akcijski plan energetski održivog razvitka grada zaprešića (seap)

Republika HrvatskaGrad ZaprešidUgovor broj 281-U-10VEZAAKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADAZAPREŠIĆA (SEAP)Autori:Regionalna energetska agencijaSjeverozapadne HrvatskeGrad ZaprešidMr.sc. Ivan PinjuhMr.sc. Vesna KolegaIvan Kovačid, dipl.ing.Sanda Djukid, dipl.ing.Dr.sc. Julije DomacIvana Lončar, dipl.oec.Hrvoje Maras, dipl.oec.Ivan Pržulj, dipl.ingMr.sc. Velimir ŠegonVoditelj studije:Mr.sc. Vesna KolegaRavnatelj:Dr.sc. Julije DomacPripremili:Grad ZaprešidUpravni odjel za graditeljstvo,zaštitu okoliša, stambene ikomunalne posloveNova ulica 10, Zaprešidwww.zapresic.hrRegionalna energetska agencijaSjeverozapadne HrvatskeDužice 1, 10 000 Zagrebwww.regea.orgZagreb, listopad 2010.

ZAHVALAU izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida, neprocjenjivu pomod savjetom,podacima i podrškom pružili su:­ Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslovegosp. Ivan Pinjuh­ HEP ODS d.o.o - Elektra Zaprešidgosp. Slavko Mandekid­ Gradska plinara Zagrebgosp. Petar Jovid­ Zagrebački holding d.o.o.,ZETgosp. Siniša Uglikgđa. Anita Atlija­ HŽ-Putnički prijevozgosp. Marijan Klaridgosp. Milan Brkid­ Meštrovid prijevoz d.o.o.gosp. Hrvoje Meštrovid

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSadržajSAŽETAK ........................................................................................................................................... 11. UVOD ........................................................................................................................................ 51.1. SPORAZUM GRADONAČELNIKA (COVENANT OF MAYORS) ......................................................................... 51.2. ŠTO JE AKCIJSKI PLAN ODRŽIVOG ENERGETSKOG RAZVITKA GRADA? ............................................................ 61.3. ENERGETSKA POLITIKA GRADA ZAPREŠIDA .............................................................................................. 72. METODOLOGIJA ......................................................................................................................... 92.1. PROCES IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIDA ..... 92.1.1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa .................................................................................... 92.1.2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida ..................................... 102.1.3. Prihvadanje Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta Grada ........................................... 132.1.4. Provedba Plana mjera i aktivnosti za Grad Zaprešid ................................................................. 132.1.5. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog plana........................................................................... 132.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana ......................................... 142.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PROCESA IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKIODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAPREŠIDA .......................................................................................................... 142.2.1. Radna i nadzorna tijela za provedbu Procesa ..................................................................... 142.2.2. Identifikacija i uključivanje dionika ...................................................................................... 153. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAPREŠIĆA U 2008.GODINI ........................................................................................................................................... 173.1. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU ZGRADA STAMBENE I JAVNE NAMJENE U VLASNIŠTVU GRADAZAPREŠIDA U 2008. GODINI ........................................................................................................................... 173.1.1. Podjela zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida ................................ 173.1.2. Ustanove u odgoju i školstvu Grada Zaprešida .......................................................................... 183.1.3. Kulturne i sportske ustanove ............................................................................................... 193.1.4. Upravne zgrade ................................................................................................................... 203.1.5. Zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada ......................................................................... 213.1.6. Analiza potrošnje električne i toplinske energije u podsektoru zgrada u vlasništvuGrada 233.2. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE STAMBENOG SEKTORA GRADA ZAPREŠIDA U 2008. GODINI ...................... 243.3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI GRADAZAPREŠIDA U 2008. GODINI ........................................................................................................................... 253.4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 274. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA GRADA ZAPREŠIĆA U 2008. GODINI .. 29

