profitirati<strong>od</strong> kompanije: primajući rasp<strong>od</strong>jelu profita <strong>od</strong> kompanije u vidu dividende i <strong>od</strong>pr<strong>od</strong>aje svih ili dijela svojih akcija u kompaniji.Ove met<strong>od</strong>e korespondiraju sa dva glavna ekonomska prava akcionara:pravom na dividendu i pravom na pr<strong>od</strong>aju akcija. Pravo na dividendu je ograničenopravo, kako <strong>za</strong>konski, tako i faktički. Direktori nemaju obavezu da rasp<strong>od</strong>jeljujudividende i mogu reinvestirati profit kompanije umjesto da ga distribuiraju ka<strong>od</strong>ividendu.Zakon nav<strong>od</strong>i da akcionari imaju sljedeća imovinska prava:- da učestvuju u profitu društva u obliku dividende kada se objavi da sedividende dijele;- da dobije dio preostale imovine društva nakon likvidacije;- da dobije besplatno akcije <strong>za</strong> slučaj povećanja kapitala utvrđen statutom izsredstava društva;- prioritetna prava u sticanju nove emisije akcija i <strong>za</strong>mjenljivih obveznica,- da pr<strong>od</strong>a ili pokloni sve ili dio svojih akcija.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARA1.1. Pravo na dividenduS obzirom na ekonomska prava, pravo na dividendu je daleko manje značajno negopravo <strong>za</strong> pr<strong>od</strong>aju akcija. Zato što je <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jeli dividende u okviru diskrecijeskupštine, <strong>za</strong>konsko “pravo” na dividendu je apstraktno pravo.Pravo na dividendu je apstraktno pravo, dakle pravo koje je ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong>akciju, ali koje se ne može sudski ostvariti. Dakle, akcionar se ne može obratitisudu ako je akcionarsko društvo ostvarilo profit, ali nije donijelo <strong>od</strong>luku o isplatidividende. Pravo na dividendu postaje sudski ostvarivo tek kada društvo donese<strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli dividende, jer je <strong>od</strong> tog trenutka pravo na dividendu postalokonkretno pravo akcionara, <strong>od</strong>nosno akcionar je stekao potraživanje prema društvukoje može ostvariti sudskim putem.Ograničenja <strong>za</strong> isplatu dividende propisana su <strong>za</strong>konom. Tako se dividendamože isplatiti samo iz akumuliranog neto profila, i samo ako neto vrijednost aktivedruštva nije manja <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> osnivačkog kapitala i p<strong>od</strong> uslovom da isplatadividende neće smanjiti neto vrijednost imovine isp<strong>od</strong> osnivačkog kapitala.Pravo na isplatu dividende ima samo lice koje je bilo akcionar na dan kadaje donijeta <strong>od</strong>luka o isplati dividende.Princip da svi akcionari treba da imaju ista prava p<strong>od</strong> jednakim uslovima ne značida svaka akcija mora imati ista prava. Iz tog pravila proizilazi da i p<strong>od</strong> nejednakimuslovima akcionari moraju imati nejednaka prava. Akcije se prema pravima koje nosedijele na obične i povlašćene. Ovdje je bitno uočiti da se izdavanjem povlašćenihakcija akcionarima ne mogu dati povlašćena upravljačka, već samo povlašćenaimovinska prava. Na primjer, <strong>od</strong>redba Zakona da svaka akcija nosi samo jedan glasje imperativna, i izdavanjem povlašćenih akcija se akcionaru ne mogu dati npr. dvaglasa.Obične akcije daju pravo na isplatu dividende i srazmjeran dio imovinedruštva u slučaju likvidacije, nakon što se izvrši rasp<strong>od</strong>jela vlasnicima povlašćenihakcija. Dividende povlašćenih akcija mogu biti kumulativne (vlasnik kumulativneakcije ima garantovano pravo na dividendu utvrđenu <strong>za</strong> tu akciju, a ako profitnije dovoljan <strong>za</strong> plaćanje svih dividendi, neisplaćeni dio isplaćuje se tokomnarednih poslovnih g<strong>od</strong>ina kada profit bude dovoljan <strong>za</strong> isplatu) ili nekumulativne(neisplaćena dividenda ili dio neisplaćene dividende se ne može prenijeti u sljedećeposlovne g<strong>od</strong>ine).Međutim, povlašćenost akcija ne treba shvatiti u doslovnom smislu. Nivlasnik kumulativne akcije nema apsolutno garantovano pravo na dividendu, tj.niko mu ne garantuje da će društvo donijeti <strong>od</strong>luku o isplati dividende, niti da ćedruštvo ostvariti profit. Njemu se garantuje samo da će imati prvenstvo prilikom
POSEBNA PRAVA AKCIONARA149rasp<strong>od</strong>jele dividende kada se objavi da se dividende dijele. Kada bi akcionaru pravona dividendu bilo garantovano onda ne bi mogli govoriti da akcionar snosi rizik<strong>za</strong> poslovanje akcionarskog društva, jer tu <strong>za</strong>pravo nema nikakvog rizika. Akcijase tada ne bi razlikovala <strong>od</strong> obveznice, čiji vlasnik ima pravo da dobije vrijednostna koju obveznica glasi o dospjelosti, pa i po cijenu da društvo ostvari gubitak uposlovanju.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVA1.2. Pravo preče kupovine akcija i <strong>za</strong>mjenljivih obveznicaKada akcionari <strong>od</strong>luče da izdaju nove akcije, postojeći akcionari imaju pravo da buduprvi koji će te novoizdate akcije kupiti, tj. pravo da prvi upišu i uplate te akcije, prijenego se one ponude na pr<strong>od</strong>aju drugima. To pravo naziva se pravom preče kupovine.Dakle, pravo preče kupovine je pravo kupovine akcija prije ostalih, bezobzira na cijenu po kojoj se akcije nude, i kao takvo se smatra apsolutnim pravompreče kupovine. To znači da, kada se kapital povećava novčanim ulozima, akcijemoraju biti ponuđene po osnovu prava preče kupovine postojećim akcionarima, ito srazmjerno broju akcija koje posjeduju. 125Postojećim akcionarima smatraju se samo oni akcionari koji su imali tajstatus na dan donošenja <strong>od</strong>luke o povećanju kapitala, sa tim da, ukoliko postojećiakcionari pr<strong>od</strong>aju svoje akcije, oni gube pravo preče kupovine i to pravo se neprenosi na kupca akcija. 126Svrha postojanja prava preče kupovine je omogućavanje postojećimakcionarima da <strong>za</strong>drže proporcionalno učešće u kapitalu kompanije.Pravo preče kupovine je, dakle, samo sekundarno pravo koje nastaje da bise <strong>za</strong>štitila druga, primarna prava akcionara <strong>od</strong> kršenja. Međutim, to ne znači daakcionar ima pravo preče kupovine samo ako se ta, sekundarna prava, krše novomemisijom akcija.Kada kompanija ima dvije ili više klasa postojećih akcija, ukupnost interesakoje predstavlja svaka klasa akcija razlikuje se <strong>od</strong> ukupnosti interesa druge klase.Usljed toga, u većini slučajeva, nije moguće izdati više akcije jedne klase ili akcije noveklase bez ugrožavanja jednog ili više proporcionalnih interesa druge klase ili klasa,bez obzira na to kako se d<strong>od</strong>atne akcije rasp<strong>od</strong>jeljuju među postojećim akcionarima.Specifični interesi u ostvarivanju kontrole putem prava glasa i prava na dividendune mogu se spajati u pokušaju da se dođe do ukupnog interesa kompanije. Stogaje <strong>za</strong>konom propisano da, kada upisani kapital društva ima nekoliko klasa običnihakcija ili drugih vlasničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, prava tih drugih klasa moraju biti<strong>za</strong>stupljena na način da im se ponude akcije kojima će se <strong>od</strong>ržati proporcionalnovlasništvo kapitala u društvu. 127Pravo preče kupovine postoji samo kada se kapital društva povećavanovčanim ulozima. To znači da pravo preče kupovine ne postoji kada se akcijeOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARAizdaju u <strong>za</strong>mjenu <strong>za</strong> nenovčani ulog nekog lica, ili kada kompanija svoj dug premanekom licu, tj. potraživanje nekog lica prema kompaniji pretvara u akcije.Zakon o privrednim društvima ne sadrži <strong>od</strong>redbe o dužnosti akcionara da akcije prijepr<strong>od</strong>aje ponudi drugim akcionarima društva, pa takve <strong>od</strong>redbe ne može sadržavatini Statut. Dakle, statutom se ne može uslovljavati prenos akcija na ime pravom prečekupovine ostalih akcionara. Ukoliko statut društva sadrži <strong>od</strong>redbe o pravu prečekupovine, takve <strong>od</strong>redbe nijesu pravno valjane i ne mogu se primijeniti.Postoje situacije kada pravo preče kupovine akcija može negativno uticatina kompaniju, kao u slučajevima kada postoji konflikt interesa između akcionara,koji su <strong>za</strong>interesovani da <strong>od</strong>rže ili uvećaju svoje učešće u kompaniji i samekompanije. Stoga je Zakonom o privrednim društvima propisano da se pravo prečekupovine ne može ograničiti ili ukinuti statutom, a može se izmijeniti ili ukinutisamo <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara. Odbor direktora dostavlja skupštini akcionarapisani izvještaj sa razlozima <strong>za</strong> ograničavanje ili ukidanje prava preče kupovine iobjašnjenjem predložene početne cijene akcija. Zakon ne propisuje obavezne uslovekoji se moraju ispuniti da bi skupština akcionara mogla donijeti punovažnu <strong>od</strong>lukuo ukidanju prava preče kupovine.Dakle, samo <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara može se ukinuti ili ograničiti pravo prečekupovine. To znači i da, kada skupština prenese na <strong>od</strong>bor direktora ovlašćenje daizvrši novu emisiju akcija, tj. da donese <strong>od</strong>luku o novoj emisiji akcija, to ne značida se sa tim ovlašćenjem na novu emisiju prenosi i ovlašćenje na ukidanje pravapreče kupovine akcija. Upravo suprotno, jedino skupština akcionara može donijeti<strong>od</strong>luku o ukidanju ili ograničavanju prava preče kupovine, i tek u tom momentumože delegirati ovlašćenje na donošenje <strong>od</strong>luke o emisiji akcija na <strong>od</strong>bor direktora.Ovlašćenje <strong>za</strong> donošenje <strong>od</strong>luke o ukidanju ili ograničavanju prava preče kupovinene može se delegirati na <strong>od</strong>bor direktora kompanije. Sa druge strane, skupštinaakcionara može da ukine pravo preče kupovine akcionara u svim slučajevima kadainteresi kompanije <strong>za</strong>htijevaju isključenje ili ograničavanje prava preče kupovine.Pravom preče kupovine ne može se trgovati, tj. pravo preče kupovine nemože se prenijeti na drugo lice. Pravo preče kupovine pripada samo licima koja suakcionari na dan donošenja <strong>od</strong>luke o povećanju kapitala. Ako ta lica pr<strong>od</strong>aju svojeakcije, a nijesu iskoristila pravo preče kupovine, pravo preče kupovine se gasi i neprenosi se na kupca akcija.
POSEBNA PRAVA AKCIONARA151KARAKTERISTIKE PRAVA PREČE KUPOVINE• Pripada licima koja su akcionari na dan donošenja <strong>od</strong>luke o povećanju kapitala• Njime se ne može trgovati – ne može se prenositi bez prenosa akcije• Lice koje je akcionar na dan donošenja <strong>od</strong>luke o povećanju kapitala ne prenosi na drugog pravo preče kupovine saprenosom akcije, već se to pravo gasi ako ga akcionar ne iskoristi• Pravo preče kupovine može se iskoristiti najmanje u roku <strong>od</strong> 30 (trideset) dana <strong>od</strong> dana objavljivanja javnogobavještenja• Pravo preče kupovine ne <strong>za</strong>visi <strong>od</strong> potvrde postojanja ovog prava – ono je akcionarima <strong>za</strong>konom priznato i ni jedanorgan akcionarskog društva ne potvrđuje postojanje ovog prava• Skupština akcionara je jedini organ akcionarskog društva koji može donijeti <strong>od</strong>luku o ukidanju ili ograničavanjuprava preče kupovineDa bi akcionar iskoristio pravo preče kupovine potrebno je da se preduzmu<strong>od</strong>ređene radnje. Postupak <strong>za</strong> ostvarivanje prava preče kupovine <strong>za</strong>htijevapreduzimanje radnji kako sa strane emitenta, tako i sa strane akcionara, ne bi li sestvorili uslovi <strong>za</strong> ostvarivanje prava akcionara. Radnje koje treba preduzeti prika<strong>za</strong>nesu donjim šematskim prikazom:Šematski prikaz postupka ostvarenja prava preče kupovineEmitent objavljuje oglas o javnom obavještenju postojećim akcionarima da mogu iskoristiti pravo preče kupovine akcija(objavljuje se u novinama)➧Emitent akcija otvara poseban bankarski račun koji je namjenjen plaćanju akcija po osnovu prava preče kupovine.Emitent akcija dostavlja bankama spisak lica koja imaju pravo preče kupovine sa brojem akcija koje ima pravo da kupi svakipojedini akcionar po osnovu prava preče kupovine, a što je srazmjerno učešću u akcionarskom kapitalu emitenta.➧U roku <strong>od</strong>ređenom u javnom obavještenju (koji ne može biti kraći <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana objavljivanja javnog obavještenja okorišćenju prava preče kupovine) akcionar koji je bio akcionar na dan kada je donijeta <strong>od</strong>luka o dokapitali<strong>za</strong>ciji ima prav<strong>od</strong>a kupi akcije nove emisije srazmjerno učešću u akcionarskom kapitalu kompanije uplatom sredstava na prolazni račun(račun posebne namjene koji emitent otvori k<strong>od</strong> banke).Akcionar može kupiti sve akcije na koje ima pravo (iskoristiti pravo preče kupovine u potpunosti) <strong>od</strong>jednom, ali i iz višeputa, sve do isteka roka <strong>od</strong>ređenog u javnom obavještenju <strong>za</strong> kupovinu akcija po osnovu prava preče kupovine.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARAUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE➧Emitent objavljuje javni oglas o javnom pozivu <strong>za</strong> upis i uplatu akcija, u kome se nav<strong>od</strong>i i koliki je broj <strong>od</strong> emitovanih akcija,poslije korišćenja prava preče kupovine, ostao <strong>za</strong> javnu pr<strong>od</strong>aju u roku utvrđenom <strong>od</strong>lukom o emisiji, a najduže tri mjeseca<strong>od</strong> dana objavljivanja ovog oglasa.➥OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARA➧Nakon isteka roka <strong>za</strong> korišćenje prava preče kupovine emitent dostavlja Komisiji <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> spisak kupacaakcija, sa navedenim brojem akcija koje je kupio pojedini kupac i potvrdom banke o uplati sredstava <strong>za</strong> kupljene akcije <strong>od</strong>strane svakog pojedinog kupca (u kojem se nav<strong>od</strong>e lica koja su akcije kupila po osnovu prava preče kupovine i broj akcijakoje su kupila po osnovu ovog prava, kao i lica koja su akcije koje su preostale nakon korišćenja prava preče kupovine kupilau postupku javne ponude).➧<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> donosi rješenje o uspješnosti emisije akcija, a Centralna Depozitarna Agencijaregistruje akcije na računu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koji se na ime kupca akcija v<strong>od</strong>e u CDA1.3. Pravo pr<strong>od</strong>aje akcijaAkcionari takođe mogu ostvarivati ekonomske koristi <strong>od</strong> pr<strong>od</strong>avanja svojih akcijauz ostvarivanje profita. Jedna <strong>od</strong> ključnih karakteristika kompanija je slob<strong>od</strong>naprenosivost akcija: akcionari mogu pr<strong>od</strong>ati akcije po slob<strong>od</strong>noj volji kada g<strong>od</strong> tožele.Zakon o privrednim društvima ne sadrži <strong>od</strong>redbe kojima se društvuomogućava da statutom utvrdi ograničenja slob<strong>od</strong>ne prenosivosti akcija. Dakle,statutom se ne može uslovljavati niti ograničavati prenos akcija. Ukoliko statutdruštva sadrži <strong>od</strong>redbe kojima se ograničava ili uslovljava prenos akcija, takve<strong>od</strong>redbe nijesu pravno valjane i ne mogu se primijeniti.1.4. Pravo nesaglasnih akcionara da <strong>za</strong>htijevajuotkup akcija <strong>od</strong> strane DruštvaRizik ugrožavanja prava manjinskih akcionara usljed spajanja i drugihfundamentalnih korporativnih transakcija smanjuje se postojanjem <strong>od</strong>redbi koje senazivaju “pravom disidenata”, (“dissenters’ rights”). Ove <strong>od</strong>redbe ovlašćuju akcionarakoji se ne slaže sa <strong>od</strong>ređenim transakcijama da <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> kompanije da otkupinjegove akcije po prosječnoj tržišnoj cijeni tih akcija. Ovo pravo je ustanovljenokako bi se oni akcionari koji se ne slažu sa <strong>od</strong>lukama većine <strong>za</strong>štitili <strong>od</strong> pritiska daprihvate članstvo u kompaniji koja je suštinski različita <strong>od</strong> one u koju su investiralisvoj novac, ili <strong>od</strong> učestvovanja u kompaniji na osnovama koje su fundamentalnorazličite <strong>od</strong> one koja je postojala kada su ušli u kompaniju.Ovim pravom na neslaganje se dozvoljava akcionarima da izraze svojene<strong>za</strong>dovoljstvo <strong>od</strong>lukom koju je donijela većina akcionara i da se uzdrže <strong>od</strong>
POSEBNA PRAVA AKCIONARA153nastavljanja daljih korporativnih aktivnosti, a da pri tome dobiju prosječnu tržišnuvrijednost akcija. Dakle, ovo pravo otkupa je “izlaz” akcionarima kada se ne slažusa <strong>upravljanje</strong>m kompanije.Zakon o privrednim društvima, međutim, ne ovlašćuje na vršenje ovogprava u svim situacijama u kojima većinski akcionari utiču na donošenje <strong>od</strong>lukakojima se ostvaruju fundamentalne promjene u kompaniji. Naime, akcionar kojise protivio donošenju <strong>od</strong>luke može <strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong> kompanije da otkupi akcije popravičnoj cijeni u slučajevima:1) promjene ugovora o osnivanju, <strong>od</strong>nosno statuta društva kojim seugrožavaju njegova prava;2) kada nije <strong>za</strong>dovoljan rasp<strong>od</strong>jelom akcija društava koja nastaju p<strong>od</strong>jelomakcionarskog društva koja nije izvršena proporcionalno vlasničkojstrukturi društva koje se dijeli;3) kada nije <strong>za</strong>dovoljan usvojenom srazmjerom <strong>za</strong>mjene akcija i novčanomnaknadom u postupku restrukturiranja;4) kada je skupština ograničila ili ukinula prioritetno pravo akcionara daupiše akcije ili stekne <strong>za</strong>mjenljive obveznice;5) donošenja <strong>od</strong>luke o raspolaganju (kupovini, pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni,sticanju ili drugom raspolaganju) <strong>od</strong> strane društva imovinom velike<strong>vrijednosti</strong>.Da bi akcionar ostvario svoje pravo otkupa akcija u ovim slučajevimaneoph<strong>od</strong>no je da se poštuju izvjesni proceduralni koraci. Najprije, pravo otkupaakcionar može ostvariti ako je do dana <strong>od</strong>ržavanja sjednice skupštine akcionaradostavio društvu pisano obavještenje o namjeri da koristi to pravo ukoliko skupštinadonese <strong>od</strong>luku sa kojom nije saglasan. Potom, akcionar je dužan da poslije sjedniceskupštine akcionara na kojoj je donijeta <strong>od</strong>luka sa kojom nije saglasan p<strong>od</strong>nesepisani <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> otkup akcija, i to u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana <strong>od</strong>ržavanja skupštineakcionara.Društvo je dužno da akcionaru uplati vrijednost akcija u roku <strong>od</strong> 30 dana<strong>od</strong> dana prijema pisanog <strong>za</strong>htjeva.Ako akcionar smatra da uplaćeni iznos <strong>vrijednosti</strong> akcija ne <strong>od</strong>govaraprosječnoj tržišnoj <strong>vrijednosti</strong> akcija ili ako društvo ne izvrši plaćanje naknade uroku, ili ako se na dan kada je <strong>od</strong>luka skupštine donijeta prosječna tržišna cijenanije mogla utvrditi, zbog <strong>od</strong>sustva prometa akcijama, može pokrenuti spor k<strong>od</strong>nadležnog suda u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana uplate sredstava <strong>od</strong> strane društva ili<strong>od</strong> dana docnje u isplati. Sud je ovlašćen da u ovim slučajevima utvrdi prosječnutržišnu cijenu na osnovu vještačenja ne<strong>za</strong>visnih ovlašćenih procjenitelja.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARAPredlog <strong>od</strong>luke sakojom akcionar nijesaglasanObavještenje onamjeri da koristipravo otkupaSKUPŠTINAAKCIONARA(donosi <strong>od</strong>luku sakojom se akcionarne slaže)Akcionar dostavljapisani <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> otkupakcija DruštvuDruštvo isplaćuje akcionaru akcije poprosječnoj tržišnoj <strong>vrijednosti</strong> akcijaAkcionar može pokrenuti spor k<strong>od</strong>suda ako:- uplaćeni iznos <strong>vrijednosti</strong> akcijane <strong>od</strong>govara prosječnoj tržišnoj<strong>vrijednosti</strong> akcija;- društvo ne izvrši plaćanjenaknade u roku;- prosječna tržišna cijena se nijemogla utvrditiCijena: Društvo je dužno da otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj <strong>vrijednosti</strong> koju suakcije imale na dan kada je donijeta <strong>od</strong>luka kojoj se akcionar protivio. To znači danikakve promjene cijena, <strong>od</strong> dana kada je donijeta <strong>od</strong>luka do dana isplate ne moguuticati na ovu obavezu društva. Utvrđivanje prosječne tržišne cijene po kojoj će seizvršiti otkup akcija, po prir<strong>od</strong>i stvari, pripada <strong>od</strong>boru direktora.
POSEBNA PRAVA AKCIONARA1552. Neimovinska prava akcionaraZakon priznaje akcionarima sljedeća neimovinska prava:- da prisustvuju skupštinama akcionara i da glasaju,- pravo na obavještenje, tj. pravo da <strong>za</strong>htijevaju da im se bez nadoknadedostave kopije poslednjeg bilansa stanja i bilansa uspjeha društva, kopijeizvještaja <strong>od</strong>bora direktora ili izvještaj revizora,- pravo da ostvare uvid u kopije finansijskih izvještaja u sjedištu uprave,najmanje 30 dana prije dana <strong>od</strong>ržavanja skupština, kao i,- pravo da imenuju predstavnika koji će ispitati poslovanje društva iliračunov<strong>od</strong>stvo društva.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORA2.1. Pravo glasa, tj. pravo na kontroluIako akcionari mogu “posjedovati” kompaniju, nisu nužno članovi Odboradirektora, <strong>od</strong>nosno nemaju uvijek pravo da upravljaju poslovima kompanije.Ovlašćenje upravljanja kompanijom d<strong>od</strong>ijeljeno je <strong>od</strong>boru direktora. Međutim, bilobi pogrešno <strong>za</strong>ključiti da akcionari nemaju kontrolna prava. Akcionari imaju pravoglasa u vezi sa važnim pitanjima u vezi sa poslovanjem, što im daje pravo kontrolenad kompanijom.S obzirom da je glasanje jedna <strong>od</strong> nekoliko pravnih met<strong>od</strong>a kojima akcionarimogu direktno uticati na <strong>od</strong>luke kompanije, korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> se fokusirana to o kojim pitanjima akcionar <strong>od</strong>lučuje. Samo akcionarsko društvo koncentriše<strong>od</strong>lučivanje na centralizovan i specijalizovan menadžment koji mora biti slob<strong>od</strong>anda upravlja poslovanjem kako bi ostvario cilj poslovanja kompanije.Usljed toga, pitanja o kojima akcionari mogu glasati su ograničena i sastojese u <strong>od</strong>lučivanju o:- izmjenama i dopunama statuta društva;- izboru i razriješenju članova <strong>od</strong>bora direktora i imenovanje revizora ilikvidatora;- politici naknada i o naknadama članova <strong>od</strong>bora direktora;- usvajanju g<strong>od</strong>išnjih finansijskih iska<strong>za</strong> i izvještaja o poslovanju društva;- raspolaganju imovinom društva (kupovini, pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni,sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija je vrijednost veća <strong>od</strong> 20%knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva (imovina velike <strong>vrijednosti</strong>),ukoliko statutom nije utvrđeno niže učešće;- rasp<strong>od</strong>jeli dobiti;- povećavanju ili smanjenju kapitala društva koji je utvrđen statutom,<strong>za</strong>mjenjivanju akcije jedne klase akcijama druge;IZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARA- dobrovoljnoj likvidaciji društva, restrukturiranju ili p<strong>od</strong>nošenju predloga<strong>za</strong> pokretanje stečajnog postupka;- <strong>od</strong>obravanju procjene nenovčanih uloga;- <strong>od</strong>obravanju <strong>za</strong>ključenja ugovora u vezi sa kupovinom imovine <strong>od</strong>osnivača ili većinskog akcionara društva, u svim slučajevima kada isplataprevazilazi jednu desetinu kapitala društva utvrđenog statutom i kadaugovor treba <strong>za</strong>ključiti u roku <strong>od</strong> dvije g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> registracije društva;- izdavanju obveznica, <strong>od</strong>nosno <strong>za</strong>mjenljivih obveznica ili drugih<strong>za</strong>mjenljivih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;- ograničavanju ili ukidanju prioritetnog prava akcionara da upišu akcije ilisteknu <strong>za</strong>mjenljive obveznice, uz saglasnost dvotrećinske većine glasovaakcionara na koje se ta <strong>od</strong>luka <strong>od</strong>nosi.Pravo glasa p<strong>od</strong>razumijeva ovlašćenje akcionara da učestvuje u stvaranjuvolje akcionarskog društva donošenjem <strong>od</strong>luka na njegovoj skupštini. Akcionar seprava akcionara ne može <strong>od</strong>reći, ali može <strong>od</strong>lučiti da se njime ne koristi. Ni jedn<strong>od</strong>rugo lice ne može primorati akcionara da se koristi svojim upravljačkim pravima– npr. pravom glasa.Pravo glasa je šire pravo <strong>od</strong> prava na prisustvovanje skupštini. Svakiakcionar, bez obzira da li posjeduje akciju sa pravom glasa ili ne, ima pravo daprisustvuje skupštini i da raspravlja, a pravo glasa ima samo akcionar koji posjedujeakciju sa pravom glasa. Pravo glasa je šire jer ono uključuje i pravo raspravljanja.U pravu Crne Gore važi pravilo: jedna akcija – jedan glas.Pravilo jedna akcija jedan glas bilo je sporno u XIX vijeku. Per capita (glasanje poglavama) bilo je uobičajena praksa u mnogim državama i bilo je široko prisutnomišljenje da je ono demokratskije <strong>od</strong> pravila jedna akcija jedan glas. U suštini, ranifrancuski komentatori su smatrali neoph<strong>od</strong>nim da opravdaju korporativnu praksuupotrebe pravila jedna akcija jedan glas i da utvrde da se takvim pravilom ne vrijeđajavna politika. Francusko pravo 1867. g<strong>od</strong>ine propisuje pravilo jedna akcija jedanglas, ali istovremeno propisuje ograničenje na deset akcija po glavi. Slični stavovi uEngleskoj v<strong>od</strong>ili su ka usvajanju regresivnog sistema glasanja. Za prvih deset akcija,akcionari su dobijali jedan glas po akciji. D<strong>od</strong>atni glas je dobijao <strong>za</strong> svakih pet akcija,sve do prve stotine glasova. Nakon prvih sto glasova, akcionari su dobijali jedan glas<strong>za</strong> svakih deset akcija.➥
POSEBNA PRAVA AKCIONARA157Francuska je dugo bila jedina država koja je omogućavala da se statutom kompanijeisključe akcionari koji imaju samo nekoliko akcija da učestvuju u glasanju. Takođestatutima su se predviđala višestruka prava glasa iako se nakon 1930. g<strong>od</strong>inedvostruka prava glasa mogu vršiti samo ako su akcije registrovane najmanje dvijeg<strong>od</strong>ine. Njemačka je omogućavala ograničenja maksimalnog broja glasova u<strong>za</strong>konu <strong>od</strong> 1884. i dozvoljavala višestruko pravo glasa do 1937. g<strong>od</strong>ine, kada je onoproglašeno ne<strong>za</strong>konitim. Od 1998. g<strong>od</strong>ine utvrđivanje maksimalnog broja glasova<strong>za</strong>branjeno je <strong>za</strong> kompanije koje se listiraju na berzi. U SAD, pravilo jedna akcijajedan glas je postalo uobičajeno ranije nego u drugim državama, ali nikada nijepostalo obavezno u kompanijskom pravu. Pritisak <strong>za</strong> usvajanjem pravila jedna akcijajedan glas izvršila je Njujorška ber<strong>za</strong> (NYSE) nakon 1926. g<strong>od</strong>ine.O kojim pitanjima <strong>od</strong>lučuju akcionari, tj. o kojim pitanjima akcionari imajupravo glasa, a po kojima ne, propisano je Zakonom o privrednim društvima.Najvažnije pravo među pravima glasa je pravo izbora direktora, kojiupravljaju poslovanjem kompanije. Iako se akcionari suočavaju sa mnogimpreprekama u vršenju svoga prava izbora direktora, činjenica je da jedino akcionarimogu birati direktore. Kako ne<strong>za</strong>dovoljstvo akcionara sa postojećom upravom raste,postaje lakše uvjeriti ostale akcionare da glasaju protiv postojećih direktora.Prava glasa akcionara nisu ograničena na izbor direktora. Akcionarima jetakođe dopušteno da glasaju u vezi sa <strong>od</strong>ređenim fundamentalnim transakcijama.Pravo glasa akcionar ne mora ostvarivati lično, već ga može prenijetina drugo lice. Prenos prava glasa i prava na prisustvovanje skupštini se prenosipotpisivanjem punomoćja. Zakon nije detaljnije <strong>od</strong>redio ostvarivanje pravaakcionara po punomoćju, osim da ono mora biti u pismenoj formi (jer je propisan<strong>od</strong>a mora biti ovjereno) kao i da revizor društva ne može biti punomoćnik.Zakon o privrednim društvima propisuje da se kopije punomoćja i glasački listićiučesnika na skupštini akcionara, koji su glasali unaprijed i na skupštini akcionara,prilažu uz <strong>za</strong>pisnik. Zakon o privrednim društvima ne sadrži <strong>od</strong>redbe kojima propisujemogućnost drugačijeg uređenja pitanja <strong>za</strong>stupanja, što znači da nije dopušteno ni<strong>od</strong>ređivanje posebnih uslova <strong>za</strong> davanje punomoćja u <strong>od</strong>luci o sazivanju skupštine.Akcionaru se ne smije otežavati ostvarivanje njegovih prava, pa ni na način da muse <strong>od</strong>ređuje kada će dostaviti punomoćje, koje ionako može opozvati u svako doba.Stoga, ima pravo da učestvuje na skupštini akcionara, bez obzira na uslove sadržaneu <strong>od</strong>luci o sazivanju skupštine.Punomoćje <strong>za</strong> ostvarivanje prava glasa može biti opšte (kada se daje <strong>za</strong>glasanje po svim tačkama dnevnog reda) ili specijalno (samo <strong>za</strong> pojedine tačkednevnog reda); može da važi samo <strong>za</strong> jednu sjednicu (kada se smatra i da važi <strong>za</strong>OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARAUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARAponovljenu sjednicu ako se na prvoj sjednici ne postigne kvorum) ili neograničeno(kada važi do opoziva, a akcionar se ne može punovažno <strong>od</strong>reći prava na opoziv).Koje su to situacije u kojima se pravo glasa može isključiti i na koji načinse vrši isključenje prava glasa u tim situacijama?U Zakonu o privrednim društvima propisano je da akcionar ne može glasati opitanjima o kojima je direktno <strong>za</strong>interesovan. Na skupštini akcionara ne možeglasati osoba koja takvim glasanjem <strong>za</strong> sebe pribavlja neku korist ili se oslobađaobaveze. Postojanje sukoba interesa mora biti vidljivo iz <strong>za</strong>pisnika, a u protivnomisključenje prava glasa nije valjano. Pravo glasa na skupštini isključuje se u konfliktnimsituacijama u kojima se to pravo ne p<strong>od</strong>vrgava unutrašnjem nadzoru društva, negose <strong>za</strong>štitni cilj postiže tako da akcionar ne može ostvariti svoje pravo glasa. Tada sepravo akcionara isključuje bez potrebe što se u konkretnom slučaju dokazuje da će setakvim glasanjem nanijeti šteta društvu. Zakonom nije propisano koje su to <strong>od</strong>lukeskupštine u čijem se donošenju isključuje pravo glasa. U svakom slučaju postojedva pravila, tj. dvije grupe situacija u kojima se pravo glasa akcionara isključuje:<strong>od</strong>lučivanje o poslovima koji se sa njim sklapaju i <strong>za</strong>brana učestvovanja u sopstvenojstvari. Isključenje prava glasa ne isključuje pravo učestvovanja u radu skupštine. Kadaće se smatrati da postoji sukob interesa <strong>od</strong>lučuje se <strong>od</strong> slučaja do slučaja.2.2. Pravo akcionara na informacijeKompanija treba da ustanovi strukture komunikacije koje prevazilaze pravnoobavezujuće <strong>za</strong>htjeve kako bi <strong>za</strong>dovoljili potrebe <strong>za</strong> informacijama na blagovremeni adekvatan način. Kompanija treba da objavi sve nove činjenice koje je saopštilafinansijskim analitičarima u isto vrijeme <strong>za</strong> sve akcionare.U rezervama uz finansijske iskaze, kompanija treba da detaljno navede rizike kao štosu: sektorski rizici, geografski rizici, rizici u vezi sa kamatnim stopama, derivativniminstrumentima i vanbilansnim transakcijama, i treba da objasni intrumente upravljanjarizikom koje upotrebljava kompanija.Kompanija treba da objavi bez <strong>od</strong>laganja sve nove činjenice u vezi sa svojom oblašćuposlovanja, ukoliko takve činjenice imaju uticaja na imovinu i finansijsku situacijukompanije ili njeno poslovanje i iz toga mogu suštinski uticati na cijenu akcijakompanije (ad hoc izvještavanje).➥
POSEBNA PRAVA AKCIONARA159Izvršni <strong>od</strong>bor treba da objavi bez <strong>od</strong>laganja bilo koje ad hoc izvještaje koje primi uskladu sa pravilima berze u vezi sa sticanjem i pr<strong>od</strong>ajom akcija <strong>od</strong> strane članova<strong>od</strong>bora na website-u kompanije. Ova informacija treba da bude na web site-unajmanje tri mjeseca.Kalendar korporativnih finansijskih događaja treba da bude objavljen <strong>od</strong>mah nakonokončanja posljednje poslovne g<strong>od</strong>ine na web site-u kompanije i treba da potombude objavljen u g<strong>od</strong>išnjem izvještaju. On treba da obuhvati sve datume koji suinvestitorima i ostalim nosiocima interesa značajni u narednoj poslovnoj g<strong>od</strong>ini. Tumogu, između ostalog, biti: objavljivanje g<strong>od</strong>išnjih i peri<strong>od</strong>ičnih izvještaja, g<strong>od</strong>išnjeskupštine akcionara, datum donošenja <strong>od</strong>luke o dividendi, isplate dividende itd.Kompanija treba da istovremeno objavi na svom website-u sve finansijske informacijeo kompaniji koje su publikovane u drugim medijima (npr. štampani izvještaji, javnaobavještenja, ad hoc izvještaji). Ukoliko su d<strong>od</strong>atne informacije na raspolaganjusamo na internetu, ova informacija se mora posebno naglasiti. Ukoliko su samo izv<strong>od</strong>iobjavljenih dokumenata dostupni na website-u, ova činjenica se mora navesti kao iizvor gdje se može pristupiti cijelom dokumentu.Kompanija treba da p<strong>od</strong>stakne svoje akcionare da učestvuju u redovnim skupštinamaakcionara i da vrše svoja prava u mjeri u kojoj je to moguće. Ovo treba razmotritiprilikom planiranja mjesta i vremena skupštine.Akcionarima bi trebalo dati blagovremenu i preciznu informaciju o svim ključnimpitanjima u vezi sa kompanijom, uključujući njene finansije i, vlasništvu ukorp<strong>orativno</strong>m upravljanju. Ova informacija bi trebalo da uključi, ali da se neograničava samo na ključne informacije, kao npr:a) Finansije kompanije i operativna pitanja;b) Ciljeve kompanije;c) Većinske akcionare i prava glasanja;d) Članove <strong>od</strong>bora direktora i njihove naknade;e) Osnovne predvidive rizike;f) Osnovna pitanja koja se <strong>od</strong>nose na <strong>za</strong>poslene i na akcionare;g) Strukture i politike upravljanja;h) Neobične transakcije kompanije.Akcionari takođe imaju pravo na informacije oko poslovanja kompanije.U skladu sa <strong>za</strong>konom, ovo pravo nije vrlo široko. Naime, akcionari nemaju opštepravo na informaciju – tek <strong>od</strong>ređena tačno navedena prava.Iako je pravo akcionara na informisanost važno, ono je samo pomoćnopravo, <strong>od</strong>nosno samo p<strong>od</strong>rška ekonomskim i kontrolnim pravima akcionara.Informacija nije dobro sama po sebi već sredstvo <strong>za</strong> ostvarivanje prava. Onoomogućava akcionaru da <strong>od</strong>luči da li da investira ili da ne investira u kompaniju.Nesumnjivo, ekonomska i kontrolna prava akcionara bi bila značajno manjevrijedna bez informacije. Međutim, prava na informaciju bi bila besmislena bezneke mogućnosti da se postupa sh<strong>od</strong>no njoj.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARABez investitora u akcije, nema kompanije. Ovaj argument ne treba prenaglašavati,jer se isto može reći <strong>za</strong> ostale, na primjer <strong>za</strong>poslene. Međutim, pravila korp<strong>orativno</strong>gupravljanja vrlo vjerovatnije će imati <strong>za</strong> posljedicu smanjenu spremnost da seinvestira <strong>od</strong> strane akcionara, nego smanjenu spremnost da se <strong>za</strong>posli u <strong>od</strong>ređenojkompaniji. Prema tome, samo zbog relativnih ekonomskih položaja ulagača i<strong>za</strong>poslenih, pravila korp<strong>orativno</strong>g upravljanja koja nijesu naklonjena akcionarimavrlo vjerovatno će imati negativan uticaj na nacionalnu privredu, nego pravila kojasu naklonjena akcionarima. U obimu u kojem je ulaganje u akcije neatraktivno,utoliko će ga biti manje. Ukratko, nepoštovanje osnovnih prava akcionara nije dobarnačin unapređenja interesa društva u cjelini.Prava akcionara mogu koegzistirati sa društveno <strong>od</strong>govornom upravom.Pravo izbora direktora ne v<strong>od</strong>i ka pravu da se njima daju instrukcije: direktori suslob<strong>od</strong>ni da sprov<strong>od</strong>e svoje sopstvene <strong>od</strong>luke u vezi sa poslovanjem kompanije, i tomogu raditi na društveno <strong>od</strong>govoran način. Svakako, akcionari mogu uspostavitiograničenja mogućnosti direktora da <strong>za</strong>stupa interese neakcionara, ali samo uobimu u kojem se takvim postupanjem ugrožavaju interesi akcionara. Racionalnaapatija ukazuje da se akcionari vrlo rijetko uključuju u poslovanje kompanije, samou izuzetnim slučajevima.PRAVO AKCIONARA NA INFORMISANJEUvidom u akte kompanije i to:- Kopije finansijskih izvještaja,- Izvještaj revizora,- Posljednji bilans stanja i bilansuspjeha društva,- Kopije izvještaja <strong>od</strong>boradirektora,- Materijale sa predlozima <strong>od</strong>lukakoji treba da se razmotre naskupštini akcionara.Svaki akcionar ima pravo da<strong>za</strong>htijeva da mu se, bez nadoknade,dostavi kopija posljednjeg bilansastanja i bilansa uspjeha društva,kopije izvještaja <strong>od</strong>bora direktora iliizvještaj revizora.PRAVOAKCIONARANA INFORMISANJESvaki akcionar ima pravo da:unaprijed, putem pisma ili nasamoj skupštini k<strong>od</strong> razmatranjapojedinih tačaka dnevnog reda, tražiobjašnjenje i informacije <strong>od</strong> <strong>od</strong>boradirektora u vezi sa materijalom upitanju i predloženim <strong>od</strong>lukama.Predstavnik <strong>od</strong>bora direktora dužanje da <strong>od</strong>govori na postavljenopitanje, potpuno i istinito, <strong>od</strong>mahna samoj skupštini k<strong>od</strong> raspravljanja<strong>od</strong>govarajuće tačke dnevnog reda.Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da imenuju predstavnika koji ćeispitati poslovanje ili računov<strong>od</strong>stvo društva. Troškove ispitivanja plaćaju akcionari koji su to <strong>za</strong>htijevali, osimkada rezultati ispitivanja ukažu da postoji opravdan razlog da troškove snosi društvo. U tom slučaju društvonadoknađuje troškove ispitivanja.
POSEBNA PRAVA AKCIONARA1613. Koja prava akcionari nemaju?Akcionari imaju manje ili više puna svojinska prava nad svojim akcijama, uključujućipravo da je pr<strong>od</strong>aju, upotrebljavaju, <strong>za</strong>lože bez obzira na opšte mišljenje. Akcijepredstavljaju imovinu kao i svaku drugu, tako da se svojinska ovlašćenja na akcijivrše i kao svojinska ovlašćenja na drugim stvarima.Međutim, akcionari nemaju svojinska prava prema kompaniji, već samosvojinska prava na akciji. To znači da akcionari nemaju:- Pravo da kupe, pr<strong>od</strong>aju, <strong>za</strong>lože, steknu, naslijede, p<strong>od</strong>ijele imovinukompanije;- Pravo kontrole nad kompanijom;- Pravo da isključe druge iz kompanije ili iz njene imovine;- Pravo da koriste imovinu radi dobiti akcionara ili sopstvenog<strong>za</strong>dovoljstva;- Pravo da unište imovinu kompanije;- Pravo da ograniče svojinu kompanije na <strong>od</strong>ređena lica;- Pravo da <strong>od</strong>rede ili izmijene svrhu u koju se upotrebljava imovinakompanije;- Pravo da <strong>za</strong>htijevaju p<strong>od</strong>jelu imovine kompanije ili unovčavanje imovinekako bi pojedini vlasnik i<strong>za</strong>šao iz kompanije;- Pravo da sklapaju ugovore u ime kompanije;- Pravo <strong>za</strong>loge imovine kompanije u korist povjerilaca samih akcionara.Kao što nemaju svojinska prava, akcionari nemaju:- Obavezu da plaćaju poreze na imovinu i prih<strong>od</strong> kompanije;- Obavezu da obeštete lica kojima je nanijeta šteta <strong>od</strong> strane kompanije;- Obavezu da izvršavaju ugovore kompanije ili da naknade štetu usljedneispunjenja ovih ugovora.Jedno <strong>od</strong> osnovnih svojinskih ovlašćenja jeste ovlašćenje vlasnika da uništistvar koja je predmet svojine. Vlasnik ima pravo da uništi stvar koja je predmetsvojine, bez obzira na opšte mišljenje drugih o takvom njegovom postupanju.Međutim, po našem kompanijskom pravu, niko nema pravo da uništava imovinukompanije. Lica koja donose <strong>od</strong>luke u ime kompanije obavezna su da postupaju uinteresu kompanije, ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> njihovih ličnih interesa ili <strong>vrijednosti</strong>.Kompanija <strong>za</strong>država svoju personalnu <strong>od</strong>vojenost <strong>od</strong> akcionara čak i usituacijama kada je riječ o jednočlanim kompanijama, tj. kompanijama koje imajusamo jednog vlasnika. Međutim, i u tim kompanijama samo <strong>od</strong>bor direktoraima ovlašćenja da donosi <strong>od</strong>luke u ime kompanije, a direktori imaju dužnost dapostupaju u interesu kompanije čak i kada ona ima samo jednog akcionara.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARAAKCIONARI IMAJU PRAVOPravo da kupe, pr<strong>od</strong>aju, <strong>za</strong>lože, steknu, naslijede, p<strong>od</strong>ijeleakcije koje posjeduju.Pravo da isključe druge iz upravljanja akcijom (<strong>od</strong>lučivanjuo pr<strong>od</strong>aji, otuđenju, <strong>za</strong>laganju akcija, itd.).Pravo da unovče (pr<strong>od</strong>aju) akcije po sopstvenoj volji, kakobi izišli iz kompanije.Pravo da sklapaju ugovore u svoje ime i <strong>za</strong> svoj račun.Pravo <strong>za</strong>loge sopstvene imovine, kao i sopstvenih akcijakompanije u korist svojih povjerilaca.Pravo na dividendu kada se objavi da se dividende dijele.Pravo preče kupovine akcija novih emisija kada se kapitalkompanije povećava novčanim sredstvima.Pravo da <strong>za</strong>htijevaju da im kompanija otkupi akcije uvijekbez ikakvih uslova.AKCIONARI NEMAJU PRAVOPravo da kupe, pr<strong>od</strong>aju, <strong>za</strong>lože, steknu, naslijede, p<strong>od</strong>ijeleimovinu kompanije.Pravo da isključe druge iz kompanije ili iz njene imovine.Pravo da <strong>za</strong>htijevaju p<strong>od</strong>jelu imovine kompanije iliunovčavanje imovine kako bi pojedini vlasnik i<strong>za</strong>šao izkompanije.Pravo da sklapaju ugovore u ime i <strong>za</strong> račun kompanije.Pravo <strong>za</strong>loge imovine kompanije u korist sopstvenihpovjerilaca.Pravo da sudskim putem <strong>za</strong>htijevaju isplatu dividende <strong>od</strong>kompanije kada nije donijeta <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jeli dividende.Pravo preče kupovine akcija novih emisija kada se kapitalkompanije povećava nenovčanim ulogom, ni pravo prečekupovine pri pr<strong>od</strong>aji akcija drugih akcionara (u sekundarnojtrgovini).Pravo da <strong>za</strong>htijevaju otkup akcija samo uz ispunjenje<strong>za</strong>konskih uslova.4. Obaveze akcionaraAkcionari nemaju druge obaveze prema društvu, osim obaveze da uplate,na utvrđeni način, početnu cijenu svih akcija koje su upisali. Odluka skupštineakcionara koja obavezuje sve ili samo neke <strong>od</strong> akcionara da daju d<strong>od</strong>atne uloge bićenevažeća, ukoliko nije donijeta jednoglasno.Akcionar može preuzeti neke obaveze prema društvu, ali ih on tadapreuzima lično, kao i svako drugo lice, a ne u svojstvu akcionara. U svojstvuakcionara može preuzeti obavezu prema kompaniji samo ako su se svi akcionari sapravom glasa saglasili <strong>za</strong> preuzimanje obave<strong>za</strong> prema kompaniji.AKCIONARI IMAJU OBAVEZEObavezu da plaćaju porez na sopstvenu imovinu i prih<strong>od</strong>.Obavezu da obeštete lica kojima je nanijeta šteta njihovimpostupcima.Obavezu da izvršavaju svoje ugovore ili naknade štetuusljed neispunjenja.AKCIONARI NEMAJU OBAVEZEObavezu da plaćaju poreze na imovinu i prih<strong>od</strong> kompanije.Obavezu da obeštete lica kojima je nanijeta šteta <strong>od</strong> stranekompanije.Obevezu da izvršavaju ugovore kompanije ili da naknadeštetu usljed neispunjenja ovih ugovora
POSEBNA PRAVA AKCIONARA1635. Pravo akcionara na sudsku <strong>za</strong>štitu svojih prava5.1. Pravo na direktne akcionarske tužbePravo na individualnu akcionarsku tužbu propisano je članom 30, stav 5, tačka 3 ičlanom 30, stav 6, Zakona o privrednim društvima kojima je propisano da akcionardruštva ili njegov nasljednik ima pravo da k<strong>od</strong> Privrednog suda p<strong>od</strong>nese tužbu,u slučaju ako su povrijeđena prava akcionara, <strong>od</strong>nosno ako postoje dokazi da seposlovanje društva v<strong>od</strong>i ili da <strong>od</strong>bor direktora koristi ovlašćenja na način da ugrožavaprava tog akcionara ili drugih akcionara, ne poštujući njegove ili njihove interesekao akcionara iako su takve radnje učinjene u dobroj vjeri. Na primjer: individualnatužba se p<strong>od</strong>nosi zbog povrede prava na učestvovanje u radu skupštine, stavljanjaakcionara u neravnopravan položaj prilikom upisa nove serije akcija.Tužba iz ovog člana može se p<strong>od</strong>nijeti u roku <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina <strong>od</strong> dananastanka štetne radnje, u čijem roku se može pokrenuti tužba i protiv <strong>od</strong>govornihlica, kojima je prestala dužnost (funkcija) ili članstvo u društvu.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAPravo ima svaki akcionar ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> procentualnog učešća u akcionarskomkapitalu društva. Dakle, i akcionar koji posjeduje samo jednu akciju društva imapravo na ulaganje ove tužbe.Ako Privredni sud ocijeni da je tužba osnovana, donijeće <strong>od</strong>govarajuću<strong>od</strong>luku kojom se otklanjaju nepravilnosti, a u slučaju da su akcionari pretrpjeli štetunadležni sud donijeće <strong>od</strong>luku o naknadi štete. U ovom slučaju, Privredni sud moženaložiti otkup akcija tih akcionara <strong>od</strong> strane drugih akcionara ili samog društva, pocijeni koju bi akcije imale da nije bilo nepravilnih radnji.5.2. Pravo na derivativne akcionarske tužbeZakon o privrednim društvima priznaje i pravo na tzv. derivativne akcionarsketužbe, kao izuzetne akcionarske tužbe.Zakon o privrednim društvima kao pravilo postavlja da je akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo to koje ima isključivo pravo na tužbu radi <strong>za</strong>štite interesa samog društva, tj.propisuje da, kada se utvrdi da je došlo do nepravilnosti u upravljanju ili poslovanjudruštva, društvo ima pravo da tuži <strong>od</strong>govorno lice k<strong>od</strong> Privrednog suda, a ne njegoviakcionari (Vidi: član 30 stav 4 Zakona o privrednim društvima).POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARATek u slučaju da društvo ne tuži <strong>od</strong>govorno lice, akcionar ima pravo dau svoje ime, a <strong>za</strong> račun društva tuži <strong>od</strong>govorno lice u društvu koje je <strong>od</strong>govorno<strong>za</strong> nepravilnosti u upravljanju ili poslovanju društva (derivativna tužba). Akcionarima pravo na derivativnu tužbu samo ako je preth<strong>od</strong>no u pisanom obliku <strong>za</strong>htijevao<strong>od</strong> društva da tuži <strong>od</strong>govorno lice, a društvo je taj <strong>za</strong>htjev <strong>od</strong>bilo ili nije p<strong>od</strong>nijelotužbu u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana p<strong>od</strong>nošenja <strong>za</strong>htjeva.Ostvarena naknada štete po derivativnoj tužbi pripada društvu, a akcionarkoji je p<strong>od</strong>nio derivativnu tužbu ima pravo na naknadu troškova.5.3. Koji su to najznačajniji slučajevi kada akcionar može<strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong>luku suda o spornom pitanju?Sporno pitanjeČlan Zakona oprivrednim društvimakoji ovlašćuje nap<strong>od</strong>i<strong>za</strong>nje tužbe1. Naknada troškova osnivanja Član 20 stav 112. Visina novčane naknade vlasnicima hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>preuzetih društava, kojima nijesu obezbijeđena ista prava kojasu imali k<strong>od</strong> preuzetih društava3. Akcionar koji je glasao protiv ili nije prisustvovao skupštinikoja je usvojila ugovor o spajanju ili povjerilac društva možetražiti da Sud poništi spajanje ukoliko nijesu poštovane bitne<strong>od</strong>redbe postupka spajanja i ako povjeriocima, na njihov<strong>za</strong>htjev, nije obezbijeđena <strong>od</strong>govarajuća <strong>za</strong>štita potraživanja, aspajanjem je bitnije ugroženo namirenje njihovih potraživanja.4. Akcionari, povjerioci i druga lica koja imaju pravni interesmogu, u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana donošenja <strong>od</strong>luke oprestanku društva po skraćenom postupku, pokrenutipostupak <strong>za</strong> poništenje <strong>od</strong>luke pred sudom.Član 22a stav 12Član 22a stav 20Član 24 a stav 3➥
POSEBNA PRAVA AKCIONARA1655. Akcionar može tražiti <strong>od</strong> Privrednog suda da poništi osnivanjeakcionarskog društva iz sledećih razloga: ako nije <strong>za</strong>ključenniti izvršen ugovor o osnivanju i statut društva, <strong>od</strong>nosno nijesuispunjeni uslovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> donošenje i sadržinu ovih akatautvrđenim ovim <strong>za</strong>konom; ako prospekt o javnoj ponudi akcijanije objavljen u skladu sa <strong>za</strong>konom; ako su ciljevi društvane<strong>za</strong>koniti, a djelatnosti suprotne propisima; ako ugovoromo osnivanju ili statutom nije utvrđen naziv društva, iznosakcionarskog kapitala, sjedište uprave ili adresa <strong>za</strong> prijemslužbenih dopisa ili djelatnosti društva; ako nijesu primijenjene<strong>od</strong>redbe koje se <strong>od</strong>nose na iznos minimalnog kapitala; uslučaju da postoji pravna i poslovna nesposobnost svihosnivača.Tužba <strong>za</strong> ostvarenje prava iz stava 1 ovog člana može sep<strong>od</strong>nijeti u roku <strong>od</strong> tri g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> dana upisa društva u CRPS-a.6. Ako akcionar smatra da uplaćeni iznos <strong>vrijednosti</strong> akcijakada <strong>za</strong>htijeva ostvarenje prava otkupa akcija ne <strong>od</strong>govaraprosječnoj tržišnoj <strong>vrijednosti</strong> akcija ili ako društvo ne izvršiplaćanje naknade u roku ili ako se na dan kada je <strong>od</strong>lukaskupštine donijeta prosječna tržišna cijena nije mogla utvrditi,zbog <strong>od</strong>sustva prometa akcijama, može pokrenuti spor k<strong>od</strong>nadležnog suda u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana uplate sredstava<strong>od</strong> strane društva ili <strong>od</strong> dana docnje u isplati. Sud je ovlašćenda u ovim slučajevima utvrdi prosječnu tržišnu cijenu naosnovu vještačenja ne<strong>za</strong>visnih ovlašćenih procjenitelja7. Akcionar može tražiti <strong>od</strong> Privrednog suda da donese <strong>od</strong>luku osazivanju skupštine akcionara ili vanredne skupštine akcionara,ako: skupština nije sazvana u roku <strong>od</strong> tri mjeseca <strong>od</strong> <strong>za</strong>vršetkaposlovne g<strong>od</strong>ine, a akcionar je o tome obavijestio Privrednisud; ako se lice koje ima pravo da <strong>za</strong>htijeva sazivanje skupštineobratilo Privrednom sudu, jer je <strong>od</strong>bor direktora <strong>od</strong>bio njegov<strong>za</strong>htjev ili po njegovom <strong>za</strong>htjevu nije u propisanom roku<strong>za</strong>ka<strong>za</strong>o sjednicu skupštine akcionara; povjerioci društva to<strong>za</strong>htijevaju <strong>od</strong> Privrednog suda zbog nesazivanja vanredneskupštine u jednom <strong>od</strong> slučajeva.Član 26Član 30 stav 4Član 40UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA8. Akcionar, član <strong>od</strong>bora direktora ili izvršni direktor može tražiti<strong>od</strong> Privrednog suda da poništi <strong>od</strong>luke skupštine akcionaraako: pitanje o kojem je donijeta <strong>od</strong>luka nije bilo uvršteno udnevni red skupštine u skladu sa <strong>od</strong>redbama ovog <strong>za</strong>kona;akti ili <strong>od</strong>luke koje se obavezno registruju k<strong>od</strong> CRPS-a nijesuregistrovane u roku utvrđenom ovim <strong>za</strong>konom; nijesupoštovane <strong>od</strong>redbe ovog <strong>za</strong>kona o sazivanju i <strong>od</strong>ržavanjuskupštine akcionara; <strong>od</strong>luka nije u saglasnosti sa ovim<strong>za</strong>konom, statutom društva i drugim propisima.Član 41➥OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARA9. Akcionar ima pravo da p<strong>od</strong>nese tužbu sudu ako postoji spor opitanju predloženog sticanja imovine <strong>od</strong> osnivača ili akcionaradruštva, u roku <strong>od</strong> dvije g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> dana registracije društva, a<strong>za</strong> koje je predloženo plaćanje iznosa većeg <strong>od</strong> jedne desetineakcionarskog kapitala.Član 5010. Sporovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> d<strong>od</strong>atna obezbjeđenja <strong>za</strong> obaveze društva. Član 59 stav 56. Sporazum akcionara o glasanjuSporazum akcionara o glasanju je ugovor/sporazum između izvjesnog brojaakcionara društva sa ciljem da se unaprijed <strong>od</strong>redi kako da glasaju po osnovusvojih akcija, na <strong>od</strong>ređeni način i o <strong>od</strong>ređenim pitanjima na skupštini akcionara,bilo da je <strong>za</strong>ključen uz p<strong>od</strong>ršku organa društva, kluba (udruženja) akcionara ilisamoorganizovanjem akcionara. Sporazum obavezuje samo akcionare koji su gapotpisali. Sporazum o glasanju može se <strong>za</strong>ključiti <strong>za</strong> jednu skupštinu i ponovljenusjednicu skupštine ili <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređeno vrijeme koje ne može biti duže <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina.Kada je sporazumom postignut dogovor o glasanju, akcionari prisustvujusjednici skupštine da bi glasali kako je dogovoreno ili imenuju <strong>za</strong>jedničkogpunomoćnika sa ovjerenim punomoćjem u skladu sa <strong>za</strong>konom. Ako je sporazum<strong>za</strong>ključen <strong>za</strong> duži vremenski peri<strong>od</strong>, u sporazumu se predviđa način posti<strong>za</strong>njadogovora, <strong>od</strong>nosno usaglašavanja akcionara unaprijed o glasanju <strong>za</strong> predstojećeskupštine, kao i rješavanje mogućih sporova i<strong>za</strong>branom arbitražom ili <strong>od</strong> <strong>za</strong>jedničkiprihvaćenog trećeg lica.Primjerak sporazuma o glasanju se predaje društvu radi evidencije,<strong>od</strong>nosno upisuje u registar društva, a ako se radi o društvu čije se akcije pr<strong>od</strong>aju naorganizovanom tržištu, sporazum se dostavlja Komisiji <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Najćešća vrsta sporazuma o glasanju <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> ugovornih strana da glasajupri izboru članova <strong>od</strong>bora direktora ili <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređene kandidate ili <strong>za</strong> kandidatakoga predloži jedna ili više ugovornih strana u ovom sporazumu. Mnogo rjeđi susporazumi koji <strong>za</strong>htijevaju glasanje, <strong>od</strong>nosno uzdržavanje <strong>od</strong> glasanja u vezi saizvjesnim fundamentalnim promjenama u kompaniji.Ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> toga koji akcionar <strong>za</strong>država pravo upravljanja nadkompanijom, ugovorne strane u akcionarskim sporazumima posmatraju sebe kao“partnere” i žele da <strong>za</strong>drže slob<strong>od</strong>u koju partneri imaju da <strong>od</strong>rede ko će kontrolisatikompaniju. Stoga, akcionari koji <strong>za</strong>ključuju ove sporazume žele da budu akcionari<strong>za</strong> “spoljni svijet” ili “partneri” između sebe.
