akcioni plan za održivo upravljanje energijom općine travnik
akcioni plan za održivo upravljanje energijom općine travnik
akcioni plan za održivo upravljanje energijom općine travnik
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mart 2012.AKCIONI PLAN ZA ODRŽIVOUPRAVLJANJE ENERGIJOMOPĆINE TRAVNIK
STRUČNI TIM ZA IZRADU SEAP-AOpdina TravnikElma Pružan, dipl. Inž. Šumarstva,Kemal Latid, dipl. Inž. Građevine,Abid Drobo, dipl. Inž.Azra kadrid-Čolid, dip. Inž. Arhitekture,Ivica Sivonjid, dipl.inž. mašinstva,Fadil Agafevid, dipl.inž.Elektrotehnike,Jasmina Žutid, dipl. ecc. ,Suada Karajko,dipl. orjentalista,Goran Džemal, dipl.ecc.,Koordinator timaInfrastrukturaSaobradaj i javna rasvjetaProstorno <strong>plan</strong>iranjeObnovljivi izvori energijeElektrifna energijaFinansijska anali<strong>za</strong>Javna kampanjaKontakt <strong>za</strong> Covenant of MayorsGIZProjekat Konsultacije <strong>za</strong> energetsku efikasnost:Aleksandra Stanivukovid, dipl.inž.mašinstva,Semin Petrovid, M.Sc.,Ranka Radid, dipl.tehnolog,Nacionalni strufnjak <strong>za</strong> EETehnifki kordinatorStrufnjak <strong>za</strong> emisijeČlanovi projekta
COVENANT OF MAYORSEU (Evropska Unija) vodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena i uspostavila je glavneprioritete. Njeni ambiciozni ciljevi su izraženi u „EU paketu <strong>za</strong> klimatske promjene i obnovljivuenergiju“, koji obavezuje zemlje flanice da smanje svoju emisiju CO 2 <strong>za</strong> najmanje 20% do2020. godine. EU je, donijevši odluku 20:20:20, motivisala evropske gradove da se, u okviruCoM – Covenant of Mayors (Sporazuma gradonafelnika evropskih gradova), aktivno ukljufe ureali<strong>za</strong>ciju postavljenih ciljeva.Potpisnici Sporazuma gradonafelnika doprinijeli su ovoj strategiji svojim formalnimobavezivanjem da de idi fak i dalje od glavnog cilja putem implementacije njihovih održivihenergetskih <strong>akcioni</strong>h <strong>plan</strong>ova.Sporazum gradonafelnika je sporazum kojim gradovi podržavaju:Odluku EK (Evropske Komisije) da implementira i finansira strukturu tehnifke i promotivnepodrške, ukljufujudi implementaciju oruđa <strong>za</strong> evaluaciju i nadzor, mehani<strong>za</strong>ma kojima de seolakšati razmjena znanja između teritorija i oruđa kojima de se olakšati kopiranje iumnožavanjeUlogu EK u preuzimanju koordinacije EU Konferencije gradonafelnika <strong>za</strong> Evropu sa <strong>održivo</strong>m<strong>energijom</strong>,Objavljenu namjeru EK da olakša razmjenu iskustava između teritorijalnih jedinica ufesnica,<strong>za</strong>tim da olakša obezbjeđivanje primjera smjernica i mjerila <strong>za</strong> mogudu implementaciju tepovezivanje postojedih aktivnosti i mreža koje pružaju podršku ulozi lokalnih vlasti u oblasti<strong>za</strong>štite klime. Ovi primjeri mjerila trebalo bi da postanu sastavni dio ovog sporazuma, da senađu kao odredbe u njegovim aneksima,Podršku EK kojom se obezbjeđuje priznanje i svijest javnosti o velikim i malim gradovima kojiufestvuju u Sporazumu korištenjem logo-a Evropa sa <strong>održivo</strong>m <strong>energijom</strong> i koji rade napromociji putem Komisijinih instrumenata komunikacije,Snažnu podršku Komiteta regija Sporazumu i njegovim ciljevima u predstavljanju lokalnih iregionalnih vlasti u EU,Pomod koju države flanice, regije, provincije, gradovi mentori i druge institucionalne strukturešto podržavaju Sporazum pružaju manjim opštinama kako bi one radile sa uslovima iznesenimu Sporazumu.Ako se posmatraju samo koristi koje lokalna <strong>za</strong>jednica može ostvariti kroz pristupanje Savezugradonafelnika evropskih gradova, tada lokalna <strong>za</strong>jednica:
dobija SEAP – Sustainable Energy Action Plan (Održivi energetski <strong>akcioni</strong> <strong>plan</strong>) u kojem sujasno definisani ciljevi <strong>za</strong> smanjenje emisije CO2 <strong>za</strong> 20% do 2020 godine kroz povedanjeenergetske efikasnosti <strong>za</strong> 20% i korišdenja obnovljivih izvora energije <strong>za</strong> 20%, ima jasno definisane mjere, odnosno projekte <strong>za</strong> dosti<strong>za</strong>nje ciljeva 20-20-20,posjeduje dokument spreman <strong>za</strong> odabrane investicije i raspoložive kredite,postaje ravnopravna sa ostalim flanicama Save<strong>za</strong> gradonafelnika evropskih gradova, te imadirektan pristup aktuelnim informacijama iz Save<strong>za</strong> gradonafelnika evropskih gradova,ima pristup EK programima koji su namjenjeni <strong>za</strong> sufinansiranje ili kreditiranje projekatadefinisanih u SEAP-u kao podrška flanicama Save<strong>za</strong> gradonafelnika evropskih gradova,otvara mogudnost da bude viđena kao pro-aktivno podrufje od strane međunarodnihkompanija i stranih investitora,ukljufuje građane, kompanije i organi<strong>za</strong>cije iz <strong>za</strong>jednice kroz Informativne aktivnosti koje susastavni dio SEAP-a,otvara mogudnost umrežavanja sa ostalim opštinama, te razvoja kapaciteta i know-how.
1. UVODNafelnik opdine Travnik je 15.03.2011. godine potpisao Sporazum gradonafelnika (Covenant ofMayors) u skladu s kojim se opdine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisijuCO2 na svom podrufju iznad postavljenog cilja od 20%. Ovim sporazumom su definisane ulogelokalnih vlasti u implementaciji tog posla kroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivihizvora energije i druge akcije koje se odnose na energiju u razlifitim podrufjima pod ingerencijomlokalnih vlasti.Potpisivanjem Sporazuma gradonafelnika (Covenant of Mayors) opdina se obave<strong>za</strong>la da de izraditiAkcioni <strong>plan</strong> održive energije (SEAP) i održati Energetske dane u opdini Travnik.Izrada Akcionog <strong>plan</strong>a održive energije (SEAP-a) opdine Travnik ima prije svega <strong>za</strong> cilj:ZapošljavanjeEkonomski rastKorištenje obnovljivih izvora energije iSmanjenje emisije CO2Nafelnik opdine je formirao Tim <strong>za</strong> Izradu Akcionog <strong>plan</strong>a održive energije fiji je cilj da u saradnji sapredstavnicima GTZ - Njemafkim društvom <strong>za</strong> tehnifu saradnju izrade <strong>akcioni</strong> <strong>plan</strong> , kao i da pratenjegovu dalju reali<strong>za</strong>ciju.Lokalna <strong>za</strong>jednica kroz pristupanje Savezu gradonafelnika evropskih gradova bi imala sljededeprednosti:dobija SEAP – Sustainable Energy Action Plan (Održivi energetski <strong>akcioni</strong> <strong>plan</strong>) u kojem sujasno definisani ciljevi <strong>za</strong> smanjenje emisije CO2 <strong>za</strong> 20% do 2020 godine kroz povedanjeenergetske efikasnosti <strong>za</strong> 20% i korišdenja obnovljivih izvora energije <strong>za</strong> 20%, ima jasno definisane mjere, odnosno projekte <strong>za</strong> dosti<strong>za</strong>nje ciljeva 20-20-20,posjeduje dokument spreman <strong>za</strong> odabrane investicije i raspoložive kredite,postaje ravnopravna sa ostalim flanicama Save<strong>za</strong> gradonafelnika evropskih gradova, te imadirektan pristup aktuelnim informacijama iz Save<strong>za</strong> gradonafelnika evropskih gradova,ima pristup EK programima koji su namjenjeni <strong>za</strong> sufinansiranje ili kreditiranje projekatadefinisanih u SEAP-u kao podrška flanicama Save<strong>za</strong> gradonafelnika evropskih gradova,otvara mogudnost da bude viđena kao pro-aktivno podrufje od strane međunarodnihkompanija i stranih investitora,ukljufuje građane, kompanije i organi<strong>za</strong>cije iz <strong>za</strong>jednice kroz Informativne aktivnosti koje susastavni dio SEAP-a,otvara mogudnost umrežavanja sa ostalim opštinama.
2. SPORAZUM GRADONAČELNIKAEurospka unija (EU) provodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja predstavlja jedan odnjenih najznafajnijih prioriteta. EU se obave<strong>za</strong>la da do 2020 godine reducira sveukupnuemisiju CO2 <strong>za</strong> najmanje 20% u odnosu na nivoe emisije iz 1990. godine. Obzirom da su, premazvanifnim podacima Europskog statistifkog <strong>za</strong>voda (EUROSTAT), urbana podrufja u EU odgovorna<strong>za</strong> 80% energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO2, lokalne vlasti imaju kljufnu ulogu uispunjavanju energetskih i klimatskih ciljeva EU. Zbog toga je Europska komisija 29. januara 2008.godine pokrenila veliku inicijativu povezivanja gradonafelnika energetski osviještenih europskihgradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provedbi efikasnih mjera <strong>za</strong> poboljšanjeenergetske efikasnosti urbanih sredina.Kao rezultat te inicijative potpisan je Sporazum gradonafelnika (Covenant of Mayors) u skladu skojim se opdine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju CO2 na svompodrufju iznad postavljenog cilja od 20%. Ovim sporazumom su definisane uloge lokalnih vlasti uimplementaciji tog posla kroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora energije idruge akcijekoje se odnose na energiju u razlifitim podrufjima pod ingerencijom lokalnih vlasti.Primarno podrufje djelovanja predstavljaju programi i akcije uštede energije u javnimzgradama u vlasništvu lokalnih vlasti koje predstavljaju znafajne potrošafe energije, npr. <strong>za</strong><strong>za</strong>grijavanje i osvjetljavanje. Pored toga, znafajne mjere <strong>za</strong> redukciju korištenja energije mogu sepostidi u drugim uslugama koje nude lokalne vlasti, kao što su javni prevoz i javna rasvjeta.Prostorno <strong>plan</strong>iranje i organi<strong>za</strong>cija sistema prevo<strong>za</strong> su nadležnost vedine lokalnih i regionalnihvlasti, u kojima strateško <strong>plan</strong>iranje i uspostava energetskih standarda koji de se poštivati priizgradnji novih zgrada mogu znafajno reducirati korištenje energije.Lokalne vlasti mogu pomodi u informisanju i motivisanju svojih građana, preduzeda i drugih subjekatana lokalnom nivou kako efikasnije koristiti energiju, te provoditi aktivnosti na podi<strong>za</strong>nju svijesti oznafaju ukljufenja cjelokupne <strong>za</strong>jednice u podržavanju politika energetske efikasnosti.Također mogu raditi na promociji lokalne proizvodnje energije i ohrabrivanju građanadavanjem finansijske podrške <strong>za</strong> implementaciju njihovih projekata i incijatva <strong>za</strong> obnovljive izvoreenergije.
Ove obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proistifu iz potpisivanja Sporazuma gradonafelnika de sepostidi kroz izradu inventara emisija kao osnove <strong>za</strong> izradu i implementaciju Akcionog <strong>plan</strong>aenergetski <strong>održivo</strong>g razvoja grada. Tokom provedbe Akcinog <strong>plan</strong>a lokalne vlasti de podnositiredovne izvještaje o njegovoj reali<strong>za</strong>ciji Europskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisatijavnost o njegovim rezultatima, te prednostima i mogudnostima korištenja energije na efikasnijinafin. Za nesmetano provođenje svih navedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi strukturelokalnih vlasti i osigurati dovoljne ljudske potencijale. Tokom cjelokupnog procesa lokalne vlastide rezmjenjivati iskustva i znanja sa drugim gradovima i opštinama, organizovati Energetskedane, te dati svoj doprinos godišnjoj Konferenciji gradonafelnika EU o energetski <strong>održivo</strong>j Europi.Hercegovine u inicijativu su se tokom 2009. godine ukljufili Banja Luka (januar) i Sarajevo (mart),tokom2010. godine Tuzla (februar), Bijeljina (oktobar), Prijedor (novembar), Bihad, Kakanj, Trebinje iZenica(decembar), te u 2011. godini Laktaši, Livno i Travnik (mart) i Bosanska Gradiška (april).Šta je Akcioni <strong>plan</strong> energetski <strong>održivo</strong>g razvoja grada?Akcioni <strong>plan</strong> energetski <strong>održivo</strong>g razvoja (Sustainable Energy Action Plan - SEAP) je kljufnidokument Sporazuma gradonafelnika koji prezentuje nafin na koji de lokalne vlasti ispunitiobaveze preuzete njegovim potpisivanjem do 2020. godine. U <strong>plan</strong>u se koriste rezultatiReferentnog inventara emisija sa ciljem identifikacije najznafajnijih podrufja u kojima je mogudepoduzeti konkretne akcije i koja daju najviše potencijala <strong>za</strong> dosti<strong>za</strong>nje ciljane redukcije CO2 odstrane lokalnih vlasti. Plan definiše konkretne mjere redukcije, kao i vremenske okvire iodgovornosti, koji de dugorofnu strategiju pretvoriti u konkretne provodive aktivnosti.Sporazum gradonafelnika se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u nadležnosti lokalnihvlasti. SEAP bi se trebao koncentrisati na mjere koje de pomodi redukciji emisije CO2 i konafnepotrošnje energije od strane kranjih korisnika. Obaveze iz ovog Sporazuma se odnose nakompletno geografsko podrufje potpisnica lokalnih vlasti. Zbog toga, SEAP bi trebao obuhvatitiakcije koje se tifu i javnog i privatnog sektora. Međutim, od lokalnih vlasti se ofekuje dapredsatvljaju primjer i stoga preuzmu najvedi dio mjera koje se odnose na zgradarstvo, saobradaj,itd. Lokalne vlasti mogu donijeti odluku da sveukupnu redukciju emisije CO2 odrede kao apsolutnuredukciju ili per capita redukcijuOsnovna ciljana podrufja su zgradarstvo i gradski prevoz. SEAP također može obuhvatiti akcije kojese odnose na lokalnu proizvodnju elektrifne enerije (razvoj PV, snage vjetra, CHP, poboljšanje ulokalnoj proizvodnji energije) kao i proizvodnju <strong>za</strong>grijavanja/hlađenja. Pored toga, SEAP bi trebao
3. VIZIJATravnik do 2020 godine vidimo kao:1. Opdinu razvijenog turizma sa prihvatljivimekološkim osnovama.2. Opdina koja fuva energiju sa fistom industrijom,inteligentnim transportom i niskom emisijomCO2.3. Opdinu u kojoj je postignuta simbio<strong>za</strong> izmeđufovjeka i okoline.
4. METODOLOGIJA IZRADE AKCIONOG PLANA ENERGETSKIODRŽIVOG RAZVOJA OPDINE TRAVNIKProces pripreme i izrade Akcionog <strong>plan</strong>a energetski <strong>održivo</strong>g razvoja Opdine Travnik, mogle bi sepodijeliti u nekoliko osnovnih koraka:Pripremne radnje <strong>za</strong> pokretanje procesa (politifka volja, koordinacija, strufni resursi i dr.);Formiranje tima <strong>za</strong> izradu Akcionog <strong>plan</strong>a prema prioritetnim pravcima djelovanja;Izrada Akcionog <strong>plan</strong>a energetski <strong>održivo</strong>g razvoja Opdine Travnik (u daljem tekstu Akcioni<strong>plan</strong>);Usvajanje Akcionog <strong>plan</strong>a od strane Opdinskog vijeda kao službenog dokumenta OpdineTravnik.Potpisan Sporazumgradonafelnika PotpisanSporazum gradonafelnikaSporazum gradonafelnikaprihvaden od OpdinskogvijedaPofetak izrade Akcionog<strong>plan</strong>a <strong>održivo</strong>g korištenjaenergije15. mart 2011. 15.mart 2011. 10. Januar.2011.Slika 1. Hronologija pokretanja Procesa izrade, provedbe i pradenjaAkcionog <strong>plan</strong>a održive energijeDa bi se osigurao uspjeh procesa <strong>za</strong> pokretanje i reali<strong>za</strong>ciju (od izrade Akcionog <strong>plan</strong>a do provedbe ipradenja) bitno je postidi politifku volju nafelnika i vijeda opdine Travnik. Pristupanje Sporazumugradonafelnika pokazuje pozitivno stajalište i predstavlja prvi korak opdinske uprave u smjeru<strong>održivo</strong>g energetskog razvoja Opdine T r a v n i k . Dovoljan poka<strong>za</strong>telj je taj da je i prije pistupaSporazumu gradonafelnika u Opdini Travnik na inicijativu Nafelnika formiran Tim <strong>za</strong> izradu iimplementaciju Akcionog <strong>plan</strong>a održive energije.Zadaci Tima <strong>za</strong> izradu Akcionog <strong>plan</strong>a održive energije su sljededi:Klasifikacija sektora energetske potrošnje na nivou Opdine Travnik;Anali<strong>za</strong> stanja u urbanistifkom <strong>plan</strong>iranju i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih izvoraenergije na podrufju Opdine Travnik;
Prikupljanje ulaznih podataka i anali<strong>za</strong> energetske potrošnje po sektorima i pripadajudimpodsektorima;Izrada Referentnog inventara emisija CO2 prema rezultatima analize energetske potrošnje;Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje <strong>za</strong>crtanih ciljeva smanjenja CO2 do2020. godine;Određivanje dinamike i mehani<strong>za</strong>ma finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti imjera;Određivanje mehani<strong>za</strong>ma nadgledanja i izvještavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti imjera;Određivanje <strong>plan</strong>a i programa promocije SEAP-a <strong>za</strong> Opdinu TravnikPostavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO2.