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida4.1. VOZNI PARK U VLASNIŠTVU GRADA ZAPREŠIDA ...................................................................................... 294.2. JAVNI PRIJEVOZ U GRADU ZAPREŠIDU .................................................................................................. 304.2.1. Javni autobusni prijevoz ...................................................................................................... 304.2.2. Željeznički promet ................................................................................................................ 314.2.3. Ukupna potrošnja goriva podsektora javni prijevoz ............................................................ 324.3. OSOBNA I KOMERCIJALNA VOZILA ....................................................................................................... 334.3.1. Opdi podaci .......................................................................................................................... 334.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozila ............................................................................... 344.4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 365. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIĆA U 2008.GODINI ........................................................................................................................................... 385.1. UVOD.................................................................................................................................................. 385.2. OPDI PODACI O SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA ....................................................................... 385.3. ELEKTRIČNA MREŽA JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA .............................................................................. 395.3.1. Struktura električne mreže javne rasvjete Grada Zaprešida ...................................................... 395.3.2. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Grada Zaprešida ............................... 405.4. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 416. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA ZA GRAD ZAPREŠIĆ ................................................................. 426.1. UVOD ............................................................................................................................................ 426.2. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA ............................................................... 426.3. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA PROMETA ..................................................................... 446.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO 2 iz sektora prometa GradaZaprešida 446.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada Zaprešida ................................................................. 456.3.3. Emisije CO 2 javnog prijevoza Grada Zaprešida .................................................................... 456.3.4. Emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila .......................................................................... 466.3.5. Ukupne emisije CO 2 sektora prometa Grada Zaprešida ...................................................... 476.4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA ................................... 486.5. UKUPNI REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 GRADA ZAPREŠIDA .............................................................. 486.5.1. Energetske potrošnje Grada Zaprešida ................................................................................ 486.5.2. Emisije CO 2 Grada Zaprešida................................................................................................ 506.6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................................... 537. PLAN MJERA I AKTIVNOSTI ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 DO 2020. GODINE ................................ 547.1. UVOD.................................................................................................................................................. 54

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida7.2. MJERE KOJE PROIZLAZE IZ HRVATSKE NACIONALNE LEGISLATIVE ..................................................................... 547.2.1. Zgradarstvo ............................................................................................................................... 547.2.2. Promet ....................................................................................................................................... 557.3. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAPREŠIDA ...................................... 557.3.1. Opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva ............................................. 567.3.2. Promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti .................................................. 577.3.3. Mjere za zgrade u vlasništvu Grada .................................................................................... 587.3.4. Mjere za stambeni sektor Grada Zaprešida ......................................................................... 597.3.5. Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti .......................................................... 607.4. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 U SEKTORU PROMETA GRADA ZAPREŠIDA............................................. 607.4.1. Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida ......................... 607.4.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti ......................................................... 617.4.3. Zelena javna nabava ................................................................................................................. 617.4.4. Mjere za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida ...................................................................... 627.4.5. Mjere za javni prijevoz Grada .............................................................................................. 627.4.6. Mjere za osobna i komercijalna vozila ................................................................................ 637.5. MJERE ZA SEKTOR JAVNE RASVJETE ...................................................................................................... 638. VREMENSKI I FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE PLANA MJERA I AKTIVNOSTI ZA GRAD ZAPREŠIĆ ... 648.1 UVOD ............................................................................................................................................ 648.2 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA GRADA ZAPREŠIDA....................................... 648.2.1 Obrazovanje, promocija i promjena ponašanja .................................................................. 658.2.2 Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida ...................................................... 678.2.3 Stambeni sektor (kudanstva) Grada Zaprešida .................................................................... 718.2.4 Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti ......................................................................... 748.3 MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 IZ SEKTORA PROMETA GRADA ZAPREŠIDA ............................................. 778.3.1 Legislativne i planske mjere ................................................................................................. 788.3.2 Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti ................................................... 798.3.3 Vozila u vlasništvu Grada Zaprešida .................................................................................... 808.3.4 Javni prijevoz ....................................................................................................................... 818.3.5 Osobna i komercijalna vozila ............................................................................................... 898.4 MJERE SMANJENJA EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE GRADA ZAPREŠIDA ........................................ 919. PROCJENA SMANJENJA EMISIJA CO 2 ZA IDENTIFICIRANE MJERE DO 2020. GODINE .................... 939.1. UVODNA RAZMATRANJA ......................................................................................................................... 939.2. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA PROMETA .......................................................................................... 93