POSEBNA PRAVA AKCIONARA167Akcionarskim sporazumom akcionari se obavezuju:- kako će glasati na skupštini akcionara; ili- da uopšte neće glasati; ili- da će glasati prema uputstvima koje daje treće lice ili neko <strong>od</strong> akcionara;- da će se dogovarati o stavovima koje će <strong>za</strong>uzeti u pogledu <strong>od</strong>ređenih <strong>od</strong>lukapojedinačno, prema skupovima takvih <strong>od</strong>luka ili uopšte o svakomglasanju.Akcionarskim sporazumom akcionari se obavezuju na obligaciono pravnoj osnovi.To znači da sporazum djeluje samo između akcionara koji su ga <strong>za</strong>ključili, obavezujesamo akcionare koji su ga <strong>za</strong>ključili, a ne i društvo ili bilo koja treća lica.Ako akcionar pr<strong>od</strong>a akcije, i tako svoje člansko pravo prenese na drugo lice, timegubi i pravo glasa po akcijama. Sporazum o glasanju i prava i obaveze iz tog ugovorane prenose se na kupca akcija.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAKakve su obaveze akcionara koji glasa suprotno onome kako seobave<strong>za</strong>o glasati?Ako akcionar glasa suprotno onome kako se obave<strong>za</strong>o glasati, njegov glas je valjan<strong>od</strong>at i ne može uticati na donesenu <strong>od</strong>luku. Ova <strong>od</strong>luka se ne bi mogla poništavatizbog tako datog glasa.Obaveze iz ugovora o glasanju mogle bi se utužiti i izvršnim putem sprov<strong>od</strong>iti<strong>od</strong>lukom suda. Međutim, kako se radi o tome da se ostvaruje obave<strong>za</strong> tuženogda dâ izjavu volje kakvu se obave<strong>za</strong>o dati, smatra se da je data izjava volje na danpravosnažnosti izvršne <strong>od</strong>luke suda. To u praksi gotovo da nema nikakvo značenje, pase u krajnjim slučajevima sv<strong>od</strong>i na naknadu štete koja bi nastala drugim akcionarimazbog postupanja suprotno ugovoru.Naknadu štete akcionar koji bi potpisao ovaj ugovor duguje i u slučaju da ne dođe naskupštinu akcionara.SEKRETARDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
8.UVOD U PRAVA AKCIONARAC. CENTRALNA DEPOZITARNA AGENCIJACentralna Depozitarna Agencija obavlja poslove registrovanja dematerijalizovanihhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, poslove kliringa i saldiranja sklopljenih transakcija s timhartijama i druge poslove u vezi sa dematerijalizovanim hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Vlasnik hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> dužan je da otvori račun hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>k<strong>od</strong> Centralne Depozitarne Agencije. Vlasnik računa hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> imapravo uvida u svoj račun. Centralna Depozitarna Agencija je obavezna da p<strong>od</strong>atkeo stanju pojedinog računa čuva kao poslovnu tajnu.Centralna Depozitarna Agencija v<strong>od</strong>i jedini registar hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>u Crnoj Gori. Vlasnikom dematerijalizovane <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> smatra se vlasnikračuna k<strong>od</strong> Centralne Depozitarne Agencije na kojem se v<strong>od</strong>i hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>,koji to svojstvo stiče registracijom hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Izv<strong>od</strong> iz registra CentralneDepozitarne Agencije je jedini i isključivi dokaz o vlasništvu nad hartijama <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>.Centralna Depozitarna Agencija v<strong>od</strong>i registar hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, i pravai obaveze akcionara po osnovu vlasništva na hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> nastaju tekdanom registracije. Osim prava vlasništva, sva prava trećih lica u vezi sa hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> nastaju danom registracije u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji.Dakle, tek upisom u Centralni registar Centralne Depozitarne Agencijenastaje:- Pravo vlasništva nad hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;- Pravo ugovorne <strong>za</strong>loge na hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;- Pravo <strong>za</strong>konske <strong>za</strong>loge na hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;- Prava fiducije na hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Upis u registar Centralne Depozitarne Agencije ima konstitutivno djejstvo,što znači da tek trenutkom upisa nastaju prava i obaveze po osnovu hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> i na hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Napomene:125 Vidi: član 53 stav 2 Zakona o privrednim društvima;126 Vidi: član 53 stav 3 i 4 Zakona o privrednim društvima;127 Vidi: član 53 stav 5 Zakona o privrednim društvima;
9. PoglavljeSKUPŠTINA AKCIONARA
9. | SKUPŠTINA AKCIONARA
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. OPŠTE ODREDBE 1721. Vrste skupštine akcionara 1742. Nadležnost skupštine akcionara 1763. Prenošenje nadležnosti 178B. SAZIVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA 1791. Pravo i obave<strong>za</strong> sazivanja skupštine 1792. Vrijeme i način sazivanja skupštine 1813. Dnevni red 1824. Predlozi <strong>od</strong>luka 183C. ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA 1851. Ko prisustvuje skupštini akcionara 1852. Liste prisutnih 1863. Poslovnik o radu skupštine 1874. Predsjedavanje skupštinom akcionara 1885. Otvaranje skupštine akcionara 1906. Postupanje po dnevnom redu 1927. Način glasanja 1938. Prekid, trajanje i <strong>za</strong>ključenje skupštine akcionara 1949. Održavanje reda na skupštini akcionara 19510. Zapisnik sa skupštine akcionara 197D. DOBRE PRAKSE U VEZI SA KORPORATIVNIM UPRAVLJANJEM 1991. Dobre prakse u vezi sa postupkom koji preth<strong>od</strong>i <strong>od</strong>ržavanjuskupštine akcionara 1992. Dobre prakse u vezi sa <strong>od</strong>ržavanjem skupštine 200OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARA- Skupština akcionara treba da se koristi radi komunikacije sa akcionarimai da se p<strong>od</strong>stiče njihovo učešće na skupštini. Akcionarima koji nijesu prisutnina skupštini treba da bude omogućeno da glasaju u <strong>od</strong>sustvu.- Kompanija treba u ovom aspektu da v<strong>od</strong>i računa o specifičnostima vršenjaprava <strong>od</strong> strane akcionara koji ne žive u mjestu <strong>od</strong>ržavanja skupštine.Unutar datog okvira, kompanija treba da razmotri da li bi m<strong>od</strong>erna tehnologijamogla dati solucije na neka praktična pitanja i da li se <strong>od</strong>govarajući<strong>od</strong>govor može razviti u ovom aspektu.- Kompanija treba da sve informacije učini dostupnim elektronskim putemprije skupštine akcionara.- Prilikom sazivanja skupštine, kompanija bi trebalo da pruži <strong>od</strong>govarajućaobrazloženja tačaka dnevnog reda i <strong>od</strong>luka koje predlaže <strong>od</strong>bor. Uz formalnostipropisane Zakonom o privrednim društvima u vezi sa ovima,kompanija treba da upotrebljava svoj website kako bi objavila sve relevantneinformacije i dokumentaciju neoph<strong>od</strong>nu <strong>za</strong> ostvarivanje prava akcionara.- Predsjedavajući treba da preduzme neoph<strong>od</strong>ne mjere da se dâ <strong>od</strong>govor napitanja akcionara. Na skupštini akcionara, direktori treba da <strong>od</strong>govore nanjima upućena pitanja <strong>od</strong> strane akcionara u vezi sa g<strong>od</strong>išnjim izvještajemili o tačkama dnevnog reda.- Kompanija treba da objavi rezultate glasanja i <strong>za</strong>pisnike sa skupštine akcionarana svom website-u što je prije moguće nakon okončanja skupštine.Dobro korp<strong>orativno</strong> <strong>upravljanje</strong> <strong>za</strong>htijeva puno učešće akcionara u<strong>od</strong>lučivanju na skupštini akcionara. U interesu kompanije je da što većibroj akcionara uzme učešća u glasanju na skupštini akcionara. Kompanijaće, koliko g<strong>od</strong> je moguće, dati akcionarima mogućnost da glasaju prekopunomoćnika i da komuniciraju sa drugim akcionarima.- Skupština akcionara treba da bude u mogućnosti da vrši takav uticajna politiku <strong>od</strong>bora kompanije na način da ima svrsish<strong>od</strong>nu ulogu teža iprotivteža u kompaniji.A. OPŠTE ODREDBEZakon o privrednim društvima, kao uostalom i drugi <strong>za</strong>koni kojima se reguliše ovamaterija, ne definišu skupštinu akcionarskog društva. Iako nema definicije date u<strong>za</strong>konu, definicija skupštine proizilazi iz samog <strong>za</strong>kona da je to organ u kojemuakcionari kao članovi akcionarskog društva ostvaruju svoju volju.
OPŠTE ODREDBE173Skupština se najčešće <strong>od</strong>ređuje kao najviši organ akcionarskog društva. To znači dana samoj skupštini kao organu akcionari izražavaju svoju volju i da bez skupštinekao organa nema akcionarskog društva. Akcionari <strong>od</strong>luke donose u tom organu, ikada je riječ o <strong>od</strong>lukama koje su u nadležnosti skupštine, što znači da se te <strong>od</strong>lukene mogu donositi izvan skupštine čak i kada se svi akcionari slože da će to učiniti.Zato se i kaže da je skupština akcionara mjesto na kojem se ostvaruju upravljačkaprava akcionara.Po čemu se skupština akcionara razlikuje <strong>od</strong> drugih organa društva?- Skupština akcionara nije stalan organ, što znači da ona nije stalno u<strong>za</strong>sijedanju. Skupština se <strong>od</strong>ržava po potrebi, a najmanje jednom g<strong>od</strong>išnje;- Skupština akcionara se ne bira, kao što je riječ o drugim organima(<strong>od</strong>bor direktora imenuje skupština, a <strong>od</strong>bor direktora imenuje izvršnogdirektora);- Skupština akcionara se ne može opozvati – to je organ vlasnika koji nikone bira i ne imenuje, pa se ne može ni raspustiti.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVANije organkoji <strong>za</strong>sijeda ukontinuitetu –sjednice se <strong>od</strong>ržavajupo potrebi, a najmanjejednom g<strong>od</strong>išnjeSkupština akcionara sene bira, kao što je riječ <strong>od</strong>rugim organima i postojiu svakom akcionarskomdruštvuSKUPŠTINAAKCIONARASkupština akcionarase ne može opozvatiPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASKUPŠTINAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARA1. Vrste skupštine akcionaraZakon o privrednim društvima Crne Gore razlikuje redovnu i vanrednu skupštinuakcionara. Osim terminološke razlike, koja se ispoljava u tome da se redovnaskupština obavezno <strong>od</strong>ržava najmanje jednom g<strong>od</strong>išnje, a da je vanredna svakaskupština koja nije redovna, drugih značajnih razlika između redovne i vanredneskupštine nema.Zakon o privrednim društvima propisuje izvjesne situacije kada je sazivanjevanredne skupštine akcionara obavezno. Zakon<strong>od</strong>avac je utvrdio da je sazivanjevanredne skupštine obavezno u slučajevima kada:1) akcionari koji posjeduju najmanje 5% glasačkih prava dostave u sjedišteuprave društva pisani <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanje skupštine;2) <strong>od</strong>bor direktora ili akcionari predlažu da se:(a) mijenja djelatnost društva;(b) mijenja akcionarski kapital društva;(c) prije isteka ugovorenog roka mijenja revizor;(d) mijenja član <strong>od</strong>bora direktora prije isteka njegovog mandata.3) je potrebno razmotriti ozbiljne gubitke društva; potrebno dati <strong>od</strong>obrenjedruštvu da kupi sopstvene akcije;4) se <strong>od</strong>obrava reorgani<strong>za</strong>cija, spajanje, dobrovoljna likvidacija ilip<strong>od</strong>nošenje predloga <strong>za</strong> pokretanje stečajnog postupka društva;5) to <strong>za</strong>htijeva revizor koji je p<strong>od</strong>nio ostavku;6) se broj članova <strong>od</strong>bora direktora smanjio isp<strong>od</strong> propisanog minimuma,<strong>od</strong>nosno ako je nastao paran broj članova <strong>od</strong>bora direktora zbogp<strong>od</strong>nošenja ostavke nekog člana prije isteka mandata;7) <strong>od</strong>bor direktora smatra da <strong>od</strong>ređeno pitanje treba razmotriti na vanrednojskupštini akcionara.K<strong>od</strong> primjene ove <strong>od</strong>redbe važno je imati u vidu da propisivanje slučajeva kadase mora sazvati vanredna skupština ne znači, kao što je to slučaj u nekim drugimpravima, da se ove <strong>od</strong>luke ne bi mogle donijeti i na redovnoj skupštini društva.Dakle, Zakonom o privrednim društvima nijedna <strong>od</strong>luka nije stavljena isključivou nadležnost redovne, <strong>od</strong>nosno vanredne skupštine, već se sve <strong>od</strong>luke mogu sajednakom pravnom valjanošću usvajati kako na redovnoj, tako i na vanrednojskupštini akcionara. Činjenica da li je <strong>od</strong>luka donijeta na redovnoj ili vanrednojsjednici skupštine akcionara nema nikakvog pravnog značaja u pogledu pravnevaljanosti navedene <strong>od</strong>luke.
OPŠTE ODREDBE175Osim što razlikuje redovnu i vanrednu skupštinu akcionara, Zakon oprivrednim društvima razlikuje i opštu i specijalnu skupštinu akcionara, iako neupotrebljava ove pojmove. Opšta skupština akcionara je skupština kojoj imaju pravoprisustva svi akcionari, a da glasaju samo akcionari sa pravom glasa. Specijalna(posebna) skupština je skupština kojoj imaju pravo da prisustvuju samo vlasnici<strong>od</strong>ređene klase akcija (npr. samo vlasnici povlašćenih akcija). Naime, Zakono privrednim društvima propisuje u nizu situacija da je <strong>za</strong> donošenje <strong>od</strong>luke oizvjesnim pitanjima potrebna saglasnost svake klase akcija (ako postoji više klasaakcija <strong>za</strong> <strong>od</strong>luku skupštine potrebna je tražena većina glasova svake klase akcija) 128 .Međutim, to ne znači da se <strong>za</strong> <strong>od</strong>lučivanje o ovim pitanjima mora uvijek sazvatiposebna skupština akcionara, jer ovi akcionari mogu glasati i <strong>od</strong>vojenim glasanjemna redovnoj skupštini akcionara.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAREDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINAAKCIONARAOdbor direktora saziva redovnug<strong>od</strong>išnju skupštinu akcionara u roku<strong>od</strong> tri mjeseca nakon <strong>za</strong>vršetka svakefinansijske g<strong>od</strong>ine, sa izuzetkom prveg<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> osnivanja društva.IZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAOPŠTA SKUPŠTINASvi akcionari imaju pravo daprisustvuju skupštini akcionara i daglasajuPOSEBNA SKUPŠTINASamo vlasnici <strong>od</strong>ređene klase akcija(npr. samo vlasnici povlašćenihakcija) imaju pravo da prisustvujuovoj skupštiniVANREDNA SKUPŠTINA AKCIONARASvaka skupština koja nije redovna.Saziva se kada je <strong>od</strong>ređeno pitanjepotrebno razmotriti na skupštiniakcionara, ali i u <strong>za</strong>konom propisanimslučajevima, kada je <strong>od</strong>bor direktoraobave<strong>za</strong>n da je sazovePOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAOsim ovih, Zakon o privrednim društvima govori i o osnivačkoj skupštinikao posebnoj. Značaj izdvajanja osnivačke skupštine kao posebne proizilazi izznačaja <strong>od</strong>luka koje se na njoj donose.2. Nadležnost skupštine akcionaraNadležnosti skupštine akcionara utvrđuju se na dva načina:- Izričitom <strong>od</strong>redbom Zakona o privrednim društvima;- Statutom društva.U čemu je značajno propisivanja nadležnostiskupštine akcionara <strong>za</strong>konom?Kada su izvjesne <strong>od</strong>luke izričitom <strong>za</strong>konskom <strong>od</strong>redbom stavljene u nadležnostiskupštine akcionara o tim <strong>od</strong>lukama samo i isključivo može <strong>od</strong>lučivati skupštinaakcionara. Ni <strong>od</strong>redbom statuta ni drugih akata akcionarskog društva <strong>od</strong>lučivanje oovim <strong>od</strong>lukama ne može se prenijeti na druga lica.Zakonom o privrednim društvima skupština akcionara je isključivoovlašćena da <strong>od</strong>lučuje o sljedećim pitanjima:1) vrši izmjene i dopune statuta društva;2) bira članove <strong>od</strong>bora direktora i imenuje revizora;3) razriješava članove <strong>od</strong>bora direktora i revizora koje je i<strong>za</strong>brala skupštinaakcionara;3a) imenuje i razriješava likvidatora;4) <strong>od</strong>lučuje o politici naknada i o naknadama članova <strong>od</strong>bora direktora;4a) usvaja g<strong>od</strong>išnje finansijske iskaze i izvještaj o poslovanju društva;4b) donosi <strong>od</strong>luku o raspolaganju imovinom društva (kupovini,pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čijaje vrijednost veća <strong>od</strong> 20% knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva(imovina velike <strong>vrijednosti</strong>), ukoliko statutom nije utvrđeno niže učešće;5) donosi <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli dobiti;6) povećava ili smanjuje kapital društva utvrđen statutom, <strong>za</strong>mjenjuje akcijejedne klase akcijama druge;7) donosi <strong>od</strong>luku o dobrovoljnoj likvidaciji društva, restrukturiranju ilip<strong>od</strong>nošenju predloga <strong>za</strong> pokretanje stečajnog postupka;8) <strong>od</strong>obrava procjenu nenovčanih uloga;
OPŠTE ODREDBE1779) na <strong>za</strong>htjev <strong>od</strong>bora direktora, razmatra pitanja iz njegove nadležnosti kojase <strong>od</strong>nose na poslovanje društva;10) <strong>od</strong>obrava <strong>za</strong>ključenje ugovora u vezi sa kupovinom imovine <strong>od</strong> osnivačaili većinskog akcionara društva, u svim slučajevima kada isplataprevazilazi jednu desetinu kapitala društva utvrđenog statutom i kadaugovor treba <strong>za</strong>ključiti u roku <strong>od</strong> dvije g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> registracije društva;11) donosi <strong>od</strong>luku o izdavanju obveznica, <strong>od</strong>nosno <strong>za</strong>mjenljivih obveznica ilidrugih <strong>za</strong>mjenjivih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;12) ograničava ili ukida prioritetno pravo akcionara da upišu akcije ilisteknu <strong>za</strong>mjenljive obveznice, uz saglasnost dvotrećinske većine glasovaakcionara na koje se ta <strong>od</strong>luka <strong>od</strong>nosi. 129UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAKada se statutom društva mogu skupštini dati d<strong>od</strong>atne nadležnosti?S obzirom da su <strong>od</strong>redbe Zakona o privrednim društvima mandatorne (obavezujuće),one se ne mogu mijenjati statutom društva. Statutom društva se mogu skupštinidati d<strong>od</strong>atne nadležnosti ili propisati drugačiji način rješenja ovog pitanja samo uslučajevima kada je društvo, izričitom <strong>za</strong>konskom <strong>od</strong>redbom, ovlašćeno na takvopostupanje.Skupštini se mogu dati veće nadležnosti <strong>od</strong> <strong>za</strong>konom propisanih samo u slučajevimakada:• <strong>za</strong>kon izričito dopušta da se takvim propisivanjem <strong>za</strong>đe u nadležnostnekog drugog organa;• kada <strong>za</strong>konom nije propisana nadležnost nekog drugog organa društva(npr. <strong>od</strong>lučivanje o formiranju tijela društva koje nijesu organi, imenovanječlanova, itd.).Skupština akcionara ni u kojem slučaju ne može imati ulogu sudije usporovima između akcionara, društva i članova organa. Sa stanovišta društva to biznačilo <strong>od</strong>lučivanje o sopstvenoj stvari.IZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARA3. Prenošenje nadležnostiSkupština akcionara, iako je po Zakonu, najvažniji organ u akcionarskom društvu,ne smije prisvajati nadležnosti drugih organa. To znači da skupština akcionara nebi mogla <strong>od</strong>lučivati o pitanjima koja su stavljena u nadležnost drugog organa, npr.<strong>od</strong>bora direktora po sopstvenom nahođenju. Zato Zakon o privrednim društvimapropisuje da skupština akcionara može <strong>od</strong>lučivati o pitanjima iz nadležnosti <strong>od</strong>boradirektora ako to <strong>od</strong> nje <strong>za</strong>traži <strong>od</strong>bor direktora. 130 Skupština akcionara ne smije<strong>od</strong>biti svoju nadležnost. Međutim, o ovim pitanjima skupština akcionara ne može<strong>od</strong>lučivati samoinicijativno, već samo na predlog <strong>od</strong>bora direktora.Skupština akcionara ima pravo, ali ne i obavezu da <strong>od</strong>lučuje o pitanjima vođenjaposlova društva. To znači da ona ne mora da donese <strong>od</strong>luku o pitanju koje <strong>za</strong>htijeva<strong>od</strong>bor direktora. Ako skupština akcionara <strong>od</strong>bije da <strong>od</strong>luči, <strong>od</strong>bor direktora morasamostalno donijeti <strong>od</strong>luku.Odbor direktoraSKUPŠTINA AKCIONARA MOŽE ODBITI DA ODLUČI O PITANJIMA IZNADLEŽNOSTI ODBORA DIREKTORA. AKO SKUPŠTINA TAKO POSTUPI,ODBOR DIREKTORA MORA O NJEMU SAM ODLUČITISkupština akcionaraMORA POSTAVITI SKUPŠTINI ZAHTJEV DA ODLUČI O NEKOM PITANJU IZNADLEŽNOSTI ODBORA DIREKTORA
SAZIVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA179B. SAZIVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA1. Pravo i obave<strong>za</strong> sazivanja skupštinePravo sazivanja skupštine ima <strong>od</strong>bor direktora i akcionari čije akcije predstavljajunajmanje 5% akcionarskog kapitala, ukoliko statut ne predviđa da akcionari samanjim dijelom kapitala imaju pravo na sazivanje skupštine. 131Pravo sazivanja skupštine akcionara u izvjesnim, <strong>za</strong>konom propisanimslučajevima prerasta u obavezu sazivanja skupštine akcionara.Skupština akcionara nije organ koji se može sâm sazvati. Zakon oprivrednim društvima propisuje da skupštinu akcionara mogu sazvati:- Odbor direktora;- Akcionari čije akcije predstavljaju najmanje 5% akcionarskog društva;- Likvidator, jer <strong>od</strong> dana imenovanja likvidatora prestaju ovlašćenja članova<strong>od</strong>bora direktora, tako da je likvidator ovlašćen na sazivanje skupštine.Odbor direktora saziva skupštinu akcionara svojom <strong>od</strong>lukom, i on je uprvom redu ovlašćen da sazove skupštinu. Ako <strong>od</strong>bor direktora ne sazove skupštinuakcionara u okviru roka propisanog <strong>za</strong>konom, pravo da sazovu skupštinu imajuakcionari, ali ne direktno.Akcionari svoje pravo da sazivaju skupštinu akcionara ostvaruju na načinda <strong>od</strong>boru direktora upućuju saziv <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanje skupštine akcionara. Akcionariupućuju <strong>od</strong>boru direktora <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> sazivanje sjednice skupštine akcionara, dnevnired skupštine i predloge <strong>od</strong>luka koje na skupštini treba da se donesu. Odbor direktoradužan je da sazove skupštinu akcionara u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana dobijanja <strong>za</strong>htjeva<strong>za</strong> sazivanje sjednice skupštine akcionara na teret sredstava društva.Zahtjev <strong>za</strong> sazivanje skupštine akcionara se mora <strong>od</strong>boru direktora dostavitiu pisanom obliku. Taj <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> sazivanje skupštine moraju potpisati akcionariili njihovi punomoćnici, kako bi se utvrdilo da li akcionari koji ga dostavljajuispunjavaju <strong>za</strong>konom propisane uslove <strong>za</strong> p<strong>od</strong>nošenje ovog <strong>za</strong>htjeva. Uz ovaj<strong>za</strong>htjev treba dostaviti i dokaze o ispunjavanju uslova, tj. posjedovanje najmanje 5%akcionarskog kapitala.U <strong>za</strong>htjevu <strong>za</strong> sazivanje skupštine akcionara treba navesti razlog sazivanjaskupštine akcionara, kako bi <strong>od</strong>bor direktora utvrdio da nije riječ o neozbiljnom<strong>za</strong>htjevu <strong>za</strong> sazivanje skupštine. Upravo iz ovog razloga propisuje se da se uz <strong>za</strong>htjev<strong>za</strong> sazivanje skupštine akcionara <strong>od</strong>boru direktora dostavlja i dnevni red skupštinei predlozi <strong>od</strong>luka koje na skupštini treba da se donesu.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAPuko navođenje dnevnog reda nije dovoljno, već se uz <strong>za</strong>htjev moradostaviti i predlog <strong>od</strong>luka koje treba usvojiti na skupštini akcionara.Iako Zakon to izričito ne propisuje, akcionari mogu povući svoj predlog<strong>za</strong> sazivanje skupštine akcionara. Ako akcionari povuku predlog <strong>za</strong> sazivanjeskupštine akcionara prije nego <strong>od</strong>bor direktora objavi obavještenje o sazivanjuskupštine akcionara, <strong>za</strong>htjev otpada, a <strong>od</strong>bor direktora mora sazvati skupštinusamo ako smatra da je treba sazvati, ali to nije dužan učiniti. Ako akcionari povuku<strong>za</strong>htjev nakon toga, Odbor direktora može <strong>od</strong>lučiti da se skupština <strong>od</strong>rži, a možeje i otka<strong>za</strong>ti. Ovdje je interesantno da Odbor direktora može <strong>od</strong>lučiti da sazoveskupštinu i onda kada joj <strong>za</strong>htjev upute akcionari koji imaju manje <strong>od</strong> 5% akcijatog akcionarskog društva, dakle koji ne raspolažu pravom da <strong>za</strong>htijevaju sazivanjeskupštine. Međutim, tada je riječ o tome da <strong>od</strong>bor direktora koristi svoja sopstvenaovlašćenja na sazivanje skupštine, pa je takav saziv skupštine pravno valjan.Ako <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> sazivanje skupštineakcionara <strong>od</strong>boru direktora upute akcionarikoji imaju manje <strong>od</strong> 5% akcionarskogkapitala, Odbor direktora nije dužan dasazove skupštinu akcionara, ali može da jesazove - tada se koristi svojim pravom nasazivanje skupštine.Odbor direktoraAko <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> sazivanje skupštineakcionara <strong>od</strong>boru direktora upute akcionarikoji imaju najmanje 5% akcionarskogkapitala, Odbor direktora je dužan dasazove skupštinu akcionara.PRAVO ODBORA DIREKTORA DA SAZIVA SKUPŠTINU AKCIONARA PRERASTA U OBAVEZU AKO TO ZATRAŽE AKCIONARI KOJIPOSJEDUJU NAJMANJE 5% AKCIONARSKOG KAPITALA.OVI AKCIONARI OSIM ŠTO MOGU POSTAVITI ZAHTJEV ZA SAZIVANJE SKUPŠTINE, OD OVOG ZAHTJEVA MOGU I ODUSTATI.Odbor direktora dužan je da sazove skupštinu akcionara u roku <strong>od</strong> 30dana <strong>od</strong> dana dobijanja <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> sazivanje sjednice skupštine akcionara na teretsredstava društva. U uporednom pravu se najčešće <strong>za</strong>konom ne propisuje roku kojem je <strong>od</strong>bor direktora dužan da sazove skupštinu akcionara, nego se samopropisuje da je dužan da sazove skupštinu u “primjerenom roku”. Koji se rok smatraprimjerenim a koji ne, u slučaju spora, <strong>od</strong>ređuje nadležni sud. Uporednopravnapraksa stoji na stanovištu da je rok <strong>od</strong> 15 dana primjeren rok.
SAZIVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA181Odbor direktora je po pravilu organ koji saziva skupštinu. Ako Odbor direktoradonosi <strong>od</strong>luku o sazivanju skupštine, sačinjava dnevni red i predloge <strong>od</strong>luke kojetreba dostaviti skupštini akcionara. Međutim, kada je riječ o sazivanju skupštine napredlog akcionara, utvrđen je izuzetak <strong>od</strong> <strong>od</strong>redbe da <strong>od</strong>bor direktora sačinjavapredloge <strong>od</strong>luka i utvrđena je obave<strong>za</strong> akcionara da dostave <strong>od</strong>boru direktorapredlog <strong>od</strong>luka koje treba staviti na dnevni red.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVA2. Vrijeme i način sazivanja skupštineObavještenje o sazivanju skupštine akcionara dostavlja se najkasnije 30 dana prijedana <strong>od</strong>ržavanja skupštine. Obavještenje se dostavlja putem pošte, a <strong>za</strong> društva kojaimaju 100 i više akcionara, <strong>od</strong>bor direktora je dužan da obavještenje o sazivanjuskupštine objavi dva puta u najmanje jednom dnevnom štampanom mediju koji seizdaje u Republici. 132Rok <strong>od</strong> 30 dana koji mora proteći <strong>od</strong> dana sazivanja do dana <strong>od</strong>ržavanjaskupštine akcionara se statutom može pr<strong>od</strong>užiti, ali ne i skratiti. Dobre praksekorp<strong>orativno</strong>g upravljanja upućuju da taj rok ne smije biti predug, jer se možedesiti da dođe do tzv. “ranog sazivanja” skupštine, kada akcionari moraju uložitineprimjeren napor da ne <strong>za</strong>borave kada se skupština akcionara <strong>od</strong>ržava. Preranosazivanje skupštine akcionara moglo bi se iskoristiti da se spriječi dola<strong>za</strong>kakcionara.Zakon propisuje minimalan rok <strong>za</strong> saziv glavne skupštine kako bi se svim akcionarimaobezbijedila mogućnost da na vrijeme saznaju <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanje glavne skupštine i dase pripreme <strong>za</strong> učestvovanje na skupštini (na primjer, da se na vrijeme obavijeste ookolnostima o kojima se moraju izjasniti da bi mogli valjano raspravljati i <strong>od</strong>lučivati).Ako se poziv <strong>za</strong> glavnu skupštinu akcionara objavi u više dnevnih listova, rok seračuna <strong>od</strong> dana kada je izvršeno posljednje objavljivanje. Treba v<strong>od</strong>iti računa o tomeda ne bude oštećen akcionar koji je igrom slučaja pročitao poziv <strong>za</strong> glavnu skupštinuu dnevnom listu koji je kasnije i<strong>za</strong>šao. I ovom akcionaru se mora pružiti <strong>za</strong>konom,<strong>od</strong>nosno statutom, <strong>od</strong>ređeno vrijeme <strong>za</strong> razmišljanje i prikupljanje potrebnihobavještenja. Takođe, ovdje treba imati u vidu da se kao datum izlaska smatradatum koji je otisnut na dnevnom listu, a ne datum kada je taj dnevni list stvarnobio dostupan čitaocima. Ako je akcionarsko društvo objavilo poziv <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanjeskupštine u dva dnevna lista (iako je <strong>za</strong>konom obave<strong>za</strong>no da ga objavi samo ujednom) rok <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> dana sazivanja do dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionararačuna se <strong>od</strong> dana objavljivanja kasnijeg.OPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARASadržaj obavještenja o sazivanju skupštine akcionara propisan je <strong>za</strong>konom.Tako, <strong>za</strong>kon propisuje da obavještenje o sazivanju skupštine sadrži:1) mjesto <strong>od</strong>ržavanja skupštine;2) datum i vrijeme <strong>od</strong>ržavanja skupštine;3) dnevni red skupštine sa obavještenjem gdje akcionari mogu izvršitiuvid u materijale i predloge <strong>od</strong>luka koje će se razmatrati na skupštiniakcionara 133 .Vrijeme <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara <strong>od</strong>ređuje se navođenjem dana isata <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara. O danu i satu <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara<strong>od</strong>lučuje onaj ko je saziva. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja <strong>za</strong>htijevaju<strong>od</strong> sazivača skupštine da je sazovu u, <strong>za</strong> akcionare, razumno vrijeme. Na primjer,skupština akcionara, po dobrim praksama korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, ne smije sesazivati isuviše rano ujutru, niti isuviše kasno uveče. U obavještenju o <strong>od</strong>ržavanjuskupštine se mora naznačiti da li će skupština akcionara trajati duže <strong>od</strong> jednog dana.Ako se navede da će se skupština akcionara <strong>od</strong>ržati <strong>od</strong>ređenog dana, ona se morai <strong>za</strong>vršiti toga dana, ali ako se navede da će početi <strong>od</strong>ređenog dana, ona se moženastaviti i narednog.Mjesto <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara može se <strong>od</strong>rediti statutom. Akostatutom nije <strong>od</strong>ređeno mjesto <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara, skupština akcionarase <strong>od</strong>ržava u sjedištu društva.3. Dnevni redDnevni red je popis predmeta o kojima će skupština <strong>od</strong>lučivati i njime se <strong>od</strong>ređujeredosljed kojim će skupština <strong>od</strong>lučivati o ovim pitanjima.Značaj dnevnog reda je veoma veliki, jer se na skupštini akcionara može<strong>od</strong>lučivati samo o pitanjima koja su na dnevnom redu. Skupština bi mogla raspravljatii o pitanjima koja nijesu na dnevnom redu, ali ne može <strong>od</strong>lučiti o tim tačkama.Međutim, predsjedavajući skupštine akcionara može ograničiti raspravljanje opitanjima koja nijesu na dnevnom redu, jer osnovni cilj skupštine akcionara nije daraspravlja o pitanjima koja nijesu na dnevnom redu, već da <strong>od</strong>lučuje.Skupština <strong>od</strong>lučuje po dnevnom redu, što znači da skupština ne <strong>od</strong>lučujeo dnevnom redu. Dnevni red skupštine postavlja onaj ko skupštinu saziva, a nesama skupština. Akcionari su na skupštini akcionara ve<strong>za</strong>ni predloženim dnevnimredom. Samo u slučaju da akcionari sa pravom glasa prisustvuju skupštini, dnevnired se može promijeniti u toku <strong>od</strong>ržavanja skupštine.
SAZIVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA183Koliko dnevni red mora biti detaljan?Dnevni red mora biti dovoljno detaljan, što znači da se predmeti moraju pojedinačno<strong>od</strong>rediti kako bi akcionari, i njihovi <strong>za</strong>stupnici, mogli bez postavljanja pitanja znati očemu će se raspravljati i <strong>od</strong>lučivati.Iako su na samoj skupštini ve<strong>za</strong>ni dnevnim redom, akcionari mogu izmijenitidnevni red nakon sazivanja skupštine akcionara, ali prije njenog <strong>od</strong>ržavanja. Zakonomo privrednim društvima je propisano da akcionari koji posjeduju najmanje 5%akcionarskog kapitala imaju pravo da <strong>za</strong>htijevaju <strong>od</strong> <strong>od</strong>bora direktora proširenjednevnog reda skupštine akcionara najkasnije 15 dana prije dana <strong>od</strong>ržavanjaskupštine akcionara. Uz <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> proširenje dnevnog reda skupštine akcionara,akcionari dostavljaju i predloge <strong>od</strong>luka uz predložene tačke dnevnog reda.Odbor direktora je dužan da proširi dnevni red skupštine. To znači da<strong>od</strong>bor direktora nije ovlašćen da raspravlja o <strong>za</strong>htjevu <strong>za</strong> proširenjem dnevnogreda, tj. treba li ili ne proširiti dnevni red skupštine akcionara već ga može proširiti.Zakon govori samo o “proširenju” dnevnog reda, što znači da akcionari ne bi moglida <strong>za</strong>htijevaju <strong>od</strong> <strong>od</strong>bora direktora koji je sazvao skupštinu akcionara da neke <strong>od</strong>tačaka briše iz dnevnog reda.U cilju <strong>za</strong>štite interesa ostalih akcionara, kako bi im omogućio da na vrijemebudu informisani o promjenama dnevnog reda, Zakon propisuje da se:- <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> proširenje dnevnog reda mora postaviti najkasnije 15 dana prijedana <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara; 134- u slučaju izmjene dnevnog reda, akcionari se obavještavaju o izmjenamadnevnog reda na isti način na koji se obavještavaju o <strong>od</strong>ržavanju skupštineakcionara i to najkasnije 10 dana prije dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine. 1354. Predlozi <strong>od</strong>lukaPredlozi <strong>od</strong>luka koje treba donijeti na skupštini akcionara ne objavljuju se kaosastavni dio obavještenja o sazivanju skupštine. Zakon propisuje da se objavljujesamo obavještenje koje sadrži:1) mjesto <strong>od</strong>ržavanja skupštine;2) datum i vrijeme <strong>od</strong>ržavanja skupštine;3) dnevni red skupštine sa obavještenjem gdje akcionari mogu izvršitiuvid u materijale i predloge <strong>od</strong>luka koje će se razmatrati na skupštiniakcionara. 136OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARADakle, objavljuje se samo obavještenje o sazivanju skupštine, ali ono mora sadržatidovoljno p<strong>od</strong>ataka o mjestu gdje akcionari mogu izvršiti uvid u predloge <strong>od</strong>luka.Svakako, objavljivanje predloga <strong>od</strong>luka ne bi imalo <strong>za</strong> posljedicu ništavost ilirušljivost <strong>od</strong>luka, ali društvo, tj. <strong>od</strong>bor direktora koji saziva skupštinu obave<strong>za</strong>n je daima predlog <strong>od</strong>luka i da akcionarima omogući ostvarivanje uvida u ove <strong>od</strong>luke.Ukoliko akcionari dostave <strong>od</strong>boru direktora predlog <strong>za</strong> proširenje dnevnog reda, uztaj predlog su obavezni da dostave i predloge <strong>od</strong>luka. One bi se morale staviti nauvid akcionarima najkasnije na dan objave obavještenja o proširenju dnevnog redaskupštine, tj. najkasnije 10 dana prije dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine.Predlozi <strong>od</strong>luka na skupštini akcionara se mogu učiniti na način da se:- <strong>za</strong> svaku tačku – pitanje predloži po jedna <strong>od</strong>luka;- <strong>za</strong> svaku tačku – pitanje predloži alternativa, pa i redoslijed glasanja(jedna <strong>od</strong>luka je glavna, prioritetna, a o drugom predlogu se glasa samoako prvi nije usvojen).Po svakoj tački dnevnog reda akcionar može imati svoje protivpredloge.Te protivpredloge može dati prije dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara ili na samojskupštini akcionara. Akcionar koji nije dao protivpredlog prije skupštine akcionaranije se <strong>od</strong>rekao svoga prava da ga dâ kasnije.
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA185C. ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA1. Ko prisustvuje skupštini akcionaraSkupštini akcionara mogu prisustvovati akcionari. To je njhovo pravo koje oni mogu,ali ne moraju vršiti. To znači da sami akcionari <strong>od</strong>lučuju da li će prisustvovati skupštiniakcionara i glasati. Međutim, dok akcionari sami <strong>od</strong>lučuju da li će prisustvovatiskupštini akcionara, to pravo nije dato izvršnom direktoru i sekretaru društva.Izvršni direktor i sekretar društva obavezno prisustvuju skupštinama akcionara,osim ukoliko nijesu u mogućnosti zbog okolnosti koje su izvan njihove kontrole. 137Članovi <strong>od</strong>bora direktora po pravilu prisustvuju skupštini akcionara. Toje i razumljivo, jer je riječ o licima koja v<strong>od</strong>e poslovanje društva i nadziru njegovovođenje. Revizor ima pravo da prisustvuje g<strong>od</strong>išnjoj skupštini društva i da dajeobjašnjenja i <strong>od</strong>govore na postavljena pitanja u vezi sa ocjenama i mišljenjem up<strong>od</strong>nesenom izvještaju, kao i da bude pozvan, kao i akcionar društva.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAObave<strong>za</strong> izvršnog direktora, sekretara društva i članova <strong>od</strong>bora direktora je ličneprir<strong>od</strong>e, što znači da ih niko ne može <strong>za</strong>stupati na skupštinama akcionara i timeispuniti ovu <strong>za</strong>konsku obavezu. Ako ova lica ne prisustvuju sjednicama skupštineakcionara, to ne utiče na punovažnost ovih <strong>od</strong>luka, i one ostaju valjane. Posljediceneprisustvovanja ovih lica skupštini akcionara mogu se sastojati u opozivanju ovihlica, ali se ne mogu <strong>od</strong>raziti na punovažnost <strong>od</strong>luka skupštine acionara.UVOD U PRAVAAKCIONARALica koju mogu prisustvovati skupštinama akcionaraIzvršni direktor isekretar društva morajuprisustvovati skupštiniakcionaraAkcionari – imaju pravo,što znači da mogu aline moraju prisustvovatiskupštiniČlanovi<strong>od</strong>bora direktora popravilu prisustvujuskupštini akcionara.Revizor ima pravo daprisustvuje skupštiniakcionaraNEPRISUSTVOVANJEOVIH LICA NA SKUPŠTINIAKCIONARA NEMA ZAPOSLJEDICU NIŠTAVOSTODLUKA KOJE SU NASKUPŠTINI DONIJETEPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARA2. Liste prisutnihPrisustvo akcionara ili njihovih punomoćnika na skupštini akcionara dokazujese potpisivanjem liste prisutnih. Na listi prisutnih iskazuje se i broj glasova kojeposeduje svaki akcionar. Listu prisutnih potpisuju predsjedavajući skupštine isekretar društva. Sekretar društva je sekretar sjednice skupštine akcionara.Zbog čega je bitno utvrditi listu prisutnih?Zakon o privrednim društvima propisuje kvorum prisutnih i kvorum <strong>za</strong> <strong>od</strong>lučivanje,da bi se <strong>od</strong>luka skupštine akcionara smatrala valjanom. Od svih lica koja mogu bitiprisutna na skupštini (izvršni direktor, sekretar društva, članovi <strong>od</strong>bora direktora, revizor)samo su akcionari ovlašćeni da glasaju na skupštini akcionara. Zato je potpisivanjeliste prisutnih obavezna radnja koja se mora izvršiti u svakoj skupštini akcionara.Za svaku skupštinu akcionara, bez obzira da li je riječ o glavnoj (redovnoj)skupštini akcionara, jednočlanom akcionarskom ili višečlanom akcionarskomdruštvu, mora se napraviti lista prisutnih akcionara. Naime, samo je potpisivanjeevidencione liste prisutnih valjan dokaz o prisustvu akcionara na skupštini.Ko potpisuje listu prisutnih akcionara?Listu prisutnih potpisuju predsjedavajući skupštine i sekretar društva, što znači dasu oni <strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> izradu evidencione liste prisutnih akcionara. Evidenciona listaprisutnih valjana je tek kada je potpišu predsjedavajući skupštine i sekretar, koji touobičajeno čine na samoj skupštini akcionara. Za izradu evidencione liste prisutnihtreba da, osim ovih lica, <strong>od</strong>govara i <strong>od</strong>bor direktora društva, koji u tehničkom smisluogranizuje izradu ove liste. Od predsjedavajućeg skupštine se ne može očekivati daprovjerava prisustvo akcionara na skupštini.Pravo akcionara da prisustvuje skupštini p<strong>od</strong>razumijeva njegovo pravo da naskupštinu akcionara dođe kada hoće, kao i da je napusti po sopstvenom nahođenju.Ovo pravo, međutim, p<strong>od</strong>razumijeva da se u evidencionu listu prisutnih morajunavesti svi <strong>od</strong>lasci i dolasci sa skupštine akcionara, kako bi se ispravno utvrdilo kojalica su bila prisutna kada se glasalo po <strong>od</strong>ređenoj tački dnevnog reda.