5. OPDINA TRAVNIK5.1. Opšti podaci o prostoruOpdina Travnik je smještena u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine sa izraženim karakteristikama<strong>plan</strong>insko-brdskih podrufja i predstavlja <strong>za</strong>okružen saobrafajno-geografski prostor. Grad Travnik jesmješten u uskoj kotlini doline rijeke Lašve, a okružuju ga padine Vilenice i masiv Vlašida. Uskakotlina proteže se od naselja Turbe do Doca na Lašvi gdje se pofinje širiti u Travnifko polje.Opdina Travnik prostire se na površini od 563 km2, a prema geografskim kordinatama nalazi se na 4414 s.g.š. i 17 40 j.g.d.Travnik je smješten na nadmorskoj visini od 517 m, dok je <strong>plan</strong>ina Vlašid jedna od najviših <strong>plan</strong>ina uBiH sa nadmorskom visinom do 1943 m.n.v.Travnik je administrativno sjedište Srednjobosanskog kantona koji ukupno fini 12 opdina (Travnik,Novi Travnik, Bugojno, Vitez, Busovafa Jajce, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Kiseljak, Fojnica, Kreševo iDobretidi). Najvedi broj institucija i javnih ustanova od kantonalnog znafaja ima sjedište u Travniku.Opdinu Travnik fine 34 mjesne <strong>za</strong>jednice.5.2. Pedološke karakteristike tlaNa osnovu pripremljene pedološke karte, izdvojeni su glavni tipovi tla:Tabela 5.1: Tipovi tla po nacionalnoj klasifikaciji i površineTip tla Površina (ha) %Dystric Kambisol 7.849,46 14,18Eugley 115,04 0,21Eutric Kambisol 8.849,76 15,99Fluvisol 1.515,26 2,74Kalkokambisol 4.758,19 8,60Kalkokambisol+Kalkomelanosol 7.925,63 14,32Kalkokambisol+Kalkomelanosol+Regosol 5.476,49 9,90Kalkomelanosol 1.838,31 3,32Kalkomelanosol+Kalkokambisol 1.449,43 2,62Litosol 1.452,15 2,62Naselje 126,08 0,23Ranker 210,17 0,38
5.3. Klimatske karakteristikeKlimatski uvjeti u Travniku formirani su pod uticajem reljefa, nadmorske visine, klimatskihspecififnosti ovih prostora. Klima umjereno kontinentalna, sa umjereno toplim ljetnim periodom,proljede i jesen imaju ravnomjerne temperature, a zima je umjereno hladna. Prosjefna temperatura uTravniku iznosi 9oC, a godišnja temperaturna amplituda 21,3 o C.Tabela 5.2: Osnovni meteorološki poka<strong>za</strong>teljiMinimalnetemperatureMaksimalnetemperatureProsjednegodišnjetemperatureProsjedan brojsunafanih danaProsjednegodišnje padavine-23,8 38 ºC 8,6 ºC 72 897 mmZa razliku od Travnika klima na <strong>plan</strong>ini Vlašid je tipifno <strong>plan</strong>inska.5.4. Namjena prostoraNa osnovu Prostornog <strong>plan</strong>a opdine Travnik <strong>za</strong> period 2003-2020.godina koncepcija prostorneorgani<strong>za</strong>cije opdine Travnik bazira se na policentrifnom razvojnom modelu, na prostornofunkcionalnoj i uravnoteženoj mreži centara sa međusobno usaglašenim razmještajem centralnihfunkcija stanovanja, radnih i drugih djelatnosti.Bliže uređenje prostora opdine Travnik definisano je kroz donesene provedbeno-<strong>plan</strong>ske dokumente:- Regulacioni <strong>plan</strong> Babanovac-Vlašid- Zooning <strong>plan</strong> Vlašid- Regulacioni <strong>plan</strong> HPBŠ I- Regulacioni <strong>plan</strong> Kalibunar-Alagida njive- Regulacioni <strong>plan</strong> HPBŠ II- Regulacioni <strong>plan</strong> KIZ – Tafi- Regulacioni <strong>plan</strong> HPBŠ Mikrolokacija Bagat- Regulacioni <strong>plan</strong> Babanovac Istok- Regulacioni <strong>plan</strong> Kukotnica.
Pored ove usvojene provedbeno-<strong>plan</strong>ske dokumentacije u proceduri donošenja, odnosno izrade su islijededi <strong>plan</strong>ovi:- Regulacioni <strong>plan</strong> stambeno-poslovno-turistifke zone Majdan-Gradac-Guvna-Vakuf- Regulaconi <strong>plan</strong> radno-poslovna zona Polje- Regulacioni <strong>plan</strong> centralnog dijela prigradskog naselja Dolac na Lašvi- Izmjena dijela regulacionog <strong>plan</strong>a HPBŠ, zona kulturnih, administrativnih i poslovnih objekataTravnika- Izmjena dijela regulacionog <strong>plan</strong>a HPBŠ, mikrolokacija Prnjavor-Stanifna.Izradom provedbeno-<strong>plan</strong>ske dokumenatacije u digitalnoj formi i pokrenutim aktivnostima na izradikatastra podzemnih instalacija na opdini Travnik, stvaraju se uslovi <strong>za</strong> transparentniju i efikasniju bazupodataka iz koje bi potencijalni investitori u svakom momentu i na jednom mjestu mogli dobitipotrebne podatke i kalkulaciju svih troškova na određenoj lokaciji <strong>za</strong> pofetak građenja.5.5. Stanovanje i stambena izgradnjaNa podrufju Srednjebosanskog kantona i na podrufju opdine Travnik ostvareni su znafajni rezultati,narofito u obimu stambene izgradnje. Deficit stanova u odnosu na broj domadinstava se je od 1971.godine smanjivao, a u isto vrijeme rastao je prostorni i tehnifki standard stanova. Međutim, zbogneadekvatnog održavanja, rekonstrukcije i moderni<strong>za</strong>cije stambenog fonda na podrufju Opdine, anarofito na podrufju opdinskog centra znafajan broj stambenih objekata, koji se danas koristi, nepružaju svojim korisnicima uslove <strong>za</strong> adekvatan standard stanovanja.U donjem tabelarnom prikazu dati su uporedni podaci o broju domadinstava i broju stanova <strong>za</strong> opdinuTravnik 1971. 1981. i 1991. godine.Tabela5.3: Broj domadinstava i broj stanova <strong>za</strong> 1971. 1981. i 1991. Godinu u opdini TravnikBroj domadinstava Broj stanova Razlika1971. 1981. 1991. 1971. 1981. 1991. 1971. 1981. 1991.11.859 14.791 17.994 11.469 14.852 19.850 -390 +61 +1.856Izvor: Statistifki godišnjaci – popisiVidljivo je da je 1981. godine stambeni deficit na podrufju opdine Travnik prešao u suficit, iakonavedene brojke treba uzeti sa blagom rezervom, jer ako bi se iz ukupnog broja stanova izuzeleposebne sobe, te stambeni fond sa veoma niskim tehnifkim standardom, dobila bi se drugafija slika.Ovo tim više što zvanifna statistika i vikendice tretira kao stambene jedinice.U tabelarnom pregledu dati su podaci <strong>za</strong> sva naselja opdine Travnik o broju stanovnika,domadinstava, broju stanova, te deficit, odnosno suficit stanova sa stanjem marta mjeseca 1991.godine. Ovi podaci omoguduju da se dobije okvirna slika o stanju u svakom naselju na podrufju
Opdine.Tabela 5.4: Podaci o naseljima I broju stanovnika/domadinstava u opdini TravnikRed.br.Naselje Stanovništvo Domadinstva Stanovi Razlika1. Bafvice 748 187 169 -182. Bandol 272 67 78 +113. Bijelo Bufje 924 205 197 -84. Bilidi 335 78 86 +85. Brajidi 673 185 180 -56. Brajkovidi 520 113 126 +137. Brankovac 282 61 63 +28. Čifluk 147 32 40 +89. Dosidi 685 164 349 +18510. Čukle 1.370 281 293 +1211. Đelilovac 1.232 289 308 +1912. Dolac 673 153 164 +1113. Dolac na Lašvi 492 154 174 +2014. Donja Trebeuša 261 68 73 +515. Donje Krfevine 497 103 115 +1216. Donji Koridani 657 137 143 +617. Dub 964 199 199 018. Fazlidi 197 41 41 019. Gladnik 315 82 87 +520. Gluha Bukovica 1.039 215 216 +121. Goleš 1.081 253 252 -122. Gornja Trebeuša 306 65 66 +123. Gornje Krfevine 759 165 180 +1524. Gornji Koridani 752 149 149 025. Gradina 569 130 135 +526. Grahovfidi 1.284 263 273 +1027. Grahovik 334 95 117 +2228. Gufa Gora 815 224 230 +629. Hamandžidi 501 109 126 +1730. Han Bila 655 158 156 -231. Jezerci 641 123 127 +432. Kljaci 741 187 198 +1133. Kokošari 130 34 34 034. Komar 312 79 77 -235. Kraljevice 169 49 52 +336. Krpeljidi 716 154 175 +2137. Kula 441 106 115 +938. Kundidi 120 32 33 +139. Lovridi 135 35 36 +140. Mala Bukovica 252 56 61 +541. Maline 1.484 319 357 +38
Red.br.Naselje Stanovništvo Domadinstva Stanovi Razlika42. Miletidi 83 18 18 043. Miškida Brdo 139 40 54 +1444. Mosor 319 75 87 +1245. Mudrike 741 150 182 +3246. Nova Bila 737 204 209 +547. Orahovo 399 82 87 +548. Orašac 170 32 32 049. Orlice 41 11 16 +550. Ovfarevo 564 132 129 -351. Paklarevo 1.255 312 336 +2452. Podkraj 456 103 109 +653. Podovi 1.039 226 231 +554. Podstinje 729 161 172 +1155. Pokrajfidi 1.382 333 332 -156. Poljanice 296 62 65 +357. Polje Slavka Gavranfida 417 114 130 +1658. Pridi 399 86 94 +859. Pulac 499 111 102 -960. Putidevo 1.511 416 478 +6261. Radida Brdo 310 87 102 +1562. Radojfidi 293 70 76 +663. Radonjidi 214 45 46 +164. Rifice 635 146 161 +1565. Runjidi 309 74 69 -566. Sažidi 362 70 63 -767. Sefevo 333 68 145 +7768. Seferi 527 115 141 +2669. Selidi 448 101 95 -670. Skomorje 225 53 48 -571. Slimena 943 263 309 +4672. Suhi Dol 576 127 127 073. Šešidi 251 60 63 +374. Šipovik 352 96 111 +1575. Šišava 611 127 834 +70776. Travnik 18.849 5.878 5.970 +9277. Turbe 4.467 1.193 1.332 +13978. Turidi 793 188 214 +2679. Varošluk 746 181 196 +1580. Velika Bukovica 235 56 61 +581. Vidoševidi 224 59 65 +682. Vilenica 272 79 97 +1883. Višnjevo 969 197 201 +484. Vitovlje 702 177 194 +1785. Vlahovidi 340 75 68 -786. Vranidi 61 12 13 +187. Zagrađe 639 118 124 +6
Red.br.Naselje Stanovništvo Domadinstva Stanovi Razlika88. Zaselje 60 12 12 0Ukupno 70.402 17.994 19.850 1.856Izvor: Republifki <strong>za</strong>vod <strong>za</strong> statistiku (prvi rezultati popisa)Prema popisnim podacima iz 1991. godine, u tom periodu na podrufju opdine Travnik egzistiralo je19.850 stambenih jedinica u kojima je živjelo 17.994 domadinstava. Od ovog broja, 5.970 stanova jebilo na gradskom podrufju, u kojem je tada bilo nastanjeno 5.878 domadinstava. Prema tome,stambeni suficit na podrufju Opdine iznosio je 1.856 stambenih jedinica, a u Gradu Travniku 92stambene jedinice. To znafi da je i u Gradu 1991. godine uglavnom došlo do ujednafenja stanova idomadinstava, ako se uzmu u obzir i oni stanovi fiji prostorni i tehnifki standard ne <strong>za</strong>dovoljavapotrebe gradskih domadinstava. Od ratnih ra<strong>za</strong>ranja oko 58% stambenog fonda kolektivne izgradnje ioko 69% stambenog fonda u individualnom sektoru svojine pretrpjelo je veda ili manja oštedenja napodrufju Kantona. Na podrufju Grada i opdine Travnik preduzimane su brojne mjere kako bi sestambeni fond doveo u stanje upotrebljivosti, nakon ratnih ra<strong>za</strong>ranja.5.6. Bilans površinaTabela 5.5: Površine zemljišta I šumaZEMLJIŠTE (km 2 ) ŠUME (km 2 )1Obradivo zemljište: 22.774Oranice: 8.34828.364Tabela 5.6: Struktura upotrebe zemljištaVrsta zemljištaPovršina (u ha)Polja 8.348Vodnjaci 1.007Travnjaci 8.023Pašnjaci 5.396
Šume 28.364Ukupno 52.138Neobrađeno zemljište 1.7475.7. ŠumarstvoŠumsko zemljište na kojem prevladava bukva, jela i smrfa, izvanredne kvalitete, predstavlja osnov <strong>za</strong>razvoj privrede u opdini Travnik. Šume i šumsko zemljište su u privatnom i državnom vlasništvu.Strufne poslove u pogledu gospodarenja privatnim šumama obavlja Kantonalno Ministarstvo putemKantonalne uprave, a šumsko-privredno društvo pod nazivom „Srednjobosanske šume/Šumesredišnje Bosne d.o.o.“, gospodari državnim šumama.U narednoj tabeli dat je prikaz površina šuma po kategorijama šuma i gazdinskim klasama:Tabela 5.7: Prikaz površina šuma po kategorijama šuma i gazdinskim klasamaRb1.Kategorija šumeVisoke šume s prirodnomobnovom (1000)Državne šume, haneminirano minirano ukupnoPrivatnešume, haSveukupno, ha14538,9 1364,1 15 903 2325 18.2282. Šumski <strong>za</strong>sadi-kulture (3000) 2055,7 741,8 2797,5 2,36 2799,863. Izdanafke šume (4000) 3019,2 607,7 3626,9 1611,68 5238,584.5.6.Goleti ispod gornje graniceprivredne šume1964,6 161,1 2125,7 27,26 2152,96Neproduktivne šume-ostaleneproduktivne površine (6000)953,4 756,9 1710,3 140,17 1850,47Sporne površine-uzurpacije(7000)148,5 1,8 150,3 150,30UKUPNO 22680,3 3633,4 26313.7 4106,47 30420,17Opdina Travnik je u saradnji sa kantonalnim Ministarstvom šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede,te ŠPD Srednjobosanske šume, Kantonalnom upravom <strong>za</strong> šumarstvo i Holandskom razvojnomagencijom (SNV) uradila Elaborat <strong>za</strong> proglašenje šuma sa posebnom namjenom na lokalitetu Ugrid naVlašidu. Ukupna površina <strong>za</strong>štidenog podrufja je 1.741,40 ha. Ovim elaboratom su definisanaogranifenja u pogledu gospodarenja šumama i ogranifenja u pogledu <strong>za</strong>štite voda, a sve u cilju boljegsnabdijevanja pitkom vodom stanovništva i razvoja turizma na podrufju Vlašida.Šumsko bogatstvo i rijeke Lašva, Bila, Ugar, Kozica, Jasenica predstavljaju znafajne kapacitete <strong>za</strong>razvoj obnovljivih izvora energije.
6. POTENCIJALI OPDINE U OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJEIzvori energije se mogu podjeliti na neobnovljive i obnovljive. Neobnovljivi izvori energije su foslina(nafta, ugljen i prirodni plin) i nulklearna goriva (uran i plutonij). Rezerve neobnovljivih izvora energijesu ogranifene i podložne konafnom iscrpljivanju.Obnovljivi izvori energije su oni kod kojih se energija troši u iznosu koji ne premašuje brzinu kojom sestvara u prirodi. Ponekad se u obnovljive izvore energije svrstavaju i oni izvori <strong>za</strong> koje se tvrdi da surezerve tolike da se mogu eksploatisati milionima godina. U obnovljive izvore energije ubrajamoenergiju biomase, sunfevu energiju, energiju vjetra, energiju vode, geotermalnu energiju.6.1. ENERGIJA BIOMASEPrvi i najstariji izvor energije, biomasa je kroz godine postala višestruko iskoristiv obnovljivi izvorenergije koji znafajno pridonosi <strong>za</strong>štiti okoliša i ukupnom privrednom razvoju opdine. Između razlifitihvrsta biomase drvna ima najširu primjenu. Ali i mnogi drugi izvori bioenergije mogu biti korišteni poputbiljaka i organskih komponenti industrijskih otpada.Prema Sporazumu u Kjotu, sve zemlje potpisnice Sporazuma, u koje spada BiH obave<strong>za</strong>le su se da desmanjiti emisiju CO2 i drugih štetnih gasova u cilju prevencije globalnog <strong>za</strong>topljenja i ofuvanja klime.Upotrebom bioenergije se umanjuje emisija štetnih plinova, jer biomasa emituje otprilike istu kolifinukarbon-dioksida, ali sa svakim novim <strong>za</strong>sadom biljaka karbon-dioksid se pretvara u kisik.Bosna i Hercegovina ima velike potencijale bomase jer se 50% teritorije BiH nalazi pod šumama.Energiju biomase u odnosu na tehnologiju upotrebe možemo podijeliti na: Biogoriva, Bioenergija,bioprizvodi.Biogoriva – prvaranje biomase u tekufa goriva – biogoriva koja se mogu upotrebljavati <strong>za</strong> potrebetransporta. Etanol i biodizel su najfešde vrste biogoriva.
Bioenergija je upotreba energije da se stvori elektrifna energija. Upotreva biomase može bitidirektnim sagorjevanjem, dodatak sagorjevanju, gasifikacija, anaerobna razgradnja, piroli<strong>za</strong> i malimodaliteti.Bioprizvodi - bilo koji proizvod koji se može dobiti preradom fosilnih goriva, može se dobiti ikorištenjem biomase.Ovi bioproizvodi su dobiveni iz obnovljivih izvora, i koriste manje energije negoproizvodi na osnovi nafte.6.2. ENERGIJA VJETRASunce neravnomjerno <strong>za</strong>grijava razlifite dijelove Zemlje i to rezultira razlifitim tlakovima zraka, a vjetarnastaje zbog težnje <strong>za</strong> izjednafavanjem tlakova zraka.Za podrufje Bosne i Hercegovine do danas nije izrađen atlas vjetra jer je mjerenje potrebnih brzinavjetra dugotrajan i skup proces. Procjena potencijala vjetroenergije u BiH bazira se, prvenstveno naprostornoj raspodjeli srednje godišnje brzine i snage vjetra koje su rezultat primjene globalnog modelaatmosfere, uoblifene u Svjetski atlas vjetra.Slika 6.1: Srednja godišnja brzina vjetra <strong>za</strong> razdoblje 1997-2006.