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida9.3. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA .................................................................................... 989.4. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE ................................................................................ 1039.5. UKUPNE PROJEKCIJE EMISIJE CO 2 INVENTARA GRADA ZAPREŠIDA ................................................................ 1049.6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 10610. MEHANIZMI FINANCIRANJA I PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA ................................................... 10710.1 PREGLED MOGUDIH IZVORA FINANCIRANJA ............................................................................................. 10710.2. PRORAČUN GRADA ZAPREŠIDA ............................................................................................................ 10810.3. JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO .......................................................................................................... 10910.4. ESCO MODEL ................................................................................................................................... 11010.5. REVOLVING FOND .............................................................................................................................. 11110.6. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ ................................................................................................ 11210.7. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST ......................................................................... 11210.8. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ ............................................................................................................. 11310.9. PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMODI ......................................................... 11410.9.1. Instrument pretpristupne pomodi - IPA ................................................................................. 11410.9.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE) ............................................................. 11510.9.3. Programi Europske unije ....................................................................................................... 11610.10. STRUKTURNI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE ........................................................................................ 11810.10.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ........................................................................... 11910.10.2. Kohezijski fond (CF) .............................................................................................................. 11910.10.3. Europski socijalni fond (ESF) ................................................................................................ 11910.10.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) ....................... 11910.10.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS) ................................ 12010.10.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) .............................. 12010.10.7. European Local Energy Assistance (ELENA) ......................................................................... 12110.11. WESTERN BALKANS SUSTAINABLE ENERGY DIRECT FINANCING FACILITY..................................................... 12110.12. OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JUGOISTOČNU EUROPU ....................................................................... 12210.13. EUROPSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ .............................................................................................. 12310.14. EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA........................................................................................................ 12310.15. GREEN FOR GROWTH FUND – SOUTHEAST EUROPE ............................................................................... 12411. ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKAGRADA ZAPREŠIĆA ........................................................................................................................ 12611.1. RELEVANTNA REGULATIVA I DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE........................................................................ 12611.2. ZAKONODAVNI OKVIR I REGULATIVA REPUBLIKE HRVATSKE ....................................................................... 127

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida11.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske ............................................................. 12711.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa .......................................................................... 12711.3. STRATEŠKI DOKUMENTI GRADA ZAPREŠIDA ............................................................................................ 12911.3.1. Generalni urbanistički plan i Prostorni plan uređenja Grada Zaprešida ................................ 12911.3.2. Akti i dokumenti iz područja energetike i zaštite okoliša Grada Zaprešida ........................... 13012. PRAĆENJE I KONTROLA PROVEDBE AKCIJSKOG PLANA ............................................................ 13113. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ........................................................................................................ 134