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA187Ako akcionar dâ punomoćje <strong>za</strong> <strong>za</strong>stupanje na skupštini akcionara, u evidencionojlisti prisutnih se mora navesti punomoćnik. Kada je riječ o davanju punomoćja,Zakon o privrednim društvima izričito propisuje da se punomoćje smatra opozvanimako akcionar lično prisustvuje skupštini. Međutim, akcionar može izjaviti da onprisustvuje skupštini samo kao posmatrač, dok će njegova prava vršiti punomoćniku skladu sa datim punomoćjem. U tom slučaju u evidencionu listu prisutnih upisujese samo punomoćnik. Kako akcionar, tako i punomoćnik, moraju aktivno učestvovatiu upisivanju p<strong>od</strong>ataka u evidencionu listu prisutnih.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVA3. Poslovnik o radu skupštinePoslovnik o radu skupštine je akt kojim se propisuje način pripremanja i sprovođenjaskupštine akcionara, kako se pripremaju i sprov<strong>od</strong>e posebne (specijalne) skupštineakcionara i druga pravila kojima se uređuje postupanje na skupštini akcionara čijije cilj da se učesnicima skupštine akcionara omogući da učestvuju na skupštinamaakcionara i ostvare svoja prava.Poslovnik o radu skupštine nije obave<strong>za</strong>n akt koji se mora usvojiti uakcionarskom društvu. Obavezni akti koji se moraju donijeti u akcionarskom društvusu Ugovor o osnivanju i Statut. Ovi akti se moraju donijeti i dostaviti Centralnomregistru Privrednog suda. Poslovnik o radu skupštine se ne mora donijeti, a ako sedonese onda je to po hijerarhiji pravnih akata akt niže pravne snage <strong>od</strong> statuta.Posljedica činjenice da je Poslovnik o radu skupštine hijerarhijski niži akt<strong>od</strong> statuta je u sljedećem:- Poslovnik se ne mora donijeti, već se pitanja koja se uređuju Poslovnikomo radu skupštine mogu propisati i Statutom društva. Obrnuto nije moguće– pitanja koja se uređuju statutom ne mogu se urediti poslovnikom;- U slučaju da postoji suprotstavljenost <strong>od</strong>redbi statuta i poslovnika o raduskupštine akcionara, mjer<strong>od</strong>avne su <strong>od</strong>redbe statuta, s obzirom da je tohijerarhijski viši akt.ODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAPri sačinjavanju Poslovnika treba imati u vidu da:- Cilj poslovnika nije da se prepisuju <strong>od</strong>redbe statuta ili <strong>za</strong>kona;- Poslovnikom treba propisati pravila koja se <strong>od</strong>nose na postupak sazivanjaskupštine i pravila koja se <strong>od</strong>nose na tehniku sazivanja skupštine akcionara,način slanja predloga akcionarima, da li će se i koji materijali slatiuz dnevni red, preporučenom poštom ili na drugi način, koje pomoćniketreba da ima <strong>od</strong>bor direktora pri sazivanju skupštine; ko i na koji način ćeobavljati tehničke radnje prilikom organi<strong>za</strong>cije skupštine; ko će priprematiglasačke listiće; da li ima pomoćnika predsjednika skupštine, i ako ima štoon radi, itd.Pri propisivanju poslovnika treba obratiti pažnju da se:- Odredbama poslovnika ne smiju mijenjati <strong>od</strong>redbe statuta ili <strong>za</strong>kona, štoznači da se prava i obaveze akcionara i drugih učesnika na skupštini akcionara(predsjedavajućeg, izvršnog direktora i sekretara društva) ne smijuograničavati poslovnikom o radu skupštine akcionara;- Poslovnikom mogu regulisati samo ona pitanja koja se po izričitoj <strong>za</strong>konskoj<strong>od</strong>redbi ne moraju urediti statutom. Ako se <strong>za</strong>konom propisujeda se <strong>od</strong>ređeno pitanje reguliše statutom, ono se ne može regulisati poslovnikom;- Izbjegava donošenje isuviše krutih pravila koja se ne mogu sprovesti usvak<strong>od</strong>nevnom radu skupštine i time otežavati rad skupštine akcionara;- Poslovnik o radu skupštine akcionara usvaja i ukida samo <strong>od</strong>lukomskupštine akcionara.4. Predsjedavanje skupštinom akcionaraPredsjednik skupštine akcionara je neoph<strong>od</strong>an kako bi preduzeo brojne formalnostikoje je potrebno preduzeti da bi skupština punovažno <strong>od</strong>lučivala i donosila <strong>od</strong>lukeo pitanjima koja su na dnevnom redu.Ko imenuje predsjedavajućeg skupštine akcionara?Zakon o privrednim društvima propisuje da skupštinom akcionara predsjedava izvršnidirektor, ukoliko drukčije ne <strong>od</strong>luči većina prisutnih ili <strong>za</strong>stupanih akcionara. 138Odredba Zakona o izboru predsjedavajućeg skupštine akcionara je dispozitivneprir<strong>od</strong>e, što znači da će skupštinom akcionara predsjedavati izvršni direktor samo uslučaju da skupština akcionara ne donese <strong>od</strong>luku da skupštinom predsjedava nek<strong>od</strong>rugo lice.
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA189Statutom, <strong>od</strong>nosno Poslovnikom o radu skupštine može se propisati da skupštinompredsjedava izvršni direktor, ili neko drugo lice koje imenuje skupština akcionara.Pri tome, može se propisati:- da skupština akcionara bira predsjednika <strong>za</strong> svaku pojedinu skupštinuakcionara. Tada je bitno propisati da predsjednik i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong> jednuskupštinu akcionara predsjedava i narednom dok ona ne i<strong>za</strong>bere novog iliistog predsjednika.- mandatni peri<strong>od</strong>, tj. peri<strong>od</strong> na koji se bira predsjednik skupštine akcionara.Prije isteka mandata predsjedavajućeg skupštine akcionara mora sei<strong>za</strong>brati novi predsjedavajući.- rješenje u slučaju da predsjednik skupštine akcionara <strong>od</strong>bije ili da nijeu stanju da predsjedava skupštinom akcionara, a da <strong>za</strong> to ne <strong>od</strong>redi drugolice;- uslovi koje mora ispunjavati predsjednik skupštine akcionara: npr. propisivanjemstručne spreme, g<strong>od</strong>ina iskustva, državljanstva, znanja jezika, itd.Ako statut akcionara ne sadrži <strong>od</strong>redbe o tome koje lice predsjedavaskupštinom akcionara, primijeniće se <strong>za</strong>konska <strong>od</strong>redba da skupštinomakcionara predsjedava izvršni direktor.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVASEKRETARDRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTINa koji način prestaje funkcija predsjedavajućeg skupštine akcionara?Funkcija predsjedavajućeg skupštine akcionara prestaje:- Istekom mandata, tj. peri<strong>od</strong>a na koji je i<strong>za</strong>bran;- Prestankom funkcije na kojoj je i<strong>za</strong>bran (npr. ako više nije izvršni direktor);- Opozivom;- Ostavkom.Ako se desi da mandat predsjedavajućeg skupštinom akcionara prestane između dvijeskupštine akcionara, a statutom nije propisano da traje do izbora predsjedavajućegnove skupštine, treba dopustiti da predsjedavajući kojem je istekao mandateotvori skupštinu akcionara i predsjedava skupštinom akcionara, do izbora novogpredsjedavajućeg skupštine akcionara. Ovdje naročito treba imati u vidu da istekmandata predsjedavajućeg skupštine akcionara nema nekog prevelikog pravogznačaja, jer okolnost da mu je istekao mandat nema značaja na valjanost <strong>od</strong>lukaskupštine akcionara. Ipak, kao prvu tačku dnevnog reda skupštine akcionaratreba staviti izbor predsjedavajućeg skupštine.DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARADužnosti predsjedavajućeg skupštine akcionara?Zakon o privrednim društvima propisuje samo dvije dužnosti predsjedavajućegskupštine akcionara i to:- Potpisivanje <strong>za</strong>pisnika sa sjednice skupštine akcionara; 139- Nakon glasanja po svakoj pojedinačnoj <strong>od</strong>luci obavještava skupštinu i oglasanju “<strong>za</strong>” ili “protiv” akcionara koji imaju pravo glasa na skupštini, a kojisu to uradili pisanim putem. 140Ovlašćenja predsjedavajućeg skupštine akcionara?Ovlašćenja predsjedavajućeg skupštine akcionara proizilaze iz poslovnika o raduskupštine akcionara ili iz prir<strong>od</strong>e stvari onoga koji je <strong>za</strong>dužen <strong>za</strong> vođenje i uređivanjerada skupštine akcionara.Iako nijesu propisane <strong>za</strong>konom, osnovne dužnosti predsjedavajućeg skupštinom akcionarakoje proizilaze iz samog položaja predsjedavajućeg skupštine akcionara su:- Da se brine o urednom i pravnovaljanom postupanju po dnevnom reduskupštine akcionara,- Da preduzme sve radnje neoph<strong>od</strong>ne da se na skupštini akcionara urednoobavi ono zbog čega je ona sazvana.5. Otvaranje skupštine akcionaraSkupštinu akcionara otvara predsjedavajući skupštine najranije u <strong>za</strong>ka<strong>za</strong>no vrijemei na <strong>za</strong>ka<strong>za</strong>nom mjestu. Nakon otvaranja, dužnost predsjedavajućeg skupštine je dautvrdi jesu li ispunjene sve pretpostavke <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanje skupštine, tj:- Da li je skupština akcionara uredno sazvana, tj. da li je sazvao onaj koje na to <strong>za</strong>konom ovlašćen, jesu li poziv i dnevni red uredno objavljenii da li su akcionarima bili na raspolaganju materijali i predlozi <strong>od</strong>luka u<strong>za</strong>konom propisanom roku prije dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine;- Da li je protekao <strong>za</strong>konom propisani rok <strong>od</strong> 30 dana ili duži rok propisanstatutom između dana sazivanja i dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara;- Utvrđuje da se skupština saziva i <strong>od</strong>ržava u <strong>za</strong>ka<strong>za</strong>no vrijeme i na<strong>za</strong>ka<strong>za</strong>nom mjestu;
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA191- Da li je ispunjen uslov kvoruma koji je statutom propisan <strong>za</strong> donošenje<strong>od</strong>luka na skupštini akcionara;- Da li su skupštini prisutni izvršni direktor i sekretar društva kojiobavezno moraju prisustvovati skupštini, kao i članovi <strong>od</strong>bora direktorakoji po pravilu prisustvuju skupštini akcionara;- Određuje koje lice će potpisati <strong>za</strong>pisnik u ime akcionara;- Određuje koje lice će mu pomoći prilikom brojanja glasova.OPŠTA AKTADRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOdređuje koje lice će mu pomoćiprilikom brojanja glasovaOdređuje koje lice će potpisati<strong>za</strong>pisnik u ime akcionaraProvjerava da li je skupštinaakcionara uredno sazvanaPredsjednikskupštineprovjeravaDa li je ispunjen uslov kvoruma koji jestatutom propisan <strong>za</strong> donošenje <strong>od</strong>lukana skupštini akcionaraAko predsjedavajući utvrdi da nijesu ispunjene ove pretpostavke,<strong>za</strong>ključuje skupštinu akcionaraDa li su skupštini prisutni izvršnidirektor i sekretar društva kojiobavezno moraju prisustvovatiskupštini, kao i članovi <strong>od</strong>boradirektora koji po pravilu prisustvujuskupštini akcionaraDa li je protekao <strong>za</strong>konom propisanirok <strong>od</strong> 30 dana ili duži rok propisanstatutom između dana sazivanjai dana <strong>od</strong>ržavanja skupštineakcionaraZnačaj provjeravanja da li su ispunjene ove pretpostavke <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanjeskupštine akcionara sastoji se u činjenici da se spriječava da, ukoliko eventualnonijesu ispunjene pretpostavke <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanje skupštine akcionara, dođe doništavosti <strong>od</strong>luka koje su na njoj donijete.Međutim, prilikom otvaranja skupštine treba imati u vidu da postoje<strong>od</strong>ređeni propusti u sazivanju skupštine i druge pretpostavke koje se mogukonvalidirati, tj. ispraviti na samoj skupštini akcionara. Tako na primjer, akoobavještenje o sazivanju skupštine nije objavljeno na <strong>za</strong>konom propisan način,predsjedavajući treba da utvrdi jesu li na skupštini prisutni svi akcionari ili njihovi<strong>za</strong>stupnici, jer bi tada <strong>od</strong>luke skupštine akcionara, iako je bilo propusta u njenomsazivanju bile valjane.ODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAAko nijesu ispunjene pretpostavke <strong>za</strong> <strong>od</strong>ržavanje skupštine, ona se<strong>za</strong>ključuje <strong>od</strong>mah nakon otvaranja, jer nijesu ispunjene osnovne pretpostavke <strong>za</strong>njeno <strong>od</strong>ržavanje.Međutim, ovdje treba biti obazriv. Ako se radi o <strong>za</strong>ključenju skupštinezbog nedostatka kvoruma, ona se mora <strong>za</strong>ključiti samo po nekim tačkamadnevnog reda (npr. po onim <strong>za</strong> koje se traži veći kvorum) a ne i po svim tačkamadnevnog reda.Predsjedavajući skupštine akcionara mora utvrditi koji su akcionari,<strong>od</strong>nosno njihovi punomoćnici prisutni na skupštini akcionara i jesu li ispunjeniuslovi <strong>za</strong> njihovo prisustvovanje skupštini akcionara.6. Postupanje po dnevnom reduPredsjedavajući skupštine akcionara treba da se stara da se na skupštini donese<strong>od</strong>luka o onome što je na dnevnom redu koji je objavljen, i njegovim kasnijimizmjenama i dopunama.Predsjedavajući skupštine se stara i:- da se na skupštini akcionara svim učesnicima omogući raspravljanje posvim tačkama dnevnog reda;- da se akcionarima koji imaju pravo glasa omogući glasanje po svimtačkama dnevnog reda;- da se po okončanju glasanja prebroje svi glasovi i proglase donešene<strong>od</strong>luke.Po pravilu se na skupštini akcionara raspravlja i glasa po redosljedu tačaka objavljenihu dnevnom redu. Međutim, predsjedavajući skupštine akcionara nije ve<strong>za</strong>nobjavljenim dnevnim redom, pa može raspravljati i drugim redosljedom, <strong>od</strong>lučiti dase raspravlja o više tačaka <strong>za</strong>jedno ili o svim tačkama <strong>od</strong>jednom, ili na kraju kad se<strong>za</strong>vrši rasprava o svim tačkama dnevnog reda. Predsjedavajući skupštine akcionaraje ve<strong>za</strong>n dnevnim redom samo u slučaju kad je redosljed glasanja <strong>od</strong>ređen prir<strong>od</strong>omstvari o kojoj se <strong>od</strong>lučuje – ne može se <strong>od</strong>lučiti o rasp<strong>od</strong>jeli dobiti prije nego što seusvoje finansijski izvještaji, ili ne može se glasati o izboru članova <strong>od</strong>bora direktora,prije razriješenja postojećih članova.Predsjedavajući skupštine akcionara je ovlašćen da uskrati glasanje otačkama dnevnog reda koje su očigledno ne<strong>za</strong>konite, nemoralne, itd. O tome<strong>od</strong>lučuje po slob<strong>od</strong>noj, diskrecionoj <strong>od</strong>luci. Slob<strong>od</strong>na ocjena predsjedavajućegskupštine akcionara ograničena je u slučajevima kad:
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA193- je predloženo da se opozove izbor predsjedavajućeg skupštine akcionara,jer se o tome mora najprije <strong>od</strong>lučivati;- o svim procesno-pravnim pitanjima mora se <strong>od</strong>lučiti prije onihmaterijalno-pravnih (<strong>od</strong>gađanje ili skidanje tačaka sa dnevnog reda,prijevremeno <strong>za</strong>ključenje skupštine akcionara, itd.);- po prir<strong>od</strong>i stvari o nekim tačkama mora da se <strong>od</strong>luči prije drugih, ipredsjednik je obave<strong>za</strong>n da o tome <strong>od</strong>lučuje.7. Način glasanjaAkcionari ostvaruju pravo glasa glasanjem na skupštini akcionara. Da bi ostvarilipravo glasa na skupštini akcionara akcionari moraju biti prisutni na skupštini ličnoili preko punomoćnika.Akcionar ima pravo da opunomoći drugo lice da glasa kao njegovpunomoćnik na skupštini akcionara ili da obavlja druge pravne radnje. Punomoćjemora biti ovjereno.Punomoćnik daje na uvid svoje punomoćje na skupštini akcionara. Lice<strong>od</strong>govorno <strong>za</strong> evidenciju punomoćja evidentira punomoćje u registracionoj listiprisutnih ili <strong>za</strong>stupanih akcionara na skupštini. Društvo <strong>za</strong>država punomoćje.Punomoćnik više akcionara na skupštini akcionara može biti jedno fizičkoili pravno lice. Ukoliko nije izričito navedeno u punomoćju da je dato <strong>za</strong> jednusjednicu i ponovljene sjednice skupštine akcionara, smatra se da je punomoćjedato <strong>za</strong> sve sjednice skupštine akcionara koje se <strong>od</strong>ržavaju do trenutka opozivapunomoćja. Punomoćnik je dužan da postupa u skladu sa datim uputstvom, a akopunomoćje ne sadrži uputstvo punomoćnik će glasati savjesno, po svom nahođenjui u najboljem interesu akcionara koji je dao punomoćje. Glasanje punomoćnikaobavezuje akcionara kao da je sâm glasao.Punomoćje može biti u svakom trenutku opozvano. Smatra se da jepunomoćje opozvano i ako akcionar kasnije dâ drugo punomoćje ili lično glasa nasjednici skupštine akcionara.Prije glasanja o svakom predlogu, predsjedavajući skupštine akcionara morajasno utvrditi predlog o kojemu se glasa na način da akcionar u svakom trenutkuzna koji se predlog stavlja na glasanje. Stoga se smatra da se predlog koji se stavljana glasanje mora pročitati. Predsjedavajući skupštine akcionara mora uputitiakcionara, <strong>od</strong>nosno njihove punomoćnike o tome na koji način će glasati (nekako će glasati). Predsjedavajući može uputiti akcionare i njihove punomoćnikeo načinu glasanja i prije glasanja o predlogu <strong>od</strong>luke, ali i tako da im prije glasanjao prvom predlogu <strong>od</strong>luke saopšti način glasanja o svim predlozima na skupštiniakcionara.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAPredsjedavajući skupštine akcionara može, ali nije obave<strong>za</strong>n, da obavijestiakcionare o tome sa koliko akcija raspolažu u vrijeme glasanja o predlogu <strong>od</strong>luke,koliko je kapitala prisutno na skupštini, sa koliko ukupno glasova raspolažu sviakcionari.Glasanje na skupštini akcionara mora biti javno. Tajno glasanje nije moguće, jerbi se sa tajnim glasanjem onemogućilo utvrđivanje sa koliko je glasova svakiakcionar glasao, ima li on pravo na te glasove, da li mu je pravo glasa po nekimtačkama dnevnog reda isključeno, itd. Glasati se mora na takav način da se uvijeku vrijeme glasanja jasno vidi sa koliko glasova glasa svaki akcionar ponaosob.Zato se najčešće glasa p<strong>od</strong>i<strong>za</strong>njem ruku sa kartonima na kojima je upisan brojglasova koje svaki akcionar ima.8. Prekid, trajanje i <strong>za</strong>ključenje skupštine akcionaraPredsjedavajući skupštine akcionara <strong>od</strong>lučuje o prekidu skupštine zbog različitihopravdanih razloga. Tako, predsjedavajući skupštine akcionara može donijeti<strong>od</strong>luku o prekidu rada skupštine akcionara, npr. jer nije moguće <strong>od</strong>ržavati red naskupštini akcionara, zbog predugog trajanja skupštine, itd.Prilikom prekida rada skupštine mora se v<strong>od</strong>iti računa i <strong>od</strong>rediti kadaskupština akcionara nastavlja sa radom. Predsjedavajući skupštine je dužan datako postupa da skupština akcionara donese <strong>od</strong>luke o svim pitanjima koja su nadnevnom redu.Ipak, predsjedavajući skupštine ne <strong>od</strong>lučuje o tome koje tačke dnevnogreda će se skinuti sa dnevnog reda i <strong>od</strong>ložiti <strong>za</strong> narednu skupštinu akcionara, kao nio predlaganju tačaka dnevnog reda <strong>za</strong> narednu skupštinu akcionara.Predsjedavajući skupštine akcionara <strong>za</strong>ključuje skupštinu akcionara kada se<strong>za</strong> to steknu svi uslovi, tj. kada više nema osnova da bi se skupština dalje <strong>od</strong>ržavala.Npr. predsjedavajući skupštine akcionara će tako postupiti kada:a) je skupština akcionara donijela <strong>od</strong>luke o svim tačkama koje su nadnevnom redu, pa više nema tačaka o kojima bi trebalo <strong>od</strong>lučivati;b) skupština akcionara <strong>od</strong>luči da preostale tačke dnevnog reda predloži <strong>za</strong>narednu sjednicu skupštine akcionara pa više nema tačaka dnevnog redao kojima bi se na ovoj skupštini trebalo raspravljati i <strong>od</strong>lučivati;c) kada se tokom glavne skupštine uvidi da ona nije valjano sazvana pa se nebi mogla ni valjano <strong>od</strong>ržati, jer je dužnost predsjedavajućeg skupštine dapazi da su <strong>od</strong>luke skupštine valjane;
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA195d) skupština akcionara <strong>od</strong>luči da <strong>od</strong>loži <strong>od</strong>ržavanje skupštine akcionara, jerne želi nastaviti sa radom;e) skupština akcionara nema potreban kvorum <strong>za</strong> <strong>od</strong>lučivanje.Pravne posljedice <strong>za</strong>ključenja skupštine akcionara sastoje se u tome da onaviše ne može valjano <strong>od</strong>lučivati nakon što je predsjedavajući skupštine akcionaradonio <strong>od</strong>luku da <strong>za</strong>ključi skupštinu akcionara.9. Održavanje reda na skupštini akcionaraPredsjedavajući skupštine akcionara obave<strong>za</strong>n je da se stara o <strong>od</strong>ržavanju redana skupštini akcionara, kao i da preduzima mjere koje smatra primjerenim da bise omogućilo da skupština akcionara donese <strong>od</strong>luke koje su na dnevnom redu.Preduzimanje mjera u cilju <strong>od</strong>ržavanja reda na skupštini akcionara, čiji je krajnjicilj da se obezbijedi da skupština akcionara donosi valjane <strong>od</strong>luke u isključivoj jenadležnosti predsjedavajućeg skupštine. Predsjedavajući skupštine može preduzetimjere u cilju <strong>od</strong>ržavanja reda na skupštini samo kada neki akcionar ometa radskupštine akcionara i tako ometa ostale akcionare da učestvuju u radu skupštineakcionara. Najčešći načini ometanja ostalih akcionara da učestvuju u radu skupštineakcionara su:a) Neprimjereno dugo govorenje na skupštini akcionara i prekoračenjeuobičajeno razumnog vremena <strong>za</strong> raspravu;b) Neprimjereno korišćenje prava na informisanost koje ima <strong>za</strong> posljedicuda se ugrožava mogućnost da skupština donese <strong>od</strong>luku o svim pitanjimakoja su na dnevnom redu;c) Kada se akcionar ne pridržava dnevnog reda nego govori o nečemu štonije tačka dnevnog reda o kojoj se raspravlja;d) Nepridržavanje uobičajenih normi pristojnog ponašanja koje v<strong>od</strong>i kaugrožavanju reda na skupštini akcionara.Kada se utvrdi da je došlo do ometanja rada skupštine akcionara <strong>od</strong>pojedinog akcionara, predsjedavajući skupštine akcionara može preduzeti mjerekoje su propisane statutom društva. Najčešće mjere koje se mogu preduzeti premaakcionaru ili akcionarima koji postupaju protivno uobičajenim normama pristojnogponašanja i/ili na drugi način ugrožavaju rad skupštine akcionara su sljedeće:a) Opšte ograničenje vremena raspravljanja na skupštini akcionara <strong>za</strong>svakog učesnika u raspravi;b) Zaključenje rasprave;c) Upozorenje svim učesnicima u raspravi da se pridržavaju vremena <strong>za</strong>raspravu i tačaka dnevnog reda.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAPredsjedavajući skupštine akcionara je, kako bi obezbijedio da skupštinau vremenu koje je predviđeno <strong>za</strong> trajanje skupštine donese sve <strong>od</strong>luke o svimtačkama dnevnog reda, ovlašćen da unaprijed traži popis svih učesnika koji žele dauzmu učešća u raspravi po pojedinim tačkama dnevnog reda, pa na osnovu toga<strong>od</strong>redi vrijeme koje daje svakom pojedinom učesniku <strong>za</strong> raspravu o <strong>od</strong>ređenoj tačkidnevnog reda.Najbolja praksa:Najbolje prakse upućuju da bi trebalo da se utvrdi da izlaganje po pojedinojtački dnevnog reda ne smije biti duže <strong>od</strong> 10 minuta, što je primjereno k<strong>od</strong> velikihakcionarskih društava.Vidi: Barbić, Jakša, Pravo društava, Knjiga druga, Društva kapitala, str. 717.Osim mjera koje se mogu preduzeti prema svim učesnicima na skupštiniakcionara, propisuju se i mjere koje se mogu preduzeti prema samo pojedinimučesnicima na skupštini akcionara. To su npr:a) Nedavanje riječi;b) Oduzimanje riječi;c) Oduzimanje prava na postavljanje pitanja;d) Udaljavanje iz prostorije u kojoj se <strong>od</strong>ržava skupština akcionara.Predsjedavajući skupštine akcionara je ovlašćen da <strong>od</strong>uzme riječ akcionarukoji je uzeo učešća u raspravi, npr. ako je prije toga prekoračio vrijeme <strong>od</strong>ređeno<strong>za</strong> raspravu o pojedinoj tački dnevnog reda, ako se pak prijavio <strong>za</strong> raspravu nakonšto je već <strong>za</strong>ključen popis govornika po toj tački dnevnog reda, ili je već <strong>za</strong>ključenarasprava kada je došao na red da mu se prepusti riječ, kada se govornik ne pridržavapostavljenih ograničenja vremena <strong>za</strong> raspravu i nastavlja i nakon opomena sa takvimpostupanjem. Učesniku na skupštini se može <strong>od</strong>uzeti riječ i kada zloupotrebljavapravo postavljanja pitanja na skupštini, npr. na način da v<strong>od</strong>i raspravu sa članovima<strong>od</strong>bora direktora itd.Mjera udaljavanja iz prostorije u kojoj se <strong>od</strong>ržava skupština akcionara jenajoštrija mjera koja se primjenjuje samo kada se <strong>od</strong>ržavanje reda ne može ostvaritini jednom drugom mjerom. To se čini u naročito teškim slučajevima narušavanjadnevnog reda i ometanja skupštine akcionara bukom, fizičkim ometanjem ilispriječavanjem predsjedavajućeg skupštine i ostalih učesnika u radu, nastavkomobavljanja radnji <strong>za</strong> koje je preth<strong>od</strong>no izrečena opomena, itd. Dobre prakseupućuju da je prije izricanja mjere udaljavanja iz skupštine neoph<strong>od</strong>no najprijeizreći opomenu, pa prijetnju da će se primijeniti spomenuta najoštrija mjera i,konačno, <strong>za</strong>moliti lice prema kojem se ova mjera izriče da napusti prostoriju.
ODRŽAVANJE SKUPŠTINE AKCIONARA19710. Zapisnik sa skupštine akcionaraO radu skupštine akcionara mora se napraviti <strong>za</strong>pisnik. Zapisnik nije u rukamasamo predsjedavajućeg skupštine akcionara. Po obavezujućim <strong>od</strong>redbama Zakonao privrednim društvima, <strong>za</strong>pisnik sa skupštine akcionara v<strong>od</strong>e: predsjedavajućiskupštine, sekretar i najmanje jedan akcionar koga ovlasti skupština akcionara.Predsjedavajući skupštine akcionara je dužan da skupštinu akcionara v<strong>od</strong>itako da je omogućeno v<strong>od</strong>iti <strong>za</strong>pisnik. Zapisnik se sačinjava o radnjama koje sezbivaju na skupštini akcionara, i time dokazuje da su <strong>od</strong>ređene radnje sprovedene i<strong>od</strong>ređene <strong>od</strong>luke donijete.Zapisnik sa skupštine akcionara obavezno sadrži: datum, mjesto i vrijeme <strong>od</strong>ržavanjaskupštine akcionara, imena predsjedavajućeg, sekretara skupštine, lica koje ovjerava<strong>za</strong>pisnik, članova radnih tijela skupštine ako su bila formirana, kvorum, dnevni red,p<strong>od</strong>atke o načinu i rezultatima glasanja, usvojene <strong>od</strong>luke na skupštini akcionara.Zakon o privrednim društvima propisuje obave<strong>za</strong>n sadržaj <strong>za</strong>pisnika o <strong>od</strong>ržavanjuskupštine akcionara, tako da <strong>za</strong>pisnik mora sadržati ove obavezne elemente.U <strong>za</strong>pisnik se ne smije unijeti manje p<strong>od</strong>ataka <strong>od</strong> ovih <strong>za</strong>htijevanih Zakonom oprivrednim društvima, ali nema ograničenja da se u <strong>za</strong>pisnik unese više p<strong>od</strong>atakai navedu i druge okolnosti koje bi mogle biti važne <strong>za</strong> ocjenu ispravnostipostupka na skupštini akcionara. S obzirom da Zakon o privrednim društvimaostvarenje <strong>od</strong>ređenih prava akcionara uslovljava njihovim protivljenjem, tada jeove činjenice neoph<strong>od</strong>no unijeti u <strong>za</strong>pisnik o <strong>od</strong>ržavanju skupštine akcionara.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAPrema dobrim praksama korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, u <strong>za</strong>pisnik se morajuunijeti sve <strong>od</strong>luke skupštine akcionara, bez obzira na to jesu li pozitivne ili negativne,<strong>od</strong>nose li se samo na procesna ili materijalno-pravna pitanja, ili samo na <strong>od</strong>ržavanjereda na skupštini akcionara. Ipak, nema obaveze u <strong>za</strong>pisnik unositi neformalnaobraćanja predsjedavajućeg skupštini akcionara. Za obavezu unošenja u <strong>za</strong>pisnikbitno je da je riječ o <strong>od</strong>luci skupštine akcionara.Obave<strong>za</strong> unošenja u <strong>za</strong>pisnik skupštine akcionara postoji, iako nije izričitopropisana Statutom u sljedećim slučajevima:a) Svaki akcionar ima pravo da u <strong>za</strong>pisnik unese svoje protivljenje <strong>od</strong>lucidonijetoj na toj skupštini, jer <strong>od</strong> toga <strong>za</strong>visi ostvarenje njegovog pravana osporavanje skupštinskih <strong>od</strong>luka. Ukoliko protivljenje akcionarausvajanju <strong>od</strong>ređene <strong>od</strong>luke skupštine akcionara ne bi bilo unijeto u<strong>za</strong>pisnik, to bi značilo poricanje prava akcionara na osporavanje <strong>od</strong>luke isvih eventualnih drugih prava koja iz toga proizilaze;b) Akcionar koji na skupštini akcionara <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> članova <strong>od</strong>boradirektora <strong>od</strong>ređena obavještenja ima pravo na njih, pa ako članovi <strong>od</strong>boraSKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAdirektora ne daju <strong>od</strong>govor, akcionar ima pravo da se njegovo pitanje irazlog zbog kojeg mu je uskraćen <strong>od</strong>govor navedu u <strong>za</strong>pisniku;c) Svi <strong>za</strong>htjevi akcionara koji <strong>za</strong>jedno posjeduju najmanje 5% akcionarskogkapitala društva.Kada je akcionarsko društvo izdalo akcije različitih klasa, akcionari koji posjedujujuakcije različitih klasa o ovim pitanjima glasaju <strong>od</strong>vojeno na skupštini akcionara. U<strong>za</strong>pisniku se mora jasno navesti broj akcija kojim se glasa, predlog <strong>od</strong>luka o kojimase glasa, način i rezultati glasanja, na isti način na koji je to propisano <strong>za</strong> skupštinuakcionara u cjelini.U <strong>za</strong>pisniku se mora tačno navesti predlog <strong>od</strong>luke o kojoj se glasalo naskupštini akcionara kako bi se moglo znati na koju <strong>od</strong>luku se <strong>od</strong>nosi rezultatglasanja, tj. koji je predlog prihvaćen, <strong>od</strong>nosno <strong>od</strong>bijen. Predsjedavajući skupštineakcionara utvrđuje rezultat glasanja i donešenu <strong>od</strong>luku, a takva njegova radnja imakonstitutivno djejstvo.Kopije punomoćja i glasački listići učesnika na skupštini akcionara kojisu glasali unaprijed i na skupštini akcionara prilažu se uz <strong>za</strong>pisnik. Zapisnik saskupštine akcionara sačiniće se najkasnije u roku <strong>od</strong> 15 dana <strong>od</strong> dana <strong>od</strong>ržavanjaskupštine akcionara.
DOBRE PRAKSE U VEZI SA KORPORATIVNIM UPRAVLJANJEM199D. DOBRE PRAKSE U VEZI SAKORPORATIVNIM UPRAVLJANJEM1. Dobre prakse u vezi sa postupkom koji preth<strong>od</strong>i <strong>od</strong>ržavanjuskupštine akcionara- Poziv <strong>za</strong> skupštinu akcionara i objavljivanje dokumentacije i dnevnogreda sjednice treba da se obavi u skladu sa <strong>za</strong>konom i propisima, imajućiu vidu interese akcionara, na način da se omogući svakom akcionaru da sepripremi <strong>za</strong> sastanak na <strong>od</strong>govarajući način. Preporučuje se da kompanijaobezbijedi pristup pravilima u vezi sa <strong>od</strong>ržavanjem skupštine akcionara ivršenjem glasačkih prava akcionara;- Ukoliko kompanija ima website, sve relevantne informacije je preporučljivoobjavljivati na website-u, kako akcionarima, tako i drugim <strong>za</strong>interesovanimlicima. Informacije o sastanku uključuju: ugovor o osnivanju, zvaničnoobavještenje o <strong>od</strong>ržavanju skupštine, dnevni red sa predlogom <strong>od</strong>luka,donešene <strong>za</strong>ključke i <strong>za</strong>pisnike sa sastanka. Kompanija treba elektronski dapošalje sve relevantne informacije o sjednici skupštine svakom akcionarukoji to <strong>za</strong>htijeva, nakon identifikacije;- Website kompanije treba da bude forma preko koje akcionari i druga<strong>za</strong>interesovana lica olakšavaju komunikaciju, kako međusobno, tako i sakompanijom;- Mora se obezbijediti da svi <strong>od</strong>sutni akcionari mogu vršiti svoja prava i imatiadekvatno <strong>za</strong>stupanje svojih interesa putem <strong>od</strong>govarajućih ovlašćenja.Ukoliko kompanija <strong>za</strong>htijeva posebne uslove, osim onih <strong>za</strong>htijevanihpropisima, oni se moraju obavezno objaviti u zvaničnom pozivu;- U slučaju da akcionari <strong>za</strong>htijevaju izmjene dnevnog reda u skladu sapropisima, <strong>od</strong>bor direktora treba da o tome <strong>od</strong>luči u roku <strong>od</strong> tri dana ida izmjene objavi u roku <strong>od</strong> dva dana. Ukoliko Odbor direktora <strong>od</strong>lučida <strong>od</strong>bije <strong>za</strong>htjev akcionara, preporučuje se da se <strong>od</strong>luka o <strong>od</strong>bijanju iobrazloženje takve <strong>od</strong>luke objave u roku <strong>od</strong> dva dana;- Preporučuje se da se skupštine akcionara <strong>od</strong>ržavaju u vrijeme i na mjestukoje obezbjeđuje najveće učešće akcionara na najednostavniji način.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARAPreporučuje se da skupština akcionara počne rano ujutru ili rano poslijep<strong>od</strong>ne tokom radnih dana;- Kompanija treba da izvrši neoph<strong>od</strong>ne pripreme <strong>za</strong> glasanje na blagovremeni adekvatan način, kako bi se obezbijedilo da se <strong>od</strong>luke koje donoseakcionari jasno i nedvosmisleno definišu. Ukoliko Odbor direktora očekujeda skupštini prisustvuje više <strong>od</strong> 25 akcionara, kompanija treba da razmotrimogućnost elektronskog glasanja <strong>za</strong> čiju je integrisanost i pouzdanost<strong>od</strong>govoran <strong>od</strong>bor direktora;- Kompanija ne smije izdati <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> učešćem koji mogu blokirati učešće<strong>od</strong>ređenih akcionara.2. Dobre prakse u vezi sa <strong>od</strong>ržavanjem skupštine- Predsjedavajući skupštine akcionara je <strong>od</strong>govoran <strong>za</strong> usaglašavanjesa propisima, <strong>za</strong> nesmetano sprovođenje skupštine akcionara i <strong>za</strong>omogućavanje akcionarima da samostalno i u potpunosti vrše svoja prava.Predsjedavajući skupštine akcionara treba da bude upoznat sa poslovanjemkompanije, ugovorom o osnivanju i svim <strong>od</strong>redbama koje se <strong>od</strong>nose naskupštinu akcionara. Vrlo je preporučljivo da predsjedavajući skupštineakcionara bude član <strong>od</strong>bora direktora ili lice koje je imenovao <strong>od</strong>bordirektora. Predsjedavajući skupštine akcionara bira se <strong>od</strong> strane skupštineprije njenog početka i razmatranja dnevnog reda. Ukoliko se ne imenujepredsjedavajući skupštinom akcionara, skupština ne može donositi <strong>od</strong>lukepo pitanjima dnevnog reda;- Odbor direktora i nadzorni <strong>od</strong>bor treba da budu prisutni na skupštiniakcionara kako bi <strong>od</strong>govarali na pitanja učesnika. U slučaju da pojedinciiz <strong>od</strong>bora nijesu prisutni na skupštini akcionara, predsjedavajući treba daobjavi tu činjenicu i pruži objašnjenje <strong>za</strong> njihovo <strong>od</strong>sustvo, prije otpočinjanjadiskusije o tačkama dnevnog reda;- Predsjednik Odbora direktora može pozvati bilo koga na sjednicu skupštineakcionara i ovlasti ga da daje izjave, a prisustvo tog lica i njegovo stručnomišljenje je značajno <strong>za</strong> efektivno <strong>od</strong>lučivanje. U slučaju da akcionari želeda pozovu treće lice kako bi diskutovali d<strong>od</strong>atne tačke koje su <strong>za</strong>htijevalida budu unijete u dnevni red, Odbor direktora će pozvati ta lica i ovlastitiih da učestvuju u diskusiji;
DOBRE PRAKSE U VEZI SA KORPORATIVNIM UPRAVLJANJEM201- S obzirom da je skupština akcionara najvažnije mjesto <strong>za</strong> komuniciranjesa akcionarima i razmjenu mišljenja, kompanija ne može ograničitipravo akcionara da <strong>za</strong>htijeva informacije, daje izjave i predloge, i nemože ustanovljavati posebne uslove <strong>za</strong> vršenje ovih prava. Akcionari kojiprisustvuju skupštini treba da imaju jednaka vlasnička prava u skladu saistim principima. Kako bi se rad skupštine učinio efektivnijim, akcionarimogu biti obaviješteni o mogućnosti da p<strong>od</strong>nose pismene <strong>za</strong>htjeve i izjave.Međutim, pravo akcionara da raspravlja ne smije se ograničiti ili ukinutiusljed nepostojanja pismenog <strong>za</strong>htjeva. Ipak, v<strong>od</strong>eći računa o pravimaakcionara, predsjedavajući skupštine mora imati u vidu da primjedbe,predlozi, komentari, itd., ne opstruiraju nesmetano sprovođenje skupštineakcionara i nemaju <strong>za</strong> posljedicu njeno <strong>od</strong>ugovlačenje. Zbog toga sepreporučuje da pravo predsjedavajućeg skupštine da <strong>od</strong>ržava red naskupštini akcionara bude definisano statutom;- Ukoliko na neka pitanja članovi <strong>od</strong>bora direktora ne mogu dati<strong>za</strong>dovoljavajući <strong>od</strong>govor, predsjedavajući treba da obezbijedi da se<strong>od</strong>govori objave u roku <strong>od</strong> tri dana, osim ukoliko drugačije <strong>za</strong>htijevajuinteresi kompanije. Ukoliko se kompanija uzdržava <strong>od</strong> <strong>od</strong>govora, zvaničnaizjava koja treba da bude objavljena i to u roku <strong>od</strong> tri dana nakon dana<strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara, sadrži detaljno objašnjenje;- Predstavnicima medija treba omogućiti da učestvuju na skupštiniakcionara. U situacijama kada se radi o povjerljivim informacijama, medijise mogu isključuti, ali se mora <strong>od</strong>ržati pres-konferencija u roku <strong>od</strong> jednogsata nakon <strong>za</strong>ključenja skupštine akcionara kako bi se učesnici na tržištuinformisali o <strong>od</strong>lukama.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
9.SKUPŠTINA AKCIONARANapomene:128 Vidi: član 22 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;129 Vidi: član 35 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;130 Vidi: član 35 stav 2 tačka 9)Zakona o privrednim društvima;131 Vidi: član 36 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;132 Vidi: član 36 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;133 Vidi: član 36 stav 7 Zakona oprivrednim društvima;134 Vidi: član 37 stav 3 Zakona oprivrednim društvima;135 Vidi: član 37 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;136 Vidi: član 36 stav 6 i 7 Zakona oprivrednim društvima;137 Vidi: član 35 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;138 Vidi: član 38 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;139 Vidi: član 38 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;140 Vidi: član 39 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;
10. PoglavljeIMPLIKACIJEOSNOVNOG KAPITALA NAKORPORATIVNO UPRAVLJANJE
10. | IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. POJAM OSNOVNOG KAPITALA 206B. NAJNIŽI IZNOS OSNOVNOG KAPITALA 207C. ULOGA OSNOVNOG KAPITALA 209D. POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA 2111. Povećanje kapitala novim ulozima 2112. Uslovno povećanje osnovnog kapitala 2143. Odobreni (ovlašćeni) kapital 2154. Povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva 219E. SMANJENJE OSNOVOG KAPITALA 222OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOPŠTA AKTADRUŠTVAUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJE OSNOVNOG SKUPŠTINAAKCIONARAKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARA
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEA. POJAM OSNOVNOG KAPITALAOsnovni kapital je u novcu izražena vrijednost onoga što članovi akcionarskogdruštva (akcionari) moraju unijeti u društvo na ime uplate dijelova tog kapitala kojise <strong>od</strong>nose na sve izdate akcije.Jedna <strong>od</strong> osnovnih karakteristika akcionarskog društva, po kojoj seakcionarsko društvo razlikuje <strong>od</strong> svih ostalih društava kapitala je u tome što jeosnovni kapital akcionarskog društva p<strong>od</strong>ijeljen na akcije.Gdje se <strong>od</strong>ređuje osnovni kapital akcionarskog društva?Osnovni kapital akcionarskog društva <strong>od</strong>ređen je:- u statutu društva;- u poslovnim knjigama društva;- u Centralnom registru Privrednog suda.
NAJNIŽI IZNOS OSNOVNOG KAPITALA207B. NAJNIŽI IZNOS OSNOVNOG KAPITALANajniži iznos osnovnog kapitala akcionarskog društva propisan je Zakonom oprivrednim društvima i iznosi 25.000 €. 141Za pojedina akcionarska društva kao što su: društva <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong>investicionim fondovima, društva <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> penzionim fondovima, banke,društva <strong>za</strong> osiguranje, ovlašćeni učesnici na tržištu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> (brokeri,dileri, investicioni menadžeri, preuzimaoci emisije, itd.) i berze, drugim <strong>za</strong>konimasu propisani veći iznosi najnižeg osnovnog kapitala i to:Naziv akcionarskog društvaBerze 100.000€ 142Investicioni savjetnik 10.000€ 143Broker 25.000€ 144Diler 125.000€ 145Investicioni menadžer 125.000€ 146Preuzimalac emisije 250.000€ 147Društvo <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> investicionim fondovima 125.000€ 148Investicioni fond 500.000€ 149Društvo <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> penzionim fondovima 250.000€ 150Centralna Depozitarna Agencija 250.000€ 151Banke 5.000.000€ 152Društva <strong>za</strong> osiguranjeMinimalni iznos novčanog dijelaosnovnog kapitala1) <strong>za</strong> životna osiguranja 800.000,00 eura2) <strong>za</strong> neživotna osiguranja:- osiguranje <strong>od</strong> nezg<strong>od</strong>e i dobrovoljno zdravstvenoosiguranje 500.000,00 eura- obavezno osiguranje u saobraćaju 1.250.000,00 eura- ostala osiguranja imovine, uključujući osiguranje vozila -kasko 1.000.000,00 eura- sve vrste neživotnih osiguranja 2.250.000,00 eura3) <strong>za</strong> re-osiguranje 2.000.000,00 eura.Posljedica <strong>od</strong>ređivanja osnovnog kapitala statutom je u tome da svakapromjena osnovnog kapitala <strong>za</strong>htijeva i izmjenu statuta društva. Zbog togasvaku <strong>od</strong>luku skupštine akcionara o povećanju ili smanjenju osnovnog kapitaladruštva prati i <strong>od</strong>govarajuća <strong>od</strong>luka o promjeni statuta. Osnovni kapital, možeUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEse mijenjati samo <strong>od</strong>lukom skupštine akcionara društva. Na osnovu te <strong>od</strong>lukeupisuje se promjena osnovnog kapitala u sudskom registru. Osnovni kapital društvau poslovnim knjigama se ne može mijenjati, a da se o tome ne donese <strong>od</strong>luka oizmjenama statuta.Osnovni kapital se može povećati bez izmjene statuta u slučaju kad je riječo povećanju kapitala k<strong>od</strong> tzv. Ovlašćenog kapitala, kada to čini Odbor direktora natemelju ovlašćenja koja su data skupštinom društva. 154 Takvo je povećanje mogućeu roku koji neće biti duži <strong>od</strong> 5 g<strong>od</strong>ina po svakom <strong>od</strong>obrenju. Povećanje kapitala iu ovom slučaju je u rukama skupštine, jer samo skupština akcionara može ovlastiti<strong>od</strong>bor direktora <strong>za</strong> povećanje kapitala i to:- <strong>od</strong>redbom sadržanom u statutu društva, ili- <strong>od</strong>lukom donešenom na skupštini akcionara.Odbor direktora je ovlašćen da donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija, ali nijeovlašćen da donese <strong>od</strong>luku o emisiji obveznica koje daju pravo sticanja akcija(<strong>za</strong>mjenljive obveznice).
ULOGA OSNOVNOG KAPITALA209C. ULOGA OSNOVNOG KAPITALAIako se najčešće ističe da je osnovni kapital garancijski kapital društva koji služi<strong>za</strong>štiti povjerilaca društva i svojevrsna je naknada <strong>za</strong> to što akcionari ne <strong>od</strong>govaraju<strong>za</strong> obaveze društva, on ne pruža sigurnost da će povjerioci biti p<strong>od</strong>mireni <strong>od</strong> stranedruštva. Osnovni kapital je samo znak trećima da su u društvo jednom bile unesenenajmanje <strong>vrijednosti</strong> koje <strong>od</strong>govaraju iznosu tog kapitala.S obzirom da osnovni kapital, kao računov<strong>od</strong>stvena kategorija, ulazi u pasivudruštva, tim se kapitalom ne <strong>od</strong>govara <strong>za</strong> obaveze društva. Društvo <strong>za</strong> svojeobaveze <strong>od</strong>govara samo onim što se nalazi u njegovoj aktivi, a u nju ulazi sve što seu društvo unese na osnovu uplate <strong>vrijednosti</strong> osnovnog kapitala. Osnovni kapitalse, dakle, razlikuje <strong>od</strong> imovine kojom društvo raspolaže i koja je bitna <strong>za</strong> sigurnostpovjerilaca.Imovina društva čini njegovu aktivu. Vrijednost aktive mijenja se poslovanjemdruštva i ne utvrđuje se statutom. Ona nije stalna veličina, jer je zbog poslovanjadruštva p<strong>od</strong>ložna promjenama. Promjene u aktivi znače njeno prestrukturiranje, tj.iz imovine društva izlazi jedna imovina, koju <strong>za</strong>mjenjuje druga imovina.Što kazuje osnovni kapital povjeriocima?Osnovni kapital kazuje povjeriocima da im je data sigurnost da društvo ima čimeda p<strong>od</strong>miri njihova potraživanja prema društvu samo ako društvo <strong>za</strong>ista imanajmanje onoliku imovinu koja po <strong>vrijednosti</strong> <strong>od</strong>govara osnovnom kapitalu. Zato uakcionarskom pravu važi načelo <strong>od</strong>ržanja kapitala.Načelo <strong>od</strong>ržavanja kapitala <strong>od</strong>ražava se u nizu <strong>za</strong>konskih <strong>od</strong>redbi kojimase društvu <strong>za</strong>branjuje da:- akcionaru vrati ono što je unio kao ulog i plati kamate na ulog;- stiče sopstvene akcije, osim u <strong>za</strong>konom dozvoljenim slučajevima;- da upotrebljava dobit suprotno propisanom redosljedu.Posljedica <strong>od</strong>redbi o očuvanju osnovnog kapitala je da akcionar nemapravo da se pojavi u ulozi povjerioca prema društvu, na osnovu uplaćenog uloga udruštvo, jer se akcionaru ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Akcionar se u slučaju stečajadruštva, može pojaviti kao stečajni povjerilac samo po osnovu prava na dobit, akoje dobit preth<strong>od</strong>no utvrđena prije otvaranja stečajnog postupka. Dakle, u postupkuUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEstečaja, akcionar ne može kao stečajni povjerilac <strong>za</strong>htijevati isplatu nominalnogiznosa akcije.Zakon sadrži <strong>od</strong>redbe koje imaju <strong>za</strong> cilj da se u društvo unesu <strong>od</strong>ređene <strong>vrijednosti</strong>i očuva ono što je društvu prenijeto na ime uplate osnovnog kapitala. Međutim,<strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama se povjeriocima ne može garantovati da će biti <strong>za</strong>štićeni <strong>od</strong>smanjenja imovine društva do kojeg može doći drugim raspolaganjima društva.Ne može se propisati, niti propisivanjem garantovati da društvo neće upasti ugubitke. Odbor direktora je u obavezi da sazove vanrednu skupštinu akcionara akoje potrebno razmotriti ozbiljne gubitke društva. 155Osnovna svrha osnovnog kapitala u društvu je da se preko njega <strong>od</strong>ređuju<strong>od</strong>nosi u društvu. S obzirom da je osnovni kapital p<strong>od</strong>ijeljen na akcije, zbir svihnominalnih <strong>vrijednosti</strong> akcija <strong>od</strong>govara iznosu osnovnog kapitala. Učestvovanjempreko nominalnih iznosa akcija, kao dijelova osnovnog kapitala, akcionari stičuprava u društvu (kako upravljačka, tako i imovinska).Svrha osnovnog kapitala u društvu:- prisiljava osnivače, <strong>od</strong>nosno one akcionare koji stiču akcije pri povećanjuosnovnog kapitala da moraju u društvo unijeti najmanje onoliko koliko<strong>od</strong>govara iznosu tog kapitala;- prisiljava osnivače da javno objave koliki je prvi kapital sa kojim društvoraspolaže u vrijeme osnivanja;- spriječava akcionare da <strong>za</strong>htijevaju povraćaj onoga što su uplatili na imestvaranja osnovnog kapitala;- spriječava akcionare da <strong>od</strong>luče o plaćanju dividende ako bi to plaćanjeišlo na štetu osnovnog kapitala.
POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA211D. POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALAAkcionarsko društvo finansira se svojim i tuđim kapitalom.Sopstveni kapital potiče <strong>od</strong> unosa uloga akcionara u društvo izdavanjemakcija na koje se <strong>od</strong>nosi njegov cijeli osnovni kapital. Ako su izdate akcije sanominalnim iznosom osnovni kapital <strong>od</strong>govara zbiru nominalnih iznosa svihakcija.Tuđi kapital društvo pribavlja kreditima, raznim obveznicama, tj. spoljnikapital društvu dolazi iz izvora izvan onoga što po raznim osnovama u akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo unose akcionari.Zakon o privrednim društvima propisuje tri načina povećanja osnovnogkapitala društva:- Povećanje kapitala novim ulozima;- Uslovno povećanje osnovnog kapitala;- Ovlašćeni kapital;- Povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva (koje znači samounutrašnju prerasp<strong>od</strong>jelu već postojećeg kapitala društva).1. Povećanje kapitala novim ulozimaOsnovni kapital povećava se ulozima na osnovu <strong>od</strong>luke skupštine akcionara.Povećanje osnovnog kapitala na ovaj način moguće je samo izdavanjem novihakcija, a ne povećanjem nominalnih iznosa već izdatih akcija ili <strong>za</strong>državanjem istogbroja akcija bez nominalnog iznosa. Ako je društvo izdalo akcije bez nominalnogiznosa mora se povećati ukupan broj akcija u srazmjeri povećanja osnovnog kapitalai osnovnog kapitala prije povećanja.Društvo nema <strong>za</strong>konske obaveze da izvrši ovakvo povećanje osnovnogkapitala. Ipak, društvo može preuzeti obavezu da izvrši povećanje osnovnog kapitalana obligaciono-pravnoj osnovi (ugovorom) p<strong>od</strong> uslovom da <strong>od</strong>luku o takvom načinufinansiranja donese skupština akcionara i da takvu <strong>od</strong>luku konkretizuje. Na osnovutakve <strong>od</strong>luke, <strong>od</strong>bor direktora društva bi mogao sa trećim licima sklopiti ugovorkojim se društvo obavezuje da poveća kapital izdavanjem novih akcija. Posljedicakršenja ovakve ugovorne obaveze svakako bi bila <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> štetu. Bilo kojiakcionar sâm ne može preuzeti obavezu da će povećati osnovni kapital društva, alinema ograničenja <strong>za</strong> to da akcionar sa bilo kim sklopi ugovor kojim se obavezuje daće na skupštini akcionara glasati <strong>za</strong> predlog <strong>od</strong>luke o povećanju osnovnog kapitala.Osnovni kapital ne može se povećati ulozima sve dok se akcije u potpunostine uplate. Čak i ako nije uplaćen neznatni dio kapitala ne može se povećati osnovniUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEkapital. Odluka o povećanju osnovnog kapitala koja bi se donijela iako nijesuuplaćeni svi dotadašnji ulozi u osnovni kapital ne može se sprovesti tek kada seuplati sve što je trebalo uplatiti.Za donošenje <strong>od</strong>luke o povećanju osnovnog kapitala ne treba navesti nekiposeban razlog.Kapital društva se može povećavati iz potrebe da se sanira društvo, da sekrene u neki preduzetnički p<strong>od</strong>uhvat <strong>za</strong> koji treba pribaviti d<strong>od</strong>atna sredstva.Odluku o povećanju osnovnog kapitala donosi skupština akcionara, i ona ne možeprenijeti ovlašćenje na povećanje osnovnog kapitala ni na koji drugi organ društva.Istovremeno sa <strong>od</strong>lukom o povećanju kapitala mora se donijeti i <strong>od</strong>luka o izmjenamastatuta društva. Osnovni kapital je jedan <strong>od</strong> bitnih i obaveznih elemenata statuta,pa svaka promjena osnovnog kapitala <strong>za</strong>htijeva i izmjenu statuta. Kapital društvaće se povećati p<strong>od</strong> uslovom da skupština, kojoj prisustvuju akcionari koji posjedujunajmanje dvije trećine akcija, donese <strong>od</strong>luku o novoj emisiji akcija i, sh<strong>od</strong>no tome,izmijeni statut. 156 Statutom društva se može <strong>od</strong>rediti i neka druga većina (ali veća <strong>od</strong>dvotrećinske većine) i ispunjenje d<strong>od</strong>atnih pretpostavki.Ako postoji nekoliko klasa akcija, posebnu <strong>od</strong>luku o povećanju kapitaladonosi svaka klasa akcionara čija su akcionarska prava ugrožena. To znači da semoraju sa navedenom većinom donijeti <strong>od</strong>luke akcionara koji imaju akcije tih klasau <strong>od</strong>vojenim, posebnim skupštinama ili oni moraju glasati <strong>od</strong>vojeno na skupštiniakcionara. Sve dok se ne donesu <strong>od</strong>luke akcionara svih klasa akcija, <strong>od</strong>luka opovećanju osnovnog kapitala nije valjana. Za <strong>od</strong>luku o izdavanju novih povlašćenihakcija moraju glasati i povlašćeni akcionari čije akcije ne daju pravo glasa ako senovim akcijama daje pravo povlašćenog učestvovanja u p<strong>od</strong>jeli dividende, jer setime ograničavaju njihova prava.
POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA213Koje elemente sadrži <strong>od</strong>luka o povećanju kapitala?U <strong>od</strong>luci o povećanju kapitala nav<strong>od</strong>i se:- Iznos <strong>za</strong> koji se kapital povećava, i to tako da se <strong>od</strong>redi kako se postojećiosnovni kapital u <strong>od</strong>lukom navedenom iznosu povećava <strong>za</strong> u <strong>od</strong>luci navedeniznos na novi iznos osnovnog kapitala koji se <strong>od</strong>ređuje <strong>od</strong>lukom.Na primjer, <strong>od</strong>redba treba da glasi: Osnovni kapital društva u iznosu <strong>od</strong>2.000.000€ povećava se <strong>za</strong> iznos <strong>od</strong> 1.000.000€ na iznos <strong>od</strong> 3. 000.000€.- Može se <strong>od</strong>rediti i najmanji i najveći iznos <strong>za</strong> koji se kapital povećava, ilisamo najveći iznos, i ostaviti da to u nekom primjerenom roku <strong>za</strong>visi <strong>od</strong>stanja upisa akcija. U tom slučaju moraju se <strong>od</strong>rediti mjerila <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređivanjekonačno povećanog kapitala društva, ali tako da se <strong>od</strong>boru direktora neostavlja prostor <strong>za</strong> slob<strong>od</strong>no <strong>od</strong>lučivanje, jer je <strong>od</strong>luka o povećanju kapitalau nadležnosti skupštine. Na primjer, moglo bi se <strong>od</strong>rediti da će iznospovećanog osnovnog kapitala biti onoliki koliko se novih akcija upišeu roku koji se <strong>od</strong>redi <strong>od</strong>lukom, ali se ni u kom slučaju <strong>od</strong>boru direktorane može prepustiti da slob<strong>od</strong>no <strong>od</strong>redi iznos povećanog kapitala, jerskupština akcionara nije <strong>od</strong>boru direktora prepustila donošenje <strong>od</strong>luke opovećanju kapitala, već <strong>od</strong>bor direktora samo sprov<strong>od</strong>i <strong>od</strong>luke skupštine.Za povećanje osnovnog kapitala potrebno je:a) donijeti <strong>od</strong>luku na skupštini akcionara o povećanju osnovnog kapitala i<strong>od</strong>luku o emisiji akcija;b) p<strong>od</strong>nijeti <strong>od</strong>luke Komisiji <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> na <strong>od</strong>obrenje/evidentiranjeu <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> toga da li se akcije emituju javnom ponudom, <strong>za</strong>tvorenomponudom ili se evidentiraju;c) izdati i objaviti prospekt <strong>za</strong> javnu ponudu akcija ili skraćeni prospekt akose akcije izdaju <strong>za</strong>tvorenom ponudom;d) upisati i uplatiti akcije;e) dobiti rješenje o uspješnosti emisije akcija <strong>od</strong> Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;f) evidentirati povećanje kapitala u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji;g) prijaviti Centralnom registru Privrednog suda da je sprovedeno povećanjeosnovnog kapitala.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAAko je društvo izdalo akcije bez nominalnog iznosa, povećanjem kapitalamože izdati samo nove takve akcije.OBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEPovećanje osnovnog kapitala može se izvršiti novim ulozima, koji osim u novcu,mogu biti i u stvarima i pravima. U Odluci o povećanju osnovnog kapitala ulaganjemstvari ili prava moraju se navesti:- stvari i prava koje treba uložiti, ako se predviđa takvo ulaganje;- lica koja će ih uložiti, kao i- nominalni iznos akcija koje se stiču takvim ulaganjem, ili njihov broj ako seizdaju akcije bez nominalnog iznosa.2. Uslovno povećanje osnovnog kapitalaUslovno povećanje osnovnog kapitala je takvo povećanje koje treba sprovesti sam<strong>od</strong>a bi se iskoristilo pravo akcionara koje je društvo dalo <strong>od</strong>ređenim licima bilo:- Izdavanjem <strong>za</strong>mjenljivih obveznica koje se mogu pretvoriti u akcije, ili,- Ostvarivanjem prava preče kupovine novih akcija kada se kapitalpovećava novčanim ulozima.Zašto se ovo povećanje osnovnog kapitala naziva uslovnim?O uslovnom povećanju kapitala je riječ zbog toga što se ne zna koliko će vlasnika<strong>za</strong>mjenljivih obveznica, te obveznice pretvoriti u akcije, ili koliko će se akcionarakoristiti svojim pravom preče kupovine, jer imaoci toga prava mogu ali nijesu dužnito da učine. Jedino je sigurno da uslovno povećani kapital stvara mogućnost da sestekne ili poveća članstvo u društvu, a hoće li do toga doći uslovljeno je izborom onihkoji imaju pravo da <strong>od</strong>luče.Povjerioci društva koji su vlasnici <strong>za</strong>mjenljivih obveznica imaju prav<strong>od</strong>a <strong>za</strong>mijene obveznice koje im je društvo izdalo <strong>za</strong> akcije tog društva. Ta licavlasništvom nad takvim akcijama stiču pravo da dobiju članstvo u društvu – dapostanu akcionari. Da bi imaoci <strong>za</strong>mjenljivih obveznica – povjerioci stekli pravočlanstva u društvu neoph<strong>od</strong>no je da povjerilac dâ izjavu volje da se koristi pravomkoje mu je dato, pa i pravom da sa društvom sklopi ugovor kojim svoje potraživanjepretvara u akcije. Do sticanja članstva u društvu vlasnik <strong>za</strong>mjenljive obveznice jepovjerilac, poslije sticanja članstva u društvu on je akcionar. Dakle, umjesto danaplate svoja potraživanja prema društvu, oni svoja potraživanja pretvaraju u akcijei tako preuzimaju na sebe rizik poslovanja društva.
POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA215U čemu se <strong>za</strong>mjenljive obveznice razlikuju <strong>od</strong> običnih obveznica?Za razliku <strong>od</strong> običnih obveznica koje nose obavezu društva da davaocu kapitala –imaocu obveznice nakon proteka <strong>od</strong>ređenog roka vrati nominalni iznos onoga štoje dao sa kamatom, k<strong>od</strong> <strong>za</strong>mjenljive obveznice uz to mu se daje pravo da u nekom<strong>od</strong>ređenom peri<strong>od</strong>u te obveznice <strong>za</strong>mijeni <strong>za</strong> akcije i time stekne članstvo u društvu.Pored akcija i <strong>za</strong>mjenljivih obveznica, društvo može izdati obveznice koje glase nadonosioca sa svrhom pribavljanja kapitala, sa obavezom da davaocu kapitala nakonproteka <strong>od</strong>ređenog roka vrati nominalni iznos onoga što je dao sa kamatama. Uzto mu se d<strong>od</strong>aje i d<strong>od</strong>atno pravo da u nekom <strong>od</strong>ređenom vremenu, uz plaćanje<strong>od</strong>ređenog iznosa, stekne <strong>od</strong>ređen broj akcija društva (opcija, warrant)3. Odobreni (ovlašćeni) kapitalOdobreni (ovlašćeni) osnovni kapital je način povećanja osnovnog kapitalaakcionarskog društva na osnovu ovlašćenja datog <strong>od</strong>boru direktora da možepovećati osnovni kapital društva u iznosu i roku <strong>od</strong>ređenom statutom ili <strong>od</strong>lukomskupštine akcionara.Dakle, po opštim <strong>za</strong>konskim <strong>od</strong>redbama, isključivo je pravo skupštineakcionara da donese <strong>od</strong>luku o povećanju kapitala. Skupština akcionara može:- usvojiti <strong>od</strong>luku o povećanju kapitala, <strong>od</strong>nosno <strong>od</strong>luku o emisiji akcija,koju sprov<strong>od</strong>i <strong>od</strong>bor direktora društva;- ovlastiti <strong>od</strong>bor direktora da donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija, u iznosu iroku koji utvrdi skupština akcionara.Prednosti ovlašćenja <strong>od</strong>bora direktora da donese <strong>od</strong>luku oemisiji akcija sastoje se u sljedećem:OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISKUPŠTINA AKCIONARAdobija se na brzini ielastičnosti <strong>od</strong>lučivanjao povećanju osnovnogkapitala društvaizbjegavaju senepotrebni troškovisazivanja skupštineakcionaraODBORDIREKTORAprema potrebama osnovnikapital se može povećavatiu djelovima i postupno,pa se izbjegava da se zbogveć donesene <strong>od</strong>luke opovećanju kapitala nepotrebnopovećava kapital čak i akoje u međuvremenu prestalapotreba <strong>za</strong> novim kapitalomOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEK<strong>od</strong> ovlašćenog kapitala bitno je da je tu riječ samo o <strong>od</strong>luci – ovlašćenju<strong>od</strong>bora direktora da donese <strong>od</strong>luku o povećanju kapitala, čime se kapital još nepovećava. Do povećanja kapitala dolazi tek kada Odbor direktora <strong>od</strong>luči da donese<strong>od</strong>luku o povećanju kapitala i emisiji akcija i kada te <strong>od</strong>luke sprovede. Iznos <strong>od</strong>obrenogpovećanja kapitala, tj. iznos ovlašćenog kapitala, iako se nav<strong>od</strong>i u statutudruštva, ne unosi se u poslovne knjige društva. Da li će se ovlašćeni kapital unijetiu poslovne knjige društva, kada i koliko će se osnovnog kapitala na osnovutoga unijeti u društvo, <strong>za</strong>visi <strong>od</strong> <strong>od</strong>luke <strong>od</strong>bora direktora i sprovođenja ove <strong>od</strong>luke.Ovlašćeni kapital predstavlja samo mogućnost da dođe do povećanja kapitala, ane i povećanje toga kapitala. Tek nakon svakog sprovedenog povećanja kapitala upisujese stvarno stanje osnovnog kapitala društva. Ako su u društvu izdate akcije višeklasa, <strong>za</strong> <strong>od</strong>luku je potrebna saglasnost akcionara svake klase akcija, koja se daje naposebnim skupštinama akcionara na kojima se <strong>od</strong>lučuje 2/3 većinom ukupnog brojaakcija ili <strong>od</strong>lukom donijetom posebnim glasanjem na skupštini akcionara društva.Odlukom glavne skupštine kojom se mijenja statut ili ovlašćuje <strong>od</strong>bor direktora daizvrši emisiju akcija mora se propisati:- <strong>za</strong> koji se iznos ukupno može povećati osnovni kapital društva (na primjer,<strong>za</strong> iznos <strong>od</strong> najviše 100.000€);- do kolikog se ukupnog iznosa osnovnog kapitala društva to može učiniti(na primjer, da tako povećani osnovni kapital društva ne prelazi više <strong>od</strong>100.000€);- rok u kojem je <strong>od</strong>bor direktora ovlašćen da donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija.Za povećanje osnovnog kapitala na osnovu <strong>od</strong>obrenog (ovlašćenog)kapitala potrebno je:Da skupština akcionara statutom ovlasti <strong>od</strong>bor direktora da poveća kapital i donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija➧Da <strong>od</strong>bor direktora <strong>od</strong>luči da izda emisiju akcija, tj. donese <strong>od</strong>luku o emisiji akcija➧Da se izda i objavi prospekt <strong>za</strong> javnu ponudu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ili skraćeni prospekt ako se <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> izdaju<strong>za</strong>tvorenom ponudom, kao i da <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> <strong>od</strong>obri/evidentira emisiju hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>➧Da se upišu i uplate emitovane akcije i utvrdi uspješnost izvršene emisije akcija➧Da se p<strong>od</strong>nese prijava Centralnom registru Privrednog suda i sprovedeno povećanje kapitala upiše u Centralni registarPrivrednog suda
POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA217Odluka <strong>od</strong>bora direktora o povećanju osnovnog kapitala i emisiji akcijaspada u poslov<strong>od</strong>ne <strong>od</strong>luke. Za povećanje osnovnog kapitala nije dovoljno da sesamo izdaju akcije nego <strong>od</strong>bor direktora o tome mora donijeti i formalnu <strong>od</strong>luku.Na <strong>od</strong>luku <strong>od</strong>bora direktora o emisiji akcija nije potrebno da skupština akcionaraniti bilo koji drugi organ akcionarskog društva daje saglasnost.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVANa koji način prestaje ovlašćenje dato <strong>od</strong>boru direktora?Ovlašćenje dato <strong>od</strong>boru direktora prestaje istekom vremena na koje je ovlašćenjedato. Do isteka tog roka (koji ne može biti duži <strong>od</strong> 5 g<strong>od</strong>ina) <strong>od</strong>bor direktora morau Centralni registar Privednog suda upisati povećanje kapitala. Ako <strong>od</strong>bor direktorasprovede povećanje osnovnog kapitala nakon isteka peri<strong>od</strong>a u kojem je to bioovlašćen da učini, ili ako <strong>od</strong>bor direktora uopšte nema ovlašćenje <strong>za</strong> donošenje<strong>od</strong>luke o povećanju kapitala, ili ako se poništi (ospori) <strong>od</strong>luka skupštine akcionarakojom je dato takvo ovlašćenje, na osnovu takve <strong>od</strong>luke o emisiji akcija ne moguse emitovati akcije i sprovesti povećanje kapitala u Centralnom registru Privrednogsuda. Eventualno izdate akcije su ništavne i ne daju nikakva prava, a osoba kojoj suizdate ne stiče članska prava u društvu. Za štetu licima kojima su takve akcije izdate<strong>od</strong>govaraju lica koja su ih izdala.Ako se <strong>od</strong>bor direktora ovlasti na donošenje <strong>od</strong>luke o povećanju kapitalai novoj emisiji akcija u <strong>od</strong>luci skupštine akcionara kojom se daje takvo ovlašćenje,mora se navesti da li je <strong>od</strong>bor direktora ovlašćen da novu emisiju akcija ipovećanje kapitala sprovede samo novčanim ulozima ili i ulaganjem stvari i prava.Ovlašćenje <strong>za</strong> povećanje kapitala mora sadržati <strong>od</strong>ređenje o kojoj vrsti povećanjakapitala je riječ: povećanju ulaganjem novčanih sredstava ili povećanju na osnovuulaganja nenovčanih sredstava, ali može biti samo uopšteno – ne treba nav<strong>od</strong>iti svepojedinosti. Te pojedinosti (npr. o kojim stvarima i pravima je riječ) mora propisati<strong>od</strong>bor direktora u <strong>od</strong>luci o povećanju kapitala i/ili <strong>od</strong>luci o emisiji akcija (predmetuloga u stvarima i pravima, lice <strong>od</strong> kojeg je društvo stiče, nominalni iznos akcijakoje se stiču takvim ulaganjem, a ako se emituju akcije bez nominalnog iznosa,samo njihov broj, itd.).Pri emitovanju akcija radi povećanja kapitala novčanim ulozima, koje sevrši na osnovu <strong>od</strong>luke <strong>od</strong>bora direktora, akcionari imaju pravo preče kupovine,na isti način i p<strong>od</strong> istim uslovima kao i kada je riječ o emisiji akcija koja se vrši naosnovu <strong>od</strong>luke skupštine akcionara. Zato <strong>od</strong>bor direktora mora dati akcionarimapravo preče kupovine koje ovi mogu iskoristiti u roku <strong>od</strong> najmanje 30 dana <strong>od</strong>dana objavljivanja obavještenja o pravu preče kupovine. U ovlašćenju sadržanomu statutu društva ili posebnoj <strong>od</strong>luci skupštine akcionara da može izvršiti novuemisiju akcija i povećati kapital nije sadržano i ovlašćenje <strong>od</strong>boru direktora daOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEograničava ili ukida pravo preče kupovine. Odluku o ograničavanju ili ukidanjuprava preče kupovine može donijeti isključivo skupština akcionara. 157 Pravo prečekupovine skupština akcionara može ograničiti ili isključiti i u <strong>od</strong>luci kojom <strong>od</strong>borudirektora daje ovlašćenje da izvrši novu emisiju akcija.Ako u ovlašćenju <strong>od</strong>bora direktora da izvrši novu emisiju akcija nema otome riječi, sâm <strong>od</strong>bor direktora je ovlašćen da <strong>od</strong>lučuje o sadržaju prava iz akcija io uslovima <strong>za</strong> izdavanje akcija. Dakle, <strong>od</strong>bor direktora je ovlašćen da <strong>od</strong>luči:- o vrsti akcija koje se izdaju (hoće li izdati redovne ili povlašćene akcije, sapravom glasa ili bez prava glasa);- koliki će biti nominalni iznos emitovanih akcija, ako društvo izdaje akcijesa nominalnim iznosom;- o vremenu izdavanja akcija, iznosu <strong>za</strong> koje se one izdaju, do kada se tajiznos mora uplatiti, itd.Ako društvo već ima povlašćene akcije, <strong>od</strong>bor direktora može <strong>od</strong>lučitida izda povlašćene akcije koje daju prednost pri isplati dividende samo ako jeto predviđeno u ovlašćenju koje mu je dala skupština. Ovakvo pravilo proizilaziiz činjenice da se ovlašćenje daje <strong>od</strong>lukom o izmjenama statute <strong>za</strong> koju se tražisaglasnost svake klase akcija, kao i zbog činjenice da se ovakvim <strong>od</strong>lučivanjemmože uticati na očuvanje prava imaoca povlašćenih akcija. U suprotnom, ovakvom<strong>od</strong>lukom bi se prava povlašćenih akcionara mogla umanjiti, ako se ne bi tražilanjihova saglasnost.ODBOR DIREKTORA IMA PRAVODa <strong>od</strong>lučuje o sadržaju prava iz akcija i o uslovima <strong>za</strong>izdavanje akcija i to:- o vrsti akcija koje se izdaju (hoće li izdati redovne ilipovlašćene akcije, sa pravom glasa ili bez prava glasa);- koliki će biti nominalni iznos emitovanih akcija, ak<strong>od</strong>ruštvo izdaje akcije sa nominalnim iznosom;- vremenu izdavanja akcija, iznosu <strong>za</strong> koje se one izdaju,do kada se taj iznos mora uplatiti itd.Da <strong>od</strong>luči o pojedinostima (npr. o kojim stvarima i pravimaje riječ, lice <strong>od</strong> kojeg društvo stiče stvari/prava, nominalniiznos akcija koje se stiču takvim ulaganjem, a ako seemituju akcije bez nominalnog iznosa njihov broj, itd.).Da utvrdi rok u kojem postojeći akcionari imaju pravo prečekupovine ukoliko se kapital povećava novčanim ulozima,na način propisan <strong>za</strong>konom.ODBOR DIREKTORA NEMA PRAVODa <strong>od</strong>luči o ukupnom obimu emisije akcija na način daprevazilazi ukupan obim utvrđen u ovlašćenju skupštineakcionara.Izdavati povlašćene akcije ako akcionari ove klase akcijanijesu na specijalnoj skupštini akcionara glasali <strong>za</strong> izdavanjetakve klase akcija.Da <strong>od</strong>luči da li povećanje kapitala može sprovesti krozulaganje novčanih sredstava ili kroz ulaganje stvari i prava.Da ograniči ili ukine pravo preče kupovine postojećimakcionarima. Ovlašćenje na ukidanje je isključivo datoskupštini i ne prenosi se na <strong>od</strong>bor direktora sa ovlašćenjemda izvrši novu emisiju akcija.
POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA2194. Povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društvaOsim novim ulozima, osnovni kapital može se povećati i iz sredstava društva, i topretvaranjem rezervi i neraspoređene dobiti u osnovni kapital. Ovakvim ulaganjemse u društvo ne unosi novi kapital, pa to ne znači pribavljanje novih sredstava <strong>za</strong> raddruštva, nego se imovina društva prestrukturira tako da se na račun jednog njegovogdijela povećava osnovni kapital. Ipak, riječ je o pravom povećanju osnovnog kapitalakojim nastaju nova članska prava.Zbog različite pravne prir<strong>od</strong>e povećanja kapitala novim ulozima članova i povećanjaosnovnog kapitala iz sredstava društva, ne može se istom <strong>od</strong>lukom skupštineakcionara povećati osnovni kapital po raznim osnovama, tj. uplatama i iz sopstvenihsredstava. S obzirom da <strong>za</strong> takva povećanja kapitala važe različita pravila, ako se želeizvršiti povećanje kapitala po raznim osnovama treba na skupštini akcionara donijetirazličite <strong>od</strong>luke koje bi se mogle sprovesti jedna <strong>za</strong> drugom, a svaka po pravilimakojima se uređuje <strong>od</strong>govarajući način povećanja osnovnog kapitala. Međutim, ni ukojem slučaju ne može se raditi o kombinovanom povećanju kapitala.Za povećanje osnovnog kapitala iz sredstava društva potrebno je:- na skupštini akcionara donijeti <strong>od</strong>luku o povećanju osnovnog kapitala izsredstava društva, tj. <strong>od</strong>luku o emisiji akcija po ovom osnovu;- evidentirati emisiju akcija k<strong>od</strong> Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;- evidentirati povećanje kapitala k<strong>od</strong> Centralne Depozitarne Agencije;- p<strong>od</strong>nijeti prijavu Centralnom registru Privrednog suda <strong>za</strong> upis povećanjakapitala u CRPS.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEDa bi društvo donijelo <strong>od</strong>luku o povećanju kapitala iz sredstava društva neoph<strong>od</strong>noje da se ispune i d<strong>od</strong>atni uslovi, tj. <strong>od</strong>luka se može donijeti tek nakon što se:- usvoje finansijski izvještaji društva <strong>za</strong> poslovnu g<strong>od</strong>inu koja je preth<strong>od</strong>ilaonoj u kojoj se donosi <strong>od</strong>luka o povećanju kapitala;- izmijeni statut, jer se <strong>od</strong>redba o osnovnom kapitalu smatra bitnom i obaveznom<strong>od</strong>redbom statuta, a ovom <strong>od</strong>lukom se utvrđuje novi osnovnikapital, broj akcija koje se izdaju, njihova nominalna vrijednost, itd;- utvrdi da u finansijskim iskazima društva nije iska<strong>za</strong>n gubitak.Koje radnje izostaju kada je riječ o povećanju osnovnog kapitala iz sredstava društvau poređenju sa radnjama povećanja kapitala novim ulozima akcionara?- izdavanje i objavljivanje prospekta <strong>za</strong> javnu ponudu akcija ili skraćenogprospekta ako se akcije izdaju <strong>za</strong>tvorenom ponudom – jer nema novihakcionara;- upisivanje i uplaćivanje akcija – nema uplata, pa nema ni potrebeobraćanja licima da postanu članovi akcionarskog društva;- utvrđivanje rješenja o uspješnosti emisije akcija <strong>od</strong> Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> - Akcije koje se izdaju po osnovu povećanja osnovnog kapitalaiz ovog stava dijele se licima koja su bila akcionari društva na dan kadje skupština akcionara donijela <strong>od</strong>luku o povećanju osnovnog kapitaladruštva iz sredstava rezervi društva ili neraspoređene dobiti društva, proporcionalnonjihovom učešću u ukupnom broju akcija društva.Odluka o povećanju kapitala iz sredstava društva (rezervi i neraspoređenedobiti) mora da sadrži sljedeće elemente:- tačan iznos <strong>za</strong> koji se povećava kapital društva i koliki će osnovni kapitalbiti nakon što se <strong>od</strong>luka upiše u sudski registar;- tačne iznose neraspoređene dobiti ili rezervi koji se pretvaraju u kapital;- g<strong>od</strong>išnje finansijske izvještaje na kojima se <strong>za</strong>sniva <strong>od</strong>luka o povećanjukapitala;- p<strong>od</strong>atke o akcijama koje se izdaju (njihov broj i nominalna vrijednost, akoje utvrđena).
POVEĆANJE OSNOVNOG KAPITALA221Koji akcionari imaju pravo na akcije po osnovu povećanjakapitala iz sredstava društva?Akcije koje se izdaju po osnovu povećanja osnovnog kapitala iz ovog stava dijele selicima koja su bila akcionari društva na dan kad je skupština akcionara donijela <strong>od</strong>lukuo povećanju osnovnog kapitala društva iz sredstava rezervi društva ili neraspoređenedobiti društva, proporcionalno njihovom učešću u ukupnom broju akcija društva. 158Ova lica ne uplaćuju akcije, niti <strong>za</strong> njih daju novčana sredstva. Akcije emitovane poosnovu povećanja kapitala iz sredstava društva dijele se licima koja su akcionari nadan kad je skupština akcionara donijela <strong>od</strong>luku o povećanju kapitala besplatno. 159Akcionari imaju prav<strong>od</strong>a dobiju akcijeproporcionalno njihovomučešću u ukupnom brojuakcija društvaSvi akcionari društva nadan donošenja <strong>od</strong>lukeimaju pravo da besplatn<strong>od</strong>obiju akcijePovećanje kapitalaiz sredstavaakcionarskog društva(rezervi ineraspoređene dobiti)Akcionarsko društvo nesmije imati gubitak akovrši emisiju akcija poovom osnovuAkcije se dobijaju po sili<strong>za</strong>kona bez obzira nanjihovu izraženu volju,tako da nije potrebno daoni daju izjavu voljeOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEE. SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALAZakon o privrednim društvima ne propisuje razloge smanjenja kapitala društva.To znači da je smanjenje kapitala moguće da bi se ostvario svaki cilj koji se možepostići njegovim smanjenjem. Za smanjenje kapitala neoph<strong>od</strong>no je:a) da skupština akcionara donese <strong>od</strong>luku o smanjenju kapitala;b) da se smanjenje kapitala registruje k<strong>od</strong> Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;c) da se p<strong>od</strong>nese prijava <strong>za</strong> upis smanjenja kapitala u Centralni registarPrivrednog suda.Odluka o smanjenju kapitala donosi se na skupštini akcionara. Kad je riječo povećanju kapitala, skupština akcionara može ovlastiti <strong>od</strong>bor direktora da donese<strong>od</strong>luku o povećanju kapitala i o novoj emisiji akcija, a kada je riječ o smanjenjukapitala, skupština svoje pravo da <strong>od</strong>lučuje o smanjenju kapitala ne može prenijeti na<strong>od</strong>bor direktora. Isključivo je pravo skupštine akcionara da <strong>od</strong>lučuje o smanjenjukapitala akcionarskog društva. 160Akcionarski kapital može se umanjiti na osnovu <strong>od</strong>luke skupštine akcionara,<strong>za</strong> koju su glasali akcionari koji posjeduju najmanje dvije trećine ukupnog brojaakcija, a koji su prisutni ili <strong>za</strong>stupani na skupštini preko punomoćnika ili putemglasačkih listića. 161 Statutom se može propisati da je <strong>za</strong> donošenje <strong>od</strong>luke o smanjenjukapitala potrebna većina <strong>od</strong> ove <strong>za</strong>konom propisane, kao i ispunjenje d<strong>od</strong>atnihpretpostavki. S obzirom da svako smanjenje kapitala znači i promjenu statuta, uz<strong>od</strong>luku o smanjenju kapitala mora se sačiniti i <strong>od</strong>luka o izmjenama statuta.Kada je društvo izdalo akcije različitih klasa, <strong>od</strong>luka skupštine akcionarauslovljena je posebnom <strong>od</strong>lukom svake klase akcionara čija su prava ugrožena. 162Odluka o smanjenju kapitala mora sadržati sljedeće elemente:a) Iznos kapitala nakon smanjenja;b) Cilj smanjenja kapitala – Ovaj cilj se mora navesti tako da se tačno zna<strong>za</strong>što se to čini; npr. radi pokrića gubitka, unošenja <strong>od</strong>ređenog iznosa urezerve društva, povraćaja uloga akcionarima;c) Način na koji će se smanjiti kapital – Kapital društva se može smanjitiponištenjem srazmjernog broja akcija, koje se vrši srazmjerno učešću svakogakcionara u ukupnom broju akcija ili smanjenjem nominalne <strong>vrijednosti</strong>akcija.
SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA223Zakonom o privrednim društvima propisano je da se kapital društva možesmanjiti poništenjem srazmjernog broja akcija, koje se vrši srazmjerno učešćusvakog akcionara u ukupnom broju akcija ili smanjenjem nominalne <strong>vrijednosti</strong>akcija.Bez obzira o kojoj vrsti (načinu) smanjenja kapitala je riječ bitno je da se to smanjenje<strong>od</strong>nosi na sve akcije akcionarskog društva tako da se tim načinima smanjenjakapitala ne remete <strong>od</strong>nosi između akcionara. Osnovno pravilo u akcionarskomdruštvu je da zbir nominalnih <strong>vrijednosti</strong> akcija mora biti jednak <strong>vrijednosti</strong> kapitalaakcionarskog društva. Od toga pravila nema izuzetka, tako da ako akcionarsk<strong>od</strong>ruštvo želi da smanji akcionarski kapital, promjena se mora sprovesti na svimakcijama akcionarskog društva kako bi se <strong>za</strong>dovoljilo to pravilo.Naime, svako smanjenje kapitala znači <strong>za</strong>diranje u članska prava u društvu i onne smije biti takav da se:- <strong>od</strong>nosi na samo neke akcionare;- <strong>od</strong>nosi na samo neke akcije akcionarskog društva.Dakle, smanjenje kapitala akcionarskog društva mora se <strong>od</strong>nositisrazmjerno na sve akcije akcionarskog društva, ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> toga da li te akcijedaju pravo glasa ili ne. Bitan je nominalni iznos tih akcija, a svaka akcija, bez obzirana klasu (bez obzira da li je riječ o akcijama sa pravom glasa ili ne) mora glasiti naneki iznos. Pravo glasa samo je jedno <strong>od</strong> prava koje ima akcionar na osnovu akcije.Kada je društvo izdalo akcije različitih klasa, <strong>od</strong>luka skupštine akcionara uslovljenaje posebnom <strong>od</strong>lukom svake klase akcionara čija su prava ugrožena. 163Zakon o privrednim društvima ne propisuje najmanji nominalniiznos akcije akcionarskog društva, što znači da se nominalni iznos akcije možesmanjivati više puta <strong>za</strong> iznos koji utvrdi skupština akcionarskog društva. O načinusmanjenja kapitala, tj. da li će smanjenje kapitala izvršiti poništenjem akcija ilismanjenjem njihove nominalne <strong>vrijednosti</strong> <strong>od</strong>lučuje sama skupština akcionara,kao i o iznosu nominalne <strong>vrijednosti</strong> akcija poslije izvršenog smanjenja.S obzirom da zbog smanjenja kapitala mogu biti oštećeni povjeriocidruštva, Zakon o privrednim društvima propisuje obezbjeđenja koja se moraju datipovjeriocima prije sprovođenja <strong>od</strong>luke o smanjenju kapitala.Tako, Zakon o privrednim društvima propisuje da:- društvo ne može izvršiti smanjenje kapitala ukoliko ne ponudi d<strong>od</strong>atnegarancije <strong>za</strong> svoje obaveze svakom povjeriocu koji to <strong>za</strong>htijeva, a čija supotraživanja pravovaljana prije dana objavljivanja <strong>od</strong>luke o smanjenjukapitala;- ne obavijesti svakog povjerioca pisanim putem o <strong>od</strong>luci o smanjenjukapitala.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEDIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
10. IMPLIKACIJE OSNOVNOG KAPITALA NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEPovjerioci mogu <strong>za</strong>htijevati isplatu svojih potraživanja u roku <strong>od</strong> 60 dana<strong>od</strong> dana dostavljanja takvog obavještenja ili <strong>od</strong> dana objavljivanja obavještenja u“Službenom listu CG”, koji g<strong>od</strong> je <strong>od</strong> ta dva dana kasniji u vremenu.Da bi <strong>za</strong>štitio povjerioce i pružio im <strong>od</strong>govarajuću pravnu sigurnost, Zakono privrednim društvima propisuje da je smanjenje kapitala ništavno, a isplate se nemogu vršiti akcionarima dok se povjerioci ne izmire ili dok Privredni sud ne utvrdida su njihova potraživanja neosnovana. 164Društvo ne može izvršiti smanjenje kapitala ukoliko ne ponudi d<strong>od</strong>atnegarancije <strong>za</strong> svoje obaveze svakom povjeriocu koji to <strong>za</strong>htijeva, a čija su potraživanjapravovaljana prije dana objavljivanja <strong>od</strong>luke o smanjenju kapitala. To znači dadruštvo nije obavezno povjeriocima da pruži d<strong>od</strong>atna obezbjeđenja <strong>za</strong> svojeobaveze ukoliko povjerioci to ne <strong>za</strong>htijevaju, ali mora dati osiguranje ako topovjerioci <strong>za</strong>traže.Postoje izvjesni, <strong>za</strong>konom propisani, slučajevi kada društvo nije u obavezida pruži d<strong>od</strong>atna obezbjeđenja <strong>za</strong> svoje obaveze i to:- ako ukupna potraživanja povjerilaca nakon smanjenja kapitala društvaprelaze vrijednost neto imovine društva procijenjene <strong>od</strong> stranene<strong>za</strong>visnog procjenjivača;- ako su njegova potraživanja već u potpunosti i na pouzdani načinobezbijeđena;- kada je svrha smanjenja kapitala pokrivanje gubitka.Šematski postupak smanjenja kapitala:Skupština akcionara donosi <strong>od</strong>luku o smanjenju kapitala.➧Odluka skupštine akcionara o smanjenju kapitala dostavlja se CRPS-u,koji je p<strong>od</strong>nosi “Službenom listu RCG” na objavljivanje.➧Društvo obavještava svakog povjerioca pisanim putem o <strong>od</strong>luci o smanjenju kapitala.➧Povjerioci imaju pravo da <strong>za</strong>htijevaju, a društvo da daje d<strong>od</strong>atna obezbijeđenje <strong>za</strong> svoje obaveze.➧Kapital društva se smanjuje poništenjem srazmjernog broja akcija, koje se vrši srazmjerno učešću svakog akcionara uukupnom broju akcija ili smanjenjem nominalne <strong>vrijednosti</strong> akcija. Smanjenje se registruje k<strong>od</strong> Komisije <strong>za</strong> hov i CDA.➧Kapital društva se smatra umanjenim kada se izmjene statuta registruju u CRPS.
POJAM OSNOVNOG KAPITALA225Napomene:141 Vidi: član 17 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;142 Vidi: ćlan 51 stav 1 Zakona ohartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;143 Vidi: član 67 Zakona o hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;144 Vidi: član 67 Zakona o hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;145 Vidi: član 67 Zakona o hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;146 Vidi: član 67 Zakona o hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;147 Vidi: član 67 Zakona o hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;148 Član 10 stav 1 i 2 Zakona oinvesticionim fondovima;Novčani dio osnovnogkapitala društva <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong>koje upravlja samo jedniminvesticionim fondom ne možebiti manji <strong>od</strong> 125.000 eura. Ak<strong>od</strong>ruštvo <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> upravljasa više investicionih fondova,novčani dio osnovnog kapitalamora povećati <strong>za</strong> 75.000 euraprije p<strong>od</strong>nošenja <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong><strong>upravljanje</strong> svakim sljedećiminvesticionim fondom.149 Vidi: član 27 stav 3 Zakona oinvesticionim fondovima;150 Vidi: član 11 stav 1 Zakona openzionim fondovima;151 Vidi: član 90 stav 1 tačka2 Zakona o hartijama <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>;152 Vidi: član 8 Zakona o bankama;153 Vidi: član 21 Zakona oosiguranju;154 Vidi: član 54 stav 8 Zakona oprivrednim društvima;155 Vidi: član 40 stav 2 tačka 3Zakona o privrednim društvima;156 Vidi: član 57 stav 5 Zakona oprivrednim društvima;157 Vidi: član 35 stav 2 tačka 12Zakona o privrednim društvima;158 Vidi: član 57 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;159 Vidi: član 31 stav 1 tačka 3)Zakona o privrednim društvima;160 Vidi: član 35 stav 2 tačka 6)Zakona o privrednim društvima;161 Vidi: član 59 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;162 Vidi: član 59 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;163 Vidi: član 59 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;164 Vidi: član 59 stav 6 Zakona oprivrednim društvima;165 Vidi: član 63 stav 4 Zakona oprivrednim društvima;POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE SKUPŠTINA UVOD U PRAVA SEKRETARODBORAKCIONARA AKCIONARA DRUŠTVADIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
BELEŠKE
11. PoglavljeDIVIDENDE
11. | DIVIDENDE
SadržajA. OPŠTE ODREDBE O DIVIDENDI 231UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEB. USLOVI ZA ISPLATU DIVIDENDE 232C. POSTUPAK RASPODJELE DIVIDENDE AKCIONARIMA 235D. U KOJEM OBIMU SE ISPLAĆUJE DIVIDENDA 236E. KOJI AKCIONAR IMA PRAVO IMA DIVIDENDU 237F. KOJE AKCIJE NE DAJU PRAVO NA DIVIDENDU 238G. RAZLIKOVANJE PRAVA NA DIVIDENDU OD POTRAŽIVANJA ZAISPLATU DIVIDENDE 239H. DATUM ISPLATE DIVIDENDE 241I. DOBRE PRAKSE U VEZI SA ISPLATOM DIVIDENDE 242OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
11.DIVIDENDE- Kompanija treba da ima jasno definisanu i konzistentnu politiku isplate dividende.Ova politika treba da bude objavljena akcionarima na skupštiniakcionarskog društva i uključena u g<strong>od</strong>išnji izvještaj kompanije, prospekti druge materijale.- Sljedeća pitanja treba da budu uključena u politike kompanije o isplatidividende:a) G<strong>od</strong>išnji profit, iznos i izvori raspoloživog profita;b) Kriterijume u skladu sa kojima kompanija priprema politiku rasp<strong>od</strong>jele dividende;c) Iznos dividende po akciji, uz naznaku različitih vrsta akcija;d) Lokacija, vrijeme i uslovi isplate dividende.- U slučaju da <strong>od</strong>bor predlaže da se ne rasp<strong>od</strong>jeljuje dividenda akcionarimana skupštini akcionara, osnov <strong>za</strong> takav predlog i informacije o met<strong>od</strong>uupotrebe dividende treba da budu objavljene akcionarima i sadržane ug<strong>od</strong>išnjem izvještaju, prospektu i drugom materijalu;- Rasp<strong>od</strong>jela dividende treba da bude izvršena u peri<strong>od</strong>u koji je propisan<strong>za</strong>konom i što je prije moguće nakon skupštine akcionara;- Politika kompanije o izdvajanju u rezerve i o dividendi (iznos i svrha izdvajanjau rezerve, iznos dividende i vrsta dividende) treba da bude raspravljanjai o njoj <strong>od</strong>lučivano kao o posebnoj tački dnevnog reda na skupštiniakcionara. Odluka o rasp<strong>od</strong>jeli dividende mora biti posebna tačka dnevnogreda na skupštini akcionara;- Bitno je obezbijediti da svi vlasnici akcija iste klase imaju ista prava,uključujući i pravo da dobiju dio profita akcionara u obliku dividendi ili nadrugi način u srazmjeri sa brojem akcija koje posjeduju;- Prilikom pripreme politike rasp<strong>od</strong>jele dividendi preporučuje se da seuzmu u obzir ne samo direktne neposredne koristi akcionarima kompanijeusljed isplate dividendi već i cjelish<strong>od</strong>nost reinvestiranja profita, kojamože v<strong>od</strong>iti ka povećanju <strong>vrijednosti</strong> emitenta u budućnosti. Predlažese da se razmatra politika rasp<strong>od</strong>jele profita na skupštinama akcionara itime obezbijedi da što veći broj akcionara ima mogućnost da se upoznasa njom i da iskaže svoje mišljenje. Informacija o politici rasp<strong>od</strong>jele profitatreba da bude uključena u izvještaj i objavljena na website-u kompanijena Internetu.
OPŠTE ODREDBE O DIVIDENDI231A. OPŠTE ODREDBE O DIVIDENDIDividenda je isplata dijela dobiti društva njegovim akcionarima. Odluka o isplatidividende koju je donijela skupština akcionara predstavlja obavezu društva premanjegovim akcionarima.Što znači da je <strong>od</strong>luka o isplati dividende obave<strong>za</strong> društva premanjegovim akcionarima?To znači da društvo nije <strong>za</strong>konski obavezno da isplati dividendu akcionarima svedok skupština akcionara ne donese <strong>od</strong>luku o isplati dividende. Tek <strong>od</strong> tog trenutkaakcionar može sudskim putem – tužbom – <strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong> društva da isplati dividendu.Prije nego što društvo donese <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli dividende, pravo akcionara nadividendu se ne može ostvariti sudskim putem.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTA AKTADRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVASEKRETARDRUŠTVAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDESKUPŠTINAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARA
11.DIVIDENDEB. USLOVI ZA ISPLATU DIVIDENDEAkcionari imaju pravo da učestvuju u dobiti koju ostvari akcionarsko društvo. Toim pravo pripada po Zakonu.Zakon o privrednim društvima ustanovljava brojna ograničenja u vezi sapravom na isplatu dividende akcionarima. Osnovno ograničenje <strong>za</strong> isplatu dividendeje da se dividende mogu jedino isplaćivati iz akumulirane neto dobiti. 165Zakonsko ograničenje da se dividenda može jedino isplaćivati i<strong>za</strong>kumulirane neto dobiti ne znači da to mora biti dobit iz poslovne g<strong>od</strong>ine u kojoj jeostvarena, već da se dividenda može isplatiti i nakon poslovne g<strong>od</strong>ine u kojoj nijeostvarena dobit. Ali, u svrhu isplate dividende mogu se koristiti samo sredstva izdobiti proistekle iz bilansa uspjeha, bez obzira na to <strong>za</strong> koju se g<strong>od</strong>inu takva dobitobračunala.To znači da se dividenda može isplatiti iz dobiti ostvarene u nekoj preth<strong>od</strong>nojposlovnoj g<strong>od</strong>ini, ako je riječ o sredstvima koja su u takvom pravnom režimu da semogu koristiti <strong>za</strong> isplatu dividende. Smisao ove <strong>od</strong>redbe je da se dividenda ne možeisplatiti iz sredstava koja nijesu ostvarena kao rezultat poslovanja društva, i to jezbog toga što društvo mora očuvati svoj kapital.Polazna osnova da bi društvo moglo da isplati dividendu je da postoji dobitp<strong>od</strong>obna da se iz nje isplati dividenda. Zakon propisuje u koje se namjene možeupotrijebiti neto dobit ostvarena u nekoj poslovnoj g<strong>od</strong>ini i redosljed po kojem se upropisane namjene dobit može upotrijebiti. Naime, Zakon o privrednim društvimapropisuje hijerarhiju namjene u koje se može koristiti neto dobit društva. To značida se dobit mora upotrijebiti najprije <strong>za</strong> prvopropisanu namjenu, pa <strong>za</strong>tim redomkako Zakon spominje. Nije dopušteno dobit p<strong>od</strong>ijeliti tako da se dijelovi koriste <strong>za</strong>više namjena, ako je nema dovoljno <strong>za</strong> to da se u potpunosti koristi <strong>za</strong> namjenu kojaje hijerarhijski niže rangirana u mjeri u kojoj to <strong>za</strong> namjenu propisuje Zakon.Zakon <strong>za</strong> upotrebu dobiti propisuje ovaj redosljed namjena:a) pokriće gubitka prenesenog iz preth<strong>od</strong>nih g<strong>od</strong>ina;b) unošenje u <strong>za</strong>konske rezerve ili rezerve utvrđene statutom.
USLOVI ZA ISPLATU DIVIDENDE233Što znači ovaj hijerarhijski <strong>od</strong>nos?I Dobit se mora najprije upotrijebiti <strong>za</strong> pokriće svih akumuliranih gubitakaiz preth<strong>od</strong>nih g<strong>od</strong>ina koji do tada nijesu pokriveni. To znači da društvo nemože isplaćivati dividendu, ni dobit upotrijebiti u neku drugu svrhu svedok ima nepokrivenih gubitaka. Takvo rješenje propisano je da spriječiakcionare u izvlačenju sredstava iz društva i smanjenje kapitala društva.Smisao <strong>od</strong>redbe je da se društvu nametne takvo vođenje poslovne politikekojom neće v<strong>od</strong>iti brigu samo o interesima akcionara, nego i o tome dadruštvo uredno posluje o <strong>za</strong>štiti trećih lica – povjerilaca izvan društva.II Zatim, društvo mora upotrijebiti dobit <strong>za</strong> unošenje u rezerve. Iznos kojije obavezno unositi u rezerve se <strong>od</strong>ređuje <strong>za</strong> naročite vrste akcionarskihdruštava posebnim <strong>za</strong>konima. Ako iznos rezerve nije utvrđen <strong>za</strong>konom,može se utvrditi statutom društva.III Ako raspolaže sa dovoljno dobiti, nakon što se ona upotrijebi <strong>za</strong> spomenutenamjene, potrebno je da se ispuni i d<strong>od</strong>atni uslov propisan Zakonom oprivrednim društvima. Društvo ne smije akcionarima isplatiti dividendu akou g<strong>od</strong>išnjim finansijskim izvještajima <strong>za</strong> poslednju poslovnu g<strong>od</strong>inu netoimovina društva iznosi ili bi nakon rasp<strong>od</strong>jele dobiti akcionarima iznosilamanje <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> kapitala društva, <strong>za</strong>jedno sa rezervama koje se nemogu rasp<strong>od</strong>jeljivati prema <strong>za</strong>konu ili statutu društva. Iznos namijenjen<strong>za</strong> rasp<strong>od</strong>jelu akcionarima ne može prelaziti iznos dobiti ostvaren na krajuposljednje finansijske g<strong>od</strong>ine, uvećan <strong>za</strong> prenijetu dobit iz preth<strong>od</strong>neg<strong>od</strong>ine i raspoloživi iznos rezervi, umanjen <strong>za</strong> gubitke koji su prenijeti izpreth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine i <strong>za</strong> iznose <strong>od</strong>ređene <strong>za</strong> rezerve, u skladu sa <strong>za</strong>konom istatutom društva.IV U slučaju da skupština akcionara usvoji g<strong>od</strong>išnje finansijske izvještaje, Zakono privrednim društvima skupštini akcionara daje ovlašćenje da preostaludobit, nakon što je upotrijebi <strong>za</strong> neku <strong>od</strong> gore navedenih namjena,upotrijebi na neki <strong>od</strong> sljedećih načina:- Unos u ostale rezerve iz dobiti;- V<strong>od</strong>i kao neraspoređenu dobit;- Isplati akcionarima u obliku dividende.To znači da društvo nema obavezu da rasp<strong>od</strong>jeljuje dividendu akcionarima,iako je ostvarilo dobit i ima <strong>za</strong>konskih uslova da se rasp<strong>od</strong>jeljuje dividenda. Akcionarima pravo na dividendu, ali je njegovo pravo na dividendu apstraktnopravo koje nastaje samo ako skupština akcionara donese <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jelidividende. Dakle, skupština akcionara je jedina ovlašćena da donese <strong>od</strong>lukuo rasp<strong>od</strong>jeli dividende. Skupština akcionara donosi <strong>od</strong>luku o načinu upotrebedobiti (da li će je raspoređivati akcionarima u obliku dividende ili staviti u rezervedruštva) na predlog Odbora direktora, ali Odbor direktora nije ovlašćenda samostalno donese <strong>od</strong>luku o raspoređivanju dobiti i/ili <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jelidividende akcionarima.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
11.DIVIDENDEDOBITIznos namijenjen <strong>za</strong> rasp<strong>od</strong>jelu akcionarima ne može prelaziti iznosostvaren na kraju posljednje finansijske g<strong>od</strong>ine, uvećan <strong>za</strong> prenijetu dobitiz preth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine i raspoloživi iznos rezervi, umanjen <strong>za</strong> gubitke koji suprenijeti iz preth<strong>od</strong>ne g<strong>od</strong>ine i <strong>za</strong> iznose <strong>od</strong>ređene <strong>za</strong> rezerve, u skladu sa<strong>za</strong>konom i statutom društva.- GUBICIOdbor direktora utvrđuje finansijske izvještaje, i uz izvještaj revizorapredlaže skupštini na usvajanje i utvrđivanje iznosa profita u tekućojposlovnoj g<strong>od</strong>ini.- REZERVECjelokupan iznos dobiti ostvaren u poslovnoj g<strong>od</strong>ini ne može serasp<strong>od</strong>jeljivati akcionarima. Dobit se mora najprije upotrijebiti <strong>za</strong> pokrićesvih akumuliranih gubitaka iz preth<strong>od</strong>nih g<strong>od</strong>ina koji do tada nijesupokriveni.NVI>KAPITAL+REZERVEDruštvo mora <strong>od</strong> preostalog iznosa dobiti izdvojiti jedan dio u rezerve uiznosu utvrđenom <strong>za</strong>konom i/ili statutom.