Srednja godišnja brzina vjetra na visini 50 m iznad tla <strong>za</strong> razdoblje 1997-2006. Rezultat primjeneglobalnog modela vremena. Rezolucija modela je 2,5 stepeni.Slika 6.2: Jačina vjetrova <strong>za</strong> razdoblje 1997-2006.Na podrufju BiH prva mjerenja provedena su u aprilu 2002. godine na lokalitetu Sveta gora podveležje,Mostar. Na podrufju opdine Travnik u toku 2011. godine je bilo interesanta da provode mjerenja napodrufju <strong>plan</strong>ine Vlašid, a u toku je izdavanje koncesije jednoj kompaniji.Prednosti korištenja energije vjetra su:Vjetar je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom, besplatan je, dostupan je svima i nemože se potrošitiPridonosi ukupnom privrednom rastu, razvoju domade industrije i ukljufivanje domadih firmi i<strong>za</strong>pošljavanje;Br<strong>za</strong> i lagana montaža/demontaža cijelog postrojenja beznegativnog utjecaja na kvalitetuokoliša;Vjetroelektrane su energetska postrojenja bez štetnih emisija;Smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva;Agregirani rezultati razdiobe brzine, snage i smjera vjetra s rezolucijom 2,5 stupnjeva daju tek nafelnusliku prostorne razdiobe vjetro potencijala iznad podrufja Bosne i Hercegovine koja nije primjenjiva<strong>za</strong> lociranje vjetroelektrana, ali daje naslutiti da je prostor južnog i jugoistofnog dijela BiH,
ukljufujudi Hercegovinu te dijelove Republike Srpske, najizdašniji vjetrom, te stoga i najpovoljniji<strong>za</strong> njegovo iskorištavanje ukoliko to dozvoljavaju prostorne i infrastrukturne znafajke toga podrufja.6.3. ENERGIJA VODETekuda voda proizvodi energiju koja se može pretvoriti u elektrifnu energiju. Energija vode jenajznafajniji obnovljivi izvor energije, jer je isti konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji.Hidroenergija se može koristiti samo tamo gdje ima obilje brzo tekufe vode. Da bi se održao vodostajtokom fitave godine grade se brane i akumulacije. Izgranja hidroelektrana je veoma skupa.Barijere <strong>za</strong> izgradnju minihidrocentrale su sljedede:Duga i komplikovana procedura dobijanja dozvolaSkup kapital – komercijalne bankeProblemi oko prikljufka na mrežuNepouzdani rezultati mjerenja protoka vode.Klasifikacija hidrocentrala:Velike - preko 100 MW konektovana na “veliku” elektro mrežuSrednje - 10 - 100 MW obifno na mreži nižeg naponskog nivoaMale – 0,5 - 10 MW – na niskonaponskoj mrežiOpdina Travnik posjeduje veliki potencijal <strong>za</strong> izgradnju mini hidrocentrala na rijekama Ugar, Lašva iBila.
Potencijal MHE u FBiHIzvor: Strateški <strong>plan</strong> i program razvoja energetskog sektora FBiH6.4. GEOTERMALNA ENERGIJAGeotermalana energija je korištenje topline unutrašnjosti zemlje. Geotermalna energija se koristi <strong>za</strong>proizvodnju elektrifne energije, proizvodnju toplotne energije i dr.Geotermalana energija se nalazi u zemljinoj kori i to u stijenama, podzmnoj vodenoj pari i magmi.
Ostali objekti u nadležnosti opdineZgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štituZgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnostZgrade <strong>za</strong> kulturnu djelatnostZgrade preduzeda u vlasništvu opdineZgrade <strong>za</strong> administrativnu upravu0 1000 2000 3000 4000Elektrifna energija Ugalj Lož ulje Biomasa - drvoSlika 7.1: Potrošnja energije po namjeni zgrada u vlasništvu Opdine Travnik13.30%7.56%11.46%67.68%Elektrifna energijaUgaljLož uljeBiomasa - drvo7.2: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u zgradama u vlasništvu Opdine Travnik
7.1.3. Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnošdu OpdineTravnikTabela 7.3: Struktura potrošnje energije u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnošdu Opdine TravnikObjekti koji nisu u nadleznosti OpdinePotrošnja el.energije kWh/god. 5737767Specififna potrošnja el.energije kWh/m2 god. 36.70Energija iz uglja kWh/god. 7074821Energija grijanja iz lož ulja kWh/god. 3280789Energija grijanja iz mazuta kWh/god. 7974081Energija grijanja iz bimase - drvo kWh/god. 3576119Ukupna potrošnja energije grijanja KWh/god. 21905811Specififna potrošnja energije grijanja kWh/m2 god. 140.13UKUPNO kWh/god. 27643578UKUPNO kWh/m2 god. 176.84Tabela 7.4: Potrošnja energije u objektima koji nisu u vlasništvu opdine Travnik prema namjeniobjekataObjekti koji nisu unadleznosti OpdinePovršinaElektrifnaenergijaUgalj Mazut Lož uljeBiomasa - drvoUkupnom2 MWh MWh MWh MWh MWh MWhUstanove u vlasništvukantona, federacije ili6270 330 180 0 1502 160 2173državeZgrade <strong>za</strong> zdravstvenu<strong>za</strong>štitu28834 2850 0 3281 2100 0 8231Zgrade <strong>za</strong> obrazovnudjelatnost41086 637 2490 0 1283 922 5333Vjerski objekti 48600 131 2854 0 0 2348 5334Vojni objekti 13532 455 0 0 1827 0 2282Privatni sektor 18000 1333 1551 0 1261 146 4291Ukupno: 156322 5738 7075 3281 7974 3576 27644
Privatni sektorVojni objektiVjerski objektiZgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnostZgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štituUstanove u vlasništvu/nadležnošdukantona, federacije ili države0 2000 4000 6000 8000 10000Elektrifna energija Ugalj Mazut Lož ulje Biomasa - drvoSlika 7.3: Potrošnja energije prema namjeni zgrada <strong>za</strong> objekte koji nisu u vlasništvu Opdine Travnik28.85%12.94%11.87%20.76%25.59%Elektrifna energijaUgaljMazutLož uljeBiomasa - drvo7.4: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u objektima koji nisu u vlasništvu OpdineTravnik
MWh/god.MWh/god.100000900008000070000600005000040000300002000010000Elektrifna energijaUgaljLož uljeBiomasa - drvo0Stambeni objektiSlika 7.5: Potrošnje toplotne energije u stambenim objektima prema vrsti energenta100000900008000070000600005000040000300002000010000Elektrifna energijaUgaljLož uljeBiomasa - drvo0Stambeni objektiSlika 7.6: Ukupna potrošnje energije u stambenim objektima prema vrsti energenta
22.00%56.00%22.00%0.00%Elektrifna energijaUgaljLož uljeBiomasa - drvoSlika 7.7: Udio toplotne energije prema vrsti energenta u stambenim objektima51.30%28.55%20.15%Elektrifna energijaUgaljLož uljeBiomasa - drvo0.00%Slika 7.8: Udio ukupne energetske potrošnje prema vrsti energenta u stambenim objektima
MWh/god.7.1.5. Pregled potrošnja energije u sektoru ZGRADARSTVO na podrudju OpdineTravnikTabela 7.8: Potrošnja energije u sektoru zgradarstvo na podrudju opdine Travnik prema podsektorimaZgradarstvo - pregledpotrošnje energijePovršinaEl.energijaUgalj Mazut Lož uljeBiomasa - drvoUkupnom2 MWh MWh MWh MWh MWh MWhObjekti u nadleznosti Opdine 13087 3601 402 0 610 708 5321Objekti koji nisu u156322 5738 7075 3281 7974 3576 27644nadleznosti OpdineStambeni objekti 1843050 51687 36492 0 0 92890 181069Ukupno: 2012459 61026 43969 3281 8584 97174 21403420000018000016000014000012000010000080000600004000020000Biomasa - drvoLož uljeMazutUgaljElektrifna energija0Objekti unadleznostiOpdineObjekti koji nisuu nadleznostiOpdineStambeni objektiSlika 7.9: Pregled energetske potrošnje u sektoru zgradarstva
2.49%84.60%12.92%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 7.10: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta u sektoru zgradarstvo7.1.6. Potrošnja energenata u sektoru zgradarstvoTabela 7.9: Potrošnja energenatapo objektima u sektoru zgradarstvo na podrudju opdine TravnikObjekatm2Elenergija,kWhUgalj, tMazut, lLoz ulje,lDrvo,m3OBJEKTI U NADLEŽNOSTI OPDINEZgrade <strong>za</strong> administrativnu upravuZgrada opdine Travnik 2500 111253 35325Centar <strong>za</strong> socijalni rad 203 1260MZ,br.mjesnih <strong>za</strong>jednica 34,br.objekata 10759 4564 29Zgrade preduzeda u vlasništvu opdineJKP Trebišnjica 150 119843JKP Bašbunar 420 2778155 25Zgrade <strong>za</strong> kulturnu djelatnostGradska biblioteka 200 2904 23Centar <strong>za</strong> kulturu 1270 276335Zavifajni muzej 500 5616 7065HKC Nova Bila 488 9600Zgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnostDjefiji vrtid Travnik 1000 13020 7655Zgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štitu
Dom zdravlja 4021 132684 64.5 9860 160Ostali objekti u nadležnosti opdineJP Stan 211 15300JP Vlašid 25 4925Veterinarska stanica 240 11830Apoteka/ljekarna 1100 114060UKUPNO 13087 3601349 90 0 59905 212OBJEKTI KOJI NISU U NADLEŽNOSTI OPDINEUstanove u vlasništvu/nadležnošdu kantona, federacije ili državePoreska uprava 500 26000 6960Institucije SBK, 2 objekta 2320 125057 40 29000 55MUP SBK 2150 111800 58000PU Travnik 1300 67600 34800Zgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štituBolnica <strong>za</strong> pludne bolesti 4000 261880 50000JU Bolnica Travnik 15834 1342544 231188Bolnica Nova BIla 9000 1246035 180000Zgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnostOŠ Mehurid 3113 13176 120 70OŠ Kalibunar 2261 10176 10000OŠ Travnik 12296 58698 31005OŠ Turbe 4100 38803 120 90OŠ Karaula 2250 15700 80 20OŠ Vitovlje 1060 10720 20 22OŠ Dolac N/L 1664 9420 50 10OŠ Han Bila 2780 12845 120 69OŠ Gufa Gora 1730 5650 44 20OŠ Nova Bila 2631 27473 36000 15Osnovna muzifka škola 420 15296 2970Srednja ekonomsko ugostiteljskaškola1623 41753 14623Srednja tehnifka škola 3300 57918 15400MSŠ Travnik 1858 319824Vjerski objektiPravoslavna crkva 300 600Samostan Dolac 4000 9600 10 10Samostan Gufa Gora 7000 16800 60 10Župni ured Travnik 300 14230 20Župna crkva fra Mato Nikolid 2000 14400 40Katolifke crkve 7 objekata (5grijano)15000 33600 75 25Džamije (45 džamija + 29 mekteba) 20000 42160 450 740Vojni objekti
Kasarna Travnik 13532 454577 156600Privatni sektorHotel Lipa 2000 95774 58000Pharmamed 3300 197405 35000Tvornica mašina Slimena 4200 582060 150Hotel Babanovac 4000 158948 160 50Hotel Pahuljica 3500 244245 35Hotel Vlašid 1000 55000 15080UKUPNO 156322 5737767 1574 281188 683438 1226STAMBENI OBJEKTIStambeni objekti sa individualnimsistemom grijanja1843050 51687000 8119 31845UKUPNO ZGRADARSTVO: 2181868 70365232 11446 562376 1486686 3472184.70%5.90%9.40%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 7.11: Udio potrošnja električne energije u sektoru zgradarstvo
0.91%82.99%16.09%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 7.12: Udio potrošnja uglja u sektoru zgradarstvo0.00%7.10%92.90%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 7.13: Udio potrošnja lož ulja u sektoru zgradarstvo
0.73% 3.68%Objekti u nadleznosti Opdine95.59%Objekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 7.14: Udio potrošnja biomase –drvo u sektoru zgradarstvoPotrošnja mazuta je u podsektoru ''objekti koji nisu u nadležnosti opdine''.7.2. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ZA JAVNU RASVJETU7.2.1. Metodologija prikupljanja podatakaPodaci <strong>za</strong> analize energetskih potrošnji u javnoj rasvjeti prikupljeni su od:Opdinske službe <strong>za</strong> <strong>za</strong>jednifke I komunalne poslove,Opdinske službe <strong>za</strong> ekonomsko-finansijske poslove,JP “Elektroprivreda”JP “Elektroprivreda HB”Podaci su prikupljani na osnovu podataka iz Budžeta, rafuna <strong>za</strong> potrošenu Javnu rasvjetu, podataka JPElektroprivrede JP Elektroprivrede HB.
7.2.2. Potrošnja energije u javnoj rasvjeti na podrudju Opdine TravnikPotrošnja elektrifne energije <strong>za</strong> javnu rasvjetu na podrudju opdine Travnik iznosi 1691,09 MWh7.3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU SAOBRADAJ7.3.1. Metodologija prikupljanja podataka7.3.2. Potrošnja energije <strong>za</strong> vozila u vlasništvu Opdine TravnikTabela 7.10: Potrošnja energije vozila u vlasništvu Opdine Travnik prema vrsti gorivaVrsta gorivaBroj vozilaPotrošnjagoriva (l)Energija(MWh)Benzin 8 12652 116.40Dizel 4 5930 59.30UKUPNO 12 18582 175.7033.75%66.25%BenzinDizelSlika 7.15: Udio potrošnja goriva <strong>za</strong> vozila u vlasništvu Opdine
7.3.3. Potrošnja energije <strong>za</strong> vozila javnog prevo<strong>za</strong> u Opdini TravnikTabela 7.11: Potrošnja energije vozila javnog prevo<strong>za</strong> Opdine Travnik prema vrsti gorivaVrsta gorivaBroj vozilaPotrošnjagoriva (l)Energija(MWh)Benzin 0 0Dizel 54 825960 8259.6UKUPNO 54 825960 8259.67.3.4. Potrošnja energije <strong>za</strong> privatna i komercijalna vozila u Opdini TravnikPotrošnja energije <strong>za</strong> lokalni saobradajTabela 7.12: Potrošnja energije <strong>za</strong> lokalni saobradaj prema vrsti gorivaPotrošnja goriva (l)Energija (MWh)Kategorija Broj vozilaBenzin Dizel Plin Benzin Dizel PlinPrivatna vozila 9530 5195710 4140825 718900 47800.53 41408.25 5176.08Teretna motornavozila909 31200 2691000 287.04 26910.00 0.00UKUPNO 10439 5226910 6831825 718900 48087.57 68318.25 5176.084.26%39.55%Benzin56.19%DizelPlinSlika 7.16: Udio potrošnja goriva <strong>za</strong> lokalni saobradaj
Potrošnja energije <strong>za</strong> daljinski saobradajTabela 7.13: Potrošnja energije <strong>za</strong> daljinski saobradaj prema vrsti gorivaKategorijaBroj vozilaPotrošnja goriva (l) Energija (MWh)Benzin Dizel Benzin DizelPrivatna vozila 7920 2581900 2058052 23753.48 20580.52Teretna motornavozila1696 0 3714240 0.00 37142.4Autobusi 110 240900 0.00 2409UKUPNO 9726 2581900 6013192 23753.48 60131.9271.68%28.32%BenzinDizelSlika 7.17: Udio potrošnja goriva <strong>za</strong> daljinski saobradajUkupna potrošnja energije <strong>za</strong> privatna i komercialna vozilaTabela 7.14: Potrošnja energije <strong>za</strong> privatna i komercialna vozila prema vrsti gorivaPotrošnja goriva (l)Energija (MWh)Kategorija Broj vozilaBenzin Dizel Plin Benzin Dizel PlinPrivatna vozila 17450 7777610 6198877 718900 71554.01 61988.77 5176.08Teretna motornavozila2605 31200 6405240 0 287.04 64052.40 0.00Autobusi 110 0 240900 0 0.00 2409.00 0.00UKUPNO 20165 7808810 12845017 718900 71841.05 128450.17 5176.08
MWh/god.62.52%2.52%34.96%BenzinDizelPlinSlika 7.18: Udio potrošnja goriva <strong>za</strong> privatna i komercialna vozila80000.0070000.0060000.0050000.0040000.0030000.0020000.0010000.00BenzinDizelPlin0.00Privatna vozilaTeretna motornavozilaAutobusiSlika 7.18: Potrošnja goriva <strong>za</strong> privatna i komercialna vozila
40.83%59.17%Lokalni saobradajDaljinski saobradajSlika 7.19: Energetsko učešde lokalnog i daljnskog saobradaja u podsektoru privatna i komercijalnavozila7.3.5. Ukupna potrošnja energije u sektoru SAOBRADAJ u Opdini TravnikTabela 7.15: Ukupna potrošnja energije u sektoru saobradaja u Opdini TravnikPodsektorVozila uvlasništvu opdineVozila javnogprevo<strong>za</strong>Broj vozilaPotrošnja goriva (l)Energija (MWh)Benzin Dizel Plin Benzin Dizel Plin12 12652 5930 0 116.40 59.30 0.0054 0 825960 0 0.00 8259.60 0.00Privatna ikomercijalna 20165 7808810 12845017 718900 71841.05 128450.17 5176.08vozilaUKUPNO 20231 7821462 13676907 718900 71957.45 136769.07 5176.08
MWh/god.Vozila u vlasništvu opdinePrivatna i komercijalna vozilaVozila javnog prevo<strong>za</strong>0.08% 3.86%96.06%Slika 7.20: Energetsko učešde potrošnje goriva na podrudju Opdine Travnik140000.00120000.00100000.0080000.0060000.0040000.00BenzinDizelPlin20000.000.00Vozila u vlasništvuopdineVozila javnog prevo<strong>za</strong>Privatna ikomercijalna vozilaSlika 7.21: Potrošnja goriva u sektoru saobradaja
7.4. ANALIZA UKUPNE ENERGETSKE POTROŠNJE U OPDINI TRAVNIKPotrošnja energije po stanovniku iznosi 7,63 MWh/god.Tabela 7.16: Ukupna potrošnja energije u u Opdini TravnikSEKTORIMWhJavni objekti u vlasništvu opštine 5320.96Javni objekti koji nisu u vlasništvu opštine 27643.58Stambeni sektor 181069.31Javna rasvjeta 1411.00Saobradaj 204285.52Ukupno 419730.37Javni objekti u vlasništvu opštineJavni objekti koji nisu u vlasništvu opštineStambeni sektorJavna rasvjetaSaobradaj1.27% 6.59%48.67%43.14%0.34%Slika 7.22: Udio energetske potrošnje po sektorima u Opdini Travnik
8. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA BAZNU GODINU2005.8.1. ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU ZGRADARSTVOEmisioni faktori korišteni u proračunu, tCO2/ MWhElektrifna energija 0.763Plin 0.227Mazut / Lož ulje 0.279Ugalj 0.354Bimasa - Drvo 0Geotermalna energija 08.1.1. Emisija CO2 u objektima u vlasništvu/nadležnošdu Opdine TravnikTabela 8.1: Emisija CO2 u objektima u vlasništvu opdine Travnik prema namjeni objekataPovršinaElektrifnaenergijaUgaljLožuljeBiomasa- drvoUkupnoObjekti u nadleznosti Opdinem2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Zgrade <strong>za</strong> administrativnu upravu 3462 89 0 115 0 204Zgrade preduzeda u vlasništvu opdine 570 2211 40 0 0 2251Zgrade <strong>za</strong> kulturnu djelatnost 2458 225 0 23 0 248Zgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnost 1000 10 0 0 25 35Zgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štitu 4021 101.24 103 32.10 0 236Ostali objekti u nadležnosti opdine 1576 111.49 0 0 0 111Ukupno: 13087 2748 142 170 25 3085
Ostali objekti u nadležnosti opdineZgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štituZgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnostZgrade <strong>za</strong> kulturnu djelatnostZgrade preduzeda u vlasništvu opdineZgrade <strong>za</strong> administrativnu upravu0 500 1000 1500 2000 2500Elektrifna energija Ugalj Lož uljeSlika 8.1: Emisija CO2 po namjeni zgrada u vlasništvu Opdine Travnik4.65% 5.56%89.79%Elektrifna energijaUgaljLož ulje8.2: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u zgradama u vlasništvu Opdine Travnik
8.1.2. Emsija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu/nadležnošdu Opdine TravnikTabela 7.2: Emisija CO2 u objektima koji nisu u vlasništvu opdine Travnik prema namjeni objekataObjekti koji nisu unadleznosti OpdinePovršinaElektrifnaenergijaUgalj Mazut Lož uljeBiomasa - drvoUkupnom2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Ustanove u vlasništvukantona, federacije ili6270 252 64 0 419 0 735državeZgrade <strong>za</strong> zdravstvenu<strong>za</strong>štitu28834 2175 0 915 586 0 3676Zgrade <strong>za</strong> obrazovnudjelatnost41086 486 882 0 358 0 1726Vjerski objekti 48600 100 1010 0 0 0 1111Vojni objekti 13532 347 0 0 510 0 857Privatni sektor 18000 1017 549 0 352 0 1918Ukupno: 156322 4378 2504 915 2225 0 10023Privatni sektorVojni objektiVjerski objektiZgrade <strong>za</strong> obrazovnu djelatnostZgrade <strong>za</strong> zdravstvenu <strong>za</strong>štituUstanove u vlasništvu/nadležnošdukantona, federacije ili države0 1000 2000 3000 4000Elektrifna energija Ugalj Mazut Lož uljeSlika 8.3: Emisija CO2 prema namjeni zgrada <strong>za</strong> objekte koji nisu u vlasništvu Opdine Travnik
9.13%22.20%43.68%Elektrifna energijaUgalj24.99%MazutLož ulje8.4: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u objektima koji nisu u vlasništvu Opdine Travnik8.1.3. Emisija CO2 u zgradama namjenjenim <strong>za</strong> stanovanje na podrudju OpdineTravnikTabela 8.3: Emisija CO2 u objektima u vlasništvu opdine Travnik prema namjeni objekataPovršinaElektrifnaenergijaUgaljLožuljeBiomasa- drvoUkupnoStambeni objektim2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Ukupno - grijanje: 921525 27844 12918 0 0 40762Ukupno - sa električnom <strong>energijom</strong>: 1843050 39437 12918 0 0 52355
tCO2/god.tCO2/god.30000250002000015000100005000Elektrifna energijaUgaljLož ulje0Stambeni objektiSlika 8.5: Emisija CO2 iz energije grijanja u stambenim objektima400003500030000250002000015000100005000Elektrifna energijaUgaljLož ulje0Stambeni objektiSlika 8.6: Ukupna emisija CO2 u stambenim objektima prema vrsti energenta
0.00%31.69%68.31%Elektrifna energijaUgaljLož uljeSlika 8.7: Udio emisija CO2 iz energije grijanja prema vrsti energenta u stambenim objektima24.67%0.00%75.33%Elektrifna energijaUgaljLož uljeSlika 8.8: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u stambenim objektima8.1.4. Pregled emisije CO2 u sektoru ZGRADARSTVO na podrudju Opdine TravnikTabela 8.4: Emisija CO2 u sektoru zgradarstvo na podrudju opdine Travnik prema podsektorimaZgradarstvo - pregledpotrošnje energijePovršinaEl.energijaUgalj Mazut Lož uljeBiomasa - drvoUkupnom2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Objekti u nadleznosti Opdine 13087 2748 142 0 170 25 3085Objekti koji nisu u156322 4378 2504 915 2225 0 10023nadleznosti OpdineStambeni objekti 1843050 39437 12918 0 0 0 52355Ukupno: 2012459 46563 15565 915 2395 25 65463
tCO2/god.600005000040000300002000010000Lož uljeMazutUgaljElektrifna energija0Objekti unadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznostiOpdineStambeni objektiSlika 8.9: Pregled emisije CO2 u sektoru zgradarstva4.71%79.98%15.31%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 8.10: Udio emisije CO2 prema vrsti energenta u sektoru zgradarstvo
8.1.5. Emisija CO2 prema energentima u sektoru zgradarstvo84.70%5.90%9.40%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 8.11: Udio emisije CO2 iz električne energije u sektoru zgradarstvo0.91%82.99%16.09%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 8.12: Udio emisije CO2 iz uglja u sektoru zgradarstvo0.00%7.10%92.90%Objekti u nadleznostiOpdineObjekti koji nisu unadleznosti OpdineStambeni objektiSlika 8.13: Udio emisije CO2 iz lož ulja u sektoru zgradarstvo
8.2. ANALIZA EMISIJE CO2 ZA JAVNU RASVJETU8.2.1. Emisija CO2 u javnoj rasvjeti na podrudju Opdine TravnikEmisija CO2 iz elektrifne energije <strong>za</strong> javnu rasvjetu na podrudju opdine Travnik iznosi 1290.30 tCO2.8.3. ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU SAOBRADAJEmisioni faktori korišteni u proračunutCO2/MWhBenzin 0.249Dizel 0.267Plin 0.2278.3.1. Emisija CO2 <strong>za</strong> vozila u vlasništvu Opdine TravnikTabela 8.5: Emisija CO2 vozila u vlasništvu Opdine Travnik prema vrsti gorivaVrsta gorivaEmisija(tCO2)Benzin 28.98Dizel 15.83UKUPNO 44.82
35.33%64.67%BenzinDizelSlika 8.14: Udio emisije CO2 iz goriva <strong>za</strong> vozila u vlasništvu Opdine8.3.2. Emisija CO2 <strong>za</strong> vozila javnog prevo<strong>za</strong> u Opdini TravnikTabela 8.6: Emisija CO2 iz goriva <strong>za</strong> vozila javnog prevo<strong>za</strong> Opdine Travnik prema vrsti gorivaVrsta gorivaEmisija(tCO2)Benzin 0Dizel 2205.31UKUPNO 2205.318.3.3. Emisija CO2 <strong>za</strong> privatna i komercijalna vozila u Opdini TravnikEmisija CO2 <strong>za</strong> lokalni saobradajTabela 8.7: Emisija CO2 <strong>za</strong> lokalni saobradaj prema vrsti gorivaKategorijaEmisija (tCO2)Benzin Dizel PlinPrivatna vozila 11902.33 11056.00 1174.97Teretna motorna vozila 71.47 7184.97 0.00UKUPNO 11973.81 18240.97 1174.97