POSTUPAK RASPODJELE DIVIDENDE AKCIONARIMA235C. POSTUPAK RASPODJELE DIVIDENDEAKCIONARIMAOdbor direktorapredlaže <strong>od</strong>luku orasp<strong>od</strong>jeli dobitidruštva SkupštiniakcionaraOdbor direktorapriprema spisakakcionara nadan <strong>od</strong>ržavanjaskupštine –spisak lica kojaimaju pravo nadividenduSkupštinaakcionaradonosi <strong>od</strong>lukuo rasp<strong>od</strong>jelidividendeakcionarima unovčanom oblikuili u akcijamaAkcionarima seisplaćuje novacili se akcijeemitovane poosnovu rasp<strong>od</strong>jeledobiti registrujuna računu hovakcionaraPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESEKRETARDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISKUPŠTINAAKCIONARAUVOD U PRAVAAKCIONARA
11.DIVIDENDED. U KOJEM OBIMU SE ISPLAĆUJE DIVIDENDA?Dobit se dijeli akcionarima srazmjerno njihovom učešću u akcionarskom kapitaludruštva. Međutim, statutom društva se može <strong>od</strong>rediti i drugačiji način rasp<strong>od</strong>jeledividende. To je naročito slučaj sa povlašćenim akcijama.S obzirom na imovinsko pravo na dividendu Zakon o privrednim društvimapropisuje svojstvo povlašćenosti na način da povlašćenost <strong>od</strong>ređuje kao prvenstvoisplate dividende i ostatka imovine nakon likvidacije društva, u <strong>od</strong>nosu na običneakcije.S obzirom na oblik povlašćenosti, povlašćene akcije mogu biti kumulativne inekumulativne. Njihov oblik utvrđuje se statutom prije njihovog emitovanja. Vlasnikkumulativne povlašćene akcije ima garantovano pravo na dividendu utvrđenu <strong>za</strong> tuakciju. Ako dobit nije dovoljna <strong>za</strong> plaćanje svih dividendi, neisplaćeni dio isplaćujese tokom narednih poslovnih g<strong>od</strong>ina kada dobit bude dovoljna <strong>za</strong> isplatu.Akcionar, pa i imalac povlašćene akcije mora snositi rizik poslovanjadruštva. U tome se akcija razlikuje <strong>od</strong> obveznice, jer društvo izdavanjem akcije,pa i ako je riječ o povlašćenim akcijama, ne preuzima obavezu da akcionaru isplatidividendu, bez obzira na uspjeh društva. Obavezu na dividendu akcionarsko društvone mora p<strong>od</strong>miriti po cijenu da zbog toga pretrpi štetu u poslovanju, kao što moraisplatiti, recimo, obavezu povjeriocu.Dakle, obave<strong>za</strong> na isplatu dividende nije apsolutna u smislu da ne <strong>za</strong>visi ostvorenoj obavezi društva. Može se dog<strong>od</strong>iti da zbog poslovnih rezultata društvadividenda ne može biti isplaćena jednu ili više poslovnih g<strong>od</strong>ina. Kumulativnosttada omogućava da se, kada se prvi put bude isplaćivala dividenda, iznos koji je<strong>za</strong> to namijenjen najprije koristi <strong>za</strong> isplatu svih ostataka imaocima kumulativnihpovlašćenih akcija, a da se tek ono što preostane isplaćuje preostalim akcionarimana ime dividende. Ako nakon namirenja dividende vlasnicima povlašćenih akcijane preostane dobiti <strong>za</strong> rasp<strong>od</strong>jelu dividende imaocima ostalih akcija, <strong>za</strong> njih ćeisplata dividende <strong>za</strong> tu g<strong>od</strong>inu izostati.Prednost akcionara koji imaju povlašćene akcije samo je u tome da oni, ako t<strong>od</strong>opušta poslovni uspjeh društva, imaju povlašćeno pravo naplate dividende, a akonema mogućnosti da se dividenda isplati, nema ni povlašćenog prava na isplatudividende. Imaoci povlašćenih akcija, bez obzira da li je riječ o kumulativnim ilinekumulativnim akcijama, nemaju pravo da dva puta učestvuju u rasp<strong>od</strong>jeli dobiti uobliku dividende: kako sa imaocima povlašćenih, tako i sa imaocima običnih akcija.Oni samo imaju pravo na prvenstvo u isplati dividende.
KOJI AKCIONAR IMA PRAVO NA DIVIDENDU?237E. KOJI AKCIONAR IMA PRAVO NA DIVIDENDU?Dividende se jedino mogu isplatiti licima koja su bila akcionari društva na dankada je skupština akcionara donijela <strong>od</strong>luku o isplati dividende. Ako akcionarunije isplaćena dividenda on <strong>za</strong>država pravo na dividendu i ako je otuđio akcijenakon dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara na kojoj je donijeta <strong>od</strong>luka o isplatidividende. 166Kao vlasnik akcije (akcionar) na dan donošenja <strong>od</strong>luke o isplati dividendesmatra se ono lice koje je toga dana upisano kao akcionar u registru akcionara,<strong>od</strong>nosno licu na čijem je računu dematerijalizovanih akcija u kompjuterskomsistemu Centralne Depozitarne Agencije akcija <strong>za</strong>bilježena. 67UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAZa pravo na isplatu dividende nijesu <strong>od</strong>lučne činjenice:- koje lice je akcionar na dan kada se vrši isplata dividende;- koliko vremena je neko lice bilo akcionar u g<strong>od</strong>ini <strong>za</strong> koju se isplaćuje dividenda;- da li je akcionar bio akcionar posljednjeg kalendarskog dana u g<strong>od</strong>ini <strong>za</strong>koju se isplaćuje dividenda;NEBITNE ČINJENICEZA OSTVARIVANJE PRAVA NA DIVIDENDUBITNE ČINJENICEZA OSTVARIVANJE PRAVA NA DIVIDENDUIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAkoje lice je akcionar na dan kadase vrši isplata dividendekoliko je vremena neko lice biloakcionar u g<strong>od</strong>ini <strong>za</strong> koju seisplaćuje dividendada li je akcionar bio akcionarposljednjeg kalendarskog dana ug<strong>od</strong>ini <strong>za</strong> koju se isplaćuje dividendaKOJE LICE JE AKCIONAR NA DAN KADASKUPŠTINA DONESE ODLUKU O RASPODJELIDIVIDENDEni SKUPŠTINA AKCIONARA, NIti ODBORDIREKTORA NE MOGU UTVRDITI DA JE „DANDIVIDENDE“ NEKI DRUGI DAN, A NE DAN KADAJE DONIJETA ODLUKA O RASPODJELI DIVIDENDEIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
11.DIVIDENDEF. KOJE AKCIJE NE DAJU PRAVO NA DIVIDENDU?I obične i povlašćene akcije daju pravo na dividendu. Pravo na dividendu ne nosetzv. sopstvene akcije, jer sva prava iz tih akcija miruju, pa društvu ne pripada pravona dividendu. Dividenda se ne bi mogla obračunati ni kasnijim prenosom tih akcijaposlije dana donošenja <strong>od</strong>luke o rasp<strong>od</strong>jeli dividende, a prije dana isplate dividende.Sticalac takvih akcija ne stiče <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> isplatom dividende prema društvu.Za <strong>od</strong>luku da li je riječ o sopstvenim akcijama društva, mjer<strong>od</strong>avan je dan<strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara na kojoj je donijeta <strong>od</strong>luka o isplati dividende.Sopstvene akcije tako omogućavaju da se ostalim akcionarima isplati veća dividenda,jer se isti iznos dijeli na manji broj akcija.Ako društvo stekne akcije nakon što se donese <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jelidividendi, pravo na isplatu dividende ne prestaje – ono pripada licu koje je akcionarna dan kada je društvo donijelo <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli dividende, a ne društvu. Ovdjeje mjer<strong>od</strong>avan trenutak, tj. bitna činjenica koje je lice vlasnik akcija društva na dankada skupština akcionara donese <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli dividende, a ne koje lice jeakcionar na dan kada se vrši isplaćivanje dividende.Sopstvene akcije ne daju pravo na dividendu ako je na dan kada je skupštinaakcionara donijela <strong>od</strong>luku o isplati dividende društvo vlasnik akcija, tj. ako se na tajdan te akcije smatraju sopstvenim. Povlačenjem akcije <strong>za</strong>mr<strong>za</strong>vaju se prava kojaiz nje proizilaze. Ako je to učinjeno prije nego što je skupština akcionara donijela<strong>od</strong>luku o isplati dividende povučene akcije ne uzimaju se u obzir <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređivanjedividende. Ako društvo stekne akcije na dan kada se vrši isplata dividende, akcijese ne smatraju sopstvenim (nijesu povučene) na dan kada je <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jelidividende donijeta, tako da se uzimaju u obzir <strong>za</strong> rasp<strong>od</strong>jelu dividende. Pravo nadividendu pripada licu koje je bilo akcionar na dan kada je <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jelidividende usvojena na skupštini akcionara.
RAZLIKOVANJE PRAVA NA DIVIDENDU OD POTRAŽIVANJA ZA ISPLATU DIVIDENDE239G. RAZLIKOVANJE PRAVA NA DIVIDENDU ODPOTRAŽIVANJA ZA ISPLATU DIVIDENDEOd prava na dividendu treba razlikovati potraživanje <strong>za</strong> isplatu dividende. Pravona dividendu nije <strong>od</strong>vojivo <strong>od</strong> članstva u društvu – pripada samo akcionaru. Toznači da se pravo na isplatu dividende ne može prenijeti na lice koje nije akcionarna dan donošenja <strong>od</strong>luke o rasp<strong>od</strong>jeli dividendi. Međutim, potraživanje <strong>za</strong> isplatudividende može se prenijeti na drugoga ustupanjem (cesijom). Pravo na dividenduprenosi se samo prenosom akcije, a potraživanje <strong>za</strong> isplatu dividende i bez prenosaakcija. Lice kojem je potraživanje prenijeto (cesionar) ostvaruje svoja prava premadruštvu (cesusu) izv<strong>od</strong>eći ga iz članskog prava cedenta (akcionara) i ulazi u njegovpravni položajPotraživanjem <strong>za</strong> isplatu dividende može se slob<strong>od</strong>no raspolagati <strong>za</strong>visno<strong>od</strong> ugovora kojim je ono ustupljeno – prenijeto trećem licu. Ovo potraživanje nastajetek kada skupština donese <strong>od</strong>luku o rasp<strong>od</strong>jeli dividende, ne prije toga, a gasi sesa isplatom dividende <strong>od</strong> strane društva. Akcionar ovo potraživanje može ustupiti(prenijeti) drugome, može ga <strong>za</strong>ložiti radi osiguranja nekog drugog potraživanja.Bitno je da je tu riječ o osamostaljenju potraživanja izvedenog iz članskog prava naisplatu dividende.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARADakle, prije nego što nastane potraživanje <strong>za</strong> isplatu dividende, akcionar nema pravada sudskim niti vansudskim putem <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> društva isplatu dividende. U tomslučaju (prije donošenja <strong>od</strong>luke o isplati dividende) akcionar ima pravo da:- Traži <strong>od</strong> <strong>od</strong>bora direktora da sazove skupštinu akcionara, a ako <strong>od</strong>bordirektora ne sazove skupštinu akcionara <strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong> Privrednog sudasazivanje skupštine;- Na dnevnom redu skupštine mora se naći usvajanje g<strong>od</strong>išnjih finansijskihiska<strong>za</strong> društva, jer se <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jeli dobiti može donijeti tek nakonšto se utvrde g<strong>od</strong>išnji finansijski izvještaji društva.Ovdje treba imati u vidu vrijeme potrebno da se, po pravilima struke i običajima,ostavi dovoljno vremena <strong>za</strong> pripremu i utvrđenje g<strong>od</strong>išnjih finansijskih iska<strong>za</strong>društva kako revizoru, tako i <strong>od</strong>boru direktora.IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
11.DIVIDENDEAkcionar do dana <strong>od</strong>ržavanjaskupštine akcionara nakojoj je donijeta <strong>od</strong>luka orasp<strong>od</strong>jeli dividende imasamo apstraktno pravo nadividendu. To znači da ovopravo ne može ostvaritisudskim ni vansudskim putemAkcionar poslije dana<strong>od</strong>ržavanja skupštineakcionara na kojoj je donijeta<strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jeli dividendeima konkretno pravo nadividendu. To znači da ovopravo može ostvariti sudski –p<strong>od</strong>nošenjem tužbe sudu, ak<strong>od</strong>ruštvo ne isplati dividendu uroku utvrđenom u <strong>od</strong>luci.Dan <strong>od</strong>ržavanjaskupštine akcionaraDruštvo nije u obavezi daisplati dividendu akcionarimačak ni u slučaju da ostvaridobit dovoljnu <strong>za</strong> isplatudividendе akcionarima.Odluku o tome da li će serasp<strong>od</strong>jeljivati dividendaakcionarima <strong>od</strong>lučuju samiakcionari na skupštiniakcionara.Skupština akcionara poslijedonošenja ove <strong>od</strong>luke nemože je staviti van snage i<strong>od</strong>lučiti da se dividenda nerasp<strong>od</strong>jeljuje akcionarima, pačak ni pozivajući se na lošefinansijske prilike društva.Danom donošenja <strong>od</strong>lukenastaje obave<strong>za</strong> društvaprema akcionarima da isplatidividendu.
DATUM ISPLATE DIVIDENDE241H. DATUM ISPLATE DIVIDENDEDividenda se, sh<strong>od</strong>no <strong>za</strong>konskoj <strong>od</strong>redbi, po pravilu, isplaćuje u novcu. Dividendese, takođe, mogu isplatiti u obliku akcija društva ili drugih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. 168Po Zakonu o privrednim društvima nije moguće donijeti <strong>od</strong>luku da se:- dividenda isplaćuje u stvarima (proizv<strong>od</strong>ima društva ili robi sa kojomposluje);- dividenda isplati u akcijama, ako akcionari ne glasaju <strong>za</strong> takav načinrasp<strong>od</strong>jele dividende. Pravo akcionara je da mu se dividenda isplaćuje unovcu, osim ako se on složi sa time da mu se dividenda isplati u akcijama.Kada se dividenda isplaćuje u novcu, mora se <strong>od</strong>rediti dan isplate, kojije nakon dana <strong>od</strong>ržavanja skupštine na kojoj je donijeta <strong>od</strong>luka o rasp<strong>od</strong>jelidividendi.Zakon o privrednim društvima propisuje da se prema svim akcionarimapostupa jednako u jednakim okolnostima. 169 To znači da se pri isplati dividendeakcionari ne bi mogli različito tretirati i <strong>od</strong>rediti da se jednima dividenda isplaćujeprije drugih, osim ako nije riječ o povlašćenim akcijama. Postupanje protivnotome značilo bi da se postupa suprotno pravilu da p<strong>od</strong> jednakim okolnostima sviakcionari moraju imati jednaka prava.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA
11.DIVIDENDEI. DOBRE PRAKSE U VEZI SA ISPLATOM DIVIDENDEOdbori treba da imaju fleksibilnost da planiraju glavne buduće izdatke. Međutim,akcionari (koji <strong>za</strong>pravo posjeduju <strong>za</strong>radu kompanije) bi trebalo da imaju poboljšanstav u formulisanju politike dividendi. Čini se razumnim <strong>za</strong> kompaniju da utvrdipolitiku dividendi, i objavi tu politiku ulagačima. Iako bi uprava i <strong>od</strong>bor trebalo daimaju znatnu fleksibilnost u ovom p<strong>od</strong>ručju, ta fleksibilnost ne bi trebalo da budeneograničena. Stoga u budućnosti kompanija treba da objavi svoje namjere u vezi sadividendama unaprijed, i pristanak akcionara trebalo bi tražiti <strong>za</strong> promjenu bilo kojetakve politike. Kao predloženi početni nivo, kompanija bi trebalo da utvrdi cilj isplatedividende svake g<strong>od</strong>ine u iznosu <strong>od</strong> najmanje 25% njenog neto prih<strong>od</strong>a. Dok će ovoograničavati mogućnost kompanije da stvori visoko polužna struktura kapitala, toneće spriječiti kompaniju <strong>od</strong> ostvarivanja bilo kojih ciljeva kroz finansiranja putemtržišta kapitala kako bi pribavila novi kapital ako je potrebno. Kompanija bi trebal<strong>od</strong>a uzme u obzir druge mjere gotovinske raspoloživosti i razviti politiku dividendikoja <strong>za</strong>htijeva g<strong>od</strong>išnju isplatu dividendi unutar <strong>za</strong>konskih ograničenja <strong>za</strong>kona, aliobim takvih plaćanja ostavi razumno predvidljivoj diskreciji <strong>od</strong>bora.Kompanija bi trebalo da utvrdi i objavi politiku isplate dividende. Napočetnom nivou, kompanija treba da postavi cilj isplate dividende na g<strong>od</strong>išnjemnivou <strong>od</strong> najmanje 25% neto prih<strong>od</strong>a kompanije.Vidi: Restoring Trust. Report to the Hon. Jed S. Rakoff, The United StatesDistrict Court For the Southern District of New York: On Corporate GovernanceFor The Future of MCI, Inc., Prepared by: Richard C. Breeden, Corporate Monitor
243Napomene:166 Vidi: član 63 stav 6 Zakona o privrednim društvima;167 Vidi: član 100 stav 1 Zakona o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;168 Vidi: član 63 stav 5 Zakona o privrednim društvima;169 Vidi: član 30 stav 2 Zakona o privrednim društvima;POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAIMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESEKRETARDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDESKUPŠTINAAKCIONARAODBORDIREKTORAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD U PRAVAAKCIONARAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
BELEŠKE
12. PoglavljeUTICAJ HARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNO UPRAVLJANJE
12. | UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. POJAM HARTIJE OD VRIJEDNOSTI 249B. VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI 250C. IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI 2521. Pojam emisije 2522. Pojam emitenta 2523. Vrste emisija hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 2524. Postupak javne ponude hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 2555. Postupak <strong>za</strong>tvorene ponude hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 2566. Razlika između emitovanja hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> javnom ponudom i<strong>za</strong>tvorenom ponudom 2587. Šematski prikaz postupka emisije akcija javnom i<strong>za</strong>tvorenom ponudom 259D. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE I RAZLIKOVANJE VLASNIČKIH IDUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI 2601. Na koji način se <strong>od</strong>ražava razlika interesa akcionara ivlasnika dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>? 2612. Poređenja prava akcionara i prava imalaca dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 262a) Razlikovanje pravnog položaja vlasnika akcija idužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 262b) Sličnosti pravnog položaja vlasnika akcija i dužničkih hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 262OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJENosioci interesa imaju koristi <strong>od</strong> dobrog upravljanja kompanijom i očuvanja kapitalakompanije. Obavještavanje o poslovanju kompanije treba na pošten, pouzdan itransparentan način da omogući nosiocima interesa da budu informisani o statusukompanije. U ovom kontekstu, jasno pridržavanje principu korp<strong>orativno</strong>g upravljanjaje kako vitalno tako i <strong>od</strong> ključnog značaja iz aspekta nosioca interesa.Imajući u vidu činjenicu da efikasna komunikacija i saradnja između kompanijei nosioca interesa ima, dugoročno posmatrano, mnogo prednosti <strong>za</strong> kompaniju,kompanija bi trebalo da poštuje prava nosioca interesa koja štiti <strong>za</strong>kon i međusobnimugovorima i sporazumima ugovornih strana, i obezbijedi prava nosilaca interesa.Kako bi minimizirao moguće konflikte interesa do kojih može doći između kompanijei nosilaca interesa i unutar same grupe nosilaca interesa, treba da se usvoji dobrouravnoteženi pristup i ova prava smatraju ne<strong>za</strong>visnim.Prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja treba da garantuju i očuvaju pravanosilaca interesa koja su regulisana ili nijesu regulisana propisimaEfikasna i br<strong>za</strong> kompen<strong>za</strong>cija treba da se ponudi u slučaju prava nosilaca interesa,koja su propisana relevantnim propisima i <strong>za</strong>štićena ugovorima koji su prekršeni.Kompanija treba da obezbijedi da se sve neoph<strong>od</strong>ne mjere, poput naknade u skladusa propisima, primjenjuju kako bi se pomoglo akcionarima da izvuku koristi iz ovihmehani<strong>za</strong>ma. Nosioci interesa treba da budu dovoljno informisani o politikama iprocedurama kompanije, koje imaju <strong>za</strong> cilj da <strong>za</strong>štite prava nosilaca interesa.Kompanija treba da postupa kao lider u prevazilaženju i rješavanju svih mogućihkonflikata i sporova do kojih može doći između kompanije i njenih nosilacainteresa.Kada dođe do konflikta interesa između nosilaca interesa ili kada nosilac interesapripada ne samo jednoj interesnoj grupi, kompanija treba da nastoji da usvojiuravnotežen pristup sa ciljem da <strong>za</strong>štiti prava nosilaca interesa. Štoviše, svakoposebno pravo nosilaca interesa treba da bude <strong>za</strong>štićeno ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> drugih.
POJAM HARTIJE OD VRIJEDNOSTI249A. POJAM HARTIJE OD VRIJEDNOSTIZakon o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> je definisao što se smatra hartijom <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>i <strong>od</strong>redio da je hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> isprava koja vlasnicima daje prava u <strong>od</strong>nosu naemitente, u skladu sa <strong>za</strong>konom i p<strong>od</strong> uslovima emisije.Definicija ne treba da znači da <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koje se izdaju i čije setrgovanje obavlja na osnovu Zakona o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> imaju materijalizovanoblik, tj. da postoje u vidu isprave. Sasvim suprotno, Zakon je usvojio konceptdematerijali<strong>za</strong>cije hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> p<strong>od</strong> kojim se p<strong>od</strong>razumijeva da <strong>hartije</strong><strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> postoje u obliku elektronskog <strong>za</strong>pisa u kompjuterskom sistemuCentralne Depozitarne Agencije.Koncept dematerijali<strong>za</strong>cije je promijenio ne samo način na koji <strong>hartije</strong><strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> postoje već je imao i druge posljedice. Usljed usvojenog konceptadematerijali<strong>za</strong>cije <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>:- glase na ime, a ne na donosioca – Račun hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> se v<strong>od</strong>i naime vlasnika <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> u kompjuterskom sistemu CentralneDepozitarne Agencije, dakle na ime vlasnika. Hartije na donosioca, ukojem slučaju prava iz <strong>hartije</strong> pripadaju onome ko je imalac <strong>hartije</strong> iprenose sa predajom <strong>hartije</strong> u Crnoj Gori se ne mogu izdavati;- prenose se sa računa na račun u kompjuterskom sistemu CentralneDepozitarne Agencije – Vlasnik <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> nema samu tuhartiju već samo izv<strong>od</strong> sa računa u Centralnoj Depozitarnoj Agencijii prenosom tog izv<strong>od</strong>a ne može prenijeti samu hartiju <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> se prenosi u kompjuterskom sistemu CDA;- ne mogu se amortizovati – Hartije <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> se ne moguamortizovati i mijenjati po tom osnovu kao kada su bile u pismenomobliku koje se vremenom trošilo.- trenutak upisa ima konstitutivno djejstvo – Prava i obave<strong>za</strong> iz hartijastiču se tek upisom u Registar hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> CDA, a sve radnjeusmjerene na prenos, npr. <strong>za</strong>ključenje transakcije na berzi nema nikakvopravno djejstvo u smislu sticanja vlasništva, sve do trenutka upisa uRegistar CDA.- izvršenje na akcijama i <strong>za</strong>laganje na akcijama – Sva prava i obaveze i<strong>za</strong>kcija nastaju momentom registracije u kompjuterskom sistemu CDA iprije upisa ne proizv<strong>od</strong>e nikakva pravna djejstva. Zbog toga se svi teretina akcijama i sve <strong>za</strong>brane raspolaganja akcijama moraju upisati u Registarhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, koji se v<strong>od</strong>i k<strong>od</strong> Centralne Depozitarne Agencije.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEB. VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTIZakon o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> pravi razlikovanje između vlasničkih i dužničkihhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. P<strong>od</strong>jela na vlasničke i dužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> izvršenaje prema pravima koje daju. Vlasničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> su akcije koje glase nadio kapitala akcionarskog društva i jedinice kolektivnih investicionih šema izdate uskladu sa posebnim <strong>za</strong>konom, kao i <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koje daju pravo sticanjaovih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> (<strong>za</strong>mjenljive obveznice, opcije, fjučersi, i sl.).Dužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> su <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> izdate u seriji, kojeimaocu daju pravo na isplatu <strong>vrijednosti</strong> na koju glase, sa ili bez kamate, kao i drugaprava u skladu sa propisima i <strong>od</strong>lukom o emisiji. Dužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, usmislu Zakona o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, su:1) obveznice kojima se emitent obavezuje da imaocu obveznice, u rokunjene dospjelosti, isplati iznos <strong>vrijednosti</strong> na koji ona glasi i ugovorenukamatu;2) certifikati o depozitu kojima se emitent obavezuje da imaocu certifikataisplati iznos deponovanih sredstava sa pripadajućom kamatom uutvrđenom roku;3) državni <strong>za</strong>pisi koje emituje Crna Gora;4) drugi finansijski instrumenti koji se propisima Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> Crne Gore (u daljem tekstu: <strong>Komisija</strong>) <strong>od</strong>rede kao <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>, osim:- čeka i mjenice;- komercijalnih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> (uputnice, kreditna pisma,konosmani, tovarni list, skladišnice);- drugog instrumenta <strong>za</strong> koji <strong>Komisija</strong> utvrdi da nije hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>u smislu ovog <strong>za</strong>kona.Dužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> dijele se na kratkoročne i dugoročne, i to:kratkoročne ako im je rok dospijeća kraći <strong>od</strong> g<strong>od</strong>inu dana <strong>od</strong> dana emitovanja idugoročne ako im je rok dospijeća duži <strong>od</strong> g<strong>od</strong>inu dana <strong>od</strong> dana emitovanja.Hartije <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>DužničkeVlasničkeKratkoročnedužničkeDugoročnedužničke
VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI251Vlasničke <strong>hartije</strong><strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>• glase na dio kapitala akcionarskog društva• daju pravo na učešće u upravljanju – pravo glasa• akcionari nemaju status povjerilaca društva,nego svojinska prava• emitent akcija ne vraća akcionaru ulog• društvo ne mora isplatiti dividendu akcionarimaOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVADužničke <strong>hartije</strong><strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>• nijesu ve<strong>za</strong>ne sa kapitalom akcionarskog društva• ne daju pravo na učešće u upravljanju – nemaju pravo glasa• imaoci imaju status povjerilaca danom dospijećadužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>• emitent dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ima obavezupovraćaja uloga• društvo mora isplatiti kamatu imaocima dužničkihhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTA AKTADRUŠTVASEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIODBORDIREKTORAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEC. IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI1. Pojam emisijeEmisija hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> (issue of securities) je ukupnost radnji koje <strong>od</strong>ređenolice (emitent, dužnik) preduzima kada pr<strong>od</strong>aje <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> prvim imaocima(kupcima, povjeriocima) čime prikuplja sredstva <strong>za</strong> sopstvene potrebe, obavezujućise svakom <strong>od</strong> njih da, p<strong>od</strong> istim uslovima, ispuni obećanu činidbu (novčanu isplatu,omogućavanje učešća u upravljanju, d<strong>od</strong>jelu novih hartija).Sa stanovišta ekonomije emisija je jedan vid po<strong>za</strong>jmljivanja kapitala, jerputem nje emitent koji nema dovoljno sredstava <strong>za</strong> ulaganje u <strong>od</strong>ređene investicionep<strong>od</strong>uhvate po<strong>za</strong>jmljuje kapital <strong>od</strong> drugih lica koji ga imaju. Tom prilikom imdaje <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> u <strong>za</strong>mjenu <strong>za</strong> po<strong>za</strong>jmljeni novac, kao potvrdu svojihdugova. Po<strong>za</strong>jmljeni kapital emitent ulaže u namjeravani p<strong>od</strong>uhvat, uvećava ga,a <strong>za</strong>tim ostvareni prih<strong>od</strong> dijeli sa <strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcima (stoga se akcionari i nazivaju“<strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcima na ne<strong>od</strong>ređeno vrijeme”, a vlasnicima obveznica “<strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcima na<strong>od</strong>ređeno vrijeme”).2. Pojam emitentaEmitent je lice koje u svoje ime, lično ili preko drugih lica emituje <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>.Emitent hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> po našem <strong>za</strong>konu može biti država CrnaGora, jedinica lokalne samouprave, preduzeće i drugo pravno lice. Drugi <strong>za</strong>koni,međutim, dozvoljavaju da emitent bude i privredno društvo koje nema statuspravnog lica (npr. ortačko društvo). Tako, strana prava dozvoljavaju da emitentbude i fizičko lice, što naše pravo ne dozvoljava.Svakako, bez obzira da li je emitent pravno lice, privredni subjekt kojinema svojstvo pravnog lica ili fizičko lice, on mora <strong>za</strong>dovoljiti uslove iz emisije da bistekao pravo da emituje <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.3. Vrste emisija hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>Brojne su p<strong>od</strong>jele emisija na različite vrste. Svaka <strong>od</strong> ovih p<strong>od</strong>jela je nastala zbog<strong>od</strong>ređene potrebe u praksi na koju je pravo moralo da <strong>od</strong>govori.
IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI253a) Serijska i pojedinačna emisijaP<strong>od</strong>jela na serijsku i pojedinačnu emisiju <strong>za</strong>sniva se na broju hartija kojesu istovremeno ponuđene na pr<strong>od</strong>aju. Serijska (masovna emisija, serial issue)postoji kada emitent jednom ponudom pr<strong>od</strong>aje čitavu seriju hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.U suprotnom, emisija je pojedinačna. Ona postoji kada emitent izdaje <strong>od</strong>ređenuhartiju <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> jednom licu (mjenicu, ček) ili kada izdaje više hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> nekolicini lica, <strong>od</strong> kojih je svaka hartija pojedinačno <strong>od</strong>ređena (višeobveznica <strong>od</strong> kojih svaka glasi na različite iznose).Zakon o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> <strong>od</strong>nosi se samo na serijske emisije.b) Javna i privatna emisijaJavna emisija postoji kada emitent javno nudi na pr<strong>od</strong>aju <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> unaprijed ne<strong>od</strong>ređenom broju lica, tako da svako ponuđeno lice imapravo da ih kupi p<strong>od</strong> jednakim uslovima. Svaka druga emisija je privatna (Zakon ohartijama <strong>za</strong> ove emisije upotrebljava pojam: <strong>za</strong>tvorena emisija).Sredstvo pretvaranja emisije iz nejavne u javnu je javna ponuda, kaoposebno uređena vrsta opšte ponude.Naš Zakon je do skorašnjih izmjena i dopuna poznavao samo javnuponudu, a ne i <strong>za</strong>tvorene emisije. S obzirom da <strong>za</strong>tvorene emisije ne <strong>za</strong>htijevajuobjavljivanje prospekta, to su one jeftinije i blaže regulisane. Zakon stoga propisujeposebne uslove koje je potrebno ispuniti da bi se emisija mogla emitovati kao<strong>za</strong>tvorena emisija. Emisija akcija po osnovu <strong>za</strong>tvorene ponude vrši se u slučajevimakada emitent nudi <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> na pr<strong>od</strong>aju samo:- postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine;- osnivačima pri simultanom osnivanju akcionarskog društva;- profesionalnim investitorima, kojima se, u smislu <strong>za</strong>kona, smatraju:investicioni fondovi, penzioni fondovi, ovlašćeni učesnici koji obavljajudilerske poslove, banke i društva <strong>za</strong> osiguranje;- prema najviše 30 unaprijed <strong>od</strong>ređenih lica koja su se obave<strong>za</strong>la dakupe cijelu emisiju i koja su dobro upoznata sa investicionim rizicima irezultatima poslovanja emitenta; ili,- u obimu ne većem <strong>od</strong> 40.000 eura.Prilikom emitovanja <strong>za</strong>tvorenih emisija emitent je dužan da sačini prospekt,ali nije dužan da ih objavi.c) Jednokratna i stalna emisijaPrema trajanju emisije, ili prema postojanju roka <strong>za</strong> upis i uplatu ponuđenihhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, emisija može da bude jednokratna i stalna (trajna ilineprekidna, eng. Tap issue, issue on tap). Jednokratna emisija postoji kada emitentsve <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> nudi na pr<strong>od</strong>aju <strong>od</strong>jednom (istovremeno) tako da imajuUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJEpravo da ih upišu i uplate najkasnije u roku iz javne ponude. Po isteku roka emitentutvrđuje broj pr<strong>od</strong>atih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Stalna emisija postoji kada u ponudi nije <strong>od</strong>ređen krajnji rok <strong>za</strong> njenoprihvatanje, nego ona važi unaprijed ne<strong>od</strong>ređeno vrijeme, ili ako je krajnji roki <strong>od</strong>ređen, on je duži <strong>od</strong> <strong>za</strong>konskog roka. U ovoj emisiji emitent nudi <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> postepeno.Zakon o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> propisuje da “Upis hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>iz javne ponude može trajati najviše tri mjeseca <strong>od</strong> dana objavljivanja oglasa ojavnom pozivu <strong>za</strong> upis i uplatu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>”.Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> je propisano da, izuzetno <strong>od</strong> pravilada javna ponuda može trajati najduže tri mjeseca, <strong>Komisija</strong> može u <strong>od</strong>ređenimslučajevima utvrditi rok duži <strong>od</strong> propisanog. Zakon o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>dozvoljava da ovaj rok može samo da prekoračuje krajnji rok emisije, utvrđen<strong>za</strong>konom (što proizilazi užim tumačenjem navedene <strong>za</strong>konske <strong>od</strong>redbe), ali nedozvoljava da emitent u emisiji unaprijed ne <strong>od</strong>redi rok emisije.S obzirom da se akcionarstvo razvilo u dovoljnoj mjeri <strong>od</strong> peri<strong>od</strong>a usvajanjaZakona o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> 2000. g<strong>od</strong>ine, nema potrebe da se investitori u<strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> štite propisivanjem krajnjeg roka emisije. Stoga bi <strong>za</strong>konomnavedenu <strong>od</strong>redbu trebalo ostaviti samo kao dispozitivnu, a omogućiti emitentu daemituje i tzv. stalne emisije. Takođe, <strong>za</strong>konska pravila bi trebalo da omogućavajuemitentima i da: utvrde da emisija hartija počinje ne danom dobijanja <strong>od</strong>obrenja <strong>od</strong>strane regulatornog organa, <strong>od</strong>nosno objavljivanja prospekta, već <strong>od</strong> dana u kome jestvarno počela pr<strong>od</strong>aja investitorima; da ne <strong>od</strong>rede ukupan obim emisije, <strong>od</strong>nosnoinvesticionog p<strong>od</strong>uhvata koji se finansira emisijom; da ne <strong>od</strong>rede cilj emisije; pravoemitenta da nema obavezu utvrđivanja uspješnosti emisije i povraćaja uloga njenimulagačima, ali utvrditi obavezu emitenta da redovno, u propisanom vremenskomintervalu, obavještava o bilansu emisije; da utvrdi da emisija prestaje istekomroka, ako je krajnji rok emisije utvrđen, kao i <strong>od</strong>ustajanjem emitenta <strong>od</strong> emisije,prestankom emisije, <strong>za</strong>branom regulatora. Svakako <strong>za</strong> ovu emisiju postoje posebnaograničenja.d) Paritetna, diskontna i premijska emisijaP<strong>od</strong>jela na paritetne, diskontne i premijske emisije izvršena je premakriterijumu <strong>od</strong>nosa emisione cijene i nominalne <strong>vrijednosti</strong> akcija.Paritetna je kada emitent pr<strong>od</strong>aje ulagačima <strong>hartije</strong> po cijeni koja jejednaka njihovoj nominalnoj <strong>vrijednosti</strong>. Ako je emisiona cijena niža <strong>od</strong> njihovognominalnog iznosa emisija je diskontna, a ako je viša <strong>od</strong> nominalne <strong>vrijednosti</strong>emisija je premijska.Naš Zakon nije <strong>za</strong>branio izdavanje hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> po emisionojcijeni koja je niža <strong>od</strong> nominalne <strong>vrijednosti</strong>, već emitent može samostalno utvrđivatiemisionu cijenu.
IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI255e) Pokrivena i nepokrivena emisijaP<strong>od</strong>jela na pokrivenu ili nepokrivenu emisiju izvršena je s obzirom nakriterijum obezbijeđenosti potraživanja ulagača prema emitentu. Pokrivena emisijapostoji kada emitent u ponudi <strong>za</strong> pr<strong>od</strong>aju svojih hartija ponudi i obezbjeđenjaispunjenja svojih obave<strong>za</strong> koje preuzima ovim hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Kupovinomovih hartija, investitori stiču i ponuđeno sredstvo obezbjeđenja.Zakon o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ne predviđa mogućnost izdavanjapokrivenih (obezbijeđenih) emisija hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, ali ga ni ne <strong>za</strong>branjuje.Stoga ostaje otvoreno pitanje da li je u našem pravu dozvoljeno obezbjeđenjeimovinskih prava iz akcija stvarnopravnim ili ličnim sredstvima obezbjeđenja.Neka prava <strong>za</strong>branjuju izričito obezbjeđenje dužnosti emitenta na isplatu dividendebankarskom garancijom, osiguranjem, jemstvom ili drugim sličnim sredstvimaobezbjeđenja. Ostaje otvoreno pitanje da li je našim Zakonom o privrednimdruštvima dozvoljeno izdavanje obezbijeđenih (pokrivenih) emisija.4. Postupak javne ponude hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>Zakon propisuje sukcesivnu emisiju i utvrđuje striktan redosljed radnji koje jepotrebno ispoštovati da bi se realizovala emisija.Radnje koje se preduzimaju tokom emisije su:1. Usvajanje Odluke o emisiji – Početna radnja prilikom emitovanja hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, kojom se emitent <strong>od</strong>lučuje da sprovede emisiju, utvrđujeiznos emisije, emisionu cijenu, rok u kojem će se emitovati <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>, broj hartija koje je potrebno uplatiti da bi se emisija smatralauspješnom, itd. Ranije je Zakonom bio propisan prag uspješnosti (65%svim prospektom ponuđenih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>), dok po sadašnjem<strong>za</strong>konskom rješenju emitent sâm u javnoj ponudi <strong>od</strong>ređuje broj akcija kojeje potrebno prijaviti da bi se emisija akcija smatrala uspješnom.2. Sačinjavanje prospekta - Prospekt je javni poziv <strong>za</strong> upis i uplatu hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, koji sadrži informacije neoph<strong>od</strong>ne da investitor možestvoriti realnu sliku o imovini i obave<strong>za</strong>ma, gubitku i dobitku, finansijskompoložaju i perspektivama emitenta, kao i o pravima sadržanim u hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> na koje se <strong>od</strong>nosi prospekt. Emitent mora sačiniti prospekt <strong>za</strong>javnu ponudu koji <strong>od</strong>obrava <strong>Komisija</strong> i ne smije ga objaviti prije <strong>od</strong>obrenja<strong>od</strong> strane Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.3. Zahtjev <strong>za</strong> <strong>od</strong>obrenje javne ponude – Akcije se ne mogu emitovati akoemitent ne dobije <strong>od</strong>obrenje <strong>za</strong> emisiju <strong>od</strong> nadležnog regulatornog organaUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE– Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Prilikom p<strong>od</strong>nošenja <strong>za</strong>htjeva emitentp<strong>od</strong>nosi i prospekt <strong>za</strong> javnu ponudu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.4. Objavljivanje javnog poziva - Najbitnije p<strong>od</strong>atke iz prospekta emitentobjavljuje u vidu javnog poziva <strong>za</strong> upis i uplatu akcija. Javni poziv <strong>za</strong> upisi uplatu akcija se može objaviti tek kada <strong>Komisija</strong> <strong>od</strong>obri prospekt i javnipoziv, tj. kada donese rješenje o <strong>od</strong>obrenju prospekta.5. Utvrđivanje uspješnosti emisije – Nakon isteka roka <strong>za</strong> javnu ponudu,koji ne može biti duži <strong>od</strong> tri mjeseca, emitent u daljem roku <strong>od</strong> 8 danaobavještava Komisiju o broju uplaćenih hartija. <strong>Komisija</strong> donosi rješenje ouspješnosti emisije i dostavlja ga emitentu.6. Prenos vlasništva nad hov – nakon utvrđivanja uspješnosti emisije investitorističu pravo vlasništva nad hartijama upisom hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> naračun hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> u registru Centralne Depozitarne Agencije.5. Postupak <strong>za</strong>tvorene ponude hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>Zakon propisuje sukcesivnu emisiju i utvrđuje striktan redosljed radnjikoje je potrebno ispoštovati da bi se realizovala emisija.Radnje koje se preduzimaju tokom emisije su:1. Usvajanje Odluke o emisiji – je početna radnja prilikom emitovanja hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, kojom se emitent <strong>od</strong>lučuje da sprovede emisiju, utvrđujeiznos emisije, emisionu cijenu, rok u kojem će se emitovati <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>, broj hartija koje je potrebno uplatiti da bi se emisija smatralauspješnom, itd.2. Sačinjavanje skraćenog prospekta – Skraćeni prospekt je poziv <strong>za</strong> upisi uplatu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> koji sadrži informacije neoph<strong>od</strong>ne dainvestitor može stvoriti realnu sliku o imovini i obave<strong>za</strong>ma, gubitku idobitku, finansijskom položaju i perspektivama emitenta, kao i o pravimasadržanim u hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> na koje se <strong>od</strong>nosi prospekt. Emitentmora sačiniti skraćeni prospekt <strong>za</strong> <strong>za</strong>tvorenu ponudu koji evidentira<strong>Komisija</strong>. Pri emitovanju hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> putem <strong>za</strong>tvorene ponudeemitent je dužan pripremiti skraćeni prospekt hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>,koji mora sadržavati tačne i potpune informacije o emitentu i pravima
IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI257sadržanim u hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, u skladu sa <strong>za</strong>konom i propisimaKomisije.3. Zahtjev <strong>za</strong> evidentiranje skraćenog prospekta <strong>za</strong> <strong>za</strong>tvorenu ponuduhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> – Akcije se ne mogu emitovati ako emitent neevidentira emisiju <strong>od</strong> nadležnog regulatornog organa – Komisije <strong>za</strong> <strong>hartije</strong><strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Prilikom p<strong>od</strong>nošenja <strong>za</strong>htjeva emitent p<strong>od</strong>nosi i skraćeniprospekt <strong>za</strong> <strong>za</strong>tvorenu ponudu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.4. Objavljivanje ili dostavljanje skraćenog prospekta - Pri emitovanju hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> putem <strong>za</strong>tvorene ponude emitent nije dužan da objavi skraćeniprospekt. Emitent može skraćeni prospekt objaviti ili besplatno dostavitipotencijalnim investitorima na uvid poslije evidentiranja tog prospekta<strong>od</strong> strane Komisije. Ako emitent objavi skraćeni prospekt u njemu morabiti jasno naznačeno da objavljivanje tog prospekta ne predstavlja javnuponudu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, nego samo obavještenje o <strong>za</strong>tvorenoj ponudihartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.5. Utvrđivanje uspješnosti emisije – Nakon isteka roka <strong>za</strong> javnu ponudu,koji ne može biti duži <strong>od</strong> tri mjeseca, emitent u daljem roku <strong>od</strong> 8 danaobavještava Komisiju o broju uplaćenih hartija. <strong>Komisija</strong> donosi rješenje ouspješnosti emisije i dostavlja ga emitentu6. Prenos vlasništva nad hov – Nakon utvrđivanja uspješnosti emisijeinvestitori stiču pravo vlasništva nad hartijama upisom hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> na račun hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> u registru Centralne DepozitarneAgencije.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE6. Razlika između emitovanja hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> javnomponudom i <strong>za</strong>tvorenom ponudomJAVNA PONUDA HARTIJA OD VRIJEDNOSTIEmitent donosi <strong>od</strong>luku o emisiji akcija javnom ponudom –emisija akcija upućena svim <strong>za</strong>interesovanim licima. Svakolice koje želi može kupiti akcije ove emisijeEmitent sačinjava prospekt <strong>za</strong> javnu ponudu u koji uvidmogu izvršiti sva <strong>za</strong>interesovana lica. Javni poziv <strong>za</strong> upis iuplatu akcija objavljuje se u štampanim medijimaLica kojima je ponuda upućena ne <strong>za</strong>ključuju nikakavpreth<strong>od</strong>ni ugovor sa emitentom kojim se obavezuju dakupe akcije ove emisijeZakon ne ograničava maksimalni obim emisije akcija poosnovu javne ponudeZakon ne ograničava maksimalni broj kupaca akcija oveemisijeZATVORENA PONUDA HARTIJA OD VRIJEDNOSTIEmitent donosi <strong>od</strong>luku o emisiji akcija <strong>za</strong>tvorenomponudom – utvrđuje kojim licima je ponuda upućena. Licakojima ponuda nije upućena ne mogu kupiti akcije oveemisijeEmitent sačinjava skraćeni prospekt i ne mora ga javnoobjaviti, već ga dostavlja licima kojima je ponuda upućena.Ako ga objavi, naznačava da se objava prospekta ne smatrajavnom ponudom, već samo ponudom u njoj navedenimlicimaAko je ponuda upućena unaprijed <strong>od</strong>ređenim licima, kojihne smije biti više <strong>od</strong> 30, ova licа se unaprijed obavezujuemitentu na kupovinu akcija ove emisijeZakon propisuje da ako se <strong>za</strong>tvorena ponuda upućujeunaprijed ne<strong>od</strong>ređenim licima (dakle, nepostojećimakcionarima po osnovu prava preče kupovine, osnivačimapri simultanom osnivanju, profesionalnim investitorimaili unaprijed <strong>od</strong>ređenim licima kojih je manje <strong>od</strong> 30)maksimalni obim emisije može biti 40.000€Zakonom je na neki način (izuzev u slučaju emisije čiji obimne prelazi 40.000€) unaprijed ograničen broj kupaca: brojempostojećih akcionara, brojem osnivača, brojem postojećihinvestitora, brojem lica kojima je emitent <strong>od</strong>redio da ćeuputiti ponudu <strong>za</strong> kupovinu akcija te emisije, itd.
IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI2597. Šematski prikaz postupka emisije akcija javnom i<strong>za</strong>tvorenom ponudomUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOdluka o emisiji akcijajavnom ponudomOdluka o emisiji akcija<strong>za</strong>tvorenom ponudomOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAEmitent sačinjava prospekt <strong>za</strong>javnu ponudu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>Emitent sačinjava skraćeni prospekt <strong>za</strong><strong>za</strong>tvorenu ponudu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>ODBORDIREKTORA<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong><strong>od</strong>obrava prospekt <strong>za</strong> javnu ponudu<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>evidentira skraćeni prospektIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAEmitent objavljujeJAVNI POZIV<strong>za</strong> upis i uplatu akcija emitovanih javnomponudomEmitent može, ali ne mora objaviti skraćeniprospekt. Ako ga objavi, u njemu mora bitinaznačeno da objavljivanje ne predstavljajavni poziv na kupovinu akcija ove emisijeSva <strong>za</strong>interesovana lica mogu kupiti akcijeemitovane javnom ponudomSamo lica kojima je upućena ponuda <strong>za</strong>kupovinu akcija ove emisije su ovlašćena dakupe akcije ove emisijeDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> utvrđuje uspješnost emisije – akcije se prenose na vlasnički račun kupaca;ili, <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> utvrđuje neuspješnost emisije – novac se vraća licima koja su ga uplatila naime kupovine akcija ove emisijePOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJED. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE IRAZLIKOVANJE VLASNIČKIH I DUŽNIČKIHHARTIJA OD VRIJEDNOSTIJedan <strong>od</strong> najtrajnijih pravnih problema korp<strong>orativno</strong>g finansiranja je problem“moralnog ha<strong>za</strong>rda” sa kojim se investitori u korporativne dužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> susrijeću zbog univer<strong>za</strong>lnog kompanijskog pravnog načela ograničene<strong>od</strong>govornosti akcionara. S obzirom da akcionari obično nijesu pojedinačno<strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> dugove kompanije, oni mogu imati motiva da u <strong>od</strong>ređenimokolnostima sprov<strong>od</strong>e poslovanje kompanije na način da utiču suprotno interesimavlasnika dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.U krajnjem, imovinu insolventnog ili društva na pragu insolventnosti,mogu prenijeti kompanije na svoje ime i na taj način imaoci dužničkih hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> mogu tužiti kompaniju koja se redukovala na praznu ljusku. Međutim,ovaj problem nije karakterističan samo sa krajnje situacije insolventnog društva.Imaoci dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> susrijeću se sa problemom da kompanijamože preduzeti radnje koje kompaniju ne čine insolventnom, ali koji uvećavajurizik insolventnosti.Na koji način akcionari mogu ugroziti interese imalaca dužničkih hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> i postupati nasuprot njihovih interesa?Dva su osnovna načina na koji akcionari mogu postupati suprotno interesima imaocadužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, i to:- Distribucijom sredstava kompanije putem dividende, otkupom akcija, itd., ili,- Preduzimanjem riskantnijih radnji <strong>od</strong> onih koje je kompanija preduzimala uvrijeme pr<strong>od</strong>aje dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Distribuiranjem sredstava kompanije putem dividende mogu se ugroziti interesi imalacadužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, jer se time sredstva uklanjaju van dohvata imaoca ovihhartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Preduzimanje riskantnijih poslovnih pote<strong>za</strong> (npr. izlaganje kompanijeu mnogo većem obimu) može takođe ugroziti imaoce dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, jerako se ovi riskantniji potezi pokažu kao profitabilni, akcionarima pripada sav profit u vezisa uvećanim rizikom, dok imaoci dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ne dobijaju ništa zboguvećavanja rizika kompanije kao cjeline. Ukoliko riskantniji potezi kompanije ne uspiju,imaoci dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> nose značajan dio gubitaka. U stvari, po samojprir<strong>od</strong>i svojeg položaja da kontrolišu kompaniju, akcionari mogu prebaciti dio “bogatstva”<strong>od</strong> imaoca hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> sa fiksnim prih<strong>od</strong>om ka sebi, uvećavanjem rizika kojemse kompanija izlaže u <strong>od</strong>nosu na rizik koji je postojao u vrijeme izdavanja dužničkih hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> i putem distribucije imovine kompanije.