3.74%38.15%Benzin58.11%DizelPlinSlika 8.15: Udio emisije CO2 iz goriva <strong>za</strong> lokalni saobradajEmisija CO2 <strong>za</strong> daljinski saobradajTabela 8.8: Emisija Cow <strong>za</strong> daljinski saobradaj prema vrsti gorivaKategorijaEmisija (tCO2)Benzin DizelPrivatna vozila 5914.617 5495.00Teretna motorna vozila 0 9917.02Autobusi 0 643.20UKUPNO 5914.62 16055.2226.92%Benzin73.08%DizelSlika 8.16: Udio emisije CO2 iz goriva <strong>za</strong> daljinski saobradaj
tCO2/god.Ukupna emisija CO2 <strong>za</strong> privatna i komercialna vozilaTabela 8.9: Emisija CO2 <strong>za</strong> privatna i komercialna vozila prema vrsti gorivaEmisija (tCO2)KategorijaBenzin Dizel PlinPrivatna vozila 17816.95 16551.00 1174.97Teretna motorna vozila 71.47 17101.99 0.00Autobusi 0.00 643.20 0.00UKUPNO 17888.42 34296.20 1174.972.20%33.52%Benzin64.27%DizelPlinSlika 8.17: Udio emisije CO2 iz goriva <strong>za</strong> privatna i komercialna vozila18000.0016000.0014000.0012000.0010000.008000.006000.00BenzinDizelPlin4000.002000.000.00Privatna vozilaTeretna motornavozilaAutobusiSlika 8.18: Emisija CO2 iz goriva <strong>za</strong> privatna i komercialna vozila
41.17%58.83%Lokalni saobradajDaljinski saobradajSlika 8.19: Emisiono učešde lokalnog i daljnskog saobradaja u podsektoru privatna i komercijalna vozila8.3.4. Ukupna emisija CO2 u sektoru SAOBRADAJ u Opdini TravnikTabela 8.10: Ukupna emisija CO2 u sektoru saobradaja u Opdini TravnikPodsektorEmisija (tCO2)Benzin Dizel PlinVozila u vlasništvu opdine 28.98 15.83 0.00Vozila javnog prevo<strong>za</strong> 0.00 2205.31 0.00Privatna i komercijalna vozila 17888.42 34296.20 1174.97UKUPNO 17917.41 36517.34 1174.97Vozila u vlasništvu opdinePrivatna i komercijalna vozilaVozila javnog prevo<strong>za</strong>0.08% 3.97%95.95%Slika 8.20: Emisiono učešde iz goriva na podrudju Opdine Travnik
MWh/god.35000.0030000.0025000.0020000.0015000.0010000.005000.00BenzinDizelPlin0.00Vozila u vlasništvuopdineVozila javnogprevo<strong>za</strong>Privatna ikomercijalna vozilaSlika 8.21: Emisija CO2 u sektoru saobradaja
8.4. ANALIZA UKUPNE EMISIJE CO2 U OPDINI TRAVNIKEmisija CO2 po stanovniku iznosi 2,18 tCO2.Tabela 8.11: Ukupna emisija CO2 u u Opdini TravnikSEKTORItCO2Javni objekti u vlasništvu opštine 3060.32Javni objekti koji nisu u vlasništvu opštine 10022.51Stambeni sektor 52355.49Javna rasvjeta 1076.59Saobradaj 53180.42Ukupno 119695.33Javni objekti u vlasništvu opštineJavni objekti koji nisu u vlasništvu opštineStambeni sektorJavna rasvjetaSaobradaj2.56%8.37%44.43%43.74%0.90%Slika 8.22: Udio emisije CO2 po sektorima u Opdini Travnik
9. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO2DO 2020. GODINEBazno stanje, 2005:Potrošnja energije, MWh 419730.37Emisija CO2, tCO2 119695.34Nakon provođenja priritetnih mjera, 2020:Potrošnja energije, MWh 392725.29Emisija CO2, tCO2 56331.04Smanjenje potrošnje energije u odnosu na baznu god.: 6%Smanjenje emisije CO2 u odnosu na baznu god.: 53%Lokalna proizvodnja energije iz OIE u odnosu na potrošnju u baznoju god.: 86%Tabela 9.1: Pregled prioritetnih mjera <strong>za</strong> smanjenje emisije CO2Br.pr.Naziv projektaInvesticijaPofetakKrajUštedaenergijeSmanjenje CO2OIEevro godina godina MWh t MWhZGRADARSTVOZGRADE U VLASNIŠTVU OPDINEUNAPREĐENJEENERGETSKE EFIKASNOSTI1 U ZGRADI OPDINE(TERMOIZOLACIJA IZAMJENA STOLARIJE)UNAPREĐENJEENERGETSKE EFIKASNOSTIZGRADA KOJE SU U2NADLEŽNOSTI OPDINE(TERMOIZOLACIJA IZAMJENA STOLARIJE)UGRADNJA ŠTEDNIHRASVJETNIH TIJELA U3ZGRADAMA KOJE SU UNADLEŽNOSTI OPDINE100000 2011 2013 194.53 54.28 0300000 2014 2019 285.56 116.73 050000 2015 2020 193.74 147.82 0
4POSTAVLJANJE SOLARNIHPANELA NA ZGRADE UNADLEŽNOSTI OPDINE10000 2018 2020 14.33 10.93 14.335USPOSTAVLJANJEINFORMACIONOGSISTEMA ZA UPRAVLJANJE50000 2012 2020 106.42 61.7 0ENERGIJOMZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU OPDINEUNAPREĐENJEENERGETSKE EFIKASNOSTI6ZGRADA KOJE NISU UNADLEŽNOSTI OPDINE1000000 2016 2020 5742.66 1565.62 0(TERMOIZOLACIJA IZAMJENA STOLARIJE)7UGRADNJA ŠTEDNIHRASVJETNIH TIJELA UZGRADAMA KOJE NISU U130000 2016 2020 234.47 179.9 0NADLEŽNOSTI OPDINE8POSTAVLJANJE SOLARNIHPANELA NA ZGRADE KOJENISU U NADLEŽNOSTI15000 2015 2020 216.26 165 216.26OPDINESTAMBENI SEKTORUGRADNJA ŠTEDNIH9 RASVJETNIH TIJELA U1200000 2012 2020 2127.25 1623.09 0DOMADINSTVIMAJAVNA RASVJETAUNAPREĐENJE10 ENERGETSKE EFIKASNOSTI 737945 2012 2020 342.19 261.09 0JAVNE RASVJETEOSTALO - ODLUKEDONOŠENJE ODLUKE O11 ZABRANI LOŽENJA UGLJA0 2011 2012 0 0 0NA BABANOVCUUKUPNO 3592945 9457.41 4186.16 230.59SAOBRADAJ1213REKONSTRUKCIJAPOSTOJEDE RASKRSNICESA KRUŽNIM TOKOM KODKASARNE TRAVNIKIZGRADNJA POSTOJEDERASKRSNICE SA KRUŽNIMTOKOM NA POSTOJEDOJRASKRSNICI - MELJANACTRAVNIK35000 2013 2014 26.35 6.86 050000 2015 2016 26.35 6.86 0
1415IZGRADNJATRANSFERZALNE ULICEIZMEĐU UL.BOSANSKA IMAGISTRALE M525000 2011 2012 8.78 2.28 0FORMIRANJE CENTRA ZAAUTOMATSKOUPRAVLJANJE I100000 2012 2014 423.98 110.3 0REGULACIJU SAOBRADAJAUKUPNO 210000 485.46 126.3 0LOKALNA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJEHIDRO ELEKTRANE16IZGRADNJA MALIHHIDROELEKTRANAVJETRO ELEKTRANE17IZGRADNJA PARKAVJETROELEKTRANA NAVLAŠIDKOM PLATOUTOPLIFIKACIJA12000000 2011 2020 0 33419 438007500000 2014 2020 0 10025.82 13140UKUPNO 19500000 0 43444.82 56940KOMBINOVANA PROIZVODNJA TOPLOTNE I ELEKTRIČNE ENERGIJE18 KOGENERACIJ NA GAS 7500000 2017 2019 0 4864 0TOPLANA19202122USPOSTAVA SISTEMADALJINSKOG GRIJANJA12000000 2010 2012 1392.24 2064.54 0POSTAVLJANJE MJERNIHMJESTA ZA MJERENJEPOTROŠNJE TOPLOTNE150000 2014 2016 2047 725 0ENERGIJESANACIJA SEKUNDARNEMREŽE2500000 2014 2017 1365 483.25 0GASIFIKACIJA GRADATRAVNIK1750000 2014 2020 495 852.09 0UKUPNO 23900000 5299.24 8988.88 0PLANIRANJE ZEMLJIŠTA23UREĐENJE PLATOA IZNADSKAKAONICE NA2000 2013 2014 0 0BABANOVCU24 UREĐENJE ALEJE TURBE 2000 2014 2015 0 025ZAŠTIDENI KRAJOLIKVLAŠID100000 2018 2019 0 026UREĐENJE LOKALITETAVELIKO I MALO DRAŽEVO2500 2015 2016 0 0
2728293031POŠUMLJAVANJEIZDANADKE ŠUMEPOŠUMLJAVANJENEOBRASLOG ŠUMSKOGZEMLJIŠTAPOŠUMLJAVANJE VISOKEŠUMEPOŠUMLJAVANJEZEMLJIŠTA UGRAHOVČIDIMAUREDENJE ZAŠTIDENOGPODRUČJA PLJAČKAVAC2200000 2012 2020 0 037000 2012 2020 0 03139100 2012 2020 0 013500 2018 2019 0 02500 2018 2019 0 032 POŠUMLJAVANJE OVNAK 150000 2018 2019 0PROMOCIJAUKUPNO 5648600 0 0 033OBRAZOVANJE IPROMJENA PONAŠANJADJELATNIKA/KORISNIKA50000 2012 2020 2469.98 785.71 0ZGRADA U VLASNISTVUOPDINE I GRAĐANA34OBRAZOVANJE IPROMOCIJA ENERGETSKEUČINKOVITOSTI ZA40000 2012 2020 3021.38 1047.11 0GRAĐANE35 ENERGETSKI DANI 100000 2012 2020 0 0 0UKUPNO 190000 5491.36 1832.82 0OSTALO-ELEKTRODISTRIBUCIJA36MODERNIZACIJAELEKTRODISTRIBUTIVNE 15000000 2011 2020 6271.61 4785.32 0MREŠE NA PODRUDJUOPDINE TRAVNIKUKUPNO 15000000 6271.61 4785.32 0UKUPNO 68041545 27005.1 63364.3 57170.6
MWh3635343332313029282726252423222120191817161514131211109876543210 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000 50000OIE Smanjenje CO2 Ušteda energijeSlika 9.1: Uticaj prioritetnih mjera na smanjenje emisije CO2, povedanje EE i korištenje OIE(mjere su označene prema tabeli 9.1)
9.1 OPIS PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 DO 2020.GODINE9.1.1 ZgradarstvoTabela broj : 1.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADI OPDINE(TERMOIZOLACIJA I ZAMJENA STOLARIJE)Zgrada opcine je izgradjena oko 1960. godine. Objekat jegrađen sa nosivim zidovima debljine 35 cm od opeke nakojima nije izvedena termo izolacija. Tokom svog postojanjaobjekat je do danas promjenio svoj organi<strong>za</strong>cioni oblik, aobjekat je današnji izgled dobio kroz rekonstrukciju idograđivanje u periodu 2009. Godine. Dograđen je jedansprat i urađen na jednom dijelu zgrade kosim krovom od limana koji je stavljenja i izolacija. Potrebno je saniranje dijelakrova koji je trenutno ravan. Prozori i vrata na dva sprata su uveoma lošem stanju.Ovaj projekat obuhvata izradu energetskog audita na osnovukojeg ce se procijeniti toplotni gubici objekti, odnosno ukupnigubici ukljucujuci i elektricnu energiju, nakon kojega ce seprovesti predlozene mijere definisane auditom, odnosno:- Termoizolacija spoljnih zidova 10cm- Zamjena prozora sa PVC stolarijom (U
Indikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Izraditi energetski audit- Obezbjediti finansijska sredstvaEkonomski:- Budzet opcine Travnik- Fondovi EU, UNDP-a i USAID-aTehnicki:- Opcinski tehn.kapaciteti ( dipl.ing.grad., dipl.ing arh....)Nadležna <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju je Služba <strong>za</strong> razvoj,privredu ivanprivreduProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 2.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA KOJE SUU NADLEŽNOSTI OPDINE (TERMOIZOLACIJA I ZAMJENASTOLARIJE)Izraditi energetski audit zgrada u nadležnosti opdine, te naosnovu istog poduzeti mjere (utopljavanje, izmjena stolarijeisl.)Na podrufju opdine Travnik postoji osam zgrada Javnihustanova kojima je osnivad opdina Travnika a to su :- JU ”Obdanište” Travnik – površine cca 1000m2- JU „Apoteka” Travnik – površine cca 350m2- JU „Centar <strong>za</strong> kulturu” Travnik – površine cca1200m2- JU ”Zavifajni muzej” Travnik – površine cca 500m2- JU „HKC Nova Bila” – površine cca 488m2- JU „Gradska biblioteka” Travnik – površine cca200m2- JU „Dom zdravlja” Travnik – površine cca 2000m2- JU „Centar <strong>za</strong> socijalni rad” Travnik – površine cca203m2.Navedeni objekti su starije gradnje bez toplinske izolacije. Naistim je dotrajala fasada i fasadna stolarija. Projektom sepredviđa izrada energetskih audita <strong>za</strong> sve objekte i adaptacija60% površine objekata koja obuhvata:- Termoizolaciju spoljnih zidova 10cm- Zamjenu prozora sa PVC stolarijom (U
- Sanaciju krova i postavljanje termoizolacije 10 cm.Ciljevi : - Povedati energetsku efikasnost- Smanjenje elektrifne i toplotne energije- Smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :285,56 MWh116,73 t CO22014. godina2019. godina300.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Energetski audit- ESCO MODEL- Obezbijediti finansijska sredstvaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- Svi dostupni fondovi- Viši nivoi vlasti kantona SBK i Federacije BiH i državeBiH.Tehnifki kapaciteti:- Opcinski tehn.kapaciteti ( dipl.ing.grad., dipl.ing arh....).Služba <strong>za</strong> razovoj, privredu i vanprivredu opdine TravnikProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 3.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA U ZGRADAMAKOJE SU U NADLEŽNOSTI OPDINEIzvršiti nabavku i <strong>za</strong>mjenu postojedih rasvjetnih tijela saštednim rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehnifkekarektaristike u zgradama Javnih ustanova.
Na podrufju opdine Travnik postoji osam zgrada Javnihustanova kojima je osnivad opdina Travnika a to su :- JU ”Obdanište” Travnik – površine cca 1000m 2- JU „Apoteka” Travnik – površine cca 350m 2- JU „Centar <strong>za</strong> kulturu” Travnik – površine cca1200m 2- JU ”Zavifajni muzej” Travnik – površine cca 500m 2- JU „HKC Nova Bila” – površine cca 488m 2- JU „Gradska biblioteka” Travnik – površine cca200m 2- JU „Dom zdravlja” Travnik – površine cca 2000m 2- JU „Centar <strong>za</strong> socijalni rad” Travnik – površine cca203m 2 .Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016 godineprestane proizvoditi klasifna sijalica s žarenom niti te da seista <strong>za</strong>mijeni s štednom sijalicom. Izvršiti <strong>za</strong>mjenu sijalica sažarenom niti sa štednim sijalicama u svim objekata koji su unadležnosti opdine.Ciljevi : - Smanjiti potrošnju elektrifne energije- Smanjenje CO2- Bolja osvjetljenost- Smanjenje troškova održavanjaProcjenjena ušteda energije :193,74 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 147,82t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2015. godina2020. godina50.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Obezbjediti finansijska sredstva- Nabavka i ugradnja štednih sijalicaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travik- Federalni fond <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša- Budžet JP “Elektroprivreda” BiH- Budžet JP “Elektroprivreda” HZHB- IPA FOND- GIZ- EEE / USAID
- UNDP- Budžeti programa energetske efikasnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :Služba <strong>za</strong> razovoj, privredu i vanprivredu opdine TravnikProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 4.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POSTAVLJANJE SOLARNIH PANELA NA ZGRADE KOJE SU UNADLEŽNOSTI OPDINEJU „Dom zdravlja” Travnik <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje vode koristi bojlerekoji su prikljufeni na elektrifnu energiju i predstavljaju velikepotrošade energije. Za pripremu potrošne tople vode koristese 82 protoena bojlera na elektrienu energije. S obzirom nanjihov instalisani kapacitet i broj radnih sati ustanovljena jepotrošnja elektriene energije na godišnjoj osnovi. Takopotrošnja elektriene energije u svrhu pripreme potrošnetople vode <strong>za</strong> 2010. godinu iznosi 16.974 kWh, odnosno 21,6% od ukupne potrošnje elektriene energije u objektu.Ciljevi : - Povedati energetsku efikasnost- Smanjenje potrošnje elektrifne i toplotne energije- Smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :14,33 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 10,93 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2018. godina2020. godina10.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Energetski audit- obezbijediti neophodna finansijska sredstvaEkonomski:- Opdinski budžet- ESCO MODEL- Sredstva iz predpristupnih fondova EU- UNDP
- USAIDTehnifki:- Spoljni tehnifki kapaciteti ( Projektantska kuda <strong>za</strong>projekte solarne energije)Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Menadžment JU „Dom zdravlja” Travnik- Opdinske službeOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 5.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :Ciljevi :Procjenjena ušteda energije :USPOSTAVLJANJE INFORMACIONOG SISTEMA ZAUPRAVLJANJE ENERGIJOMInformacioni sistem <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> <strong>energijom</strong> predstavljainternet aplikaciju <strong>za</strong> nadzor i analizu potrošnje energije ivode u zgradama javnog sektora te predstavlja neizbježanalat <strong>za</strong> sistemsko <strong>upravljanje</strong> <strong>energijom</strong>. Osnovne funkcijesistema:- prikupljanje i unos osnovnih podataka o zgradama tekontrola potrošnje energije i vode namjesefnom,sedmifnom ili dnevnom nivou (mjesefnirafuni i/ili ofitavanje stanja brojila);- jednostavan pristup informacijama o ukupnopotrošenoj kolifini energije i vode, nafinima imjestima na koji se energija troši i energentima kojise koriste;- izrafuni i analize sa ciljem uofavanja neželjene,prekomjerne i neracionalne potrošnje teidentifikovanje mogudnosti <strong>za</strong> ostvarivanjeenergetskih i finansijskih ušteda;- verifikacija ostvarenih ušteda;- automatizovano upozoravanje o kritifnimdogađajima i nepravilnostima u radu.Podi<strong>za</strong>nje svijesti korisnika objekata u opštinskom ijavnom vlasništvu o energetski efikasnomupravljanju <strong>energijom</strong>(2%) 106,42 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 61,70 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetka2012.godina2020.godina
eali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :50.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijamaPostoje relevantne institucije <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju i provođenje<strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Služba <strong>za</strong> <strong>za</strong>jednifke i komunalne poslove- Služba <strong>za</strong> razvoj, privredu i vanprivredu- Javne ustanoveOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 6.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA KOJENISU U NADLEŽNOSTI OPDINE (TERMOIZOLACIJA I NOVASTOLARIJA)Izraditi energetski audit zgrada koje nisu nadležnosti opdine,te na osnovu istog poduzeti mjere (utopljavanje, izmjenastolarije isl.)Opdina Travnk je administrativno sjedište Srednjobosanskogkantona, te se u Travniku nalaze dvije zgrade kantona, trizgrade kantonalnih bolnica, 17 zgrada osnovnih i srednjihškola, javna preduzeda, ...Navedeni objekti su starije gradnje bez toplinske izolacije. Naistim je dotrajala fasada i fasadna stolarija. Projektom sepredviđa adaptacija 20% objekata, koja podrazumijeva:- Termoizolaciju spoljnih zidova 10cm- Zamjenu prozora sa PVC stolarijom (U
Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2016. godina2020. godina1.000.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Energetski audit- Obezbijediti finansijska sredstvaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- ESCO MODEL- Svi dostupni fondovi- Viši nivoi vlasti kantona SBK i Federacije BiH i državeBiHTehnifki kapaciteti:- Opcinski tehn.kapaciteti ( dipl.ing.grad., dipl.ing arh....)Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Služba <strong>za</strong> razovoj, privredu i vanprivredu opdineTravnik- Menadžmenti navedenih ustanova i javnih preduzedaOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 7.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA U ZGRADAMAKOJE NISU U NADLEŽNOSTI OPDINEIzvršiti nabavku i <strong>za</strong>mjenu postojedih rasvjetnih tijela saštednim rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehnifkekarektaristike u zgradama koje nisu u nadležnosti opdine.Opdina Travnk je administrativno sjedište Srednjobosanskogkantona te se u Travniku nalaze: dvije zgrade kantona, trizgrade kantonalnih bolnica, 17 zgrada osnovnih i srednjihškola, javna preduzeda, ...Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016. godineprestane proizvoditi klasifna sijalica s žarenom niti, te da seista <strong>za</strong>mijeni s štednom sijalicom. Izvršiti <strong>za</strong>mjenu sijalica sažarenom niti sa štednim sijalicama u 40% objekata koji nisu unadležnosti opdine.
Ciljevi : - Povedati energetsku efikasnost- Smanjenje elektrifne i toplotne energije- Smanjenje CO2- Bolja osvjetljenostProcjenjena ušteda energije :234,47 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 178,90 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2016. godina2020. godina130.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Obezbjediti finansijska sredstva- Nabavka i ugradnja štednih sijalicaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travik- Federalni fond <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša- Budžet JP “Elektroprivreda” BiH- Budžet JP “Elektroprivreda” HZHB- IPA FOND- GIZ- EEE / USAID- UNDP- Budžeti programa energetske efikasnostiDirektori JU, JP, Služba <strong>za</strong> razvoj, privredu i vanprivreduProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 8.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POSTAVLJANJE SOLARNIH PANELA NA ZGRADE KOJE NISU UNADLEŽNOSTI OPDINEIzrada studije iskorištenja solarne energije na podrufjuopdine Travnik sa posebnim osvrtom na korištenje solarnihtermalnih instalacija <strong>za</strong> objekte Kantonalne bolnice uTravniku, Bolnice u Novoj Biloj, Bolnice <strong>za</strong> plufne bolesti u
TravnikuU <strong>za</strong>visnosti od rezultata studije izgraditi solarne termalneinstalacije i postrojenja <strong>za</strong> Kantonalne bolnice u Travniku,Bolnice u Novoj Bilo, Bolnice <strong>za</strong> plufne bolesti.Pokrenuti i stimulisati građane na korištenje solarnihtermalnih instalacijaCiljevi :Procjenjena ušteda energije :Na podrufju opdine Travnik do 2020.godine smanjiti udioutroška elektrifne energije <strong>za</strong> potrebe toplotne energije <strong>za</strong>cca 25%.216,26 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 165 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2015.godina2020.godina150.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Energetski audit- obezbijediti neophodna finansijska sredstvaEkonomski:- Opdinski budžet- ESCO MODEL- Sredstva iz predpristupnih fondova EU- UNDP- USAIDTehnifki:- Spoljni tehnifki kapaciteti ( Projektantska kuda <strong>za</strong>projekte solarne energijeOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Menadžment JU- Opdinske službeOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 9.Naziv projekta / aktivnosti :UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA UDOMADINSTVIMA
Opis aktivnosti :Izvršiti nabavku i <strong>za</strong>mjenu postojedih rasvjetnih tijela saštednim rasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehnifkekarektaristike. Na podrufju opdine Travnik ima cca 13 000domafinstava. Procjena je da jedno domafinstvo s pratefimprostorima prati u prosjeku sedam sijalifni mjesta. Prema EUuredbi predviđeno je da se do 2016 godine prestaneproizvoditi klasifna sijalica s žarenom niti te da se ista<strong>za</strong>mijeni s štednom sijalicom. Ovim projektom je <strong>plan</strong>irano da20% domafinstava izvrši <strong>za</strong>mjenu klasifne sijalice.Ciljevi : - Smanjiti potrošnju elektrifne energije- Smanjenje CO2- Bolja osvjetljenost- Smanjenje troškova održavanjaProcjenjena ušteda energije :2.127,25 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 1.623,09 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2012. godina2020. godina1.200.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Obezbijediti neophodna finansijska sredstva- Nabavka i ugradnja štednih sijalicaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travik- Federalni fond <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša- Budžet JP “Elektroprivreda” BiH- Budžet JP “Elektroprivreda” HZHB- IPA FOND- GIZ- EEE / USAID- UNDP- Budžeti programa energetske efikasnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - JP „Elektroprivreda” BiH- JP „Elektroprivreda” HZHBOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP Travnik
9.1.2 Javna rasvjetaTabela broj : 10.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :Ciljevi :Procjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :UNAPREĐENJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI JAVNE RASVJETEEnergetska ušteda postaje sve više nafin života i onapredstavlja jedan od važnih elemenata u <strong>za</strong>štiti okoline.Smanjenje potrošnje elektrifne energije je važno zbogpovedanja efekta staklenih bašta na Zemlji, zbog toga što seovdje oslobađaju plinovi poput ugljifnog dioksida, ozona imetana. Jedno od podrufja na kojima se može vršitienergetska efikasnost, uštedom u potrošnji elektrifneenergije, je javna rasvjeta koja je pod ingerencijom opdineTravnik. Zato su uštede u ovoj oblasti jako važne <strong>za</strong> ovuopdinu. Energetsku efikasnost u javnoj rasvjeti možemopostidi:- Upotrebom energetski ufinkovitih sijalica, efikasnihsvjetiljki i predspojnih uređaja,- Nafin na koji se vrši ukljufenje, kao i nafin na koji sevrši osvjetljenje prostora utjefe na potrošnjuel.energije. Potreba <strong>za</strong> svjetlošdu varira u toku cijelogdana tako da primjenom regulacije rasvjete u tokudana utjefemo na smanjenje potrošnje energije. Uovom slufaju se mora voditi rafuna o sigurnosnimaspektima koja se <strong>za</strong>htijevaju od rasvjete,- U cilju <strong>za</strong>štite okoline trebaju se u javnoj rasvjetikoristit ekološki prihvatljivi materijali i supstance,Opdina Travnik je potpisnik „Sporazuma gradonafelnikaevropskih gradova“. U flanu 3 ovoga sporazuma stoji <strong>za</strong>uštede CO 2 : „idi iznad ciljeva postavljenih od strane EuropskeUnije <strong>za</strong> 2020.godinu, smanjujudi emisiju ugljen dioksida nasvojim podrufjima <strong>za</strong> najmanje 20%“.Osnovni cilj ovog projekta je smanjenje potrošnje elektrifneenergije, povedanje energetske efikasnosti, eliminacijasvjetlosnog <strong>za</strong>gađenja i smanjenje troškova održavanja javnerasvjete, koja treba da osvijetli javne površine i saobradajniceu nodnim satima i to na što efikasniji i kvalitetniji nafin kakobi se doprinijelo socijalnoj sigurnosti, sigurnosti u saobradaju ijavnom životu.342,19 MWh261,09 tCO2
Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2012.godina2020.godinaSve ukupno: 1.443.300 KM= 737.945 EURAZa postojedu rasvjetu:1.118.330 KM= 571.791 EURAZa novu rasvjetu: 324.970 KM=166.154 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:- Priprema i izrada projektne dokumentacije- Definisanje optimalnog modela finansiranjareali<strong>za</strong>cije projektaPostojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :Služba <strong>za</strong> <strong>za</strong>jednifke i komunalne posloveProjektni tim SEAP Travnik
9.1.3 Ostalo - odlukeTabela broj : 11.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :DONOŠENJE ODLUKE O ZABRANI LOŽENJA UGLJA NAPODRUČJU BABANOVCATuristifko-<strong>plan</strong>inski centar Babanovac na <strong>plan</strong>ini Vlašid jenaselje na kojem ima cca 1.300 ralifitih objelkata (hoteli,moteli, apartmani, vikendice). Za <strong>za</strong>grijavanje objekata sekoriste ražlifiti energenti. U cilju <strong>za</strong>štite životne sredineneophodno je donijeti Odluku kojom bi se <strong>za</strong>branilo loženjeuglja u svim objektima na lokalitetu Babanovac.Ciljevi : - Preduslov <strong>za</strong> smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :Navedeni objekti koji podležu ovoj odluci nisu uzeti u obzir <strong>za</strong>bazni inventar, ali se nalaze na podrudju opdineProcjenjena redukcija emisije CO2 : ---Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2011. godina2012. godina---Indikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Opdinski tehn.kapaciteti- Opdinski tehn.kapaciteti (postoji kadar <strong>za</strong> definisanjeOdluke)Služba <strong>za</strong> <strong>za</strong>jednifke i komunalne posloveProjektni tim SEAP Travnik
9.1.4 SaobradajTabela broj : 12.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :REKONSTRUKCIJA POSTOJEDE RASKRNICE SA KRUZNIMTOKOM KOD KASARNE TRAVNIKIzvršiti rekonstrukciju postojede rakrsnice na nafin da seprovedu sljededeaktivnosti:- Izvršiti izmjenu geometrijskih elemenata postojederaskrnice- Izgraditi raskrnicu sa kružnim tokom saobradajaIzvršiti postavljanje adekvatne saobradajne signali<strong>za</strong>cijeCiljevi : - Povedati propusnost raskrsnice- Smanjiti vrijeme fekanja na raskrsnici- Umanjiti rizike na raskrnici- Smanjiti emisiju CO2Procjenjena ušteda energije :26,35 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 6,86 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2013 godina2014 godina35.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Odobren projekat od strane opdine- Izraditi izvedbeni projekat rekonstrukcije- Obezbjediti izvore finansiranja <strong>za</strong> <strong>plan</strong>irane aktivnostiu budžetu opdineEkonomski:- Budžet opdine Travnik- Nadležna kantonalna (ministarstvo privrede,kantonalna direkcija <strong>za</strong> ceste) i federalnaministarstva (min.promenta i komunikacije,
Tehnifki:federalna direkcija <strong>za</strong> ceste)- Opdinski tehn.kapaciteti (Dipl.ing.saobradaja,dipl.ing.grad., geodeti...)- Spoljni tehn.kapaciteti (Projektna kuda <strong>za</strong> projektesaobradaja)Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :Nadležna <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju je SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE IKOMUNALNE POSLOVESlužba <strong>za</strong> obnovu, izbjeglice i raseljena lica putem preduzedakoje bude i<strong>za</strong>brano u skladu sa Zakonom o javnim nabavkamaProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 13.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :IZGRADNJA RASKRSNICE SA KRUZNIM TOKOM NAPOSTOJECOJ RASKRSNICI MELJANAC TRAVNIKIzgraditi raskrsnicu sa kruznim tokom na postojedoj rakrsnicina nafin da se provedu sljededeaktivnosti:- Izvršiti izmjenu geometrijskih elemenata postojederaskrnice- Izgraditi raskrnicu sa kružnim tokom saobradajaIzvršiti postavljanje adekvatne saobradajne signali<strong>za</strong>cijeCiljevi : - Povedati propusnost raskrsnice- Smanjiti vrijeme fekanja na raskrsnici- Umanjiti rizike na raskrnici- Smanjiti emisiju CO2Procjenjena ušteda energije :26,35 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 6,86 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2015. godina2016. godina50.000,00 EURA
Indikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Odobren projekat od strane opdine- Izraditi izvedbeni projekat rekonstrukcije i izgradnje- Obezbjediti izvore finansiranja <strong>za</strong> <strong>plan</strong>irane aktivnostiu budžetu opdineEkonomski:- Budžet opdine Travnik- Nadležna kantonalna (ministarstvo privrede,kantonalna direkcija <strong>za</strong> ceste) i federalnaministarstva (min.promenta i komunikacije,federalna direkcija <strong>za</strong> ceste)Tehnifki:- Opdinski tehn.kapaciteti (Dipl.ing.saobracaja,dipl.ing.grad., geodeti...)- Spoljni tehn.kapaciteti (Projektna kuda <strong>za</strong> projektesaobradaja)Nadležna <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju je SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE IKOMUNALNE POSLOVESlužba <strong>za</strong> obnovu, izbjeglice i raseljena lica putem preduzedakoje bude i<strong>za</strong>brano u skladu sa Zakonom o javnim nabavkamaProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 14.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :IZGRADNJA TRANSFERZALNE ULICE IZMEDJU ULICEBOSANSKA I MAGESTRALE M5Broj ula<strong>za</strong> i izla<strong>za</strong> u grad je nedovoljan i ne adekvatnorasporedjen u smislu povezivanja grada sa magistralom. Iztog razloga vozila su prisiljena da prolaze kroz centar da bii<strong>za</strong>sli na magistralu sto dovodi do <strong>za</strong>gusavanja saobracaja ivelike emisije izduvnih gasova.Ciljevi : - Bolja pove<strong>za</strong>nost centra grada sa magistralnomcestom- Smanjenje <strong>za</strong>gusenosti saobracaja u samom gradu- Smanjiti emisiju CO2Procjenjena ušteda energije :8,78 MWh
Procjenjena redukcija emisije CO2 : 2,28 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2011. godina2012. godina25.000,00 euraIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Izvedbeni projekat- Jasnodefinisani vlasnidki odnosi - Slobodna javnapovršina- Obezbjeđenje finansijskih sredstavaEkonomski kapaciteti:- Opcinski budzetTehnifki kapaciteti:- Opdinski tehn.kapaciteti (Dipl.ing.saobradaja,dipl.ing.gradj., geodeti...)- Spoljni tehn.kapaciteti (Projektna kuda <strong>za</strong> projektesaobradaja)Nadležna <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju je SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE IKOMUNALNE POSLOVESlužba <strong>za</strong> obnovu, izbjeglice i raseljena lica putem preduzedakoje bude i<strong>za</strong>brano u skladu sa Zakonom o javnim nabavkamaProjektni tim SEAP TravnikTabela broj : 15.Naziv projekta / aktivnosti :FORMIRANJE CENTRA ZA AUTOMATSKO UPRAVLJANJE IREGULACIJU SAOBRADAJAOpis aktivnosti : Izvršiti formiranje centra na nafin da se provedusljededeaktivnosti:- Izvršiti instaliranje centra <strong>za</strong> pradenje protokasaobradaja na svim semaforiziranim raskrsnicama- Softverska regulacija semaforiziranih raskrsnica (s
posebnim osvrtom na „vršne sate”)Ciljevi : - Povedati propusnost semaforiziranih raskrsnica- Smanjiti vrijeme fekanja na raskrsnicama- Umanjiti rizike na raskrnicama- Smanjiti emisiju CO2Procjenjena ušteda energije :423,98 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 110,30 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2012. godina2014. godina100.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:---Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Izraditi izvedbeni projekat- Obezbjediti izvore finansiranja <strong>za</strong> <strong>plan</strong>irane aktivnostiu budžetu opdin ili budžetima viših nivoa vlastiNadležna <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju je SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE IKOMUNALNE POSLOVESlužba <strong>za</strong> obnovu, izbjeglice i raseljena lica putem preduzedakoje bude i<strong>za</strong>brano u skladu sa Zakonom o javnim nabavkamaProjektni tim SEAP Travnik
9.1.5 Lokalna proizvodnja električne energijeTabela broj : 16.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :IZGRADNJA MALIH HIDROELEKTRANAU skladu sa postojedim studijsko istraživafkim radovimaizraditi integralnu studiju iskorištenja hidroenergetskihpotencijala na podrufju opdine Travnik u cilju izgradnje malihhidroelektrana.Izgraditi sisteme malih hidroelektrana na slivovima:- rijeke Lašva (snage cca. 2 MW)- rijeka Bila (snage cca. 5 MW)- rijeka Ugar(snage cca. 3 MW)Maksimalna proizvodnja elektricne energije na godisnjemnivou iz MHE iznosi 43800 MWhCiljevi : - Na podrufju opdine Travnik do 2020.godine postidiudio “zelene energije” proizvedene iz malihhidroelektrana u ukupnoj potrošnji elektrifneenergije od cca. 30%- Otvaranje novih radnih mijesta-razvoj male privrede- Uredjevinja okoliša- Izgradnja infrastrukture- Razvoj turizmaProcjenjena ušteda energije :Proizvodnja elektrifne energije iz MHE43.800 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 33.419 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2011.godina2020.godina1.200.000,00 EURA/MW12.000.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Odobravanje koncesija- Privatni investitoriOpdina ima sve tehnifke i ekonomske kapacitete da provedeproceduru izdavanja koncesija.Komisija <strong>za</strong> koncesijeProjektni tim SEAP Travnik, Kantonalno nadležnoministarstvo privrede i Kantonalno nadležno ministarstvošumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede
Vodoprivredni inspektorTabela broj : 17.Naziv projekta / aktivnosti :IZGRADNJA PARKA VJETROELEKTRANA NA VLAŠIČKOMPLATOUOpis aktivnosti : - Energije vjetra na podrufju opdine Travnik- Izgradnja parka vjetroelektrana Nastavak aktivnostina istraživanju i mjerenju potencijala vjetra naVlašifkom platou- Izrada studije iskorištenja na Vlašifkom platou snagecca. 5 MW.Maksimalna proizvodnja elektricne energije na godisnjemnivou iz vjetra iznosi 13140 MWhCiljevi : - Na podrufju opdine Travnik do 2020.godine postidiudio “zelene energije” proizvedene iz energije vjetrau ukupnoj potrošnji elektrifne energije od cca. 20%- Otvaranje novih radnih mijesta-razvoj male privrede- Uredjevinja okolisa- Izgradnja infrastrukture- Razvoj turizmaProcjenjena ušteda energije :Proizvodnja elektrifne energije iz MHE13.140 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 10.025,82 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2014. godina2020.godina7.500.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Odobravanje koncesija- Privatni investitoriOpdina ima sve tehnifke i ekonomske kapacitete da provedeproceduru izdavanja koncesija.Komisija <strong>za</strong> koncesijeProjektni tim SEAP Travnik, Kantonalno nadležnoministarstvo privrede
9.1.6 ToplifikacijaKombinovana proizvodnja toplotne i električne energijeTabela broj : 18.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :KOGENERACIJA NA GASIzgradnja kogenerativnog postrojenja u prostoru to<strong>plan</strong>e,ukupne snage 16 MW toplotne energije i 8 MW elektrifneenergije na prirodni gas.Proizvodnja elektrifne energije de iznositi 16 GWh/god.Ciljevi : - Djelimifna <strong>za</strong>mjena uglja (16 MWt) povoljnijimprimarnim energentom (prirodnim gasom) u okviruproizvodnje toplotne energije <strong>za</strong> daljinski systemgrijanja, ukljufujudi i proizvodnju elektrifne energije- Smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :0 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 4.864 tCO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2017. godine2019. godine7.500.000,00 EURAIndikator finansijske atraktivnosti : ---Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :------UNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVOUNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVO
To<strong>plan</strong>aTabela broj : 19.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :USPOSTAVA SISTEMA DALJINSKOG GRIJANJAUspostava sistema na daljinsko grijanje koje obuhvatagrijanje cca 2000 stanova (110 000 m 2 ) i cca 100 poslovnihobjekata (c. 85 000 m 2 ).Ciljevi : - Smanjenj potrošnje energije u odnosu napojedinafna ložišta (energente) koji su se koristili unavedenih cca 2 100 objekata, koji su pema procjeniu ukupnom iznosu koristili elektrifnu energiju do 50%.- Smanjenje emisije CO2, kvalitetnija i jeftinija javnausluga prema građanima Travnika- Povedanje energetske efikasnosti <strong>za</strong> 5 %.Procjenjena ušteda energije :1.392,94 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 2.064,54 tCO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2010. godina2012. godina12.000.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti : ---Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :------UNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVOUNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVO
Tabela broj : 20.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POSTAVLJANJE MJERNIH MJESTA ISPRED OBJEKATAIzgraditi šahtove ispred objekata te u istim ugraditi mjerafepotrošnje toplotne energije.Ciljevi : - Obrafun i naplata potrošnje energije prema stvarnoutrošenim kolifinama u jednom objektu (podijeljenona broj korisnika objekta)- Smanjenje potrošnje toplotne energije kod krajnjihkorisnika- Smanjenej emisije CO2Procjenjena ušteda energije :2.047 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 725 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2014. godina2016. godina150.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti : ---Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :------UNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVOUNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVOTabela broj : 21.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :SANACIJA SEKUNDARNE MREŽE SISTEMA DALJINSKOGGRIJANJAUspostava sistema na daljinsko grijanje koje obuhvatagrijanje cca 2000 stanova (110 000 m 2 ) i cca 100 poslovnih
objekata (c. 85 000 m 2 ).Ciljevi : - Smanjenje potrošnje toplotne energije- Smanjenje emisije CO2Procjenjena ušteda energije : 1.365 MWh (2%)Procjenjena redukcija emisije CO2 : 483,25 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2014. godina2017. godina2.500.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti : ---Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :------UNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVOUNIS ENERGETIKA D.O.O SARAJEVOTabela broj : 22.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :GASIFIKACIJA GRADA TRAVNIKU skladu sa postojedim <strong>plan</strong>ovima razvoja opdine, te<strong>plan</strong>ovima kompanije BH Gas u toku su aktivnosti nareali<strong>za</strong>ciji projekta gasifikacije opdine Travnik kao i susjednihopdina u Lašvanskoj dolini.Ukupan kapacitet objekata koji se <strong>plan</strong>iraju prikljufiti nagasovod iznosi 25 MW.