KORPORATIVNO UPRAVLJANJE I RAZLIKOVANJE VLASNIČKIH I DUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI261S obzirom da dužničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> ne daju imaocima pravo dapovrate uložena sredstva prije dana dospjelosti, kupovina, recimo, obveznice može seposmatrati kao specifična transakcija. Ovakve transakcije stvaraju nastojanje/motivstrane da se uključi u oportunistička ponašanja zbog nemogućnosti investitora da<strong>od</strong>ustane <strong>od</strong> transakcije.1. Na koji način se <strong>od</strong>ražava razlika interesa akcionara i vlasnikadužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>?Konflikt interesa akcionara i vlasnika dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> prepoznajuučesnici na tržištu kapitala. Vlasnici dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> se najboljemogu <strong>za</strong>štiti putem uočavanja motiva i namjera akcionara. Oni moraju razumjetida nakon izdavanja dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, svaka radnja kojom se uvećavadobit akcionara može se očekivati prilikom utvrđivanja cijene imaoca obveznica. Oviimaoci čine procjene mogućeg ponašanja akcionara, imajući u vidu investicije, cijenei politiku isplate dividendi. Cijena koju su spremni da plate <strong>za</strong> obveznicu, u stvari,<strong>od</strong>ražava mogućnost buduće eventualne distribucije sredstava ka akcionarima.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIKako se rješava postojanje konflikta interesa vlasnika vlasničkih idužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>?Veliki povjerioci, tj. vlasnici značajnog dijela emitovanih obveznica, utiču na kompaniju<strong>za</strong>htijevajući svojeg predstavnika u <strong>od</strong>boru direktora. Učešće u <strong>od</strong>boru direktora seuvijek posmatra kao m<strong>od</strong>alitet da se utiče na korp<strong>orativno</strong> <strong>od</strong>lučivanje. Za većinskogakcionara ili povjerioca, učešće u <strong>od</strong>boru je svakako dobar m<strong>od</strong>alitet.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA
12.UTICAJ HARTIJA OD VRIJEDNOSTI NA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE2. Poređenja prava akcionara i prava imalaca dužničkih hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>a) Razlikovanje pravnog položaja vlasnika akcija i dužničkih hartija<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>Razlikovanje prava akcionara i vlasnika dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> jenaročito značajno u situacijama kada tržište ne daje adekvatnu <strong>za</strong>štitu investitorima.Postoji nekoliko osnovnih strukturnih, tržišnih i institucionalnih snaga koje djelujuprilikom korp<strong>orativno</strong>g i ugovornog definisanja prava akcionara.U izvjesnom smislu imaoci dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> i akcionari suu istom položaju, jer su u pitanju pasivni investitori u javnim kompanijama koje jepotrebno <strong>za</strong>štititi <strong>od</strong> oportunističkog ponašanja. Dok se akcionari štite propisivanjemfiducijarnih dužnosti <strong>od</strong>bora direktora, potrebno je ustanoviti <strong>od</strong>govarajući sistem<strong>za</strong>štite i <strong>za</strong> vlasnike dužničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Tržište obveznica može, i najčešće jeste, manje aktivno <strong>od</strong> tržišta akcija, sobzirom da obveznice p<strong>od</strong>razumijevaju da se drže do dospjelosti i na taj način su“konzumirane”, kao i zbog činjenice da su neke okolnosti ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> samog emitenta,manja motivacija vlasnicima obveznica da trguju nego vlasnicima akcionara.b) Sličnosti pravnog položaja vlasnika akcija i dužničkih hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>Mnogi tvrde da se poređenje pravnog položaja akcionara i vlasnikaobveznica i ne može napraviti jer su obveznice dužnika <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, doksu akcije vlasničke <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> – jednostavno, ne mogu se porediti jabukei pomorandže. Međutim, i pored svih razlika, obje vrste hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> imajui neke <strong>za</strong>jedničke karakteristike.Sličnosti se, uglavnom, sastoje u tome da su obje vrste hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>izložene riziku kompanije koja ih je emitovala, tj. obje <strong>za</strong>vise <strong>od</strong> prih<strong>od</strong>a kompanijei iz toga se <strong>od</strong> strane tržišta posmatraju kao alternativni načini investiranja koji suprilagođeni potrebama investitora.Sličnost obveznica i akcija se najbolje ogleda u slučaju tzv. junk bonds,tj obveznica sa visokom kamatom i visokim rizikom. S obzirom da su onesubordinirane ostalim vrstama dugova kompanije, obveznice su samo na jedankorak <strong>od</strong> vlasničkih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.
13. PoglavljeZNAČAJNE KORPORATIVNETRANSAKCIJE
13. | ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJE
SadržajA. VANREDNI PRAVNI POSLOVI –STICANJE I RASPOLAGANJE IMOVINOM VELIKE VRIJEDNOSTI 267UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEB. STICANJE KONTROLNOG KAPITAL-UČEŠĆA –PREUZIMANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVA 2681. U čemu je cilj Zakona o preuzimanju akcionarskih društava 2682. Obave<strong>za</strong> sprovođenja javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje 2683. Osnovni principi Zakona o preuzimanju akcionarskih društava 2694. Isključenje manjinskih akcionara – tzv. “Squeeze out” 2715. “Break-through” pravilo 2726. Konkurentska ponuda <strong>za</strong> preuzimanje 2727. Pravne posljedice sprovedenog postupka preuzimanjaakcionarskog društva 273C. PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA (KONFLIKT INTERESA) 2741. Definisanje konflikta interesa 2742. Prava akcionara u slučaju postojanja konflikta interesa 2763. Kako se izbjegava konflikt interesa u kompaniji 2784. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u vezi sakonfliktom interesa direktora 280OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEPravila i procedure koje se <strong>od</strong>nose na sticanje korporativne kontrole na tržištukapitala i vanredne transakcije kao štu su spajanja i pr<strong>od</strong>aje značajnog dijela imovinekompanije treba da budu objavljena.Najbolje prakse sugerišu da značajan dio transparentnosti prije preuzimanja kontrole,uključujući obavještenje o namjeri sticanja kontrole, i sh<strong>od</strong>nih squeeze out/sellout prava značajnih <strong>za</strong> manjinske akcionare. Druga tipična obavještenja uključujuidentitet ponuđača, bivši kontakti, transakcije i sporazumi između kompanijauključenih u spajanja (ili sticaoca i mete, u <strong>za</strong>visnosti <strong>od</strong> slučaja) i razmatranjekonsekvenci kontrolnih transakcija <strong>za</strong> akcionare kompanija uključenih u transakciju,kao i objavljivanje finansijske institucije ponuđača i njegov izvor sredstava <strong>za</strong>preduzimanje kontrolne transakcije.Objavljivanje treba da uključi mjere protiv preuzimanja, ustanovljene unutarkompanije. Ona takođe treba da pokrije politike utvrđivanja naknada viših izvršnihorgana koji napuštaju kompanije usljed spajanja ili pripajanja.Najbolje prakse u vezi sa pr<strong>od</strong>ajom značajnog dijela imovine kompanije uključujuobavještenje svim akcionarima (obično na skupštini akcionara), koje prati ne<strong>za</strong>visniizvještaj o procjeni.P<strong>od</strong>ijeljena ovlašćenja između <strong>od</strong>bora direktora i skupštine akcionarau vezi sa značajnim ulozima ili pr<strong>od</strong>ajom imovine ili biznisaOdbor direktora mora obratiti pažnju da se ne miješa u specifična ovlašćenjaakcionara ukoliko je transakcija koju predlaže po svojoj prir<strong>od</strong>i takva da mijenja,činjenično ili pravno, ciljeve kompanije koji su utvrđeni ugovorom o osnivanju. Čaki kada nije uključena promjena ciljeva kompanije, <strong>od</strong>bor direktora treba da preneseovlašćenja na skupštinu akcionara ukoliko se transakcija <strong>od</strong>nosi na dio imovinekompanije koja je <strong>od</strong> suštinskog značaja.Legitimnosti dozvola (<strong>od</strong>obrenja) <strong>od</strong>boru direktora da se koristidelegacijom ovlašćenja <strong>od</strong>lučivanja o uvećanju kapitala tokompostupka preuzimanjaPreporučuje se da ubuduće <strong>od</strong>bori direktora ne p<strong>od</strong>nose vanrednoj skupštiniakcionara <strong>od</strong>luku da se dozvoli delegacija ovlašćenja <strong>od</strong>lučivanja o povećanjukapitala tokom postupka preuzimanja.
VANREDNI PRAVNI POSLOVI – STICANJE I RASPOLAGANJE IMOVINOM VELIKE VRIJEDNOSTI267A. Vanredni pravni poslovi – sticanje iraspolaganje imovinom velike <strong>vrijednosti</strong>Zakonom o privrednim društvima propisano je da se imovinom velike <strong>vrijednosti</strong>smatra imovina društva čija je vrijednost veća <strong>od</strong> 20% knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong>imovine društva.Raspolaganje imovinom društva je u nadležnosti <strong>od</strong>bora direktora. Kadaje riječ o imovini velike <strong>vrijednosti</strong>, skupština akcionarskog društva je ovlašćenada donosi <strong>od</strong>luku o raspolaganju imovinom društva (kupovini, pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu,<strong>za</strong>mjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija je vrijednost veća <strong>od</strong> 20%knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva (imovina velike <strong>vrijednosti</strong>).Statutom društva se ova <strong>od</strong>redba ne može ukinuti, niti se <strong>od</strong>rediti višeučešće. Statutom društva se ne može <strong>od</strong>rediti više učešće, u smislu da se propiše daskupština donosi <strong>od</strong>luke o raspolaganju imovinom društva čija vrijednost iznosi50% knjigov<strong>od</strong>stvene imovine društva. Sa druge strane, statutom se, prema izričitoj<strong>za</strong>konskoj <strong>od</strong>redbi, može propisati samo niže učešće, tj. samo da skupštinaakcionara donosi <strong>od</strong>luke o raspolaganju imovinom koja iznosi 20% ili manje <strong>od</strong>knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEB. Sticanje kontrolnog kapital-učešća –preuzimanje akcionarskog društva1. U čemu je cilj Zakona o preuzimanju akcionarskih društavaZakon o preuzimanju akcionarskih društava usmjeren je na <strong>za</strong>štitu akcionara kojimase može bitno smanjiti uticaj u društvu time što sticanjem akcija jedne osobe ili višenjih koji <strong>za</strong>jednički djeluju ne mogu više uticati na izbor organa u društvu, vođenjepolitike isplate dividende i uopšte upotrebe dobiti, tako da njihovi interesi mogubiti ugroženi.Osim prava koja su im priznata Zakonom o privrednim društvima, pravamanjinskih akcionara se dalje štite i <strong>od</strong>redbama Zakona o preuzimanju koji idekorak dalje, jer daje pravo akcionarima da i<strong>za</strong>đu iz društva ako smatraju da jevećinsko učešće drugog akcionara takvo da ugrožava njihove interese.Osnovni cilj <strong>za</strong>kona je omogućiti akcionarima uslove raspolaganja akcijamaidentične uslovima p<strong>od</strong> kojima su njima raspolagala lica koja su akcije prenijelasticaocu.2. Obave<strong>za</strong> sprovođenja javne ponude <strong>za</strong> preuzimanjeKada sticalac, samostalno ili sa pove<strong>za</strong>nim licem, po bilo kojoj osnovi, stekne akcijejednog akcionarskog društva čijim sticanjem broj glasova koji, <strong>za</strong>jedno sa brojemglasova koje već posjeduje, prelazi 40% <strong>od</strong> ukupnog broja glasova, dužan je dasprovede postupak javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje.Sticalac ne mora da sprovede postupak preuzimanja ako namjerava daotuđi višak akcija.Pravo na otuđenje uslovljeno je:- rokom (45 dana) nakon kojeg slijedi,- obavezom otuđenja po cijeni koja je jednaka polovini prosječne cijeneakcija emitenta na ber<strong>za</strong>ma u Republici u peri<strong>od</strong>u <strong>od</strong> šest mjeseci prijeprijema obavještenja.
Sticanje kontrolnog kapital-učešća – preuzimanje akcionarskog društva269OBAVEZNOkada sticalac i sanjim pove<strong>za</strong>no licestekne 40% ukupnogbroja akcijaOBJAVLJIVANJEJAVNE PONUDEZA PREUZIMANJEAKCIONARSKOGDRUŠTVADOBROVOLJNO<strong>od</strong> strane svakoglica koje to želi,bez obzira ima li,ili nema, akcijekompanije.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVASticalac nije dužan da sprovede postupak preuzimanja, ako:1. akcije emitenta stekne na osnovu javne ponude <strong>za</strong> upis i uplatu akcijaprilikom povećanja akcijskog kapitala emitenta;2. namjerava da višak akcija iznad 40% akcija sa pravom glasa, <strong>od</strong>nosnovišak iznad broja akcija koji je posjedovao na dan stupanja na snagu ovog<strong>za</strong>kona, otuđi u roku <strong>od</strong> 45 dana <strong>od</strong> dana prijema obavještenja;3. stekne višak akcija iznad 40% u postupku restrukturiranja emitenta;4. akcije emitenta stekne kao stečajni povjerilac u stečajnom postupku nademitentom;5. akcije emitenta stekne po osnovu nasljeđivanja.3. Osnovni principi Zakona o preuzimanju akcionarskih društavaZakon o preuzimanju je u potpunosti koncipiran da štiti prava manjinskihakcionara a da pri tome u potpunosti <strong>za</strong>nemaruje prava većinskog vlasnika.• Javna ponuda <strong>za</strong> preuzimanje koju daje sticalac daje se svim vlasnicimaakcija sa pravom glasa i ne može se ni na koji način utvrditi da se dajesamo vlasnicima koji posjeduju <strong>od</strong>ređeni broj akcija, <strong>od</strong>nosno procenat <strong>od</strong>ukupnog broja akcija;• Javna ponuda mora biti otvorena do tačno <strong>od</strong>ređenog datuma, tako damože trajati najkraće 15, a najduže 45 dana <strong>od</strong> dana objavljivanja prospekta<strong>za</strong> preuzimanje;• Po <strong>za</strong>ključenju javne ponude sticalac mora kupiti sve ponuđene akcije.Sticalac je dužan deponovati novčani iznos ili bankarsku garanciju kaoobezbjeđenje. Zakon o preuzimanju nije u skladu sa osnovnim konceptomrazvijene tržišne privrede, jer ne omogućava akcionaru – sticaocu daODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEdeponuje likvidne <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> kao garanciju <strong>za</strong> ispunjenjeobave<strong>za</strong> iz javne ponude, već obavezuje sticaoca da na posebnom računuk<strong>od</strong> CDA deponuje sredstva <strong>za</strong> plaćanje svih akcija koje su predmet javneponude <strong>za</strong> preuzimanje, ili da priloži <strong>od</strong>govarajuću bankarsku garanciju;- Ista cijena mora biti plaćena <strong>za</strong> sve akcije prijavljene u skladu sa javnomponudom i tu cijenu utvrđuje sâm sticalac u ponudi <strong>za</strong> preuzimanje, tak<strong>od</strong>a:• ako je stekao akcije emitenta u peri<strong>od</strong>u <strong>od</strong> šest mjeseci prije ponude, dužanje ponuditi najmanje najvišu cijenu po kojoj je u tom peri<strong>od</strong>u, kroz bilokoju transakciju, platio te akcije na berzi,• ako nije stekao akcije emitenta u peri<strong>od</strong>u <strong>od</strong> šest mjeseci prije ponude,dužan je ponuditi najmanje prosječnu cijenu na ber<strong>za</strong>ma u Republici u tihšest mjeseci,• ako tom akcijom nije trgovano na berzi u peri<strong>od</strong>u <strong>od</strong> šest mjeseci prijeponude, slob<strong>od</strong>no u ponudi utvrđuje cijenu koju nudi;- Sticalac ne može snižavati ponuđenu cijenu niti mijenjati javnomponudom <strong>od</strong>ređen način i rok plaćanja, ali može povećati ponuđenucijenu, tako da <strong>za</strong> svaku akciju iste klase mora platiti istu cijenu;- Isplata cijene kupljenih akcija može se izvršiti samo u novcu;- Elementi javne ponude ne mogu se mijenjati dok je ponuda otvorena;- Akcije sa pravom glasa u emitentu preko 40%, <strong>od</strong>nosno preko procentakoji je posjedovao na dan stupanja na snagu <strong>za</strong>kona, sticaocu ne dajupravo glasa dok ne sprovede postupak preuzimanja. Ovo pravilopredstavlja narušavanje prava sticaoca tj. umanjenje prava koje je stekaoulaganjem kapitala. Naime, sa jedne se strane <strong>od</strong> sticaoca <strong>za</strong>htijeva dastrogo postupa po pravilima o preuzimanju, a sa druge strane se svimostalim licima omogućava da slob<strong>od</strong>no povećavaju kapital i omogućenekom drugom da preuzimanjem i uplatom akcija bez sprovođenja javneponude <strong>za</strong> preuzimanje praktično preuzme akcionarsko društvo;- Zabrana daljeg sticanja akcija van javne ponude – Sticalac može sticatiakcije samo u javnoj ponudi <strong>za</strong> preuzimanje <strong>od</strong> dana usvajanja <strong>od</strong>luke opreuzimanju;• ako sticalac kroz javnu ponudu <strong>za</strong> preuzimanje stekne više <strong>od</strong> 75% akcijasa pravom glasa emitenta, vlasnici preostalih akcija sa pravom glasa imajupravo da, u roku <strong>od</strong> 15 dana <strong>od</strong> dana objavljivanja rezultata javne ponude<strong>za</strong> preuzimanje, ponude akcije sticaocu na otkup. Sticalac je dužan da izvršiplaćanje preostalih ponuđenih akcija.Jedini izuzetak <strong>od</strong> pravila da je Zakon o preuzimanju u potpunostikoncipiran da štiti prava manjinskih akcionara a da pri tome u potpunosti<strong>za</strong>nemaruje prava većinskog vlasnika, nalazi se u pravilu da je sticanje akcija
Sticanje kontrolnog kapital-učešća – preuzimanje akcionarskog društva271nakon sprovođenja javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje slob<strong>od</strong>no. Sticalac koji jednomsprovede postupak preuzimanja, može nastaviti da stiče akcije emitenta po kojimaje izvršio preuzimanje.U JAVNOJ PONUDI ZA PREUZIMANJE AKCIONARSKOG DRUŠTVASTICALAC MORAJavnu ponudu <strong>za</strong> preuzimanje dati svim vlasnicima akcijasa pravom glasaJavnu ponudu držati otvorenom do tačno <strong>od</strong>ređenogdatumaSTICALAC NE SMIJEOdrediti da se javna ponuda <strong>za</strong> preuzimanje daje samonekim akcionarima, tj. samo vlasnicima povlašćenih ili samovlasnicima običnih akcijaOdređivati da se javna ponuda prekida nakon ispunjenjanekog uslova, a prije isteka roka važenja ponudePo <strong>za</strong>ključenju javne ponude kupiti sve ponuđene akcije Odrediti da će po <strong>za</strong>ključenju javne ponude kupiti samo 50%ukupnog broja akcija, ili da će kupiti akcije dok stekne npr.66% učešća u kapitaluPlatiti istu cijenu <strong>za</strong> sve akcije prijavljene u skladu sajavnom ponudomZa svaku akciju iste klase mora platiti istu cijenuIsplatu cijene kupljenih akcija izvršiti samo u novcuOdrediti da će <strong>za</strong> akcije ponuđene npr. u prvih 10 danaplatiti veću cijenu u <strong>od</strong>nosu na kasnije ponuđene akcijeSnižavati ponuđenu cijenu niti mijenjati javnom ponudom<strong>od</strong>ređen način i rok plaćanja, ali može povećati ponuđenucijenu, s tim da <strong>za</strong> svaku akciju iste klase mora platiti istucijenuIsplatu cijene izvršiti na bilo koji drugi način osim novcem(ugovoriti izvršenje neke činidbe, prenos akcija drugekompanije i sl).UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVA4. Isključenje manjinskih akcionara – tzv. Squeeze outZakon o preuzimanju akcionarskih društava u članu 32 stav 1 propisuje obavezuSticaoca koji je u javnoj ponudi stekao više <strong>od</strong> 75% akcija sa pravom glasa da ud<strong>od</strong>atnom roku <strong>od</strong> 15 dana <strong>od</strong> dana objavljivanja rezultata javne ponude nudi akcijena ponudu akcionarima, kao i da je sticalac obave<strong>za</strong>n da otkupi sve akcije ponuđeneu d<strong>od</strong>atnom roku. Ovim pravilom Zakon je ustanovio obavezu otkupa akcija <strong>od</strong>strane manjinskih akcionara prijavljenih u tom d<strong>od</strong>atnom roku.Sa druge strane, Zakon nije na adekvatan način postupio u suprоtnojsituaciji – opet kada je riječ o <strong>za</strong>štiti svojinskih prava sticaoca – većinskog vlasnika,jer nije propisao pravo sticaoca na “squeeze out”, tj. pravo sticaoca da <strong>za</strong>htijeva<strong>od</strong> manjinskih akcionara da mu ponude akcije na otkup, kada su oni obavezni dato učine.DIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJE5. “Break-through” praviloZakon о preuzimanju nije na <strong>za</strong>dovoljavajući način ustanovio <strong>od</strong>redbu o <strong>za</strong>štitisvojinskih prava sticaoca ni kada je riječ o ustanovljavanju tzv. break-through pravila.Ovo pravilo ovlašćuje akcionara – sticaoca – da sazove skupštinu akcionarskogdruštva koje preuzima u kraćem roku <strong>od</strong> roka koji važi <strong>za</strong> sazivanje skupštineakcionara, a koji je propisan kompanijskim pravom. I drugim <strong>od</strong>redbama pogoršanpoložaj sticaoca, akcionara, najugroženiji je nepriznavanjem ovog prava sticaоca.U uslovima kada sticalac stekne većinsko vlasništvo, na njega se <strong>od</strong>nose<strong>od</strong>redbe o sazivanju skupštine propisane Zakonom o privrednim društvima.Naime, sh<strong>od</strong>no ovim <strong>od</strong>redbama, <strong>od</strong> dana kada stekne vlasništvo nad akcijama uvećinskom procentu do dana kada sazove skupštinu i faktički preuzme kontrolunad kompanijom treba da prođe najmanje 30 dana.6. Konkurentska ponuda <strong>za</strong> preuzimanjeKonkurentska ponuda <strong>za</strong> preuzimanje (u daljem tekstu: konkurentska ponuda)je ponuda koju može p<strong>od</strong>nijeti svako pravno ili fizičko lice u skladu sa ovim<strong>za</strong>konom.Konkurentska ponuda može se dati samo nakon objavljivanja i u peri<strong>od</strong>utrajanja javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje akcija emitenta, a najkasnije deset dana prijeisteka roka <strong>za</strong> prihvatanje javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje.Na konkurentnu ponudu <strong>za</strong> preuzimanje sh<strong>od</strong>no se primenjuju <strong>od</strong>redbeovih pravila o javnoj ponudi <strong>za</strong> preuzimanje. U slučaju konkurentne ponude rok<strong>za</strong> prihvatanje prvobitne javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje pr<strong>od</strong>užava se do istekaroka <strong>za</strong> prihvatanje konkurentne ponude, osim u slučaju kada sticalac <strong>od</strong>ustane <strong>od</strong>prvobitne javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje.U konkurentnoj ponudi ne smije biti ponuđena ista ili niža cijena <strong>od</strong> cijeneponuđene u prvobitnoj ponudi.U slučaju konkurentne ponude <strong>za</strong> preuzimanje, lica koja su prihvatilaprvobitnu javnu ponudu <strong>za</strong> preuzimanje, imaju pravo da <strong>od</strong>ustanu <strong>od</strong> prihvataprvobitne ponude i prihvate konkurentnu ponudu <strong>za</strong> preuzimanje.U toku trajanja konkurentske ponude sticalac i davalac konkurentneponude ne mogu mijenjati uslove iz datih ponuda, osim što mogu povećavati cijenukoju nude <strong>za</strong> kupovinu akcija na način što će promjeniti cijenu u nalogu koji jeevidentiran na berzi i tu promjenu istog dana javno objaviti u najmanje dva dnevnalista koja se izdaju na teritoriji Crne Gore i o tome, naravno, obavijestiti Komisiju.
Sticanje kontrolnog kapital-učešća – preuzimanje akcionarskog društva2737. Pravne posljedice sprovedenog postupka preuzimanjaakcionarskog društvaSticalac koji jednom sprovede postupak preuzimanja akcionarskog društva nije uobavezi da ponovo sprov<strong>od</strong>i postupak preuzimanja akcionarskog društva. Sticalackoji jednom sprovede postupak preuzimanja akcionarskog društva može nastavitida potpuno slob<strong>od</strong>no stiče akcije akcionarskog društva, bez potrebe da ponovosprov<strong>od</strong>i postupak preuzimanja u skladu sa <strong>za</strong>konom o preuzimanju akcionarskihdruštava.Dakle, sticalac koji jednom sprovede postupak preuzimanja akcionarskogdruštva ima na raspolaganju dvije opcije, bez obzira na broj akcija koje je stekaou postupku javne ponude <strong>za</strong> preuzimanje (bez obzira da li kupio i jednu akciju upostupku preuzimanja akcionarskog društva):- Može nastaviti da stiče akcije tog akcionarskog društva na berzi, bezobaveze da ide u postupak preuzimanja ponovo, bez obzira na procenatvlasništva koji stekne kupovinom akcija na berzi;- Može dati javnu ponudu <strong>za</strong> preuzimanje akcija tog akcionarskogdruštva, bez obzira što je jednom već sproveo postupak preuzimanja.Međutim, ovdje nije riječ o obavezi sticaoca da sprovede javnu ponudu <strong>za</strong>preuzimanje akcionarskog društva, već o njegovom pravu da sprovede tajpostupak.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVASticalac može sprovesti javnu ponudu <strong>za</strong>preuzimanje, iako je jednom već sproveopostupak preuzimanja akcionarskogdruštva, ali je sprovođenje tog postupkapreuzimanja DOBROVOLJNOSticalac koji jednom sprovede postupakpreuzimanja emitenta nije u obavezi daponovo sprov<strong>od</strong>i postupak preuzimanjaemitenta bez obzira na procenat vlasništvau kapitalu akcionarskog društvaOBAVEZE STICAOCA KOJI JEDNOM SPROVEDEPOSTUPAK PREUZIMANJA AKCIONARSKOG DRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEC. PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA(KONFLIKT INTERESA)1. Definisanje konflikta interesaOdredbe o konfliktu interesa su izraz jedne <strong>od</strong> osnovnih dužnosti direktora – dužnostilojalnosti. Dužnost lojalnosti <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> direktora da budu lojalni kompaniji injenim najboljim interesima i da ne zloupotrebljavaju svoju organi<strong>za</strong>cionu pozicijuili znanje <strong>za</strong> svoje interese, a na štetu društva.Dužnost lojalnosti direktora propisana je Zakonom o privrednimdruštvima <strong>od</strong>redbom kojom se propisuje da članovi <strong>od</strong>bora direktora treba dakoriste ovlašćenja samo u korist društva, uključujući da:a) ne koriste imovinu društva <strong>za</strong> vlastite potrebe, kao da je njihova ličnasvojina;b) ne koriste povjerljive informacije društva radi sticanja lične dobiti;c) ne zloupotrebljavaju funkciju u cilju ličnog bogaćenja na račun, <strong>od</strong>nosnona štetu društva;d) ne iskorišćavaju mogućnosti koje društvo stekne <strong>za</strong> <strong>za</strong>ključivanje poslova,a radi <strong>za</strong>ključivanja vlastitih poslova;e) izbjegavaju konflikt interesa između njih i društva kojim upravljaju;f) prijave skupštini akcionara svaku korist ili privilegiju koju imaju udruštvu, pored naknade <strong>za</strong> svoj rad.Zakonom se, međutim, ne daju opsežna objašnjenja konflikta interesa.Odredbe <strong>za</strong>kona o konfliktu interesa su mnogo uže.Pravne <strong>od</strong>redbe koje se <strong>od</strong>nose na konflikt interesa imaju <strong>za</strong> cilj da sefokusiraju na <strong>od</strong>ređene vrste konflikata:- lične;- finansijske.
PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA (KONFLIKT INTERESA)275Zakoni ne definišu ove konflikte već nastoje da regulišu kako se postupa u situacijamakoje uključuju konflikt interesa.U tom slučaju <strong>za</strong>konom se konflikt interesa rješava na jedan <strong>od</strong> sljedeća dva načina:1) <strong>za</strong>konom se dozvoljava <strong>od</strong>obravanje takvih ugovora ili transakcija <strong>od</strong> stranene<strong>za</strong>interesovanih strana koje su upoznate sa okolnostima transakcije,tako da su <strong>od</strong>luke koje donose, kako informisane, tako i nepristrasne;2) <strong>za</strong>konom se jasno propisuje da takvi ugovori ili transakcije između kompanijei direktora, člana <strong>od</strong>bora direktora i slično, ne mogu biti osporavani,ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> okolnosti koje prate <strong>od</strong>obravanje ugovora ili transakcije ine<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> shvatanja pravičnosti takvog ugovora.Kada je riječ o situacijama koje uključuju potencijalni sukob interesa,Zakon o privrednim društvima propisuje dvije vrste situacija:I) Situacije u kojima je <strong>za</strong>branjeno <strong>za</strong>ključivati ugovore sa <strong>od</strong>ređenimkrugom lica koji se smatraju pristrasnim, tj. koja zbog svojegznanja ili položaja u kompaniji ne mogu donositi <strong>od</strong>luke kojima ćedati prevagu interesima kompanije nad interesima društva.Tako Zakon o privrednim društvima propisuje:Društvo ne može, sa članom <strong>od</strong>bora direktora ili članom <strong>od</strong>bora direktorasvog matičnog društva ili drugog društva u kojem član <strong>od</strong>bora ima lični finansijskiinteres ili sa supružnikom ili sr<strong>od</strong>nikom prvog stepena sr<strong>od</strong>stva sa članom <strong>od</strong>boradirektora, <strong>za</strong>ključivati sljedeće ugovore:1) <strong>za</strong>jmove ili fiktivne <strong>za</strong>jmove u formi transakcije koja stvara obavezu<strong>za</strong>jmoprimaocu da plati <strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcu;2) kreditne transakcije;3) obezbjeđenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>jmove, fiktivne <strong>za</strong>jmove ili kreditne transakcije iz tač. 1i 2 ovog stava.II) Situacije u kojima je <strong>od</strong>ređene ugovore moguće <strong>za</strong>ključiti, ali jepotrebno da oni budu <strong>od</strong>obreni <strong>od</strong> strane skupštine akcionarskogdruštva. U ovim situacijama samo <strong>za</strong>ključenje ovih ugovora nijene<strong>za</strong>konito, ali oni važe samo ako ih skupština akcionara <strong>od</strong>obri. Uprotivnom, oni nijesu pravno valjani.Tako, Zakon o privrednim društvima propisuje da je skupština akcionaraakcionarskog društva nadležna da:POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEa) donosi <strong>od</strong>luku o raspolaganju imovinom društva (kupovini, pr<strong>od</strong>aji,<strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni, sticanju ili na drugi način raspolaganju) čija jevrijednost veća <strong>od</strong> 20% knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> imovine društva(imovina velike <strong>vrijednosti</strong>), ukoliko statutom nije utvrđeno niže učešće;b) <strong>od</strong>obrava <strong>za</strong>ključenje ugovora u vezi sa kupovinom imovine <strong>od</strong> osnivačaili većinskog akcionara društva, u svim slučajevima kada isplataprevazilazi jednu desetinu kapitala društva utvrđenog statutom i kadaugovor treba <strong>za</strong>ključiti u roku <strong>od</strong> dvije g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> registracije društva.2. Prava akcionara u slučaju postojanja konflikta interesaZakonom o privrednim društvima se propisuju dva načina na koji se štite pravaakcionara u slučajevima koji uključuju potencijalni sukob interesa. Tako, Zakon oprivrednim društvima propisuje da:1) akcionar može tražiti <strong>od</strong> skupštine da <strong>od</strong>luči o <strong>od</strong>obravanju ovih ugovora,ako je riječ o ugovorima <strong>za</strong> koje je potrebno <strong>od</strong>obrenje skupštine, tj. akoje riječ o transakcijama velike <strong>vrijednosti</strong>;2) akcionar može tražiti <strong>od</strong> društva da mu otkupi akcije po prosječnojtržišnoj <strong>vrijednosti</strong> koje su akcije društva imale na dan kada je donijeta<strong>od</strong>luka na skupštini akcionara, ako je na skupštini akcionara glasaoprotiv, u slučajevima donošenja <strong>od</strong>luke o raspolaganju (kupovini, pr<strong>od</strong>aji,<strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni, sticanju ili drugom raspolaganju) <strong>od</strong> strane društvaimovinom velike <strong>vrijednosti</strong>.Konfliktinteresa• Lični• FinansijskiLičniZabranjeno je<strong>za</strong>ključivanjeugovora o <strong>za</strong>jmu ikreditu sa članovima<strong>od</strong>bora direktora isa njima pove<strong>za</strong>nimlicimaFinansijskiOdbor direktorane možedonositi <strong>od</strong>lukuo raspolaganjuimovinom velike<strong>vrijednosti</strong>Dakle, <strong>za</strong>ključenje ugovora između društva sa jedne strane i članova<strong>od</strong>bora direktora sa druge strane nije isključivo <strong>za</strong>branjeno, i samo po sebine<strong>za</strong>konito. Samo je <strong>za</strong>ključenje ugovora o <strong>za</strong>jmu ili fiktivnom <strong>za</strong>jmu u formi
PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA (KONFLIKT INTERESA)277transakcije, koja stvara obavezu <strong>za</strong>jmoprimcu da plati <strong>za</strong>jm<strong>od</strong>avcu; kreditnihtransakcija i obezbjeđenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>jmove, fiktivne <strong>za</strong>jmove ili kreditne transakcije, sačlanom <strong>od</strong>bora direktora ili članom <strong>od</strong>bora direktora svog matičnog društva ilidrugog društva u kojem član <strong>od</strong>bora ima lični finansijski interes ili sa supružnikomili sr<strong>od</strong>nikom prvog stepena sr<strong>od</strong>stva sa članom <strong>od</strong>bora direktora, uvijek <strong>za</strong>branjeno.Samo ovi ugovori i samo sa ovim licima su ne<strong>za</strong>koniti sami po sebi. To znači da seoni ne mogu o<strong>za</strong>koniti naknadnim <strong>od</strong>obrenjem ovih ugovora <strong>od</strong> strane skupštineakcionarskog društva.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBORDIREKTORAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAUgovori o raspolaganju imovinomvelike <strong>vrijednosti</strong> nijesu sami po sebine<strong>za</strong>koniti. Skupština <strong>od</strong>lučuje o<strong>za</strong>ključenju ovih ugovora, s obzirom daje riječ o imovini koja prevazilazi 20%knjigov<strong>od</strong>stvene <strong>vrijednosti</strong> kompanijeUgovori o <strong>za</strong>jmu i kreditu i ugovori oobezbjeđenju ovih ugovora ne moguse <strong>za</strong>ključivati sa članovima <strong>od</strong>boradirektora i sa njima pove<strong>za</strong>nim licima.Ovi ugovori su ne<strong>za</strong>koniti i ne mogu se<strong>od</strong>obravati <strong>od</strong> skupštine akcionarskogdruštvaIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAZaključivanje svih ostalih ugovora sa članovima <strong>od</strong>boradirektora nije samo po sebi ne<strong>za</strong>konito. Ovi ugovori se<strong>za</strong>ključuju u skladu sa procedurama <strong>za</strong> rješavanje konfliktainteresaSKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEKada je riječ o svim drugim ugovorima i transakcijama koje se <strong>za</strong>ključujuizmeđu društva, sa jedne strane, i <strong>od</strong>bora direktora, sa druge strane, sama činjenicada je ugovor <strong>za</strong>ključen sa ovim licima nije osnov <strong>za</strong> izbjegavanje <strong>za</strong>ključenja ovihugovora. Ovi ugovori važe p<strong>od</strong> uslovom da ih <strong>od</strong>obri skupština akcionara. Međutim,samo <strong>od</strong>obrenje ovih ugovora <strong>od</strong> strane skupštine akcionara ili <strong>od</strong>bora direktora,u situacijama kada je statutom <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređene situacije propisano <strong>od</strong>obravanje ovihugovora <strong>od</strong> strane <strong>od</strong>bora direktora, ne znači da se ovi ugovori ne mogu osporavatiiz drugih razloga, niti oslobađaju <strong>od</strong>bor direktora <strong>od</strong> <strong>od</strong>govornosti. Ovi ugovorise mogu i tada napadati iz drugih razloga – npr. zbog činjenice da je ugovorUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEnepravičan, ili zbog činjenice da je <strong>od</strong>bor direktora prekršio neku drugu dužnost,npr. dužnost pažljivog postupanja. Ali, ovi ugovori ne mogu se osporavati samozbog postojanja konflikta interesa, ukoliko ih je <strong>od</strong>obrila skupština akcionara. Oviugovori, naime, mogu biti i u interesu člana <strong>od</strong>bora direktora koji ih <strong>za</strong>ključuje,i u interesu društva.3. Kako se izbjegava konflikt interesa u kompaniji?S obzirom da <strong>za</strong>kon ne propisuje koja postupanja, osim samog glasanja, <strong>od</strong> strane<strong>za</strong>interesovanog člana <strong>od</strong>bora direktora mogu imati <strong>za</strong> posljedicu onemogućavanjekompaniji da se koristi prednostima <strong>od</strong>redbi o konfliktu interesa, kompanije nastojeda svojim politikama detaljno propišu procedure <strong>od</strong>lučivanja u osjetljivim stvarimai procedure postupanja u situacijama koje uključuju konflikt interesa.Ne postoji jedinstveno rješenje koje bi se moglo primijeniti u svimkompanijama – ne postoji jedan pravi <strong>od</strong>govor. Ipak, postoje neki značajniprincipi koje bi trebalo imati u vidu. Tako:a) Zainteresovana lica ne bi trebalo da budu ovlašćena da glasaju o stvarimakoje se tiču njihovih interesa;b) Članovima <strong>od</strong>bora direktora ne bi trebalo da bude omogućeno daučestvuju aktivno ili agresivno kao <strong>za</strong>stupnici svojih interesa, biloformalno na sastanku <strong>od</strong>bora, bilo neformalno, putem komunikacije idiskusije;c) Odbori direktora ne bi trebalo da budu prisutni na sastanku kada se<strong>od</strong>lučuje o takvim pitanjima;d) Zainteresovani članovi <strong>od</strong>bora direktora mogu <strong>od</strong>govarati na <strong>za</strong>htjeveu vezi sa faktičkim situacijama neoph<strong>od</strong>nim <strong>za</strong> donošenje informisane<strong>od</strong>luke;e) Razmotriti pravičnost ovakvih ugovora, s obzirom na standard potrebnepažnje.Što znači razmotriti pravičnost ugovora?To znači ispitati da li kompanija plaća više ili dobija manje nego što bi dobila <strong>od</strong> stranenepristrasnog pr<strong>od</strong>avca ili kupca sličnih dobara ili usluga.
PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA (KONFLIKT INTERESA)279Kako Odbor direktora utvrđuje i saznaje <strong>za</strong> ovu činjenicu?Odbor direktora treba da utvrdi da li je ugovor pravičan, tj. da utvrdi sa sigurnošćukoliko bi kompanija dobila ili izgubila ukoliko ugovor <strong>za</strong>ključi sa nepristrasnim licem.Ovo je faktičko pitanje u kojem nema jedinstvenog pristupa. Kada su sredstva kojimakompanija raspolaže mala, skromna, manje opsežna i skupa poređenja su potreba imože presuditi neformalnost. Kada je riječ o kritičnom pitanju, više vremena, pažnjei sredstava je neoph<strong>od</strong>no kako bi se došlo do informacija koliko bi kompanija dobilakupovinom “sličnih” proizv<strong>od</strong>a. Ovdje treba imati u vidu da je posjedovanje informacijeskupo (formalna ispitivanja, dostavljanje konkurentskih ponuda, testiranje tržišta)imajući u vidu da <strong>od</strong>ređeni izbori imaju i vremensku dimenziju.Odbori direktora su osjetljive organi<strong>za</strong>cije, svaki sa svojom specifičnomkulturom. U uspješnim <strong>od</strong>borima, direktori moraju poštovati jedni druge. Oni sutakođe ovlašćeni da se oslanjaju jedni na druge – svoje pojedinačne snage, vještine,umijeća i stručnost. Situacije koje uključuju konflikt interesa mogu uništiti u<strong>za</strong>jamnopovjerenje neoph<strong>od</strong>no <strong>za</strong> operativno funkcionisanje <strong>od</strong>bora. U isto vrijeme, takvapitanja <strong>za</strong>htijevaju rigorozna i ozbiljna ispitivanja. Ozbiljna pitanja mogu i treba dabudu postavljena.Radi izbjegavanja konflikta interesa neoph<strong>od</strong>no je preduzeti sljedeće:• Ustanoviti politike <strong>za</strong> rješavanje konflikta interesa – koje treba da definišušto predstavlja konflikt interesa i kako će se postupati u situacijama kadadođe do konflikta interesa;• Odlučite kako želite da postupate u situacijama koje uključuju konfliktinteresa i koliko obazrivi želite biti;• Provjerite da je sačinjen <strong>za</strong>pisnik koji dokazuje da je <strong>od</strong>bor postupao uskladu sa standardom potrebne pažnje prilikom razmatranja pravičnostisprovedene transakcije, tj. da p<strong>od</strong> datim okolnostima predloženatransakcija ima opravdanja.I pored svih koristi koje proizilaze iz dobrih standarda, postoje ipak<strong>od</strong>ređena pitanja koja nije moguće definisati pravnim dokumentima. Postoji,takođe, i dinamička komponenta korp<strong>orativno</strong>g upravljanja koja se sastoji u tomeda efektivni <strong>od</strong>bori i sprov<strong>od</strong>ivi sistem teža i protivteža moraju postojati ne samou svakom trenutku već moraju biti <strong>od</strong>ržavani <strong>od</strong> strane kompanije sa razvojembiznisa. Stoga je značajno imati specifičan set pravila, internu regulativu, kakobi se spriječilo postupanje koje stvara najozbiljnije rizike akcionarima, kao štoje poslovanje sa pove<strong>za</strong>nim licima. Izvjesni osnovni principi, kao npr. potrebaspriječavanja konflikta interesa, treba da budu uključeni u interna pravila kojimase kontroliše <strong>od</strong>nos službenika kompanije i direktora. Takođe, ova pravila morajuOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORASEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
13.ZNAČAJNE KORPORATIVNE TRANSAKCIJEpružati <strong>od</strong>ređenu fleksibilnost i omogućiti <strong>od</strong>lučivanje <strong>od</strong> slučaja do slučaja. Ovdjeje važno identifikovati rukov<strong>od</strong>eće principe i standarde <strong>za</strong> mjerenje diskrecije.Anali<strong>za</strong> svakog slučaja <strong>za</strong>sebno – naročito onih koji su kompleksni i koji sedešavaju u <strong>od</strong>ređenom vremenskom ciklusu su alternativa izričitom <strong>za</strong>branjivanju.‘Svaki direktor trebalo bi da je svjestan i osjetljv na bilo koji interes koji ima a kojimože biti u konfliktu sa najboljim interesima kompanije. Kada direktor ima direktanili indirektan finansijski ili lični konflikt interesa sa kompanijom u ugovoru ili transakcijiu kojoj je kompanija jedna <strong>od</strong> ugovornih strana, ili direktor razmatra uključivanjau transakciju koja uključuje upotrebu sredstava kompanija ili može biti konkurentnasamoj kompaniji, smatra se da je direktor <strong>za</strong>interesovan <strong>za</strong> <strong>od</strong>ređeno pitanje. Transakcijau kojoj bilo koji <strong>od</strong> direktora ima takav interes treba da bude <strong>od</strong>obrena <strong>od</strong>strane nepristrasnih direktora ili akcionara. Zainteresovani direktor bi najprije mora<strong>od</strong>a objavi postojanje svog interesa drugim članovima <strong>od</strong>bora a <strong>za</strong>tim da opiše svesuštinske činjenice u vezi sa tim koje su mu poznate. Nakon takvog objavljivanja,<strong>za</strong>interesovani direktori trebalo bi da se uzdrže <strong>od</strong> glasanja u vezi sa tim pitanjem. Uvećini situacija, nakon objavljivanja postojanja interesa, opisa relevantnih činjenica i<strong>od</strong>govora na pitanja, <strong>za</strong>interesovani direktori bi trebalo da napuste sjednicu <strong>od</strong>boradok nepristrasni direktori okončaju svoju raspravu i glasaju. Statutima se običnopropisuju procedure koje se mogu koristiti da ovlaste ili ratifikuju transakcije <strong>za</strong>članovima <strong>od</strong>bora direktora, i ove procedure treba pratiti kako bi se <strong>za</strong>štitili interesikompanije i <strong>za</strong>interesovanog direktora. 2004 ABA Corporate Director’s Guidebook4. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u vezi sa konfliktominteresa direktoraDobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja sadrže različite načine tj. propisuju različiteprocedure <strong>za</strong> riješavanje potencijalnih sukoba interesa. Ove procedure se razlikuju<strong>od</strong> kompanije do kompanije, s obzirom da je kompanija u mogućnosti da samapropisuje ove procedure.