Ciljevi : - Omogudavanje građanima Travnika široku primjenu ukorištenju i potrošnji gasa – prikljufenje c. 500objekata u rezidencijalnom sektoru, koji koriste ugalj<strong>za</strong> individualnim ili centralnim sistemima grijanja.- Energetska efikasnost u smanjenju potrošnjeelektrifne i toplotne energije <strong>za</strong> cca. 10 %.- Pružanje jeftinijih javnih usluga prema građanimaProcjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :500 dom*55 m2=27.500 m2*180 kWh/m2 = 4.950 MWhUšteda 4.950 MWh*0,1(10%) = 495 MWhBazne emisije: 4.950 MWh*0,354 tCO2/MWh = 1.752 tCO2Smanjenje CO2: 4.950 MWh -495 MWh = 4.450 MWh*0,202tCO2/MWh = 899,91 tCO21.752 tCO2 – 899,91 tCO2 = 852,09 tCO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2014. godina2020. godina1.750.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti : ---Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:------Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost : Operator gasnog sistema (ofekuje se da bude poznat 2013.godine) i Služba <strong>za</strong> privredu Opdine TravnikOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP Travnik, Operator gasnog sistema(ofekuje se da bude poznat 2013. godine) i Služba <strong>za</strong> privreduOpdine Travnik
9.1.7 Planiranje zemljištaTabela broj : 23.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UREĐENJE PLATOA IZNAD SKAKAONICE NA BABANOVCULokalitet Babanovac je poznati turistifki centar koji poredbogataog sadržaja <strong>za</strong> zimski turi<strong>za</strong>m obiluje i prekrasnimpej<strong>za</strong>žima, šumama, pašnjacima i brojnim izvorima.Navedeni projekat bi obuhvatao pripremanje površine od 2ha oko skakaonice, <strong>za</strong>tim sadnju smrde i jeleCiljevi : - Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiProcjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 :Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :55,05 tCO22013. godina2014. godina2.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski i kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- Budžet viših nivoa vlastiTehnifki kapaciteti:- Postoje relevantna udrženja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju iprovođenje <strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Nevladine organi<strong>za</strong>cije- Opdinske službe
Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 24.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UREĐENJE ALEJA TURBEPored rijeke Lašve u naseljenom mjestu Turbe nalazi se alejana kojoj se trenutno nalaze stara stabla koja je potrebnoukloniti, te izvšiti sadnju novih sadnica. Površina na kojoj bi setrebala izvršiti uklanjanje i sadnja novih sadnica je cca 2 ha.Ciljevi : - Smanjenje CO 2Procjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :Nema ušteda u MWh45,87 tCO2/godProcijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2014. godina2015. godina2.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- Budžet viših nivoa vlastiTehnifki kapaciteti:- Postoje relevantna udrženja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju iprovođenje <strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Nevladine organi<strong>za</strong>cije- Opdinske službeOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 25.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :ZAŠTIDENI KRAJOLIK “VLAŠID”Opdina Travnik je u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom <strong>za</strong>šumarstvo, poljoprivredu i vodoprivredu, Kantonalnomupravom <strong>za</strong> šumarstvo, ŠPD/ŠGD Srednjobosanske šume iSNV-om(Holandska razvojna agencija) izradila elaborat o<strong>za</strong>štiti izvorišta rijeke Ugar, fija je površina cca 75 ha.Na navedenom podrufju je porebno ofistiti miniranepovršine, urediti lokalitet i na istom izvršiti pošumljavanje.Planira se navedeno uraditi na 20% površine (15 ha).Ciljevi : - Obilježavanje- Sadnja drvedaProcjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :Nema ušteda u MWh68,81 tCO22018. godina2019. godina100.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akciji- Budžet opdine Travnik- Viši nivoi vlasti aktivnostiSlužba <strong>za</strong> razvoj, privredu i vanprivredu, Služba <strong>za</strong> civilnu<strong>za</strong>štitu, Služba <strong>za</strong> <strong>za</strong>jednifke i komunalne posloveProjektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 26.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UREĐENJE LOKALITETA VELIKO I MALO DRAŽEVOUrediti i pošumiti lokalitet veliko i malo Draževona površiniod oko 2 ha, te <strong>za</strong> isto nabaviti zefeve i fa<strong>za</strong>ne.Ciljevi : - Smanjenje CO2- Zaštita životne sredineProcjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :Nema ušteda u MWh36,7 tCO22015. godina2016. godina2.500,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- Budžet viših nivoa vlasti- Sredstva Lovafkih društavaTehnifki kapaciteti:- Postoje relevantna udrženja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju iprovođenje <strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Lovafko duštvo „Sokol” i Lovafko društvo „Nova Bila”- Službe opdineOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 27.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POŠUMLJAVANJE IZDANAČKE ŠUMEU odredbama Pravilnika o izradi šumsko privrednih osnova jedefinisana podjela šuma po kategorijama , pa tako u jednu odkategorija spada i kategorija izdanafke šume. U navedenojkategoriji šuma ptrebno je <strong>za</strong> opdinu Travnik izvršitipošumljavanje na površini 1611,98 ha.Ciljevi : - Smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO2 :Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :Nema ušteda u MWh33.277,72 tCO22012. godina2020. godina2.200.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Obezbjediti finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski kapaciteti:- Budžeti Šumsko privrednih duštavaTehnifki kapaciteti:- Izrađeni Planovi gospodarenje šumamaŠumsko privredno društvo ŠPD/ŠGD ”Srednjobosanske šume”Projektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 28.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POŠUMLJAVANJE NEOBRASLO ŠUMSKO ZEMLJIŠTEU odredbama Pravilnika o izradi šumsko privrednih osnova jedefinisana podjela šuma po kategorijama , pa tako u jednu odkategorija spada i kategorija neobraslo šumsko zemljište. Unavedenoj kategoriji šuma ptrebno je <strong>za</strong> opdinu Travnikizvršiti pošumljavanje na površini 27,26 ha.Ciljevi : - Smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 562,75 u t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2012. godina2020. godina37.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Obezbjediti finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski kapaciteti:- Budžeti Šumsko privrednih duštavaTehnifki kapaciteti:- Izrađeni Planovi gospodarenje šumamaŠumsko privredno društvo ŠPD/ŠGD ”Srednjobosanske šume”Projektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 29.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POŠUMLJAVANJE VISOKE ŠUMEOdredbama Pravilnika je definisana i kategorija visokih šuma.Potrebno je provesti pošumljavanje unutar sastojina visokihsastojina na površini 2325,24 ha.Ciljevi : - Smanjenje CO2Procjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 48.001,67 tCO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2012. godina2020. godina3.139.100,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Obezbjediti finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski kapaciteti:- Budžeti Šumsko privrednih duštavaTehnifki kapaciteti:- Izrađeni Planovi gospodarenje šumamaŠumsko privredno društvo ŠPD/ŠGD ”Srednjobosanske šume”Projektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 30.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POŠUMLJAVANJE ZEMLJIŠTA U GRAHOVČIDIMAPovršinu šumskog zemljišta na lokalitetu Grahovfidi koja jeobuhvadena požarom u površini od 10ha potrebno je urediti ipošumiti.Ciljevi : - Priprema površine- Sadnja drvedaProcjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 45,87 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2018. godina2019. godina13.500,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:- Obezbjediti finansijska sredstvaPostojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Budžet opdine Travnik- Budžeti viših nivoa vlastiMZ GrahovfidiProjektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 31.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UREĐENJE ZAŠTIDENOG PODRUČJA PLJAČKAVACDva vodopada na rjefici Pljafkavac, desnoj pritoci Ugra,između sela Sažidi, Radojfidi i Krika pod <strong>za</strong>štitom su bivšedržave od 1954.g. Vodopadi su visine cca 18-20m, širine 2-4mprema stanju vode jer su ljeti nešto manji ali vode uvijek ima.Nalaze se u podnožju pedine Pljafkavac te je fitav kraj smnoštvom pedina, okomitih klisura, sa šumovitim livadamaveoma interesantan i privlafan <strong>za</strong> posjetioce.Ovim projektom se <strong>plan</strong>ira uređenje i pošumljavanje cca 2 hapovršine navedenog parka prirode.Ciljevi : - Priprema površine- Sadnja drvedaProcjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 9,175 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2018. godina2019. godina2.500,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :- Obezbjediti finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- Budžeti viših nivoa vlastiTehnifki kapaciteti:- Postoje relevantna udrženja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju iprovođenje <strong>plan</strong>irani aktivnostiNevladine organi<strong>za</strong>cije
Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 32.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :UREĐENJE JEZERA GRAHOVČIDINa lokalitetu Strana Orovac, Ovnak 1 i 2 potrebno je izvršitipošumljavanje zemljišta određenom vrstom fetinara napovršini od 10 ha.Ciljevi : - Priprema površine- Sadnja drvedaProcjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 45,88 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2018. godina2019. godina150.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Obezbjediti finansijska sredstvaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik,- Budžet viših nivoa vlasti.Tehnifki kapaciteti:- Postoje relevantna udrženja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju iprovođenje <strong>plan</strong>irani aktivnostiMZ GrahovfidiProjektni tim SEAP Travnik
Tabela broj : 32.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :POŠUMLJAVANJE LOKALITETA OVNAKNa lokalitetu Strana Orovac, Ovnak 1 i 2 potrebno je izvršitipošumljavanje zemljišta određenom vrstom fetinara napovršini od 10 ha.Ciljevi : - Priprema površine- Sadnja drvedaProcjenjena ušteda energije :Nema ušteda u MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 45,88 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2018. godina2019. godina150.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :- Obezbjediti finansijska sredstvaEkonomski kapaciteti:- Budžet opdine Travnik- Budžet viših nivoa vlastiTehnifki kapaciteti:- Postoje relevantna udrženja <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju iprovođenje <strong>plan</strong>irani aktivnostiMZ GrahovfidiProjektni tim SEAP Travnik
9.1.8 PromocijaTabela broj : 33.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :OBRAZOVANJE I PROMJENA PONAŠANJADJELATNIKA/KORISNIKA ZGRADA U VLASNISTVU OPDINE IGRAĐANAMjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje seredovno provode:- Organi<strong>za</strong>cija obrazovnih radionica o nafinima uštedeenergije;- Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka,brošura, postera,naljepnica, i sl.)- Organi<strong>za</strong>cija tribina, i slifno.Također, uspostavljanje info kancelarije u kojoj de se građanimodi informisati o EE mjerama primjenljivim <strong>za</strong> njih. Savpromotivni materijal, kao i tematske brošure i prirufnici deim biti dostupni. Lokalne firme koje se bave proizvodnjom i/iliprodajom energetsko efikasne opreme, te OIE de mofireklamirati svoje proizvode što de potstadi razvoj lokalneprivrede i trgovine u ovoj oblasti.Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno jeuvesti i poticajnu shemu <strong>za</strong> štednju energije (primjericeshema 50/50) u sklopu fega dio financijskih sredstava odostvarene uštede u energiji ostaje na raspolaganju pojedinojustanovi u kojoj je ušteda ostvarena.Ciljevi : - Podi<strong>za</strong>nje svijesti korisnika objekata u vlasništvuopdine Travnik o energetski efikasnom upravljanju<strong>energijom</strong>- Smanjenje potrošnje elektrifne energije- Smanjenje emisije CO2Procjenjena ušteda energije :(2%+2%+1% ) 2.469,98 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 785,71 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :2012. godina2020. godina
Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :50.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijiPostoje relevantne institucije <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju i provođenje<strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Služba <strong>za</strong> opdu upravu i BIZ- Savjetnik <strong>za</strong> informisanje i odnose s javnošduOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 34.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :OBRAZOVANJE I PROMOCIJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTIZA GRAĐANEMjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje seredovno provode:- Kontinuirano informiranje potrošafa o nafinimaenergetskih ušteda i aktualnim energetskim temama;- Provedba tematskih promotivno-informativnihkampanja <strong>za</strong> podi<strong>za</strong>nje svijesti građana o energetskojufinkovitosti u zgradama;- Organi<strong>za</strong>cija skupova <strong>za</strong> promicanje racionalneupotrebe energije i smanjenja emisije;- Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnihmaterijala o energetskoj ufinkovitosti i korištenjuobnovljivih izvora energije;Ciljevi : - Izgraditi svijest kod stanovništva o energetskojufinkovitosti i uštedi energije- Smanjiti potrošnju energije- Smanjiti emisiju CO2Procjenjena ušteda energije :(2%) 3.021,38 MWhProcjenjena redukcija emisije CO2 : 1.047,11 t CO 2
Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2012. godina2020. godina40.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:- Finansijska sredstva- Zainteresovanost ciljane grupe <strong>za</strong> ufešde u akcijamaPostoje relevantne institucije <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju i provođenje<strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Služba <strong>za</strong> opdu upravu i BIZ- Savjetnik <strong>za</strong> informisanje i odnose s javnošduOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP TravnikTabela broj : 35.Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :Ciljevi :Procjenjena ušteda energije :ENERGETSKI DANIOrgani<strong>za</strong>cija događaja “Energetski dani” sa ciljem promocijeinicijative “Sporazum Gradonafelnika” , energetskeefikasnosti i obnovljivih izvora energijePodi<strong>za</strong>nje svijesti o važnosti borbe protiv klimatskihpromjenaNema direktnog uticaja na smanjenje potrošnje energijeProcjenjena redukcija emisije CO2 : Nema direktnog uticaja na smanjenje CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>2012. godina2020. godina100.000,00 EURO
eali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:Postojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:Finansijska sredstvaPostoje relevantne institucije <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju i provođenje<strong>plan</strong>irani aktivnostiOdgovorni <strong>za</strong> aktivnost : - Služba <strong>za</strong> opdu upravu i BIZ- Savjetnik <strong>za</strong> informisanje i odnose s javnošduOdgovorni <strong>za</strong> monitoring :Projektni tim SEAP Travnik
9.1.9 Ostalo - elektrodistribucijaTabela broj : 36.Naziv projekta / aktivnosti :MODRENIZACIJA ELEKTRODISTRIBUTIVNE MREŽEOpis aktivnosti : U skladu sa postojedim <strong>plan</strong>ovima razvoja JPELEKTROPRIVREDA BiH d.d. Sarajevo i JP ELEKTROPRIVREDAHZ-HB d.d. Mostar, izvršiti moderni<strong>za</strong>ciju elektrodistributivnemreže na podrufju opdine Travnik, a koja bi obuhvatala:- sanaciju postojede dotrajale elektrodistributivnemreže- izgradnju nove elektrodistributivne mreže- izgradnju sistema daljinskog nadzora i upravljanja- smanjenje distributivnih gubitakaCiljevi : - Omogudavanje građanima Travnika vedi kvalitet ikontinuitet u isporuci elektrifne energije- Smanjenje distributivnih gubitaka u odnosu nasadašnji nivo <strong>za</strong> cca 10%.- Racionalniji utrošak elektrifne energije od stranekupaca.Procjenjena ušteda energije :6.271,61 MWh10% od ukupne potrosnje su gubici, izracunati samo <strong>za</strong>potrosace u SEAPuProcjenjena redukcija emisije CO2 : 4.785,32 t CO 2Procijenjeno vrijeme pofetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme <strong>za</strong>vršetkareali<strong>za</strong>cije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti :2011. godina2020. godina15.000.000,00 EUROIndikator finansijske atraktivnosti :Neophodni resursi ili preduslovi <strong>za</strong>reali<strong>za</strong>ciju aktivnosti:- Obezbijedjenje sredstava iz <strong>plan</strong>a investicija javnihpreduzeca elektroprivrede- Rjesavanje imovinsko pravnih odnosa- Efikasnost kod dobijanja potrebnih dozvolaPostojedi ekonomski i tehnifkikapaciteti:---
Odgovorni <strong>za</strong> aktivnost :Odgovorni <strong>za</strong> monitoring :Javna preduzeca ElektroprivredeProjektni tim SEAP Travnik9.2 PLAN PROMOCIJE AKCIONOG PLANAU cilju posti<strong>za</strong>nja ciljeva implementacije SEAP-a potrebno je podržati sljedede: održati kampanju na kojoj bi trebale biti ukljufeni svi građani, privrednici, javna preduzeda ,administrativne službe i dr. Kampanja bi imala <strong>za</strong> cilj predstaviti SEAP, informisati građane iostale interesne grupe o trenutnom stanju u oblasti potrošnje energije na podrufju opdineTravnik, promjeni ponašanja da bi se jafala svijest o potrebi i koristi uštede energije,izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura, postera i sl.)organizovanje obrazovnih radionica o nafinima uštede potrošnje struje i toplotne energijeodržavanje informativnih kampanja <strong>za</strong> podi<strong>za</strong>nje svijesti građana o energetskoj efikasnosti uzgradamakontinuirano informisanje potrošada o nafinima energetskih uštedaizrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskoj efikasnosti i korištenjuobnovljivih izvora energijeorgani<strong>za</strong>cija skupova <strong>za</strong> podsticanje racionalne upotrebe energije i smanjenje emisije CO2.promocija upotrebe alternativnih gorivaobrazovne kampanje o projektovanju, izgradnji i korištenju zgrada radi energetske efikasnostiuspostavljanje info-ureda <strong>za</strong> energetsku efikasnost.Za provođenje gore navedenih mjera je potrebno je koristiti i sredstva komuniciranja sa građanimakao što su : TV, radio, štampa, internet i dr.
10. IZVORI FINANSIRANJA10.1. BUDŽET OPDINE TRAVNIKFinansiranje predviđenih aktivnosti iz ovog Akcionog <strong>plan</strong>a finasirat de se jednim dijelom iz vlastitihsredstava, odnosno sredstava koja se <strong>plan</strong>iraju u Budžetu opdine Travnik, te drugim dijelom iz budžetaorgani<strong>za</strong>cija, institucija i nadležnih ministarstava.Osim sredstva <strong>za</strong> finansiranje projekata energetske efikasnosti iz budžeta, jedinice lokalne samoupraveu BiH u mogudnosti su koristiti i kreditna sredstva iz dostupnih izvora na tržištu kapitala odnosnoputem programa finansiranja postojedih finansijskih institucija u Bosni I Hercegovini.Znafajan izvor finansiranja kapitalnih projekata Opdina Travnik ostvaruje odviših nivoa vlasti(Federacije BiH I Srednjobosanskog kantona)10.2. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINENa nivou Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljen je fond <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša. Sredstva u fondu seklimatskih promjena I <strong>za</strong>štite ozonskog omotafa, saniranje, poticanje izbjegavanja I smanjivanjaosiguravaju iz naknada <strong>za</strong>gađivada okoliša, naknada korisnika okoliša, posebne naknade <strong>za</strong> okoliš kojase plada pri svakoj registraciji motornih vozila, sredstava ostvarenih na osnovu bileteralne imultilateralne saradnje, te saradnje u zemlji na <strong>za</strong>jednifkim programima, projektima i slifnimaktivnostima na podrufju <strong>za</strong>štite okoliša.Sredstva iz Fonda <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša koriste se <strong>za</strong> finansiranje <strong>za</strong>štite okoliša, I to <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu, ofuvanje Ipoboljšanje kvaliteta zraka, tla, vode I mora, te ublažavanje nastanka otpada, obradu otpada, <strong>za</strong>štitu Iofuvanje biološke I pej<strong>za</strong>žne raznovrsnosti, provođenju energetskih programa, provođenju programarazminiranja unapređenju I izgradnji infrastrukture <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu okoliša, poboljšanje, pradenje Iocjenjivanje stanja okoliša, podržavanje ekonomskog razvoja, poticanje istraživanja, razvojnih studija,programa porojekata I dr.
10.3. ESCO MODEL ODINE TRAVNIKESCO je skradenica od Energy Service Company i predstavlja generifko ime koncepta na tržištu uslugana podrufju energetike. ESCO model obuhvada razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljempoboljšanja energetske efikasnosti i smanjenja troškova <strong>za</strong> pogon i održavanje. Cilj svakog projekta jesmanjenje troška <strong>za</strong> energiju i održavanje ugradnjom nove efikasnije opreme, fime se osiguravaotplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeda, ustanove i jedinice lokalne samouprave.Tokom otplate investicije <strong>za</strong> energetsku efikasnost, klijent plada jednak iznos <strong>za</strong> troškove energije kaoprije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak <strong>za</strong> energiju te trošak <strong>za</strong> otplatuinvesticije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Sviprojekti su posebno prilagođeni klijentu te je mogude i proširenje projekta ukljufenjem novih mjeraenergetske ufinkovitosti uz odgovarajudu podjelu investicije. Na taj nafin klijent je u mogudnostimodernizirati opremu bez rizika ulaganja, bududi da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka.Uz to, nakon otplate investicije klijent ostvaruje pozitivne novfane tokove u razdoblju otplate idugorofnih ušteda.10.4. RAZVOJNA BANKA FBIHRazvojna banka Federacije BiH posjeduje kreditnu liniju <strong>za</strong> kreditiranje nabavke stalnih sredstava, kaoi<strong>za</strong> direktno kreditiranje preduzeda koja se bave proizvodnjom i uslugama.Za kreditnu liniju <strong>za</strong> kreditiranje nabavke stalnih sredstava, krediti se dodjeljuju na period do 7 godina,uz grace period do 12 mjeseci, a kamatna stopa je 5,00% na godišnjem nivou.Druga kreditna linija, može se koristiti <strong>za</strong> direktno kreditiranje poduzeda koja se bave proizvodnjom iuslugama, sa kamatnom stopom od 5,45%, <strong>za</strong> iznos kredita do 100.000 KM i rokom otplate 7 godina.Dostupne kreditne linije <strong>za</strong> finansiranje projekata energetske efikasnosti:
1. Kreditna linija <strong>za</strong> energetsku efikasnost – EBERD program finansiranja održivih energija <strong>za</strong>Zapadni Balkan realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo I UniCredit banke DD SarajevoI ima u <strong>plan</strong>u finansirati sljedede projekte:Projekti <strong>za</strong> energetsku efikasnost u industrijiProjekti <strong>za</strong> energetsku efikasnost zgradaProjekti <strong>za</strong> obnovljivu energijuProjekti malih hidrocentrala (do 2 MW) ili manje farme vjetrenjafa.2. KfW –kreditna linija <strong>za</strong> energetsku efikasnost-Realizuje se preko Raiffeisen banke DD SarajevoNamjena ove kreditne linije je finansiranje projekata energetske efikasnosti i projekata koji generišuenergetske uštede, te promocija efikasnog korištenja energije u Bosni i Hercegovini na održiv i efikasannafin. Korisnici kreditne linije mogu biti javna preduzeda i ustanove, mala i srednja preduzeda, privatnalica i domadinstva.Osnovni uslovi kreditne linije su: iznos kredita krajnjem korisniku se krede od 3.000 KM do 195.000KM, sa grace periodom do 6 mjeseci, rok otplate kredita je do 60 mjeseci što ukljufuje i grace period.Iz ove kreditne linije mogu se finansirati elektro aparati i klima uređaji sa EU energetskomnaljepnicom,toplotna izolacija zgrada - zidova, tavanica, vrata i prozora, <strong>za</strong>mjena direktnih elektrifnihgrijalica sistemima centralnog grijanja, <strong>za</strong>mjena starih kotlova novim konde<strong>za</strong>cionim kotlovima (naprirodni gas), ugradnja termostatskih ventila na radijatorima, <strong>za</strong>mjena starih pumpi <strong>za</strong> sistemecentralnog grijanja novim elektronski regulisanim pumpama, <strong>za</strong>mjena starih sistema grijanajaprikljufivanjem na gradsko centralno grijanje, <strong>za</strong>mjena starih kotlova novim kotlovima (na drvenepalete), sistemi rasvjete, solarni sistem grijanja <strong>za</strong> toplu sanitarnu vodu, kao i svi drugi projekti kojimase ostvaruje ušteda energije od najmanje 20%.10.5. USAID – FOND ZA FINANSIRANJE PILOT PROJEKATA IZ OBLASTIENERGETSKE EFIKASNOSTIUSAID projekat pod nazivom 3E ima <strong>za</strong> cilj implementaciju 10 projekata u BiH. U opdinama gdje sebudu realizovali projekti održavat de se seminari i obuke o energetskoj efikasnosti.Mjere energetske efikasnosto koje de 3E implementirati se odnose na sljedede:Poboljšanje vanjskog omotada zgrade
poboljšanje efikasnosti postrojenja <strong>za</strong> grijanje/hlađenje, sistema distribucije i bojlera <strong>za</strong>domadinstvapoboljšanje mehanifke opreme <strong>za</strong> klimati<strong>za</strong>ciju, grijanje i hlađenje(KGH)poboljšanje rasvjetekorištenje obnovljivih izvora energijeuvođenje sistema upravljanja <strong>energijom</strong> – „koncept pametnih zgrada”.Prijedlog pilot projekata mogu podnositi i privatni i javni sektor.10.6. OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JUGOISTOČNU EVROPU - GIZGIZ projekti su festo orijentisani prema ostvarivanju tehnifkih preduslova u jedinicama lokalnesamouprave da same prijavljuju projekte prema EU fondovima ili da to rade u partnerstvu sa drugimlokalnim samoupravama. Regionalni fond nudi klasifne instrumente tehnifke saradnje, kaošto susavjetovanje, izgradnja mreže, <strong>upravljanje</strong> znanjem i trening, au cilju povedanja znanja, iskustva da bise stvorila pozitivna konkurencija među zemljama. Svojim radom želi stvoriti i povedati prekogranifnusaradnju, pove<strong>za</strong>ti ved postojeda znanja, iskustava i kapacitete zemalja u regiji te stvoriti pozitivnukonkurenciju među zemljama.Na projektima partneri mogu biti iz javnog, civilnog i privatnog sektora u zemljama jugoistofne Europe– iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crna Gore, Srbije, Kosovo, a do neke mjere,također i iz Bugarske i Rumunije, partneri mogu razviti i implementirati projektne prijedloge <strong>za</strong>jedno sFondom. Prijedlozi moraju ukljufivati nekoliko zemalja i rezultati se moraju modi prenijeti na drugezemlje u regiji. Nadalje, ovi projekti pridonose harmoni<strong>za</strong>cijisa EU: pružanjem podrške <strong>za</strong> processtabili<strong>za</strong>cije i pridruživanja, ili kroz provedbu pravne stefevine.U sklopu Otvorenog regionalnog fonda <strong>za</strong> Jugoistofnu Europu djeluju fetiri fonda koji određujutematski kontekst <strong>za</strong> mjere:Otvoreni regionalni fond <strong>za</strong> vanjsku trgovinu Jugoistofne Europe;Otvoreni regionalni fond <strong>za</strong> moderni<strong>za</strong>ciju usluga opdina Jugoistofne Europe;Otvoreni regionalni fond <strong>za</strong> pravni oblik Jugoistofne Europe;Otvoreni regionalni fond <strong>za</strong> energetsku ufinkovitost i obnovljive izvore energije <strong>za</strong> JugoistofnuEuropu.