PRAVNI POSLOVI S POVEZANIM LICIMA (KONFLIKT INTERESA)281Dobre prakse:ALI Principles & RecommendationsDirektor, viši službenik ili većinski akcionar objavljuju postojanje svog konfliktainteresa ukoliko direktor, viši službenik ili većinski akcionar obavijeste ovlašćenolice koje preth<strong>od</strong>no ovlašćuje ili ratifikuje transakciju o ključnim činjenicama u vezisa konfliktom interesa koje su poznate direktoru, višem službeniku ili većinskomakcionaru, ili ovlašćeno lice koje zna <strong>za</strong> ove činjenice u vrijeme kada autorizuje iliratifikuje transakciju. (§ 1.14(a))Vidi: § 3.04, Kada direktor javne ili privatne kompanije razmatra pitanje postojanjakonflikta interesa, adekvatno je pretpostaviti pravo na stručnu pomoć. Vidi: Part V,Duty of Fair Dealing.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVADobre prakse:The Business Roundtable (“BRT”),Principles of Corporate Governance (May 2002)Dobra je praksa direktora da obavijeste kompaniju u čijem su <strong>od</strong>boru direktora prijeprihvatanja mjesta u <strong>od</strong>boru druge kompanije, kako bi se izbjegao potencijalnikonflikt interesa.S vremena na vrijeme, može biti adekvatno da <strong>od</strong>bor i komiteti <strong>od</strong>bora traže savjete<strong>od</strong> spoljnih eksperata, koji su ne<strong>za</strong>visni <strong>od</strong> menadžmenta, u vezi sa pitanjima u okvirunjihove <strong>od</strong>govornosti. Na primjer, mogu postojati situacije konflikta interesa <strong>za</strong> koje<strong>od</strong>bori direktora ili komiteti <strong>od</strong>ređuju da bi bio potreban savjet stručnjaka.The Business Roundtable (“BRT”), Principles of Corporate Governance (May 2002). http://www.brt.org/pdf/704.pdfDobre prakse:NACD ReportKandidati <strong>za</strong> članove <strong>od</strong>bora direktora treba da objave sve postojeće poslovne vezeizmeđu njih i njihovog posl<strong>od</strong>avca i kompanije u čijem su <strong>od</strong>boru direktora. Odbori bi<strong>za</strong>tim evaluirali obim u kojem druge aktivnosti kandidata mogu uticati na ne<strong>za</strong>visnosttog kandidata, i utvrde kada su <strong>od</strong>nosi takvi da kandidat više ne može biti član <strong>od</strong>boradirektora zbog konflikta interesa. Odbor bi trebalo da <strong>za</strong>htijeva objavljivanje svakog<strong>od</strong>nosa koji ugrožava ne<strong>za</strong>visnost direktora.2003-2004 Survey Data on Actual Board Practices Compiled by Korn/Ferry Internationaland the National Association of Corporate Directors (“NACD”), and other information.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJE
BELEŠKE
14. PoglavljeOBJAVLJIVANJE INFORMACIJA
14. | OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA
SadržajUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEA. Dobrovoljno ili prinudno finansijsko izvještavanje 286B. Koristi objavljivanja informacija po samu kompaniju 288C. Koje informacije su potrebne investitorima 290D. Principi objavljivanja 291E. Koje su posljedice neobjavljivanja ilipogrešnog objavljivanja informacija 292F. Preporuke u vezi sa korporativnim <strong>upravljanje</strong>m 294G. Obave<strong>za</strong> izvještavanja s ciljem povećanjatransparentnosti tržišta 2951. Objavljivanje finansijskih informacija kompanije 2952. Objavljivanje informacija o najvećim vlasništvima akcija iglasačkim pravima 2953. Objavljivanje informacija o članovima <strong>od</strong>bora iglavnim izvršnim licima i njihovim <strong>za</strong>radama 2964. Objavljivanje p<strong>od</strong>ataka o transakcijama pove<strong>za</strong>nih lica 2975. Obezbjeđivanje fer, blagovremenog i jeftinog pristuparelevantnim informacijama 2976. Obave<strong>za</strong> emitenta na kontinuirano izvještavanje 299H. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u vezi saobjavljivanjem informacija 301OPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAA. Dobrovoljno ili prinudnofinansijsko izvještavanjeFinansijska tržišta koja dobro funkcionišu imaju suštinsku ekonomsku ulogu daprivuku sredstva <strong>od</strong> strane pojedinaca i kompanija koje nemaju pr<strong>od</strong>uktivnihinvesticionih mogućnosti ka onima koji ih imaju. Tako postupajući, finansijskatržišta doprinose većoj pr<strong>od</strong>uktivnosti i efikasnosti ekonomije u cjelini. Pouzdanainformacija je ključ koji omogućava finansijskom tržištu da ostvari tu svoju ulogu.Ključna prepreka efikasnom funkcionisanju finansijskog sistema su asimetričneinformacije, tj. situacija kada jedna strana finansijskog ugovora ima manjepouzdane informacije <strong>od</strong> druge. Npr. menadžeri društva obično imaju mnogo boljeinformacije o potencijalnim prinosima i rizicima ve<strong>za</strong>nim <strong>za</strong> investicione projektekoje planiraju da preduzmu nego potencijalni investitori u akcije toga društva.Asimetrične informacije v<strong>od</strong>e ka dva osnovna problema u finansijskom sistemu:nepovoljnoj selekciji i moralnoj šteti.Prije nego što su <strong>za</strong>konom natjerani da tako postupe, korporativni menadžerinijesu objavljivali mnogo informacija investitorima. Što su radili, <strong>za</strong>radili, kolikasredstva kontrolišu, bila su pitanja koja su oni smatrali čisto privatnim. Dozvolitijavnosti ili sopstvenim akcionarima da znaju čak i najosnovnije detalje u vezi safinansijskim poslovanjem bilo je ne<strong>za</strong>mislivo. Menadžeri su donosili <strong>od</strong>luke kolikoinformacija o firmi treba da saopšte i uvijek su donosili <strong>od</strong>luke s obzirom na uticajtakve <strong>od</strong>luke na sopstvenu korist menadžera. Brojne teorije objašnjavaju zbog čegamenadžeri svojevoljno ne objavljuju optimalan obim informacija, čak i ukolikoje to u najboljem interesu kompanije. U skladu sa svim postojećim, menadžeri<strong>za</strong>htijevaju što je moguće niži nivo peri<strong>od</strong>ičnog izvještavanja. Manje izvještavanjesmanjuje efektivnost sredstava koja ograničavaju diskreciju menadžera i time pružaveći prostor menadžerima da ostvare sopstvene ciljeve na štetu akcionara. Ovakvonastojanje će postojati čak i kada je dobit koju ostvare menadžeri manja <strong>od</strong> štete poakcionare.Transparentnost i otvorenost u vezi sa aktivnostima kompanija suključni element politika korp<strong>orativno</strong>g upravljanja. Prakse i politike kompanijeu vezi sa objavljivanjem informacija mogu biti <strong>od</strong> ključnog značaja <strong>za</strong> percepcijukompanije. Za adekvatnu evaluaciju kompanije, akcionari i potencijalni investitoritrebaju adekvatne, duboke, regularne, pouzdane i uporedive p<strong>od</strong>atke. Što je većatransparentnost poslovanja kompanije, cijene akcija kompanije se mogu boljeprocijeniti. Objavljivanje o efikasnosti poslovanja kompanije ima strategijsku ulogujer osnažava povjerenje akcionara i nosilaca interesa u kompaniji. D<strong>od</strong>atno, strategijaobjavljivanja informacija pokazuje u kojem stepenu su direktori i menadžmentspremni da sarađuju sa učesnicima na tržištu i vlasnicima kompanije. Nedovoljne
Dobrovoljno ili prinudno finansijsko izvještavanje287ili ambiciozne informacije mogu poljuljati povjerenje u kompaniju, njene direktorei menadžment, u obimu da nedovoljno objavljivanje može imati nepovoljan efekatna prikupljanje sredstava.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESEKRETARDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORISKUPŠTINAAKCIONARAODBORDIREKTORAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD U PRAVAAKCIONARAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAB. Koristi objavljivanja informacijapo samu kompanijuU teoriji su identifikovane brojne prednosti koje proizilaze <strong>od</strong> objavljivanjainformacija <strong>od</strong> strane kompanije, koje uključuju smanjene agencijske troškove,povećanu likvidnost akcija kompanije i brojne druge prednosti.Jedan <strong>od</strong> načina da se shvati kako veće objavljivanje informacija možesmanjiti agencijske troškove (troškove <strong>za</strong>stupanja) je da se razmotri do čega možedoći u slučaju nedovoljnog obavještavanja. Npr. u slučaju nedovoljnog obavještavanjamenadžeri se fokusiraju na poboljšanje ograničenog broja indikatora poslovanja kojesami investitori mogu uočiti, čak i u situacijama kada povećavanje ovih indikatoranema <strong>za</strong> posljedicu povećavanje <strong>vrijednosti</strong> same kompanije. Ne<strong>od</strong>govarajućiznačaj koji menadžeri javnih kompanija daju objavljivanju pozitivnih kratkoročnihfinansijskih rezultata je jedan primjer ovih troškova.Skandali u kompanijama kao što su Enron i Global Crossing poka<strong>za</strong>li su da kompanijeulaze u transakcije koje imaju materijalno značajan uticaj na obavještavanje ofinansijskom poslovanju nego na vrijednost kompanije. Dok su neke transakcije kojesu preduzele ove kompanije bile sasvim nelegalne, iznenađujući je <strong>za</strong>ključak da sumnoge <strong>od</strong> ovih transakcija, iako su preduzete sa ciljem da se poboljšaju finansijskip<strong>od</strong>aci koji se objavljuju, u skladu sa GAAP. Vidi: Randall Smith, GAO Finds Hurdlesto Linking Financial Firms to Fraud, Wall. St. J., Mar. 17, 2003, at C1. But see DeborahSolomon & Randall Smith, SEC Accuses Merrill of Fraud in Enron Deal, Wall St. J., Mar.18, 2003, C1.Na primjer, mnogi izvršni direktori su pridavali veću pažnju na <strong>upravljanje</strong> cijenamaakcija svoje kompanije nego na <strong>upravljanje</strong> svojom kompanijom. Kompanijesu tehnički postupale u skladu sa računov<strong>od</strong>stvenim principima, dok supraktično otkrivale što je manje moguće o svojem stvarnom poslovanju. Nav<strong>od</strong>none<strong>za</strong>visne računov<strong>od</strong>stvene kompanije radile su ruku p<strong>od</strong> ruku kako bi obesmisliliračunov<strong>od</strong>stvene standarde.Arthur Levitt, Take on the Street: What Wall Street and Corporate America Don’t WantYou To Know 8 (2002); Alex Berenson, The Number: How the Drive for Quarterly EarningsCorrupted Wall Street and Corporate America (2003).Javno objavljivanje informacije takođe smanjuje obim informacijakojima samo i isključivo menadžeri imaju pristup. Menadžeri mogu imati koristi<strong>od</strong> poznavanja neobjavljenih informacija kompanije, na uštrb investitora nanekoliko načina. Na primjer, menadžeri mogu nanijeti štetu kompaniji na načinda sve informacije ponesu sa sobom u konkurentsku kompaniju. Cijene transferainformacija putem tržišta rada su izuzetno velike. Takođe, i firma u kojoj je
Koristi objavljivanja informacija po samu kompaniju289menadžer <strong>za</strong>poslen može imati štete ako samo menadžer zna te informacije, jer utim slučajevima kompanija postaje talac tog <strong>za</strong>poslenog <strong>za</strong>to što je on sasvim realnaprijetnja da se informacije saopšte konkurenciji. U oba scenarija, objavljivanjeinformacija može smanjiti potencijalne probleme eksproprijacije infomacija <strong>od</strong>strane menadžera kompanije. Takođe, jače objavljivanje informacija <strong>od</strong> stranekompanije olakšava razvoj tržišta korporativne kontrole. Potencijalni kupac akcijamože upotrijebiti objavljenu informaciju kako bi ponovo procijenio dobit kojumože ostvariti <strong>od</strong> kupovine akcije. Objavljivanje informacija poboljšava tačnostutvrđivanja cijene akcija. Poboljšanje smanjuje troškove investitorima, jer impruža pouzdaniji indikator poslovanja menadžera. Tako, insajderi imaju manjemogućnosti da trguju profitabilno akcijama svoje kompanije.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAKoristi javnog objavljivanja informacijaSmanjenje agencijskih troškova, pojačani monitoringmenadžeraOlakšavanje tržišta korporativne kontroleManje mogućnosti <strong>za</strong> insajder trgovanjeTačnije cijene akcijaManji troškovi kapitalaVeća likvidnostTroškovi javnog objavljivanja informacijaDirektni troškovi pripremanja i diseminacije informacija okompanijiŠteta po konkurenciju na tržištuIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAObjavljivanje korporativnih informacija u praksiDvije vrste empirijskih anali<strong>za</strong> ukazuju da uslovi konkurencije postaju značajanograničavajući faktor u vezi sa izvještavanjem i objavljivanjem informacija. Jedno jeistraživanje informacija koje sofisticirani investitori upotrebljavaju da bi procijenilivrijednost kompanije. Ukoliko kompanije objave većinu informacija koje sofisticiraniinvestitori upotrebljavaju kako bi utvrdili vrijednost kompanije, tada bi pad tržištausljed eksternalija same kompanije bio malog značaja. Nekoliko studija sprovedenihtokom 80-tih i 90-tih imalo je <strong>za</strong> cilj da utvrdi koje informacije sofisticirani investitoriupotrebljavaju kako bi procijenili kompaniju. Ove studije su poka<strong>za</strong>le da investitoriupotrebljavaju operativne informacije o kompaniji, kao i da se većina ovih informacijajavno ne objavljuje.Ovim studijama se pokušalo utvrditi zbog čega se ove vrste informacija, iako su interesantneinvestitorima, samo sporadično objavljuju. Kompanije su objasnile da jeneobjavljivanje ovih informacija motivisano kompetitivnim nedostacima do kojihmože dovesti objavljivanje ovih informacija. Ove studije su poka<strong>za</strong>le da objavljivanjekompetitivno osjetljivih informacija je osnovna briga kompanije.Am. Inst. of Certified Pub. Accountants, Improving Business Reporting-A Consumer Focus(1994) [hereinafter Jenkins Report]; Ass’n for Inv. Mgmt & Research, Financial Reportingin the 1990s and Beyond (1993)POSTUPCINADZORA IREVIZIJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAC. Koje informacije su potrebneinvestitorimaStudije koje su sprovele računov<strong>od</strong>stvene kompanije i grupe investitora tokom 80-tihi 90-tih koje su imale su <strong>za</strong> cilj da utvrde kako sofisticirani investitori procjenjujukompaniju su instruktivne. Cilj ovih studija bio je da utvrde koje informacije, osimonih koje su objavljene <strong>od</strong> strane kompanija, bi bile <strong>od</strong> pomoći sofisticiraniminvestitorima.Prvu <strong>od</strong> ovih studija, koja je objavljena 1993. g<strong>od</strong>ine p<strong>od</strong> nazivom“Finansijsko izvještavanje u 90-tim i kasnije”, a koju je sprovela Association forInvestment Management and Research (AIMR). AIMR je asocijacija koja imapreko 50,000 članova, profesionalnih investitora iz više <strong>od</strong> 100 država i jedna je <strong>od</strong>najvećih i najznačajnijih grupa investitora na svijetu. AIMR studija je poka<strong>za</strong>la dačlanovi ove organi<strong>za</strong>cije žele da kompanije objavljuju više informacija o internommenadžmentu kompanije.The American Institute of Certified Public Accountants (AICPA) je 1994.g<strong>od</strong>ine objavio tzv. Jenkins Izvještaj. AICPA je sprovela istraživanje među 1200sofisticiranih investitora kako bi se utvrdilo koje vrste informacija korisnici smatrajunajkorisnijim prilikom procjene kompanije. U Jenkins-ovom izvještaju istaknuto jeda, kako bi <strong>za</strong>dovoljilo potrebe korisnika, poslovno izvještavanje treba da:(a) pruži više informacija sa dugoročnom perspektivom, uključujući planovemenadžmenta, mogućnosti rizika i procjenu svih mogućnosti;(b) se više fokusira na činioce koji stvaraju dugoročnije <strong>vrijednosti</strong>,uključujući nefinansijske mjere koje pokazuju kako se formiraju ključniposlovni procesi;(c) bolje usklađivanje informacija koje se objavljuju eksterno sainformacijama koje se dostavljaju menadžmentu kako bi upravljaokompanijom.Financial Accounting Standards Board (FASB) je 1998. g<strong>od</strong>ine nastavioistraživanje AIMR, i nakon okončanja istraživanja u 2001. g<strong>od</strong>ini FASB je objaviočetiri izvještaja – FASB Studije <strong>od</strong> kojih se jedna fokusirala na poboljšavanje poslovnogi finansijskog izvještavanja kompanija (Upton izvještaj). Ovim istraživanjem sepoka<strong>za</strong>lo da korisnici cijene objavljivanje nefinansijskih informacija. Prezentacijenefinansijskih informacija na način da se mogu upoređivati iz jednog peri<strong>od</strong>a udrugi povećava korist dobijenih informacija. Takođe, sofisticirani investitori želeda imaju pristup informacijama o poslovanjima koja se objavljuju i upotrebljavajuunutar same kompanije.
Principi objavljivanja291D. Principi objavljivanjaPrincipi korp<strong>orativno</strong>g upravljanja OECD-a (Principi OECD-a) sugerišu da se:„…vrši blagovremeno i tačno objavljivanje svih pitanja <strong>od</strong> materijalnogznačaja koja se <strong>od</strong>nose na akcionarsko društvo, uključujući finansijsko stanje,uspješnost, vlasničku strukturu i <strong>upravljanje</strong> društvom.“ 170Ključni koncept koji je u osnovi OECD-ove preporuke jeste konceptmaterijalnog značaja informacije. Informacija <strong>od</strong> materijalnog značaja jesteinformacija čije bi izostavljanje ili pogrešno prikazivanje moglo da utiče naekonomske <strong>od</strong>luke koje donose korisnici informacije. Materijalni značaj informacijemože da se definiše i kao karakteristika informacije ili slučaja koja ih čini dovoljnovažnim da imaju uticaj na cijenu akcija društva.Dobre prakse:Principi OECD-a <strong>za</strong>htjevaju objavljivanje svih informacija <strong>od</strong> materijalnog značaja izsljedećih oblasti:• finansijski i poslovni rezultati društva;• ciljevi društva;• akcionarska i vlasnička struktura;• članovi upravnog <strong>od</strong>bora i ključni izvršni rukov<strong>od</strong>ioci, kao i njihovenaknade;• predvidljivi faktori rizika <strong>od</strong> materijalnog značaja;• pitanja <strong>od</strong> materijalnog značaja koja se <strong>od</strong>nose na <strong>za</strong>poslene i drugenosioce rizika poslovanja društva;• strukture i politike korp<strong>orativno</strong>g upravljanja.Ovaj spisak, iako načelnog karaktera, sveobuhvatan je. Tehnički komitet Međunar<strong>od</strong>neorgani<strong>za</strong>cije komisija <strong>za</strong> <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> (IOSCO) razvio je detaljnije principekontinuiranog objavljivanja i izvještavanja o kretanjima <strong>od</strong> materijalnog značaja <strong>za</strong>kotirana društva. Ovi principi su:• materijalni značaj informacija <strong>za</strong> <strong>od</strong>luku investitora o investiranju;• blagovremeno objavljivanje – trenutno ili peri<strong>od</strong>ično;• istovremeno i identično objavljivanje u svim državama u kojima su <strong>hartije</strong><strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> društva kotirane;• širenje informacija korišćenjem efikasnih i blagovremenih sredstava;• pošteni kriterijumi <strong>za</strong> objavljivanje, bez varljivog ili obmanljivog sadržaja ibez propusta <strong>od</strong> materijalnog značaja;• ravnopravan tretman objavljivanja – izbjegavanje selektivnog objavljivanjainformacija investitorima i drugima prije javnog objavljivanja; i,• poštovanje obave<strong>za</strong> objavljivanja.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAE. Koje su posljedice neobjavljivanja ilipogrešnog objavljivanja informacijaU svojoj opsežnoj istoriji savezne regulative hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, profesor JoelSeligman ističe da nekoliko akademskih studija SEC-a ukazuje da su <strong>za</strong>konske<strong>od</strong>redbe o obaveznom izvještavanju akata iz 1933. i 1934. smanjile troškovepreuzimanja emisija i da su se programi izvještavanja uvećali.Profesorica Patricia Dechow i njene kolege ističu: “Postojeća istraživanjaukazuju da postoje dugoročne koristi <strong>za</strong> izgradnju reputacije pružanjem pouzdanihi blagovremenih izvještavanja. Ipak, izvjestan broj kompanija obuhvaćenistraživanjem ima sklonost da riskira (i u konačnom izgubi) ove koristi kako biostvarili kratkoročnu dobit.”U svom istraživanju slučajeva finansijskih prevara, profesori Irving Kelloggi Loren Kellogg istakli su 13 razloga zbog kojih firme pogrešno predstavljaju svojefinansijsko stanje. Kompanije imaju razloge koji se čine racionalnim (makarkratkoročno) da sakriju finansijske informacije i čak i svjesno načine prevaru.Ove prevare su obično značajne. Ispitivanje akcija SEC-a u vezi sa sprovođenjemradnji u vezi sa primjenom računov<strong>od</strong>stvenih standarda ukazuje da je srednjeročniefekat preispitivanja ne<strong>za</strong>konitih računov<strong>od</strong>stvenih postupaka bilo smanjivanjeprih<strong>od</strong>a kompanije <strong>za</strong> 50%. Razmotrite spektakularni h<strong>od</strong> ka bankrotstvu Enrona.Putem gotovo opakog izvještavanja o svojim neuobičajenim, složenim i agresivnimposlovnim praksama, menadžment Enrona “napumapao” je svoje akcije na gotovo90$ po akciji i tvrdio analitičarima da treba da se pr<strong>od</strong>aju po 126$. Analitičari kojisu plaćeni da istražuju teksaške grupe, šalili su se sa novinarima u vezi njihovenemogućnosti da razumiju njihove knjige i nastavljali su da izdaju nova uputstva– kupuj.” Nakon ne mnogo mjeseci <strong>od</strong> tvrdnje da cijena treba da bude 126$, akcijeEnrona pale su sa 90$ na manje <strong>od</strong> 90 centi i firma je pala p<strong>od</strong> bankrot.
Koje su posljedice neobjavljivanja ili pogrešnog objavljivanja informacija293Zbog čega kompanije ne žele da dobrovoljno objavljuju informacije?Unutrašnji troškovi mogu učiniti da firma koja vrši izvještavanje gubi prednost natržištu. Na primjer, ukoliko kompanija izvještava da je jedna <strong>od</strong> njenih proizv<strong>od</strong>nihlinija posebno profitabilna, njeni konkurenti mogu joj preuzeti proizv<strong>od</strong>nu liniju.Iako su operativni troškovi, troškovi firme koja izvještava i troškovi cijelog društva,unutrašnje troškove firme snosi samo firma. Iako neregulisano tržište stvara nekestimulacije da se vrši izvještavanje, osobito <strong>za</strong> kompanije koje dobro posluju, firmekoje ne posluju na <strong>za</strong>dovoljavajući način imaju manju stimulaciju i njihova pasivnost,iako je signal na tržištu, inferiorna je u <strong>od</strong>nosu na puno informisanje. Potpun<strong>od</strong>obrovoljno izvještavanje rijetko će se desiti u stvarnosti, i kompanije obično neobjavljuju više nego što <strong>za</strong>htijeva regulative.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESEKRETARDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVASKUPŠTINAAKCIONARAODBORDIREKTORAUVOD U PRAVAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAF. Preporuke u vezi sa korporativnim<strong>upravljanje</strong>mOdbor direktora usvaja uputstva kako bi obezbijedio da se sve relevantne informacijeo poslovanju kompanije i okolnostima koje utiču na cijenu akcija objavljuju tačno,blagovremeno i potpuno. Cilj ovoga je da se investitorima pruže pouzdane i uporediveinformacije kojima mogu razumjeti i procijeniti poslovanje kompanije i njeneposlovne aktivnosti, i mogu napraviti izbor među investicionim mogućnostima.Menadžment kompanije treba da obezbijedi da su prakse objavljivanja u skladusa uputstvima Odbora direktora. Prilikom ustanovljavanja osnovnih principaobjavljivanja informacija, treba se potruditi da sistemi i procedure objavljivanja,ustanovljeni na osnovu ovih principa, obezbjeđuju objavljivanje informacija unajkraćem mogućem roku.Odbor direktora treba da ustanovi met<strong>od</strong>e kojim mjeri značaj događajau kompaniji kako bi u kontinuitetu objavljivao informacije. U toku g<strong>od</strong>išnjegpreispitivanja, <strong>od</strong>bor direktora treba da procijeni efikasnost procedure objavljivanjai o njima izvijesti akcionare u g<strong>od</strong>išnjem izvještaju kompanije.Javnost treba da bude informisana o korporativnim strategijamakompanije, osnovnim poslovnim aktivnostima kompanije, poslovnoj etici ipolitikama prema nosiocima interesa.Objavljivanje finansijskih informacija mora <strong>od</strong>ražavati stvarno stanjekompanije. Sve objavljene informacije moraju biti uniformne i, u skladu sa <strong>za</strong>konomi drugim propisima, moraju biti garantovane <strong>od</strong> strane <strong>od</strong>bora direktora putemsistema internih kontrola. Odbor direktora će, u g<strong>od</strong>išnjem izvještaju, objavitiprir<strong>od</strong>u i obim svih drugih ugovora sa revizorskom kućom u vezi sa revidiranjemfinansijskih izvještaja.Odbor direktora treba da objavi informacije o profesionalnoj karijeričlanova <strong>od</strong>bora direktora i izvršnog menadžmenta, kao i uputstva <strong>za</strong> procjenunjihovog učinka i ustanovljavanje njihove naknade. Kompanija mora objavitisvoja uputstva u vezi sa insajder trgovanjem. Članovi <strong>od</strong>bora direktora su obaveznida prijave svoje trgovanje akcijama kompanije. Učešće ovih pojedinaca u hartijama<strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> kompanije i obim njihovog učešća u motivacionim sistemima<strong>za</strong>snovanim na akcijama treba da budu prika<strong>za</strong>ni u g<strong>od</strong>išnjem izvještaju. Bez kršenjapravila povjerljivosti, u g<strong>od</strong>išnjem izvještaju, sve veze članova <strong>od</strong>bora direktora iizvršnog menadžmenta, kao i trećih lica koja mogu uticati na poslovanje kompanije,treba da budu objavljivane.
Obave<strong>za</strong> izvještavanja s ciljem povećanja transparentnosti tržišta295G. Obave<strong>za</strong> izvještavanja s ciljem povećanjatransparentnosti tržišta1. Objavljivanje finansijskih informacija kompanijePravni sistem <strong>za</strong>htijeva da kompanija sačini g<strong>od</strong>išnji finansijski izvještaj kojipokazuje finansijsko poslovanje kompanije i finansijsko stanje kompanije. Društv<strong>od</strong>ostavlja g<strong>od</strong>išnje finansijske izvještaje CRPS-u.Izvještaji se p<strong>od</strong>nose u roku <strong>od</strong> 60 dana <strong>od</strong> <strong>za</strong>vršetka finansijske g<strong>od</strong>inedruštva (Vidi: član 71 stav 2 i 3 Zakona o privrednim društvima).Akcionarsko društvo dostavlja CRPS-a, koji dostavlja “Službenom listuRCG” na objavljivanje finansijske izvještaje, uključujući izvještaj revizora (Vidi: član28 stav 1 Zakona o privrednim društvima)Akcionarska društva su obavezna da i<strong>za</strong>beru ovlašćenog ne<strong>za</strong>visnog revizoradruštva (Vidi: član 34 stav 7 Zakona o privrednim društvima). Revizija finansijskogizvještaja društva vrši se po isteku finansijske g<strong>od</strong>ine, a prije <strong>od</strong>ržavanja skupštineakcionara. Reviziju vrši ne<strong>za</strong>visni revizor. Revizora bira skupština akcionara, narok utvrđen statutom, koji ne može biti duži <strong>od</strong> jedne g<strong>od</strong>ine (Vidi: član 47 stav 1Zakona o privrednim društvima).UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVA2. Objavljivanje informacija o najvećim vlasništvima akcija iglasačkim pravimaDržave često <strong>za</strong>htijevaju objel<strong>od</strong>anjivanje p<strong>od</strong>ataka o vlasništvu kada se pređe<strong>od</strong>ređeni prag vlasništva. Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> propisano je da kadafizičko ili pravno lice, sticanjem ili otuđenjem hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, pribavi ili izgubiglasačka prava na sjednici skupštine akcionarskog društva i kad zbog toga sticanjaili otuđenja srazmjerni broj glasova kojima raspolaže postane veći ili padne isp<strong>od</strong>10%, 20%, 33% ili 50%, Centralna Depozitarna Agencija je obavezna o toj promjeniobavijestiti emitenta i Komisiju u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> sticanja vlasničkih pravanad akcijama (član 30 stav 1 i 2 Zakona o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>).Ranijim Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> je obave<strong>za</strong> izvještavanja bilapovjerena emitentu i sticaocu akcija – akcionaru. U cilju osnaživanja prava akcionarana objel<strong>od</strong>anjivanje p<strong>od</strong>ataka o vlasništvu, Zakonom o hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> jeova obave<strong>za</strong> na Centralnoj Depozitarnoj Agenciji.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA3. Objavljivanje informacija o članovima <strong>od</strong>bora i glavnimizvršnim licima i njihovim <strong>za</strong>radamaU skladu sa principima OECD-a <strong>od</strong> kompanije se <strong>za</strong>htijeva da objavi informacijeo pojedinim članovima <strong>od</strong>bora direktora i izvršnim licima kako bi omogućilaakcionarima procjenu njihovih p<strong>od</strong>obnosti <strong>za</strong> posao i bilo koji konflikt interesa dokojeg može doći. Zakonom o privrednim društvima je udovoljeno ovom principu.Odredbom člana 21 Zakona o privrednim društvima je propisano da se CRPS-udostavljaju i objavljuju prilikom prve registracije društva: imena, prezimena i, uslučaju da je došlo do promjene imena/prezimena, preth<strong>od</strong>no ime/prezime članova<strong>od</strong>bora direktora i datum i mjesto njihovog rođenja; njihov matični broj; prebivalište,<strong>od</strong>nosno boravište članova <strong>od</strong>bora direktora; izjave članova <strong>od</strong>bora direktora otome koje državljanstvo posjeduju; <strong>za</strong>nimanja članova <strong>od</strong>bora direktora; p<strong>od</strong>atkeo članstvu u drugim <strong>od</strong>borima, funkcijama na kojima se nalaze u Republici ili vannje, kao i o mjestu registracije tih društava, ukoliko nijesu registrovana u Republici;ime i adresu izvršnog direktora, sekretara društva i revizora; CRPS objavljuje u“Službenom listu CG” p<strong>od</strong>atke o nazivu i sjedištu društva, imena članova organauprave, izvršnog direktora, sekretara društva, revizora i datum <strong>za</strong>ključivanja ugovorao osnivanju, usvajanja statuta i registracije (Vidi: član 21, Zakona o privrednimdruštvima).U skladu sa principima OECD-a <strong>od</strong> kompanije se može <strong>za</strong>htijevati da objaviinformacije o naknadama članova <strong>od</strong>bora i ključnih izvršnih lica (bilo pojedinačnoili agregatno). Ovaj princip je ispoštovan <strong>od</strong>redbom člana 42 stav 7 Zakona oprivrednim društvima kojim je propisano da se, ako član <strong>od</strong>bora direktora <strong>za</strong>ključiugovor sa društvom o naknadi <strong>za</strong> njegov rad u <strong>od</strong>boru ili je u radnom <strong>od</strong>nosu sadruštvom, sve bitne <strong>od</strong>redbe tih ugovora moraju prika<strong>za</strong>ti u g<strong>od</strong>išnjem finansijskomizvještaju društva (Vidi: član 42 stav 8 Zakona o privrednim društvima). Nadalje,članom 44 stav 3 tačka 6 Zakona o privrednim društvima propisano je da su članoviOdbora direktora obavezni da prijave skupštini akcionara svaku korist ili privilegijukoju imaju u društvu, pored naknade <strong>za</strong> svoj rad (Vidi: član 44, stav 3, tačka 6,Zakona o privrednim društvima).U skladu sa principima OECD-a da naknadu <strong>za</strong> rad člana <strong>od</strong>bora <strong>od</strong>ređujuakcionari, Zakon o privrednim društvima propisuje da je isključivo pravo skupštineakcionara da utvrđuje nadoknade <strong>za</strong> članove Odbora direktora (Vidi: član 35, stav2, tačka 4, Zakona o privrednim društvima).
Obave<strong>za</strong> izvještavanja s ciljem povećanja transparentnosti tržišta2974. Objavljivanje p<strong>od</strong>ataka o transakcijamapove<strong>za</strong>nih licaSticanje imovine <strong>od</strong> osnivača ili akcionara propisano je članom 50 Zakona oprivrednim društvima kojim je propisano da <strong>za</strong> svako predloženo sticanje imovine <strong>od</strong>osnivača ili akcionara društva, u roku <strong>od</strong> dvije g<strong>od</strong>ine <strong>od</strong> dana registracije društva, a<strong>za</strong> koje je predloženo plaćanje iznosa većeg <strong>od</strong> jedne desetine akcionarskog kapitala,moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi; 1) sticanje mora biti ispitano na način propisančlanom 52 <strong>za</strong>kona; 2) izvještaj procjenjivača dostavlja se skupštini akcionara, askupština akcionara <strong>od</strong>lučuje dvotrećinskom većinom akcija čiji su vlasnici ličnoprisutni ili preko punomoćnika, <strong>od</strong>nosno koji su glasali putem glasačkih listića dali će prihvatiti transakciju; 3) u slučaju spora, akcionar ima pravo da p<strong>od</strong>nese tužbusudu; 4) izvještaj procjenjivača dostavlja se u CRPS-a.Zaštita prava akcionara u slučaju pr<strong>od</strong>aje imovine <strong>od</strong> strane društva u većimtransakcijama osnažuje se novom <strong>od</strong>redbom po kojoj je isključivo pravo skupštineakcionara da donosi <strong>od</strong>luku o kupovini, pr<strong>od</strong>aji, <strong>za</strong>kupu, <strong>za</strong>mjeni i sticanju, ili nadrugi način raspolaganju <strong>od</strong> strane društva imovinom čija je vrijednost veća <strong>od</strong>trećine, ili statutom utvrđenog nižeg učešća u knjigov<strong>od</strong>stvenoj <strong>vrijednosti</strong> imovinedruštva.U cilju spriječavanja konflikta interesa društvo ima obavezu da v<strong>od</strong>i spisakugovora koje su sa društvom <strong>za</strong>ključili članovi <strong>od</strong>bora direktora, <strong>od</strong>nosno ugovorau kojima oni imaju interes (član 48 stav 11 Zakona o privrednim društvima).5. Obezbjeđivanje fer, blagovremenog i jeftinog pristuparelevantnim informacijamaBlagovremen pristup informacijama nastoji se ostvariti propisivanjem frekventnostidistribucije informacija akcionarima i regulatornim organima, kao npr. Komisiji <strong>za</strong><strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> i berzi, kao i propisivanjem koje informacije emitent treba daobjavljuje.Kao jedan <strong>od</strong> osnovnih načina distribucije informacija propisuje se ipravo na uvid koji ostvaruju akcionari. Ovo pravo akcionara se najčešće osnažavapropisivanjem pitanja: koja dokumentacija je na raspolaganju <strong>za</strong> inspekciju <strong>od</strong>strane akcionara ili trećeg lica u kancelarijama kompanije ili regulatornog tijela;prava akcionara i trećih lica da imaju mogućnost da jednostavno i po niskimtroškovima pregledaju dokumentaciju koja se drži u kancelarijama kompanije ili <strong>od</strong>strane regulatornog organa kao npr. <strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> hov i ber<strong>za</strong>.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAPo <strong>od</strong>redbama važećeg Zakona o privrednim društvima propisano je dadruštvo u svom sjedištu v<strong>od</strong>i sljedeću dokumentaciju: knjigu <strong>za</strong>pisnika koja sadrži:a) <strong>za</strong>pisnike sa svih sjednica <strong>od</strong>bora direktora ili tijela koja je formirao <strong>od</strong>bor; b)<strong>za</strong>pisnike sa svih skupština akcionara; c) <strong>za</strong>pisnike sa skupština akcionara <strong>od</strong>ređenihklasa akcija; knjigov<strong>od</strong>stvo koje se, u skladu sa međunar<strong>od</strong>nim računov<strong>od</strong>stvenimstandardima, v<strong>od</strong>i stalno i koja: a) tačno evidentira i objašnjava materijalnetransakcije društva; b) omogućava da se ustanovi finansijska pozicija društva saprihvatljivom tačnošću; c) omogućava članovima <strong>od</strong>bora direktora da osiguraju dasu finansijski izvještaji saglasni sa <strong>od</strong>redbama ovog <strong>za</strong>kona; d) omogućava da sebez <strong>od</strong>laganja i na <strong>od</strong>govarajući način izvrši revizija računov<strong>od</strong>stva društva; kopijusvakog instrumenta kojim se uspostavlja ili evidentira neki pravni teret na imovinidruštva; spisak akcionara (CDA); spisak članova <strong>od</strong>bora direktora; evidenciju oakcijama društva koje posjeduju članovi <strong>od</strong>bora direktora i izvršni direktor društva;spisak vlasnika obveznica koje je emitovalo društvo; spisak ugovora koje su sadruštvom <strong>za</strong>ključili članovi <strong>od</strong>bora direktora, <strong>od</strong>nosno ugovora u kojima oni imajuinteres (Vidi: član 48 Zakona o privrednim društvima).Usvojenim izmjenama Zakona o privrednim društvima propisano je da seuz ovu dokumentaciju, obavezno u sjedištu društva čuvaju i ugovor o osnivanju,statut društva, finansijski izvještaji, izvještaji o poslovanju društva i izvještaje revizoradruštva. Takođe, značajna izmjena se <strong>od</strong>nosi na izričito propisivanje obaveze društvada omogući akcionaru ili ranijem akcionaru, <strong>za</strong> peri<strong>od</strong> <strong>za</strong> koji je bio akcionar udruštvu, uvid u knjigu <strong>za</strong>pisnika skupštine akcionara i evidenciju i dokumentaciju,najkasnije u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> dana p<strong>od</strong>nošenja pisanog <strong>za</strong>htjeva. Uvid uknjigov<strong>od</strong>stvo koje se, u skladu sa međunar<strong>od</strong>nim računov<strong>od</strong>stvenim standardima,v<strong>od</strong>i stalno i kopiju svakog instrumenta kojim se uspostavlja ili evidentira nekipravni teret na imovini društva, ostvaruje se na način propisan članom 32 stav 7 kojipropisuje da akcionari koji posjeduju jednu desetinu ili više akcionarskog kapitalaimaju pravo da imenuju predstavnika koji će ispitati poslovanje ili računov<strong>od</strong>stv<strong>od</strong>ruštva. Troškove ispitivanja plaćaju akcionari koji su to <strong>za</strong>htijevali, osim kadarezultati ispitivanja ukažu da postoji opravdan razlog da troškove snosi društvo. Utom slučaju društvo nadoknađuje troškove ispitivanja.Takođe, članom 32 stav 5 i 6 propisano je da kopije finansijskih izvještaja,uključujući izvještaj revizora, moraju biti dostupne na uvid akcionarima u sjedištuuprave društva u toku radnog vremena i to najmanje 30 dana prije <strong>od</strong>ržavanjaskupštine, kao i na samoj skupštini akcionara, kao i da svaki akcionar ima prav<strong>od</strong>a <strong>za</strong>htijeva da mu se, bez nadoknade, dostavi kopija posljednjeg bilansa stanja ibilansa uspjeha društva, kopije izvještaja <strong>od</strong>bora direktora ili izvještaj revizora (Vidi:član 32 stav 5 i 6 Zakona o privrednim društvima).
Obave<strong>za</strong> izvještavanja s ciljem povećanja transparentnosti tržišta2996. Obave<strong>za</strong> emitenta na kontinuirano izvještavanjeEmitent hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, koje se javno nude, dužan je da izvještava Komisiju,osnivače emitenta, druge vlasnike istih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong> i javnost uopšte oinformacijama koje:1) omogućavaju procjenu finansijske pozicije emitenta ili njegovog dijela;2) mogu i<strong>za</strong>zvati nelojalno trgovanje tim hartijama <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;3) potencijalno mogu uticati na tržišnu cijenu tih hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>.Pored ovog, emitent je dužan dostavljati i druge informacije koje propiše<strong>Komisija</strong>.Sva akcionarska društva sa sjedištem u Crnoj Gori obavezna su dadostavljaju peri<strong>od</strong>ične i g<strong>od</strong>išnje finansijske i poslovne izvještaje.Izvještaji koje akcionarska društva obavezno dostavljaju su:• tromjesečni (<strong>za</strong> peri<strong>od</strong> 01.01-31.03 tekuće g<strong>od</strong>ine)• šestomjesečni (<strong>za</strong> peri<strong>od</strong> 01.01-30.06. tekuće g<strong>od</strong>ine)• devetomjesečni (<strong>za</strong> peri<strong>od</strong> 01.01-30.09. tekuće g<strong>od</strong>ine)• g<strong>od</strong>išnji izvještaj i nalaz revizora (<strong>za</strong> peri<strong>od</strong> 01.01.do 31.12 )Tromjesečni, šestomjesečni i devetomjesečni izvještaji dostavljaju seKomisiji i ber<strong>za</strong>ma u roku <strong>od</strong> 30 dana <strong>od</strong> isteka peri<strong>od</strong>a na koji se izvještaj <strong>od</strong>nosi.G<strong>od</strong>išnji izvještaji dostavljaju se Komisiji i ber<strong>za</strong>ma u roku <strong>od</strong> 120 dana<strong>od</strong> isteka peri<strong>od</strong>a na koji se izvještaj <strong>od</strong>nosi, a nalaz revizora najkasnije do 30.06.tekuće g<strong>od</strong>ine <strong>za</strong> preth<strong>od</strong>nu g<strong>od</strong>inu.Lica koja sačinjavaju konsolidovane izvještaje – tromjesečni, šestomjesečnii devetomjesečni izvještaj dostavljaju u roku <strong>od</strong> 45 dana <strong>od</strong> isteka peri<strong>od</strong>a na koji seizvještaj <strong>od</strong>nosi.a) Objavljivanja finansijskih izvještaja:Izvještaji se objavljuju na Internet stranicama Komisije u roku <strong>od</strong> 5 (pet)dana <strong>od</strong> dana dostavljanja Komisiji.Javna informaciona knjiga obuhvata:− izvještaje koji se dostavljaju Komisiji u skladu sa ovim pravilima iposebnim propisima;− prospekt sačinjen u postupku javne ponude hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>;− skraćeni prospekt sačinjen u postupku <strong>za</strong>tvorene ponude hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong>;− <strong>od</strong>luku o simultanom osnivanju akcionarskog društva;− ostalu dokumentaciju po <strong>od</strong>luci Komisije.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJAJavna informaciona knjiga v<strong>od</strong>i se u elektronskom obliku na Internetstranicama Komisije.b) Sadržaj finansijskih izvještaja:Izvještaji obuhvataju:a) Osnovne p<strong>od</strong>atke;b) Bilans stanja;c) Bilans uspjeha;d) Bilans novčanih tokova;e) Izvještaj o promjenama na kapitalu;f) Pojašnjenja i komentare <strong>od</strong>bora direktora;g) Izvještaj o bitnim događajima;h) Napomene uz finansijske izvještaje.Dobre prakse:Po dobrim praksama korp<strong>orativno</strong>g upravljanja, potencijalnim informacijama <strong>od</strong>materijalnog značaja sa mogućim posljedicama na finansijski status i poslovanjekompanije, koje moraju <strong>od</strong>mah biti javno objavljene, smatraju se sljedećeinformacije:a) Tužbe pokrenute protiv kompanije ili <strong>od</strong> strane kompanije sa velikom vrijednošćuspora, ili njihovo okončanje;b) Bilo koji ugovor potpisan između kompanije i pojedinaca ili institucija koji suovlašćeni <strong>za</strong> potpuno ili djelimično izvršenje <strong>od</strong>ređenih poslova (outsourcing);c) Neizvjesnost u pogledu isplate značajnih iznosa kredita;d) Bilo koja značajna izmjena upravljačke ili svojinske strukture kompanije –osnivača, aflijacija ili kompanija p<strong>od</strong> <strong>za</strong>jedničkim <strong>upravljanje</strong>m;e) Bilo koje promjene objavljenih informacija koje su se desile prije izdavanjainstrumenata na tržištu kapitala nakon njihove registracije;f) Sva povećanja ili smanjenja cijene akcija <strong>za</strong> više <strong>od</strong> 25% tokom posljednih pet dana;g) Sve izmjene osnovne djelatnosti kompanije;h) Sve izmjene ili otkazivanje ugovora o reviziji;i) Izmjene <strong>od</strong>redbi ugovora o osnivanju ili internih akata;j) Sve izmjene ili raskid ugovora sa najbitnijim klijentom koji ima najvažnijuulogu u ostvarivanju prih<strong>od</strong>a ili izmjene ugovora između kompanije i glavnogsnabdjevača koji ima značajnog udjela u poslovanju kompanije, u poređenju sapreth<strong>od</strong>nim obračunskim peri<strong>od</strong>om;k) Bilo koja vrsta informacije koja može imati <strong>za</strong> posljedicu značajne gubitke iliuticati na profitabilnost kompanija;l) Izmjene u kriterijumima <strong>za</strong> kotaciju berze na kojoj se trguje akcijama kompanije;slučajeve kada kompanija nije u mogućnosti da <strong>za</strong>dovolji uslove <strong>za</strong> kotiranje;kada su akcije kompanije delistirane ili suspendovane;m) Kada kompanija ne može ispuniti svoje finansijske obaveze, pokazujeinsolventnosti, kada se <strong>od</strong>laže isplata <strong>za</strong>jma ili postavljaju <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> njihovorestrukturiranje;Capital Markets Board of Turkey, Corporate Governance Principles, Jun 2003
Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja u vezi sa objavljivanjem informacija301H. Dobre prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanjau vezi sa objavljivanjem informacijaU svrhu efektivnog objavljivanja, preporučuje se da kompanija razvije oblikeelektronskog objavljivanja informacija. Website kompanije mogao bi se projektovatina način da se prilag<strong>od</strong>i informisanju akcionara. Postojeće preporuke sugerišu da seinformacije objavljuju na website kompanije, u izvjesnim slučajevima, objavljivanjeu g<strong>od</strong>išnjem izvještaju. Informacije koje imaju uticaja na poslovanje kompanijetreba da se, u najboljem interesu investitora, objave čim prije i time promovišuefikasnost tržišta i eliminiše šansa <strong>za</strong> insajder trgovanje.Politike objavljivanja informacija treba da pokriju barem sljedeće oblasti:- Ciljeve kompanije;- Operativne i poslovne rezultate;- Članove <strong>od</strong>bora direktora i izvršnog <strong>od</strong>bora, principe utvrđivanjanjihovih naknada;- Faktore rizika koji utiču na kompaniju i principe upravljanja rizikom;- Prakse korp<strong>orativno</strong>g upravljanja i strukture sistema korp<strong>orativno</strong>gupravljanja;- Svojinsku strukturu.Finansijski izvještaji kompanije i poslovni izvještaji su najšire upotrebljavanasredstva <strong>za</strong> procjenu kompanije. Kompanija treba da upotrijebi razuman naporda pruži pouzdane i istinite informacije. CORPORATE GOVERNANCE RECOM-MENDATIONS, pripremljen <strong>od</strong> Budapest Stock Exchange Company Limited byShares uz saradnju Ernst & Young Advisory Ltd.i Kapolyi Law OfficeDobre prakse:- Objavljene informacije treba da budu tačne, kompletne, razumljive, i lako pristupneuz niske troškove, kao i sačinjene da pomognu licima i institucijama prilikom<strong>od</strong>lučivanja, kao i predstavljene na jednak način.- Najmanje dva službenika se moraju <strong>za</strong>posliti kako bi bili <strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> javna objavljivanjai imati ovlašćenja da potpisuju službena dokumenta, sa tim da svoje funkcijeobavljaju u bliskoj saradnji sa komitetom <strong>za</strong> reviziju i komitetom <strong>za</strong> korp<strong>orativno</strong><strong>upravljanje</strong>;POSTUPCINADZORA IREVIZIJEUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
14.OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA- Informacije koje treba javno objaviti ne treba da budu saopštene <strong>od</strong>ređenim investitorimaili <strong>za</strong>interesovanim stranama prije javnog objavljivanja. Revizorskekompanije, lica i institucije koje pružaju konsultantske usluge, rejting institucije,kao i sve druge koje su sposobne da procijene povjerljive informacije kompanijeusljed svog poslovanja, su izuzete <strong>od</strong> primjene ovog pravila. Lica koja dođu u posjed<strong>od</strong>ređenih informacija prije javnog objavljivanja moraju p<strong>od</strong>atke čuvati kaopovjerljive u skladu sa pravilima o poslovnoj tajni.- Politike objavljivanja informacija <strong>od</strong> strane kompanije treba da sadrže d<strong>od</strong>atneinformacije, pored informacije <strong>za</strong>htijevanih <strong>od</strong>nosnim <strong>za</strong>konima, oblik, učestalosti met<strong>od</strong>e objavljivanja informacija; učestalost obraćanja članova <strong>od</strong>bora imenadžmenta medijima; učestalost <strong>od</strong>ržavanja pres-konferencija; met<strong>od</strong>e <strong>od</strong>govaranjana pitanja postavljenih kompaniji.Koje činjenice se objavljuju?- Svaki događaj koji može uticati na cijenu instumenata kompanije na tržištukapitala treba da bude javno objavljen bez ikakvog <strong>od</strong>laganja i u okvirurokova <strong>za</strong>htijevanih važećim <strong>za</strong>konima;- Ukoliko dođe do značajnih promjena finansijskog statusa i/ili poslovanjakompanije, ili u slučaju očekivanja takve značajne promjene finansijskogstatusa i/ili poslovanja kompanije, informacije treba objavljivati javno;- Sve izmjene ili novo razvijanje već objavljenih informacija treba da buderegularno ažurirano i javno objavljeno;- Jednostrane izjave <strong>od</strong>bora direktora, koje pokrivaju informacije opoštovanju principa, razloge nepoštovanja i sve moguće konflikte interesausljed neadekvatne primjene principa, treba da budu sastavni dio izvještaja<strong>od</strong>bora direktora;- Politika isplate dividendi treba da bude uključena u g<strong>od</strong>išnji izvještajkompanije i javno objavljena u okviru politike javnog informisanja;- Kompanija treba da objavi svoja etička pravila u sklopu politike javnoginformisanja;- Kompanija čiji se instrumenti na tržištu kapitala listiraju na inostranimber<strong>za</strong>ma treba da simultano objavljuju informacije u državi sjedištai u inostranstvu, uz sva d<strong>od</strong>atna obavještenja koja su potrebna da bi seolakšalo razumijevanje objavljene informacije, čak i ukoliko te informacijene treba objavljivati po domaćim propisima;- Buduće informacije koje treba objaviti, pro forma finansijski izvještaji trebada budu objavljeni sa statističkim p<strong>od</strong>acima i dokazima. Ova informacijane smije sadržati bilo kakva pretjerivanja ili zbunjujuće informacije kojemogu v<strong>od</strong>iti netačnim tumačenjima finansijskog stanja kompanije i poslovnihrezultata.Capital Markets Board of Turkey, Corporate Governance Principles, Jun 2003
303Napomene:170 Principi OECD, IV princip o objavljivanju i transparentnosti. Vidi: www.oecd.org/dataoecd/32/18/ 557724.pdf.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESEKRETARDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORISKUPŠTINAAKCIONARAODBORDIREKTORAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUVOD U PRAVAAKCIONARAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTI
BELEŠKE
15. PoglavljePOSTUPCI NADZORA I REVIZIJE
15. | POSTUPCI NADZORA I REVIZIJE
SadržajA. INTERNA KONTROLA 308UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEB. KOMISIJA ZA REVIZIJU 3111. Uloga Komisije <strong>za</strong> reviziju 3112. Ispitivanje interne kontrole 313C. ODNOS KOMISIJE ZA REVIZIJU I SPOLJNJEG REVIZORA 314D. NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR 3171. Koja pravna lica su obavezna da izvrše reviziju 3172. U čemu je svrha <strong>za</strong>htjeva da revizor treba da bude ne<strong>za</strong>visan 3173. Kada se smatra da je revizor ne<strong>za</strong>visan 3184. Izbor revizora 3235. Prava i dužnosti revizora 3246. Odgovornost revizora 325POSTUPCINADZORA IREVIZIJEOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARA
15.Postupci nadzora i revizijeA. INTERNA KONTROLAŠto je interna kontrola?Najprihvaćenija definicija interne kontrole data je <strong>od</strong> strane Committee of SponsoringOrgani<strong>za</strong>tions of the Treadway Commission (COSO): “… proces, koji sprov<strong>od</strong>i<strong>od</strong>bor direktora kompanije, menadžment i drugo osoblje, koji ima <strong>za</strong> cilj da pružirazumno obezbjeđenje u vezi sa ostvarivanjem ciljeva u sljedećim kategorijama:- Efektivnost i efikasnost poslovanja;- Pouzdanost finansijskog izvještavanja;- Postupanje u skladu sa <strong>za</strong>konima i regulativom.”COSO kategoriše efektivnu internu kontrolu u pet međusobno pove<strong>za</strong>nihkomponenata. Dijeleći internu kontrolu u ove elemente, COSO pojednostavljuje<strong>za</strong>datak menadžmenta u sprovođenju i nadziranju svih aktivnosti koje v<strong>od</strong>e kastvaranju uspješnije strukture interne kontrole.- Kontrolno okruženje koje uključuje svaki oblik interne kontrole jeuniverzum u kojem postoje svi ostali elementi;- Procjene rizika uključuje identifikaciju i analizu relevantnih rizika <strong>za</strong>ostvarenje poslovnih ciljeva. Cilj procjene rizika je da se dokumentujesvaki poslovni cilj <strong>od</strong> najviših do najnižih, i ukaže na svaki rizik koji bimogao <strong>za</strong>ustaviti ili blokirati takav cilj;- Kontrolne aktivnosti se razvijaju tako da utiču na svaki kontrolnicilj kako bi smanjili identifikovane rizike. Postoje posebne politike,procedure i prakse koje su di<strong>za</strong>jnirane da obezbijede da se ostvarujuposlovni ciljevi i razvijaju strategije smanjenja rizika;- Informacija i komunikacija p<strong>od</strong>ržava interne kontrole sprovođenjemuputstava menadžmenta ka <strong>za</strong>poslenim, koje im omogućava da efektivnosprov<strong>od</strong>e efektivno;- Monitoring je proces koji treba da v<strong>od</strong>i ka procjeni kvaliteta internekontrole tokom vremena putem trajnih i specifičnih procjena. Monitoringmože uključivati kako interne tako i eksterne kontrole <strong>od</strong> stranemenadžmenta <strong>za</strong>poslenih.American Institute of Certified Public Accountants’ Committee on AuditingProcedure definisao je internu kontrolu na način da obuhvata: “plan organi<strong>za</strong>cije isve met<strong>od</strong>e koordinacije i mjere usvojene u cilju očuvanja imovine, provjere tačnostii pouzdanosti računov<strong>od</strong>stvenih p<strong>od</strong>ataka, unapređenja efikasnosti i pospješavanjapostupanja u skladu sa politikama menadžera”. 171
INTERNA KONTROLA309Dakle, interna kontrola je sveobuhvatan pojam koji uključuje ne samoračunov<strong>od</strong>stvenu kontrolu, već i administrativnu kontrolu. Računov<strong>od</strong>stvenakontrola je jedan dio, segment interne kontrole koji se direktno <strong>od</strong>nosi na obezbjeđenjesredstava i pouzdanosti finansijskih izvještaja. Na primjer, sistemi autori<strong>za</strong>cijetransakcija i davanja saglasnosti, fizičke kontrole sredstava i organi<strong>za</strong>cioniplan razdvajanja dužnosti u vezi sa vođenjem knjiga <strong>od</strong> dužnosti čuvanja sredstava.Administrativna kontrola obuhvata uglavnom operativnu efikasnost i postupanje uskladu sa politikama menadžera. Na primjer, statističke analize, izvještaje o poslovanju,planove obuke, procedure kontrolisanja kvaliteta, itd.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAAdministrativnakontrolaRačunov<strong>od</strong>stvenakontrolaINTERNAKONTROLADakle, administrativna interna kontrola obuhvata organi<strong>za</strong>cioni plan, planpostupaka i <strong>za</strong>pisnika koji se <strong>od</strong>nose na proces <strong>od</strong>lučivanja u kompaniji, koji <strong>za</strong>krajnji cilj ima potvrdu <strong>od</strong>luka <strong>od</strong> strane menadžmenta.Računov<strong>od</strong>stvena kontrola <strong>za</strong>htijeva postojanje organi<strong>za</strong>cionog plana koji<strong>za</strong> krajnji cilj ima obezbjeđenje sredstava i pouzdanosti finansijskih p<strong>od</strong>ataka kojitreba da obezbijedi da se:a. Transakcije izvršavaju u skladu sa opštim i posebnim uputstvimamenadžera;b. Transakcije bilježe na način da omogućavaju pripremu finansijskihizvještaja u skladu sa računov<strong>od</strong>stvenim standardima i na način da seočuva <strong>od</strong>rživost sredstava;c. Pristup sredstvima omogućava u skladu sa <strong>od</strong>lukom menadžmenta.Interna kontrola ima sljedeće ciljeve: 172a. Očuvanje pouzdanosti i integriteta informacija;b. Postupanje u skladu sa politikama, planovima, procedurama iregulativom;c. Ekonomska i efikasna upotreba sredstava;d. Ostvarivanje ustanovljenih ciljeva i <strong>za</strong>dataka.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
15.Postupci nadzora i revizijeDefinicija interne kontrole po COSO-uInformacija je neoph<strong>od</strong>na <strong>za</strong> sve tri objektivne kategorije: kako bi seefektivno upravljalo poslovnim operacijama, pouzdano pripremilifinansijski izvještaji i ostvarilo <strong>za</strong>konito postupanjeMonitoringInformacija i komunikacijaKontrolne aktivnostiInterna kontrola jerelevantna <strong>za</strong> cjelokupnukompaniju i <strong>za</strong> svaki <strong>od</strong>njenih djelovaProcjene rizikaSvih pet komponenata su značajne <strong>za</strong> ostvarenje ciljevaU Zakonu o privrednim društvima nije propisana dužnost internekontrole akcionarskog društva ni specifični <strong>za</strong>daci u vezi sa internom kontrolomfinansijskih izvještaja. U ovom domenu interesantno je sagledati osnovneinostrane prakse koje se, u najkraćem, dolje opisuju.Američki Sarbanes–Oxley <strong>za</strong>kon <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> menadžmenta kompanije daprocijeni efektivnost internih kontrola kompanije nad finansijskim izvještavanjemna kraju svake fiskalne g<strong>od</strong>ine i da u g<strong>od</strong>išnji izvještaj o poslovanju kompanijeuključi stav menadžmenta u vezi sa procjenom interne kontrole. Takođe, <strong>za</strong>konomse <strong>za</strong>htijeva da kompanija dostavi izvještaj ne<strong>za</strong>visnog spoljnjeg revizora kojim serazmatra mišljenje menadžmenta. <strong>Komisija</strong> je 2003. g<strong>od</strong>ine usvojila pravila kojimase <strong>za</strong>htijeva da javne kompanije uključe u svoje g<strong>od</strong>išnje izvještaje procjenu internihkontrola finansijskog izvještavanja kao i mišljenje spoljnjeg revizora o toj procjeni.