Cilj Otvorenog regionalnog fonda <strong>za</strong> energetsku ufinkovitost i obnovljive izvore energije JugoistofneEurope je finansiranje projekata <strong>za</strong> sigurno snabdijevanje <strong>energijom</strong> jugoistofne Europe krozufinkovitiju potrošnju energije i rastudu upotrebu obnovljivih izvora energije. Uslov <strong>za</strong> pristupanjeOtvorenom regionalnom fondu <strong>za</strong> energetsku ufinkovitost i obnovljive izvore energije <strong>za</strong> JugoistofnuEuropu je da su partneri na projektu iz najmanje 3 države. Partneri moraju sudjelovati u jednakimiznosima na projektu. Projekti obifno traju 2-3 godine. Fond sudjeluje finansijski u projektu u iznosu od100.000 -400.000 Eura ili pružanjem usluga (izrada studija, koncepata, razrada ciljeva, izradastrategija).10.7. PROGRAMI EVROPSKE UNIJE I INSTRUMENT PREDPRISTUPNEPOMODISreddstav Europske unije dostupna su kroz razlifite programe predpridstupne pomodi. Programpredpristupne pomodi je definisan <strong>za</strong> svaku zemlju i usaglašava se sa Europskom komisijom, dok suProgrami Europske nije namjenjeni svim flanicama EU koje na osnovu Memoranduma o razumjevanjupristupaju programu te <strong>za</strong> sudjelovanje pladaju flanarinu.Trenutno imaju tri glavna programa kojima Bosna i Hercegovina ima pristup a to su:Instrument predpristupne pomodi – IPA na snazi od 2007. GodinePomod iz programa IPAIPA-CBC-prekogranifna saradnja.10.8. TRANSNACIONALNI PROGRAM JUGOISTOČNA EVROPA (SEE)Transnacionalni program <strong>za</strong> jugoistofnu Europu i Mediteran se finansira iz evropskog fonda <strong>za</strong>regionalni razvoj. Ufešde država koje nisu flanice EU finansirat de se iz IPA predpritupnog fonda iEuropskog programa <strong>za</strong> susjedstvo. Programsko podrufje obuhvata 16 europskih zemalja među kojimaje i Bosna i Hercegovina. Program je namjenjen neprofitnim organi<strong>za</strong>cijama i institucijama koje želeraditi na prekogranifni projektima sa najmanje jednim prekogranifnim partnerom.Transnacionalni program obuhvata sljedede:Olakšavanje inovacija i poduzetništva
Zaštita i poboljšanje okolišaPoboljšanje pristupafnostirazvoj transnacionalne sinergije <strong>za</strong> održivi razvoj podrufja.10.9. TWINNING PROGRAM EVROPSKE UNIJEU projektima TWINNING programa se pruža tehnifka I administrativna pomod, što ima <strong>za</strong> rezultatizgradnju dugorofnih odnosa između postojedih I bududih državnih flanica. TWINNING programpodrazumjeva slanje eksperata iz EU, koji se nazivaju stalni savjetnici zemljama koje pristupaju EU,zemljama kandidatima i zemljama potencijalnim kandidatima, <strong>za</strong> konkretne projekte.10.10. PROGRAMI ZAJEDNICEOsnovu <strong>za</strong> pristupanje Bosne i Hercegovine <strong>za</strong>jednici fine „Okvirni sporazum između Europske<strong>za</strong>jednice i BiH o opdim nafelima sudjelovanja BiH u programima <strong>za</strong>jednice”.Cilj programa je pružanje podrške politikama EU, te unapređenju saradnje između država flanica EU injegovih građana u oblastima: kulturi, nauci, transportu, <strong>za</strong>štiti okoline, energiji, obrazovanju,zdravstvu, potrošafjoj politici, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici.U ovom trenutku Bosna i Hercegovina može aplicirati projekte prema programima FP 7 i programuKultura. U pripremi su aktivnosti <strong>za</strong> pristupanje i programu Europa <strong>za</strong> građane, kao i programuPoduzetništva <strong>za</strong> inovacije. Na razmatranju su aktivnosti pristupanja programu <strong>za</strong>jednice Media, kao iprogramu Inteligentna energija <strong>za</strong> Evropu (IEE).
10.11. SEDMI OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE, TEHNOLOŠKIRAZVOJ I OGLEDNE AKTIVNOSTI – FP 7Sedmi okvirni program traje sedam godina i to od 2007. do 2013. godine i isti se odnosi na oblastistraživanja i tehnološkog razvoja. Korisnici projekta su: univerziteti, istraživafki centri, institiuti, mala isrednja preduzeda, javna administracija, pojedinci koji se bave istraživafkim radom.U sklopu FP 7 programa pokrenuta je psebna inicijativa pod nazivom CENCERTO koja ima <strong>za</strong> ciljpoticanje lokalnih <strong>za</strong>jednica u provedbi aktivnosti <strong>za</strong> povedanje energetske efikasnosti i korištenjuobnovljivih izvora energije. U sklopu ove inicijative podupire se razvoj novih i inovativnih tehnifkihrješenja <strong>za</strong> energetski održiv razvoj lokalnih <strong>za</strong>jednica. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nije umogudnosti koristiti sredstva iz ovog programa.10.12. OKVIRNI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE (CIP)CIP program <strong>za</strong> konkurentnost i inovacije obuhvata 3 podprograma i to:1. Program <strong>za</strong> poduzetništvo i inovacije (EIP) Program podržava jafanje malih i srednjihpreduzeda2. Integralna energija <strong>za</strong> Evropu II (IEE). Program podržava aktivnosti energetske efikasnosti,obnovljive izvore energije, te usklađivanje sa <strong>za</strong>konskom okvirom iz oblasti energije3. Program podrške politike u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)Ufesnici u projektu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodne organi<strong>za</strong>cije sasjedištem u jednoj od zemalja flanica EU, zemljama EFTA-e i Bosni i Hercegovini.10.13. PROGRAM DOŽIVOTNOG UČENJAProgram omogudava pojedincima da nastave sa sdaljim usavršavanjem i ufenje u toku svog života bezobzira na starost. Program cjeloživotnog ufenja ima i podprograme koji su namjenjeni školama, <strong>za</strong>visoko školstvo, obrazovanje odraslih i <strong>za</strong> strufno obrazovanje i obuku.88.10. Strukturni instrumenti Evropske unije
Strukturni instrumenti stvoreni su da bi se pomoglo regijama Europske unije koje <strong>za</strong>ostaju u razvoju.Strukturni fondovi su na raspolaganju zemljama flanicama Europske unije koje imaju potrebe <strong>za</strong>dodatnim EU ulaganjima <strong>za</strong> ujednafen i održiv ekonomski i društveni razvoj. Bosna i Hercegovina deimati pravo korištenja ovih sredstava nakon stupanja u flanstvo EU.Strukturni fondovi kao što su: Europski fond <strong>za</strong> regionalni razvoj (ERFD), Koohezijski fond (CF),Evropski socijalni fond (ESF), Joint European Support for Sustainable in City Areas (JESSICA), JointEuropean Support Projects in European Regions (JASPERS), Joint European Resoureces for Micromedium Enterprises (JEREMIE), European Local Energy Assistance (ELENA) su fondovi u kojima moguaplicirati zemlje flanice EU a traju od 2007. do 2013. godine.
11. MONITORING I IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI SEAP-aKontinuirano pradenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja SEAP-a,Akcionog <strong>plan</strong>a energetski <strong>održivo</strong>g razvoja opdine Travnik, je veoma složen i <strong>za</strong>htjevan proces, koji<strong>za</strong>htjeva aktivnost svih sudionika, od opdinskih i kantonalnih organa uprave, javnih preduzeda,građana, interesnih grupa i svih lica ukljufenih u proces implementacije.Kontinuirano pradenje <strong>plan</strong>a provođenja omoguditi de kontinuirano poboljšanje procesaimplementacije Akcionog <strong>plan</strong>a.Obave<strong>za</strong> svih gradova potpisnika Covenant of Mayors , Sporazuma gradonafelnika, je da svake dvijegodine nakon usvajanja SEAP-a, pripremi i dostavi Europskoj komisiji, Izvještaj o postignutimrezultatima Akcionog <strong>plan</strong>a. Izvještaj mora sadržavati detaljan opis provedenih mjera, aktivnosti ipostignutih rezultata, sa kontrolnim inventarom emisija CO2 <strong>za</strong> izvještajni period. Akcioni <strong>plan</strong>precizirao je referentni inventar emisija CO2 <strong>za</strong> baznu 1990 godinu, a usporedba referentnog ikontrolnog inventara emisije CO2 poka<strong>za</strong>t de stvarno smanjenje emisije CO2 a time i uspješnostprovedbe Akcionog <strong>plan</strong>a.Postupak pradenja i kontrole provođenja Akcionog <strong>plan</strong>a <strong>za</strong> sada je baziran na Preporukama Europskekomisije, bez Službenog prirufnika <strong>za</strong> ovu oblast. Joint Research Centar Europske komisije, ZajednifkiIstraživafki Centar Eurupske komisije, priprema službeni prirufnik <strong>za</strong> ovu oblast i nakon donošenjaovog Akta, metodologija pradenja i konrole provođenja Akcionog <strong>plan</strong>a naknadno de se uskladiti sdefinisanim procedurama <strong>za</strong> izvještavanje propisane od strane Europske komisije. Europska komisijapreporufuje nafin pradenja, kontrole i izvještavanja uz izradu kontrolnog inventara CO2 svake ili svakedruge godine. Ukoliko izrada kontrolnog inventara CO2 nije objektivno moguda u ovim vremenskimintervalima, onda je preporuka da se naizmjenifno svake dvije godine izrađuje:Izvještaj o stanju bez inventara emisija CO2 iImplementacijski izvještaj sa inventarom CO2Ovim de se postidi kontinuirano izvještavanje i anali<strong>za</strong> provedenih mjera svake druge godine od izradeSEAP-a.Izvještaj o stanju bez inventara CO2 de pružiti kvantificirane informacije o provedenim mjerama, njihovuticaj na potrošnju energije i emisiju CO2, ukupnim aktivnostima, postignutim energetskim uštedama,kao i analizu implementacije SEAP-a, ukljufujudi i korektivne i preventivne mjere kada to budepotrebno. Implementacijski izvještaj de pored informacija navedenih u izvještaju o stanju sadržavati ipodatke o inventaru CO2.Svaki od navedenih Izvještaja de analizirati provedbu mjera iz Akcionog <strong>plan</strong>a a ukoliko je provedba tihmjera objektivno nemoguda ili su rezultati provedenih mjera manji od ofekivanih Izvještaj desadržavati i prijedlog korektivnih mjera <strong>za</strong> ove slufajeve.
Pored obaveze izvještavanja o rezultatima provedbe SEAP-a, prema Europskoj komisiji ( vanjskimonitoring ), predlaže se i redovno godišnje izvještavanje Opdinskog vjeda Travnik ( unutrašnjimonitoring ).Planirano je i redovno informisanje građana Opdine Travnik o provedbi SEAP-a, Akcionog <strong>plan</strong>aenergetski <strong>održivo</strong>g razvoja opdine Travnik, a aktivnosti de se odvijati putem prezentacije dijelarealizovanih projekata, fime de se osigurati aktivnije sudjelovanje građana i promovisanje odgovornogi racionalnog korištenja energije na podrufju opdine Travnik.Pradenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja SEAP-a, Akcionog <strong>plan</strong>a,<strong>za</strong>htjeva:11.1. USPOSTAVLJANJE ORGANIZACIONE STRUKTURE, NADZORNIH IRADNIH TJELA ZA PROVOĐENJE AKCIONOG PLANAJavni projekat kao što je SEAP, ima dug period implementacije te je potrebno precizno <strong>plan</strong>iratiorgani<strong>za</strong>cionu strukturu nadzornih i radnih tjela kako bi se stvorio jak tim <strong>za</strong> implementaciju. Zaosiguranje uspješne implementacije SEAP-a opdina Travnik formirati de tim <strong>za</strong> energetsku efikasnost iklimatske promjene, koordiniran s strufnim licem <strong>za</strong> <strong>upravljanje</strong> <strong>energijom</strong>, koji de koordiniratiaktivnosti grupe i pripremati Izvještaje o implementaciji SEAP-a. Ovaj tim pratiti de provođenje SEAP-a,Akcionog <strong>plan</strong>a, formirati bazu podataka i kontinuirano pratiti energetsku potrošnju <strong>za</strong> sektorezgradarstva, saobradaja i javne rasvjete.11.2. USPOSTAVA INFORMACIONOG SISTEMA ZA PRADENJEENERGETSKE POTROŠNJE NA PODRUDJU OPDINE TRAVNIKPrikupljeni energetski parametri <strong>za</strong> baznu godinu i anali<strong>za</strong> istih uzete su kao osnova <strong>za</strong> predloženemjere i aktivnosti na smanjenju emisije CO2 na podrudju opdine Travnik. Pradenje uspješnostiprovođenja predloženih mjera <strong>za</strong>htjeva kontinuirano prikupljanje svih podataka u kljufnim sektorimana osnovu kojih de se ustanoviti kontrolni inventar emisija CO2, odvojeno po sektorima a nakon toga igrupno <strong>za</strong> izvještajni period. Postupak prikupljanja podataka po sektorima <strong>za</strong>htjeva uspostavuinformacionog sistema koji omogudava tafne i blagovremene podatke grupisane po sektorima imajudiu vidu specififnost pojedinih od kljufnih sektora, što je vrlo složen i dugotrajan postupak, a razlog je
veliki broj zgrada i prostora <strong>za</strong> koje ne postoji jedinstven registar objekata kao ni sistema <strong>za</strong>prikupljanje podataka na nivou opdine. Pradenje i evidentiranje energetske potrošnje u kljufnimsektorima nakon izrade SEAP-a, Akcionog <strong>plan</strong>a, vršiti de se po metodologiji prema kojoj su prikupljanipodatci <strong>za</strong> izradu SEAP-a, a uporedo s tim de se raditi na uspostavi “Informacionog sistema <strong>za</strong><strong>upravljanje</strong> <strong>energijom</strong> <strong>za</strong> podrufje opdine Travnik” gdje je to mogude.11.3. USPOSTAVA JEDINSTVENOG REGISTRA OBJEKATA I POTROŠAČAPodatci o energetskoj potrošnji <strong>za</strong>htjevaju izradu jedinstvenog registra objekata i potrošafa <strong>za</strong> kljufnesektore te njihovo povezivanje u informacioni sistem opdine Travnik.11.4. USPOSTAVA INFORMACIONO-EDUKACIJSKOG CENTRA ZAKLIMATSKE PROMJENE I ENERGETSKU EFIKASNOSTZa uspješnu implementaciju SEAP-a, Akcionog <strong>plan</strong>a energetski <strong>održivo</strong>g razvoja opdine Travnik,formirati de se informaciono-edukacijski centar <strong>za</strong> klimatske promjene i energetsku efikasnost.Zadatak centra biti de informisanje građana o važnosti efikasnog korištenja energije i njihovomotiviranje i aktivnije ukljufivanje u borbu protiv globalnog <strong>za</strong>grijavanja. Pored navedenog Centar devršiti obuku administratora i energetskih menadžera o korištenju informacionih sistema <strong>za</strong> nadzor ianalizu potrošnje energije u zgradama javnog sektora.
Change language