KOMISIJA ZA REVIZIJU311B. KOMISIJA ZA REVIZIJU1. Uloga Komisije <strong>za</strong> reviziju<strong>Komisija</strong> <strong>za</strong> reviziju treba da nadzire, a ne upravlja procesom finansijskogizvještavanja. Komisije <strong>za</strong> reviziju ne pripremaju finansijske izvještaje i ne donose<strong>od</strong>luke u vezi sa pripremanjem finansijskih izvještaja. Članovi Komisije <strong>za</strong> reviziju,izuzev u slučajevima kada postoji neki izričit razlog, mogu se osloniti na stručnostne<strong>za</strong>visnih spoljnih revizora. Nadzorna uloga komisija <strong>za</strong> reviziju je prvenstvenou tome da se obezbijedi da su procedure, postupci i kontrole koje sprov<strong>od</strong>imenadžment i spoljni revizor takve da obezbjeđuju uočavanje i spriječavaju greške ineregularnosti, tako da su i menadžment i revizori uvjereni da su finansijski rezultatikompanije pravično i adekvatno sačinjeni i objavljeni.Nema strogih pravila kako se ova funkcija nadzora treba obavljati. Naprotiv,sudovi u svakom konkretnom slučaju utvrđuju da li komisije <strong>za</strong> reviziju ispunjavajusvoje funkcije i ovlašćenja.Jedna <strong>od</strong> osnovnih preporuka u vezi sa komisijama <strong>za</strong> reviziju je da seustanove d<strong>od</strong>atne dužnosti onima koji su <strong>od</strong>govorni <strong>za</strong> sačinjavanje finansijskihiska<strong>za</strong> – finansijskom menadžmentu i spoljnim revizorima. Američka komisija,tzv. Blue Ribbon Committee 173 predlaže da se izmijeni uloga komisija <strong>za</strong> revizijuna način da je stepen diligencije i istraživanja koje sprov<strong>od</strong>e komisije <strong>za</strong> revizijuu vršenju svoje funkcije nadzora isuviše ni<strong>za</strong>k i da je oslanjanje na menadžmenti spoljnje revizore isuviše velik. Komisije <strong>za</strong> reviziju ne treba, po stanovištu BlueRibbon Committee, da budu pasivni supervizori koji se u velikoj mjeri oslanjajuna integritet i stručnost onih koji pripremaju finansijske izvještaje, već ih trebatransformisati u ekspertske finansijske policajce koji se ne mogu oslanjati namenadžment i spoljne revizore bez preth<strong>od</strong>nih adekvatnih ispitivanja.Blue Ribbon Committee Preporuke:Osnovne preporuke Blue Ribbon Committee u vezi sa <strong>Komisija</strong>ma <strong>za</strong>reviziju <strong>od</strong>nose se na: (a) ne<strong>za</strong>visnost; (b) stručnost; (c) postupanje i (d) načineobezbjeđenja <strong>od</strong>govornosti spoljnih revizora i menadžmenta.(a) Ne<strong>za</strong>visnostPrednosti ne<strong>za</strong>visnih komisija <strong>za</strong> reviziju su očigledne. U stvari, <strong>za</strong>htjevda je većina članova komisija <strong>za</strong> reviziju ne<strong>za</strong>visna postavljen je u svim javnimkompanijama. NYSE <strong>za</strong>htijeva da svi članovi komisije <strong>za</strong> reviziju budu ne<strong>za</strong>visni.Blue Ribbon Committee <strong>za</strong>htijeva da NASD usvoji NYSE <strong>za</strong>htjeve u vezi saUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
15.Postupci nadzora i revizijepotpunom ne<strong>za</strong>visnošću svih osim malih kompanija (< $200 miliona). Blue RibbonCommittee predlaže strožu definiciju ne<strong>za</strong>visnosti članova koja isključuje:• bivše <strong>za</strong>poslene;• pove<strong>za</strong>na lica sa bivšim službenikom;• pove<strong>za</strong>na sa “značajnim” poslovnim partnerom;• službenici kompanije u kojoj je službenik listirane kompanije člankomiteta <strong>za</strong> naknade.(b) StručnostBlue Ribbon Committee preporučuje da sve kompanije, osim malihkompanija, imaju najmanje tri člana komisije <strong>za</strong> reviziju <strong>od</strong> kojih su svi (ili će postatisvi) “finansijski pismeni” i <strong>od</strong> kojih je najmanje jedan ekspert <strong>za</strong> računov<strong>od</strong>stvo ifinansijski menadžment. “Finansijski menadžment” se definiše kao “sposobnost dačita i razumije fundamentalne finansijske izvještaje, uključujući bilans stanja, bilansuspjeha i novčanih tokova.” “Finansijska stručnost” se definiše kao “prošlo <strong>za</strong>poslenjeu finansijama, računov<strong>od</strong>stvu, profesionalnu stručnost u računov<strong>od</strong>stvu, ili bilokoje drugo slično iskustvo koje ima <strong>za</strong> posljedicu u individualnom finansijskomusavršavanju, uključujući da su bili izvršni direktori ili drugi viši službenici sa<strong>od</strong>govornostima u finansijskom nadzoru”.(c) PostupanjeBlue Ribbon Committee preporuke da se unaprijedi proces nadzora komisija<strong>za</strong> reviziju je, po svojoj suštini, <strong>za</strong>htjev da komisije <strong>za</strong> reviziju definišu i objave svojeprocese supervizije. Uviđajući da proces koji <strong>od</strong>govara svim kompanijama ne postoje,Blue Ribbon Committee <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> svake kompanije da razvije svoj poslovnik <strong>za</strong>komisiju <strong>za</strong> reviziju. U tom aktu ustanovljava se obim <strong>od</strong>govornosti Komisije <strong>za</strong>reviziju, način sprovođenja svojih funkcija, uključujući strukturu, procese i <strong>za</strong>htjeve<strong>za</strong> članstvo. Ovaj akt mora biti formalan, u pismenoj formi, razmotren i <strong>od</strong>obren<strong>od</strong> strane <strong>od</strong>bora direktora, g<strong>od</strong>išnje razmatran i verifikovan, i objavljen najmanjejednom svake tri g<strong>od</strong>ine.Blue Ribbon Committee daje listu “najboljih praksi” koje treba da budu“usmjeravajući principi”. Ove prakse uključuju kvartalne sastanke komisije <strong>za</strong>reviziju, koji treba da razmotre:a) Finansijske izvještaje i objavljivanje prije dostavljanja regulatoru;b) Promjene u računov<strong>od</strong>stvenim principima i politiku finansijskogizvještavanja;c) Računov<strong>od</strong>stveno tretiranje značajnih transakcija, neobičnih trendova;d) Odgovor menadžmenta na izvještaje internih i spoljnih revizora;e) Regularno <strong>od</strong>ržavanje sastanaka sa internim revizorima, bezmenadžmenta;
KOMISIJA ZA REVIZIJU313f) Regularno <strong>od</strong>ržavanje sastanaka sa spoljnim revizorima, bezmenadžmenta;g) Rizična pitanja na koja ukažu interni ili spoljni revizori;h) Uticaj spoljašnjih faktora na finansijsko izvještavanje i proces revizije.Iako ove prakse, po stanovištu, Blue Ribbon Committee-a ne treba uzetikao obavezujuće, vrlo je vjerovatno da će se pojaviti u aktu svake kompanije.(d)OdgovornostKako bi se obezbijedila <strong>od</strong>govornost između komisije <strong>za</strong> reviziju, spoljnjihrevizora i menadžmenta, Blue Ribbon Committee predlaže sljedeće mjere:- Spoljni revizori treba da budu i<strong>za</strong>brani, procijenjeni, opozvani, ukolikoje neoph<strong>od</strong>no, i u krajnjem <strong>od</strong>govorni komisiji <strong>za</strong> reviziju, a nemenadžmentu;- Spoljni ne<strong>za</strong>visni revizori moraju dati komisiji <strong>za</strong> reviziju pismeniizvještaj i peri<strong>od</strong>ične izvještaje u vezi sa <strong>od</strong>nosima prema kompaniji ipotencijalnom uticaju na ne<strong>za</strong>visnost i objektivnost spoljnjeg revizora ikvalitetom finansijskog izvještavanja kompanije;- Spoljni revizori treba da vrše peri<strong>od</strong>ične finansijske provjere i diskutuju označajnim prilagođavanjima.2. Ispitivanje interne kontroleSadašnji računov<strong>od</strong>stveni standardi <strong>za</strong>htijevaju da ne<strong>za</strong>visni revizori testirajui procijene unutrašnje kontrole samo ukoliko žele da se pouzdaju, oslone na teprocedure i ograniče broj testova koje sprov<strong>od</strong>e tokom revizije. Ispitivanje internekontrole <strong>od</strong> strane spoljnog revizora <strong>od</strong>nosi se primarno na računov<strong>od</strong>stvenekontrole. Ove kontrole oslanjaju se na pouzdanost sistema finansijskog izvještavanja,koja imaju neposredan efekat na finansijske izvještaje.Po preporukama Blue Ribbon Committee-a, razmatranje i procjenjivanjeinternih kontrola <strong>od</strong> strane spoljnjeg revizora je kost-efektivno. Razmatranjem iprocjenjivanjem internih kontrola, revizor bi mogao dobiti značajne informacije uvezi sa organi<strong>za</strong>cijom i strukturom kompanije čije finansijske izvještaje revidira.Ističe se da je <strong>za</strong>htijevanje <strong>od</strong> revizora da javno objave informacije oadekvatnosti internih kontrola dobro, jer su koristi <strong>od</strong> takvog izvještavanja znatne.Sadašnji standardi <strong>za</strong>htijevaju <strong>od</strong> spoljnjeg revizora da obavijesti menadžment i<strong>od</strong>bor direktora o svim značajnim slabostima sistema interne kontrole.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
15.Postupci nadzora i revizijeC. ODNOS KOMISIJE ZA REVIZIJU I SPOLJNJEGREVIZORAPrimarna uputstva koja se <strong>od</strong>nose na interakciju između spoljnjeg revizora ikomisije <strong>za</strong> reviziju ukazuju na dužnost spoljnjeg revizora da obavještava komisiju<strong>za</strong> reviziju o sljedećem:- Značajnim računov<strong>od</strong>stvenim politikama kompanije;- Procjenama menadžmenta;- Računov<strong>od</strong>stvenim prilagođavanjima;- Mišljenju o kvalitetu računov<strong>od</strong>stvenih principa u vezi sa finansijskimizvještajima;- Drugim činjenicama sadržanim u revidiranim finansijskim izvještajima;- Neslaganjima sa menadžmentom;- Konsultacijama sa drugim računovođama;- Glavnim pitanjima diskutovanim sa menadžmentom;- Teškoćama na koje se naišlo tokom revizije. 174U svojim preporukama Blue Ribbon Committee istakla je da je osnovni<strong>za</strong>datak komisije <strong>za</strong> reviziju da bude direktno <strong>od</strong>govorna <strong>za</strong> imenovanje, <strong>od</strong>ređivanjevisine naknade i nadzor nad radom ne<strong>za</strong>visnog spoljnjeg revizora kompanije, kaoi rješavanje svih neslaganja između menadžmenta i ne<strong>za</strong>visnog spoljnjeg revizorakompanije. 175
ODNOS KOMISIJE ZA REVIZIJU I SPOLJNJEG REVIZORA315Dobre prakse i koraci koje treba preduzeti:Mnoge javne kompanije već su formirale komisiju <strong>za</strong> reviziju koja ima izričitoovlašćenje da imenuje, utvrđuje naknadu, nadzire rad i po potrebi raskida ugovor sane<strong>za</strong>visnim revizorom. Ukoliko Odbor direktora nije dao takva ovlašćenja komisiji <strong>za</strong>reviziju, to treba da uradi. Odbor direktora i komisija <strong>za</strong> reviziju treba da preduzmukorake u cilju omogućavanja ne<strong>za</strong>visnom revizoru da direktno komunicira sa komisijom<strong>za</strong> reviziju u vezi sa bilo kojim pitanjem do kojeg može doći u toku njegovograda, bilo usmeno ili pismeno. Deloitte & Touche je utvrdio da u mnogim slučajevima,neformalna komunikacija sa komisijom <strong>za</strong> reviziju može biti jednako značajna kao iformalni sastanci u cilju <strong>od</strong>ržavanja otvorenih komunikacionih linija.Privatni sastanci sa ne<strong>za</strong>visnim revizorom, koji bi po NYSE preporukama trebal<strong>od</strong>a budu <strong>od</strong>ržavani peri<strong>od</strong>ično, treba da budu dovoljno česti i dugi da omogućetemeljnu diskusiju. Ovakvi privatni sastanci su značajni <strong>za</strong> ustanovljavanje otvorenekomunikacije između ovih strana. Najbolja je praksa da se ovi sastanci <strong>od</strong>ržavajubarem kvartalno.Second Annual Directors’ Institute on Corporate Governance, What Board MembersNeed to Know to Be Effective T<strong>od</strong>ay & Tomorrow, J. Michael Cook, AUDIT COMMITTEERESOURCE GUIDE, FEBRUARY 2003;Prisutan je stav i preporuka da komisija <strong>za</strong> reviziju, u saradnji sa revizorimakompanije i menadžmentom, treba da radi na promovisanju povjerenja investitorau integritet procesa finansijskog izvještavanja. Uz to, povećanje stepena ispitivanjakvartalnih finansijskih izvještaja <strong>od</strong> strane ne<strong>za</strong>visnih revizora v<strong>od</strong>i ka manjembroju promjena na kraju finansijske g<strong>od</strong>ine i stoga ka pouzdanijim finansijskiminformacijama o kompanijama tokom finansijske g<strong>od</strong>ine.Novim pravilima <strong>za</strong>htijeva se da:- Ne<strong>za</strong>visni revizor kompanije pregleda finansijske informacije sadržane ukvartalnim izvještajima prije p<strong>od</strong>nošenja ovih izvještaja Komisiji;- Kompanije uključe izvještaje komisije <strong>za</strong> reviziju u svojim konačnimizvještajima u kojim komisija <strong>za</strong> reviziju treba da se izjasni o tome dali je: (I) razmatrala i diskutovala revidirane finansijske izvještaje samenadžmentom; (II) diskutovala sa ne<strong>za</strong>visnim revizorom obaveznapitanja i (III) komisiji <strong>za</strong> reviziju dostavljen dokaz revizora u vezi sa<strong>za</strong>htjevom ne<strong>za</strong>visnosti spoljnjeg revizora;- Izvještaj komisije <strong>za</strong> reviziju uključi stav o pitanju da li je, na osnovunavedenih diskusija, komisija <strong>za</strong> reviziju preporučila <strong>od</strong>boru direktorada se revidirani finansijski izvještaji uključe u g<strong>od</strong>išnji finansijski izvještajkompanije i dostave Komisiji;OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
15.Postupci nadzora i revizije- Kompanije objave da li je Odbor direktora usvojio pisani dokument kojimse ustanovljava komisija <strong>za</strong> reviziju i utvrđuju njeni <strong>za</strong>daci, i, ukoliko jeste,uključe kopiju tog dokumenta bar jednom u svake tri g<strong>od</strong>ine, uz ostaleizvještaje;- Kompanije, uključujući i male kompanije, čije se akcije kotiraju naNasdaq-u ili Amex-u, ili NYSE u svojim izvještajima navedu da lise članovu komisije <strong>za</strong> reviziju smatraju “ne<strong>za</strong>visnim” u skladu sastandardima kotacije i da objave izvjesne informacije u vezi sa svimdirektorima članovima komisije <strong>za</strong> reviziju koji nijesu “ne<strong>za</strong>visni”. 176
NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR317D. NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR1. Koja pravna lica su obavezna da izvrše reviziju?Zakon o računov<strong>od</strong>stvu i reviziji definiše da je revizija ispitivanje finansijskihiska<strong>za</strong> radi davanja mišljenja o tome da li finansijski iskazi obuhvaćeni revizijomistinito i fer prikazuju stanje imovine, kapitala i obave<strong>za</strong>, kao i rezultate poslovanjaprimjenom Međunar<strong>od</strong>nih standarda revizije i K<strong>od</strong>eksa etike. 177Revizija finansijskih iska<strong>za</strong> je obavezna <strong>za</strong> akcionarska društva, kao i <strong>za</strong>društva sa ograničenom <strong>od</strong>govornošću koja na dan sastavljanja finansijskih iska<strong>za</strong>ispunjavaju najmanje dva <strong>od</strong> ukupno tri slijedeća kriterijuma:1) da imaju iznos ukupnih sredstava (aktiva) iznad 2 miliona eura;2) da imaju ostvareni g<strong>od</strong>išnji prih<strong>od</strong> iznad 4 miliona eura;3) da imaju prosječan broj <strong>za</strong>poslenih u toku poslovne g<strong>od</strong>ine iznad 50radnika. 178Revizija finansijskih iska<strong>za</strong> je obavezna i <strong>za</strong> osiguravajuća društva, bankei druge finansijske institucije, Centralnu depozitarnu agenciju (CDA), ovlašćeneučesnike na tržištu hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, investicione fondove i druge kolektivneinvesticione šeme.Zakon o privrednim društvima propisuje da reviziju finansijskog izvještajadruštva, po isteku finansijske g<strong>od</strong>ine, a prije <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara, vršine<strong>za</strong>visni revizor. Revizora bira skupština akcionara, na rok utvrđen statutom, kojine može biti duži <strong>od</strong> jedne g<strong>od</strong>ine. 179Ne<strong>za</strong>visnost revizora nastoji se obezbijediti ovom <strong>za</strong>konskom <strong>od</strong>redbomna dva načina: direktno (izričitim propisivanjem da revizor mora biti ne<strong>za</strong>visan), iindirektno (propisivanjem da se revizor bira svake g<strong>od</strong>ine, jer mu mandat ne možebiti duži <strong>od</strong> g<strong>od</strong>ine dana).2. U čemu je svrha <strong>za</strong>htjeva da revizor treba da bude ne<strong>za</strong>visan?Zahtjev da revizor bude ne<strong>za</strong>visan služi ostvarivanju dva pove<strong>za</strong>na, ali međusobnorazličita cilja.Najprije, cilj je da se obezbijedi visokokvalitetna revizija putem smanjivanjamogućnosti da bilo koji spoljni činilac utiče na mišljenje revizora. Revizormora pristupiti reviziji sa profesionalnim skepticizmom i mora imati kapacitet ispremnost da donosi <strong>od</strong>luke na vrijednosno neutralan način, čak i u slučajevimaUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
15.Postupci nadzora i revizijekada <strong>od</strong>luke revizora idu protiv interesa menadžmenta kompanije – klijenta ili čaki same revizorske kuće.Zatim, cilj je da se pospješi povjerenje investitora u finansijske izvještajejavnih kompanija. Povjerenje investitora u integritet javno dostupnih finansijskihinformacija je kamen temeljac tržišta hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Stvaranje kapitala <strong>za</strong>visi<strong>od</strong> spremnosti investitora da investiraju na tržište hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Investitorisu mnogo spremniji da ulože novac ukoliko je veća vjerovatnoća da su finansijskeinformacije koje kompanija objavljuje pouzdane. Zakon i pravila tržišta hartija <strong>od</strong><strong>vrijednosti</strong> <strong>za</strong>snivaju se na shvatanju da se sigurnost u pouzdanost finansijskihinformacija može izvesti iz činjenice da su te finansijske informacije p<strong>od</strong>vrgnuterigoroznom ispitivanju <strong>od</strong> strane stručnih i objektivnih revizora.Ova dva cilja: objektivna revizija i povjerenje investitora da su revizije objektivne sepreklapaju u značajnoj mjeri, ali nijesu suštinski ista. S obzirom da se objektivnostvrlo rijetko može objektivno procijeniti, povjerenje investitora u objektivnost revizorau velikoj mjeri je prava mjera njegove ne<strong>za</strong>visnosti. Zbog toga se u preporukamaističe da revizori ne treba samo da su faktički ne<strong>za</strong>visni, već i da izbjegavaju situacijekoje mogu dov<strong>od</strong>iti u sumnju njihovu ne<strong>za</strong>visnost. AICPA’s Statement on AuditingStandards (SAS) No. 1Nije dovoljno da su finansijski izvještaji tačni – javnost ih mora smatrati tačnim. Povjerenjejavnosti u pouzdanost finansijskih izvještaja kompanije <strong>za</strong>visi <strong>od</strong> percepcijejavnosti o spoljnjem revizoru kao ne<strong>za</strong>visnom stručnjaku. Ukoliko investitori revizoraposmatraju kao advokata svojeg korp<strong>orativno</strong>g klijenta, vrijednost funkcije revizoramože se izgubiti. U.S. Securities and Exchange Commission, SEC RELEASE 33-7919(NOVEMBER 21, 2000) “REVISION OF THE COMMISSION’S AUDITOR INDEPENDENCEREQUIREMENTS”3. Kada se smatra da je revizor ne<strong>za</strong>visan?Zakon o računov<strong>od</strong>stvu i reviziji ne govori izričito o ne<strong>za</strong>visnosti revizora, alipropisuje da reviziju ne može vršiti revizor:1) koji je akcionar, član ili osnivač pravnog lica k<strong>od</strong> kojeg se vrši revizija;2) koji <strong>za</strong> potrebe pravnog lica koje je obuhvaćeno revizijom obavljaračunov<strong>od</strong>stvene poslove ili pruža savjet<strong>od</strong>avne usluge;3) u drugim slučajevima utvrđenim K<strong>od</strong>eksom etike. 180Zakon o privrednim društvima Crne Gore postavlja samo <strong>za</strong>htjev da revizorbude ne<strong>za</strong>visan, ali ne definiše uslove koje revizor treba ispuniti da bi se smatraone<strong>za</strong>visnim, niti situacije koje bi mogle v<strong>od</strong>iti ka tvrdnji da revizor nije ne<strong>za</strong>visan.
NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR319Zakon, međutim, propisuje da revizor društva ne može biti član <strong>od</strong>bora direktoradruštva, punomoćnik akcionara na skupštini. U cilju ostvarivanja <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>ne<strong>za</strong>visnošću revizora Zakon o privrednim društvima propisuje da <strong>od</strong>bor direktorane smije ograničavati ovlašćenja revizora niti, na bilo koji način, uticati na njegovrad.U uporednom pravu, jedan <strong>od</strong> načina na koji se pokušava ostvariti <strong>za</strong>htjev<strong>za</strong> “ne<strong>za</strong>visnošću” revizora, sastoji se u ograničavanju obima usluga koje revizormože pružati svojim klijentima, na način da usluge koje revizor pruža klijentu,a koje nijesu neposredno ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> reviziju, ne utiču na njegovu ne<strong>za</strong>visnost uvezi sa tim klijentom. Proširenje obima usluga koje nijesu neposredno ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong>reviziju je dugo vremena, u inostranoj praksi, smatrana kao potencijalna opasnost<strong>za</strong> ne<strong>za</strong>visnost revizora.Interes revizora <strong>za</strong> ustanovljavanje ili <strong>od</strong>ržavanje <strong>od</strong>nosa sa klijentom –kompanijom koji nijesu neposredno ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> pružanje usluge revizije finansijskihiska<strong>za</strong> v<strong>od</strong>e ka dvije moguće grupe pitanja:- Izvjesne usluge koje nijesu direktno ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> usluge revizijefinansijskih iska<strong>za</strong> stvaraju ekonomske motive koju mogu neadekvatn<strong>od</strong>a utiču na reviziju finansijskih iska<strong>za</strong>. Što je korist koju revizor ima utim ugovorima veća, to su i troškovi revizora ukoliko ne <strong>za</strong>dovolji klijentaveći, naročito u slučajevima kada takav ugovorni <strong>od</strong>nos ima potencijal dav<strong>od</strong>i ka značajnim prih<strong>od</strong>ima revizora; koliko je evidentan trend porastapružanja ovih usluga vidi se iz tvrdnje da revizori postaju sve više brižnisavjetnici svojih klijenata. 181- Izvjesne vrste nerevizorskih usluga, bez obzira na profit, su takveda stvaraju inherentne konflikte koji ne mogu v<strong>od</strong>iti ka objektivnimrevizijama. Izvjesne usluge, ne<strong>za</strong>visno <strong>od</strong> naknade koja se <strong>za</strong> njihdobija, stvaraju potencijalni konflikt interesa koji nije konzistentan saneoph<strong>od</strong>nom objektivnošću (npr. vođenje knjiga), stavlja revizora upoziciju da kasnije revidira sopstveni posao. Previše je <strong>za</strong>htijevati <strong>od</strong>revizora koji v<strong>od</strong>i knjige <strong>od</strong>ređene kompanije da bude u mogućnosti darevidira iste knjige sa objektivnošću. Isto tako, revizor koji je procjenjivaoimovinu kompanije na polug<strong>od</strong>išnjoj osnovi je malo vjerovatno da ćedovesti u pitanje svoj rad na kraju g<strong>od</strong>ine. Takođe, revizor koji pružausluge klijentu na način da očekuje da bude <strong>za</strong>pošljen kao službenik ukompaniji čije finansijske izvještaje revidira ne može biti objektivan prirevidiranju finansijskih izvještaja kompanije.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
15.Postupci nadzora i revizijePRIMJERI KADA SEREVIZOR NE MOŽESMATRATI NEZAVISNIMI OBJEKTIVNIMVođenje knjigakompanije čiji sefinansijski iskazirevidiraju stavljarevizora u pozicijuda kasnije revidirasopstveni posaoPružanje usluga kojenijesu direktno ve<strong>za</strong>ne<strong>za</strong> usluge revizijefinansijskih iska<strong>za</strong>uz velike naknade –revizor postaje ’’biznissavjetnik’’ klijenta čijefinansijske izvještajerevidiraPružanje uslugarevizije klijentu nanačin da očekuje dabude <strong>za</strong>pošljen kaoslužbenik u kompanijičije finansijskeizveštaje revidiraProcjena imovinekompanije napolug<strong>od</strong>išnjoj osnovi<strong>od</strong> strane revizora –<strong>za</strong>r će revizor dovestiu pitanje svoj rad nakraju g<strong>od</strong>ine?Skorašnja istraživanja pokazuju da postoji rastuće ne<strong>za</strong>dovoljstvo međuinvestitorima kao korisnicima finansijskih izvještaja u vezi sa “ne<strong>za</strong>visnošću”revizora u svjetlu mnogobrojnih i višestrukih <strong>od</strong>nosa između klijenta i revizora.
NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR321Nedavno je Earnscliffe svojim istraživanjima došao do p<strong>od</strong>atka da većina investitoravjeruje da evolucija revizorskih kuća koje sve više postaju biznis konsultantske kućepredstavlja i<strong>za</strong>zov mogućnosti revizora da <strong>od</strong>rži realnost i ne<strong>za</strong>visnost. U drugoj faziistraživanja poka<strong>za</strong>no je da većina investitora smatra da rizik neobjektivnih revizijaraste u velikoj mjeri usljed pružanja usluga koje nijesu neposredno ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> reviziju.Earnscliffe, “Report to the United States Independence Board: Research intoPerceptions of Auditor Independence and Objectivity”O’Malley Panel došao je do stava da mnogi investitori smatraju da pružanje nerevizorskihusluga ugrožava ne<strong>za</strong>visnost. Skoro 2/3 ispitanika došlo je do ovog <strong>za</strong>ključka.The Panel on Audit Effectiveness: Report and Recommendations (the “O’Malley PanelReport”), 5.20 (Aug. 31, 2000).Brand Finance plc u istraživanju sprovedenom 2000. g<strong>od</strong>ine, koje je obuhvatilokompanije listirane na Londonskoj berzi, poka<strong>za</strong>lo je da su investitori uvjereni daobavljanje usluga koje nijesu ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> reviziju vrlo vjerovatno ima <strong>za</strong> posljedicuugrožavanje ne<strong>za</strong>visnosti revizora. 94% analitičara vjeruje da značajne naknade <strong>za</strong>ove usluge vrlo vjerovatno ugrožavaju ne<strong>za</strong>visnost revizora; 76% kompanija je u touvjereno, a čak 83% analitičara vjeruje da je objektivnost revizora ugrožena, čak ikada je naknada <strong>za</strong> ove usluge manja <strong>od</strong> naknade <strong>za</strong> usluge revizije. Brand Financeplc, The future of audit – “Back to the Future,” ch. 1 (June 2000).S obzirom da uslovi p<strong>od</strong> kojima se revizor smatra ne<strong>za</strong>visnim nijesupropisani Zakonom o privrednim društvima, društvo ih može propisati statutom.U tom slučaju društvo se može opredijeliti <strong>za</strong>:- Potpunu <strong>za</strong>branu da se <strong>za</strong> revizora i<strong>za</strong>bere lice koje pruža i druge uslugekompaniji ili je na drugi način pove<strong>za</strong>no sa kompanijom. U tom slučajurevizor nikada ne može doći u situaciju koja predstavlja potencijalnikonflikt interesa, jer nema nikakve ekonomske motive, osim motiva dapr<strong>od</strong>uži ugovor o reviziji sa kompanijom;- Nabrajanje posebnih uslova koje revizor mora ispuniti, <strong>od</strong>nosnosituacija koje predstavljaju konflikt interesa koje treba izbjegavati.Sve situacije koje mogu predstavljati potencijalniji konflikt interesa se nemogu predvidjeti i nabrojati unaprijed. Međutim, mogu se pobrojati one situacijekoje se najčešće događaju, tako da u prvom redu treba obratiti pažnju na slučajeve,tj. situacije koje:(a) Predstavljaju u<strong>za</strong>jamne ili konfliktne interese između revizora ikompanije-klijenta;(b) Dov<strong>od</strong>e revizora u poziciju da kontroliše (vrši reviziju) sopstvenog posla;(c) Dov<strong>od</strong>i do situacije da revizor postupa u svojstvu menadžera ilislužbenika kompanije-klijenta;(d) Dov<strong>od</strong>i revizora u poziciju da bude advokat kompanije-klijenta.OPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIPOSTUPCINADZORA IREVIZIJESEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARAUVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
15.Postupci nadzora i revizijePove<strong>za</strong>nost revizora i kompanije-klijenta se naročito smatra jakom usituacijama kada postoji:(a) Finansijska ve<strong>za</strong> revizora i kompanije-klijenta;(b) Radnopravna ve<strong>za</strong> revizora i kompanije-klijenta;(c) Poslovna ve<strong>za</strong> revizora i kompanije-klijenta, koja nije ve<strong>za</strong>na <strong>za</strong> reviziju;(d) Pove<strong>za</strong>nost putem transakcija koje nijesu ve<strong>za</strong>e <strong>za</strong> reviziju:Finansijska pove<strong>za</strong>nostrevizora i kompanije -klijentaRevizor nije ne<strong>za</strong>visan ukoliko tokom peri<strong>od</strong>a obavljanja revizijefinansijskih iska<strong>za</strong> kompanija ima direktan i finansijski interes uklijentu, i to:- Putem investiranja u kompaniju čiju reviziju vrši (akcije,obveznice, opcije ili druge <strong>hartije</strong> <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>);- Sama revizorska kuća ili sa njom pove<strong>za</strong>na lica nadziru iliučestvuju u donošenju investicionih <strong>od</strong>luka kompanije;Radnopravnapove<strong>za</strong>nost revizora ikompanije - klijentaRevizor nije ne<strong>za</strong>visan ukoliko tokom peri<strong>od</strong>a obavljanja revizijefinansijskih iska<strong>za</strong>:- Revizor ima <strong>za</strong>poslenje u kompaniji–klijentu, ili ukoliko jepostojeći partner, akcionar ili službenik revizorske kuće <strong>za</strong>poslenu kompaniji–klijentu, ili je član <strong>od</strong>bora direktora ili nekogupravljačkog organa;- Neki sr<strong>od</strong>nici revizora su <strong>za</strong>posleni u kompaniji–klijentu, iličlanovi <strong>od</strong>bora direktora ili drugog upravljačkog organa;- Bivši službenik revizorske kuće je <strong>za</strong>poslen u kompaniji–klijentuna poslovima finansijskog izvještavanja;Poslovna ve<strong>za</strong> revizora ikompanije - klijentaRevizor nije ne<strong>za</strong>visan ukoliko, u bilo kojem peri<strong>od</strong>u tokom vršenjarevizije i profesionalnog angažovanja u kompaniji–kiljentu,revizorska kuća ili sa njom pove<strong>za</strong>no lice ima direktni ili značajanposlovni <strong>od</strong>nos sa klijentom čiju reviziju vrši, ili takvu vezu ima saosobama koje su pove<strong>za</strong>ne sa klijentom putem <strong>od</strong>lučivanja npr.direktori ili najveći akcionari kompanije. Ova ve<strong>za</strong>, međutim, neuključuje vezu koju revizor ostvari u kompaniji na način da revizor,ili sa njim pove<strong>za</strong>no lice, biva potrošač (mušterija) u redovnomposlovanju klijenta.Nerevizorske usluge revizorakompaniji - klijentuRevizor nije ne<strong>za</strong>visan ukoliko, u bilo kojem peri<strong>od</strong>u tokom vršenjarevizije i profesionalnog angažovanja u kompaniji-klijentu čijureviziju vrši pruža i knjigov<strong>od</strong>stvene ili druge usluge ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong>računov<strong>od</strong>stvenu evidenciju ili finansijske izveštaje klijenta k<strong>od</strong>koga vrše reviziju; bilo koje druge usluge koje uključuju <strong>od</strong>ržavanjeili pripremanje računov<strong>od</strong>stvenih evidencija; usluge ocjenjivanja iliprocjene <strong>vrijednosti</strong>, mišljenja o adekvatnosti cijene preuzimanja ilipripajanja, aktuarske usluge; usluge povjerene (prenesene) internerevizije;
NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR3234. Izbor revizoraZakon o privrednim društvima propisuje da revizora bira skupština akcionara. PoZakonu o privrednim društvima revizora isključivo pravo skupštine akcionara je dabira revizora, što znači da skupština akcionara ne može prenijeti ovlašćenje <strong>za</strong> izbori imenovanje revizora na druge organe, pa ni na <strong>od</strong>bor direktora. 182Revizora bira skupština akcionara, na rok utvrđen statutom, koji ne možebiti duži <strong>od</strong> jedne g<strong>od</strong>ine. Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskogkapitala imaju pravo predlaganja kandidata <strong>za</strong> revizora društva. 183UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAOdredba da se revizor bira na g<strong>od</strong>inu dana ima <strong>za</strong> cilj da se ostvari <strong>za</strong>htjev propisanZakonom o privrednim društvima da revizor bude ne<strong>za</strong>vistan. Ovakvim propisivanjemdruštvo mora na svakoj g<strong>od</strong>išnjoj skupštini akcionara i<strong>za</strong>brati novog revizora.Zakon, međutim, ne <strong>za</strong>htijeva da svake g<strong>od</strong>ine reviziju finansijskih iska<strong>za</strong> kompanijeobavlja drugi revizor, već samo <strong>za</strong>htijeva da se svake g<strong>od</strong>ine, a na redovnoj g<strong>od</strong>išnjojskupštini akcionara, i<strong>za</strong>bere revizor, tj. da akcionari svake g<strong>od</strong>ine glasaju o revizoru.Rotacija revizoraInostrana praksa pokazuje tzv. <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> rotacijom revizora kako bi se obezbijedilane<strong>za</strong>visnost u procjeni i mišljenju revizora, i revizor sačuvao svoju objektivnost. Naime,inostrana praksa poka<strong>za</strong>la je da trajan <strong>od</strong>nos između revizora i njegovih klijenatastvara profesionalne, a katkada i lične veze koje se razvijaju do sve veće kompleksnosti.Zahtjev <strong>za</strong> peri<strong>od</strong>ičnom rotacijom revizora smanjuje ovaj rizik, omogućavajućida revizije budu objektivnije. Rotacija revizora ima i preventivni efekat, jer revizoriznaju da će njihov rad biti vrlo vjerovatno preispitivan <strong>od</strong> strane drugih revizora.Takođe, klijent-kompanija koja bi željela da prikrije neke nepravilnosti, mnogo težeće “ubijediti” revizora da <strong>za</strong>žmiri na njih, posebno kada zna da te nepravilnosti možeuočiti kasniji revizor.Postoje dvije vrste rotacije revizora: revizorska kuća ili revizor. Ove dvije vrste rotacijerevizora mogu biti alternativne (kompanija se može opredijeliti <strong>za</strong> jednu ili druguvrstu) ili komplementarne (kompanija se može opredijeliti <strong>za</strong> obje vrste rotacije).U SAD, Kongres je ustanovio peri<strong>od</strong> <strong>od</strong> pet g<strong>od</strong>ina u kojem se vrši rotacija revizora(Odjeljak 203 SOX-a) dok je u Direktivi EU propisano da se glavni revizor, službenikrevizorske kuće koja vrši reviziju rotira u maksimalnom peri<strong>od</strong>u <strong>od</strong> nekoliko g<strong>od</strong>ina,ili, alternativno, revizorska kuća rotira u okviru maksimalnog peri<strong>od</strong>a <strong>od</strong> sedam g<strong>od</strong>ina.Rotacija revizora (fizičkih lica <strong>od</strong>govornih <strong>za</strong> reviziju) nije toliko efektivna kolikorotacija revizorskih kuća, jer je malo vjerovatno da bi jedan revizor bio “cinkaroš” uslučaju ne<strong>za</strong>konitog postupanja drugog revizora iste revizorske kuće, ali je mnogojeftinija. Rotacija revizorskih kuća značajno povećava troškove usluga revizije, kojemoraju <strong>od</strong> samih početaka da se upoznaju sa radom klijenta. Postavlja se pitanje dali je položaj akcionara time poboljšan – jer se povećavaju troškovi i time smanjujeprofit akcionara, tako da oni na kratkoročnoj osnovi gube sredstva.POSTUPCINADZORA IREVIZIJEODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJA
15.Postupci nadzora i revizije5. Prava i dužnosti revizoraRevizor je dužan da izvrši reviziju g<strong>od</strong>išnjih finansijskih izvještaja društva u skladusa međunar<strong>od</strong>nim računov<strong>od</strong>stvenim standardima, i da o toj reviziji p<strong>od</strong>neseizvještaj skupštini akcionara. 184 Revizija finansijskog izvještaja društva vrši se poisteku finansijske g<strong>od</strong>ine, a prije <strong>od</strong>ržavanja skupštine akcionara. 185Izv<strong>od</strong> iz izvještaja revizora pročitaće se na g<strong>od</strong>išnjoj skupštini akcionara ibiće dostupan <strong>za</strong> uvid svim akcionarima na toj skupštini. Revizor može pripremitid<strong>od</strong>atni pisani izvještaj koji je <strong>od</strong>bor direktora dužan da dostavi (skupštini), napropisan način, a taj izvještaj se razmatra na sazvanoj skupštini ili na sljedećojskupštini <strong>za</strong>visno <strong>od</strong> slučaja. 186Revizor ima pravo uvida u sve poslovne knjige društva u ugovoreno vrijemei ima pravo da <strong>za</strong>htijeva <strong>od</strong> članova <strong>od</strong>bora direktora i menadžmenta društva dabude upoznat sa svim p<strong>od</strong>acima i objašnjenjima o kojima oni imaju saznanje ili ihmogu pribaviti, a koji su mu potrebni da sačini izvještaj. 187Revizor ima pravo da prisustvuje g<strong>od</strong>išnjoj skupštini društva i da dajeobjašnjenja i <strong>od</strong>govore na postavljena pitanja u vezi sa ocjenama i mišljenjem up<strong>od</strong>nesenom izvještaju, kao i da bude pozvan, kao i akcionar društva.Dakle, revizor nije obave<strong>za</strong>n da prisustvuje skupštinama akcionara, to jesamo njegovo pravo.Posebna prava revizora <strong>za</strong>konom su propisana <strong>za</strong> slučaj otka<strong>za</strong> ugovora oreviziji. U tom cilju Zakon o privrednim društvima propisuje: Revizor može raskinuti ugovor prije isteka ugovorenog roka uzdostavljanje pisanog obavještenja društvu o raskidu ugovora; Obavještenje o raskidu ugovora sadrži izjavu da se ugovor ne raskida izrazloga o kojima se moraju obavijestiti akcionari ili povjerioci, ili sličnihrazloga; Revizor je dužan da, u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> dana dostavljanjaobavještenja o raskidu ugovora društvu, dostavi kopiju obavještenjaCRPS-a; Ako obavještenje o raskidu ugovora sadrži izjavu da se ugovor raskidazbog okolnosti o kojima se moraju obavijestiti akcionari ili povjerioci,društvo je dužno da, u roku <strong>od</strong> sedam dana <strong>od</strong> dana prijema obavještenja,dostavi kopiju obavještenja svakom licu koje ima pravo da dobije kopijefinansijskih izvještaja; Ako obavještenje sadrži izjavu o okolnostima o kojima se morajuobavijestiti akcionari ili povjerioci, revizor može <strong>za</strong>htijevati sazivanjeskupštine akcionara da bi obrazložio te okolnosti. Odbor direktoraje dužan da sazove skupštinu u roku <strong>od</strong> 28 dana <strong>od</strong> dana prijemaobavještenja.
NEZAVISNI SPOLJNI REVIZOR325Revizor koji je p<strong>od</strong>nio ostavku ima pravo da <strong>za</strong>htijeva sazivanje vanredneskupštine akcionara. Vanredna skupština akcionara može se sazvati ako <strong>od</strong>bordirektora ili akcionari predlažu da se prije isteka ugovorenog roka mijenjarevizor. 1886. Odgovornost revizoraRevizor <strong>od</strong>govara zbog zloupotrebe svojeg položaja i ovlašćenja, posebno akonamjerno ili nepažnjom doprinese prevarnoj aktivnosti menadžera, ili protivno<strong>za</strong>konu objavi ili otkrije neovlašćenim licima poslovne tajne klijenta, ili na druginačin doprinese nastanku štete <strong>za</strong> društvo, a može biti tužen <strong>za</strong> naknadu štete<strong>za</strong>jedno sa članovima <strong>od</strong>bora direktora i izvršnim direktorom. 189 K<strong>od</strong> ove <strong>od</strong>redbebitno je da se <strong>od</strong>govornost revizora ustanovljava samo u slučaju da:- namjereno ili nepažnjom doprinese prevarnoj aktivnosti menadžera;- protivno <strong>za</strong>konu objavi ili otkrije neovlašćenim licima poslovne tajneklijenta ili- na drugi način doprinese nastanku štete <strong>za</strong> društvo.To znači da se Zakonom o privrednim društvima ne ustanovljava<strong>od</strong>govornost revizora <strong>za</strong> štetu koju pretrpi akcionar koja se sastoji u razlici izmeđuviše emisione i niže tržišne (stvarne) cijene hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>. Zakonom jeustanovljena <strong>od</strong>govornost revizora samo <strong>za</strong> štetu koju pretrpi društvo, a ne iakcionari. Ipak, lice koje je pretrpjelo štetu usljed manjkavog izvještaja revizora imapravo na naknadu štete u smislu <strong>od</strong>redbi Zakona o obligacionim <strong>od</strong>nosima i to popravilima deliktnog prava (<strong>od</strong>govornosti <strong>za</strong> delikt), a ne po pravilima ugovornogprava. Lice koje je pretrpjelo štetu usljed p<strong>od</strong>ataka iz izvještaja revizora ne može sepozvati na pravila ugovorne <strong>od</strong>govornosti, jer ugovor o reviziji postoji samo izmeđukompanije (društva) i revizora, a ne i između revizora i akcionara koji je pretrpioštetu usljed oslanjanja na p<strong>od</strong>atke iz izvještaja revizora.Zakon o obligacionim <strong>od</strong>nosima propisuje dva opšta pravila koja su <strong>od</strong>značaja <strong>za</strong> postavljanje <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> naknadu štete u slučaju manjkavog, nepotpunogizvještaja o izvršenoj reviziji finansijskih iska<strong>za</strong> kompanije, i to:- Pravilo da je svako dužan da se uzdrži <strong>od</strong> postupaka kojima se drugomemože nanijeti šteta;- Ko drugome prouzrokuje štetu dužan je nadoknaditi je, ukoliko nedokaže da je šteta nastala bez njegove krivice;- Strana u obligacionom <strong>od</strong>nosu dužna je da u izvršavanju obaveze iz svojeprofesionalne djelatnosti postupa s povećanom pažnjom, prema pravilimastruke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka). Kako revizor obavlja svojuprofesionalnu djelatnost pri sastavljanju revizorskog izvještaja, dužan jeda postupa sa povećanom pažnjom.UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTISEKRETARDRUŠTVAUVOD U PRAVAAKCIONARASKUPŠTINAAKCIONARADIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAPOSTUPCINADZORA IREVIZIJE
15.Postupci nadzora i revizijePostojanje štete i njenu visinu utvrđuje sud u svakom konkretnom slučaju.Rješenja pitanja <strong>od</strong>govornosti usljed nepotpunih, netačnih, neistinitih iliobmanjujućih p<strong>od</strong>ataka iz prospekta su veoma različita. U nekim pravnim sistemimase <strong>od</strong>govornost, na primjer, revizora <strong>za</strong> p<strong>od</strong>atke iz prospekta <strong>od</strong>bacuje, u drugim seova <strong>od</strong>govornost smatra problematičnom, dok se u trećim <strong>od</strong>govornost ustanovljavabez ikakvih problema. 190Osnovno i ključno pravno pitanje je, sa jedne strane, u činjenici da investitori trpeisključivo materijalnu štetu koja se sastoji u razlici između više emisione i niže tržišne(stvarne) cijene hartija <strong>od</strong> <strong>vrijednosti</strong>, a sa druge strane, u činjenici da ne postojinikakav ugovorni <strong>od</strong>nos između revizora i investitora. Usljed ovih činjenica, <strong>za</strong>htjevi<strong>za</strong> naknadu štete upućeni direktno prema revizoru se <strong>od</strong>bacuju u onim pravnim sistemimakoji prihvataju princip da izvan ugovorne <strong>od</strong>govornosti ne postoji <strong>od</strong>govornost<strong>za</strong> štetu ukoliko je oštećeni pretrpio samo materijalnu štetu koja nije namjernonanijeta. Ovaj princip se primjenuje u engleskom, američkom, austrijskom, grčkom,portugalskom, švedskom i švajcarskom pravu. 191Opšti principi <strong>od</strong>govornosti revizora <strong>za</strong> manjkavprospekt u uporednom pravu:Čini se da ne postoje principijelni razlozi koji v<strong>od</strong>e ka isključenju <strong>od</strong>govornosti revizora<strong>za</strong> p<strong>od</strong>atke iz prospekta i time uzrokovanu štetu, kao i da je moguće pronaćijedinstveno rješenje po svim pravnim sistemima. U vezi sa pravnom prir<strong>od</strong>om ove<strong>od</strong>govornosti, rješenje se nalazi ili proširenjem deliktne <strong>od</strong>govornosti ili m<strong>od</strong>ifikacijompravila ugovorne <strong>od</strong>govornosti. Međutim, u vezi sa relevantnim uslovima <strong>za</strong>ustanovljenje <strong>od</strong>govornosti, treba imati u vidu sljedeće relevantne aspekte: 192(a)(b)(c)(d)Bliskost uzročne veze: Što je kontakt između revizora ili drugog lica koje jesačinjavalo prospekt intenzivniji, to je veća i <strong>od</strong>govornost <strong>za</strong> načinjenugrešku. Što je kontakt intenzivniji, to je treće lice više obuhvaćeno <strong>za</strong>štitnimciljem ugovora. Pravni sistemi najčešće ustanovljavaju pretpostavku dapostoji bliskost uzročne veze ustanovljenjem namjere izvještaja revizorada utiče na raspolaganja trećih lica. Zakoni najčešće ustanovljavaju pretpostavkuda uzročna ve<strong>za</strong> postoji ukoliko je izvještaj revizora objavljen;Zavisnost <strong>od</strong> informacije: Što su treća lica više primorana da se oslone nainformaciju iz revizorskog izvještaja, oni u većem obimu uživaju pravnu<strong>za</strong>štitu. Iz tog razloga se ustanovljava dužnost pažljivog postupanja revizoraprema velikom broju malih investitora koji se dezinformisanim objavljivanjemnetačnih ili pogrešno upućujućih informacija;Ekonomski interesi: Odgovornost revizora se ustanovljava samo ukoliko onpostupa u sopstvenu korist, tj. ukoliko <strong>za</strong> svoj rad dobija naknadu. Ukolikorevizor postupa bez ikakvog ekonomskog interesa, njegova <strong>od</strong>govornostse ustanovljava samo ukoliko je znao da su p<strong>od</strong>aci u izvještaju neistiniti;Finansijske okolnosti: Odgovornost revizora je opravdanija ukoliko se revizormože osigurati <strong>od</strong> rizika <strong>od</strong>govornosti, ili ukoliko je njegova <strong>od</strong>govornostograničena do utvrđenog maksimalnog iznosa.
327Napomene:172 Institute of Internal Auditors,Standards for the ProfessionalPractice of Internal Auditing 24(1978)173 The Report of the NACD BlueRibbon Commission on AuditCommittees: A Practical Guide;http://www.nasd.com i http://www.nyse.com.174 Vidi: Statement on AuditingStandards (SAS) 61,Communications with AuditCommittees;175 Vidi: Blue Ribbon Committee onImproving the Effectiveness ofCorporate Audit Committees176 John F. Olson, Michael J. Sanlon,Gibson, Dunn & Crutcher LLP,Washington, D.C., CorporateGovernance Developments withRespect to Audit Committees;177 Vidi: član 12 stav 1 Zakonao računov<strong>od</strong>stvu i reviziji(Službeni list RCG, br. 69/05);178 Vidi: član 12 stav 2 Zakona oračunov<strong>od</strong>stvu i reviziji;179 Vidi: član 47 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;180 Vidi: član 13 stav 4 Zakona oračunov<strong>od</strong>stvu i reviziji;181 Vidi: AICPA “Make AuditsPay: Leveraging the Audit IntoConsulting Services”;182 Vidi: član 35 stav 2 tačka 2Zakona o privrednim društvima;183 Vidi: član 47 stav 2 Zakona oprivrednim društvima;184 Vidi: član 47 stav 8 Zakona oprivrednim društvima;185 Vidi: član 47 stav 1 Zakona oprivrednim društvima;186 Vidi: član 47 stav 7 Zakona oprivrednim društvima;187 Vidi: član 47 stav 9 Zakona oprivrednim društvima;188 Vidi: član 40 stav 2 tačka 2p<strong>od</strong> (c) Zakona o privrednimdruštvima;189 Vidi: član 47a stav 2 Zakona oprivrednim društvima;190 Vidi:Koziol, Helmut, “TheAudtor-Case”, u: Spier, Jaap etalt, The Limits of ExpandingLiability: Eight FundamentalCases in a ComparativePerspective, Kluwer LawInternational, 1998, str.25;191 Vidi: Koziol, Helmut, Ibid;192 Koziol, Helmut, “The Auditor-Case”, u: Spier, Jaap et alt, TheLimits of Expanding Liability:Eight Fundamental Cases in aComparative Perspective, KluwerLaw International, 1998, str.35;UVOD UKORPORATIVNOUPRAVLJANJEPOSTUPCINADZORA IREVIZIJEOBJAVLJIVANJEINFORMACIJAZNAČAJNEKORPORATIVNETRANSAKCIJEUTICAJHARTIJA ODVRIJEDNOSTI NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJEDIVIDENDE IMPLIKACIJEOSNOVNOGKAPITALA NAKORPORATIVNOUPRAVLJANJESKUPŠTINAAKCIONARASEKRETARDRUŠTVAOPŠTEKARAKTERISTIKEPRAVNOG OKVIRAKORPORATIVNOGUPRAVLJANJA UCRNOJ GORIOPŠTASTRUKTURAUPRAVLJANJAAKCIONARSKOGDRUŠTVAOPŠTA AKTADRUŠTVAODBORDIREKTORAIZVRŠNIDIREKTOR INJEGOVENADLEŽNOSTIUVOD U PRAVAAKCIONARA
Change language