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPopis slikaSlika 1.1 Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 4. svibnja 2010. godine u Velikoj dvoraniEuropskog parlamenta u Briselu (na potpisivanju je prisutan gradonačelnik Grada Zaprešida)............. 6Slika 2.1 Dinamika realizacije Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivograzvitka Grada Zaprešida ......................................................................................................................... 9Slika 3.1 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u obrazovnim ustanovamaGrada Zaprešida ..................................................................................................................................... 18Slika 3.2 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u kulturnim i sportskimustanovama ........................................................................................................................................... 20Slika 3.3 Usporedba specifičnih potrošnji energije u upravnim zgradama u vlasništvu Grada ............. 21Slika 3.4 Usporedba specifične potrošnje električne i toplinske energije u kategoriji zgrada ostalenamjene Grada Zaprešida ...................................................................................................................... 22Slika 3.5 Usporedba specifičnih potrošnji električne energije po kategorijama unutar podsektorazgrada u vlasništvu Grada...................................................................................................................... 23Slika 3.6 Usporedba specifičnih potrošnji toplinske energije po kategorijama unutar podsektorazgrada u vlasništvu Grada...................................................................................................................... 24Slika 3.7 Udio pojedinih energenta za grijanje u stambenom podsektoru Grada Zaprešida ................ 25Slika 3.8 Udio pojedinih energenta za grijanje u komercijalnom i uslužnom podsektoru GradaZaprešida ................................................................................................................................................ 26Slika 3.9 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima ...................................... 27Slika 3.10 Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima ................... 27Slika 3.11 Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorima .................... 28Slika 4.1 Struktura potrošnje goriva za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida ......................................... 30Slika 4.2 Raspodjela potrošnje goriva gradskih i međugradskih autobusa ........................................... 31Slika 4.3 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida.................................. 32Slika 4.4 Broj registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godine ................ 33Slika 4.5 Broj registriranih teretnih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godine .. 33Slika 4.6 Struktura registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u 2008. godini ............................................ 34Slika 4.7 Struktura registriranih vozila prema vlasništvu u Gradu Zaprešidu u 2008. godini ................ 34Slika 4.8 Udio potrošnje pojedinih tipova goriva u podsektoru osobna i komercijalna vozila ............. 35Slika 4.9 Udio potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila na području Grada Zaprešida............................................................................................................................................................... 36Slika 4.10 Struktura potrošnje goriva po podsektorima sektora promet Grada Zaprešida ................... 36Slika 4.11 Struktura potrošnje različitih tipova goriva sektora promet Grada Zaprešida ..................... 37Slika 5.1 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti ............................................................. 40Slika 5.2 Priključne snage pojedinih tipova rasvjetnih tijela Grada Zaprešida ...................................... 41Slika 6.1 Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida ............................................................... 43Slika 6.2 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida .... 44Slika 6.3 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida .. 44Slika 6.4 Usporedba potrošnji goriva podsektora unutar sektora promet Grada Zaprešida................. 47Slika 6.5 Usporedba emisija CO 2 podsektora unutar sektora prometa Grada Zaprešida ...................... 48Slika 6.6 Struktura energetske potrošnje po energentu u 2008. godini ............................................... 49Slika 6.7 Struktura energetske potrošnje po sektorima u 2008. godini ................................................ 50Slika 6.8 Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentima ...................................... 50Slika 6.9 Emisija CO 2 inventara po sektorima ........................................................................................ 51Slika 6.10 Emisija CO 2 inventara po energentima ................................................................................ 52Slika 6.11 Prikaz emisije CO 2 po sektorima i energentima .................................................................... 52Slika 9.1 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora promet ............................................. 97Slika 9.2 Usporedba projekcija emisija CO 2 s emisijom bazne 2008. godine za sektor promet ............ 98

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 9.3 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo .................................... 102Slika 9.4 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora zgradarstvo ....................... 103Slika 9.5 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 Inventara po sektorima .............................. 105Slika 9.6 Ukupne projekcije emisije CO 2 po scenarijima ..................................................................... 106

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPopis tablicaTablica 3.1 Parametri potrošnje toplinske energije u sektoru obrazovanja ......................................... 18Tablica 3.2 Parametri potrošnje toplinske energije kategorije kulturnih i obrazovnih ustanova ......... 19Tablica 3.3 Parametri potrošnje prirodnog plina u upravnim zgradama .............................................. 21Tablica 3.4 Parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji ostalih zgrada uvlasništvu Grada .................................................................................................................................... 22Tablica 3.5 Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zaprešida. .............. 24Tablica 3.6 Parametri potrošnje toplinske energije u komercijalnom i uslužnom podsektoru GradaZaprešida ................................................................................................................................................ 26Tablica 4.1 Potrošnje goriva vozila u vlasništvu Grada ......................................................................... 29Tablica 4.2 Karakteristike voznog parka i potrošnja goriva ZET-a za 2008. godinu .............................. 30Tablica 4.3 Karakteristike voznog parka i potrošnje goriva međugradskog autobusnog prijevoza ...... 31Tablica 4.4 Proračun godišnje potrošnje električne energije željezničkog prometa Grada Zaprešida .. 32Tablica 4.5 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida u 2008. godini ...... 32Tablica 4.6 Potrošnja goriva u 2008. godini .......................................................................................... 35Tablica 5.1 Karakteristike javne rasvjete Grada Zaprešida .................................................................... 40Tablica 6.1 Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva GradaZaprešida ................................................................................................................................................ 42Tablica 6.2 Emisije CO 2 sektora zgradarstva Grada Zaprešida ............................................................... 43Tablica 6.3 Emisije CO 2 voznog parka u vlasništvu Grada Zaprešida ..................................................... 45Tablica 6.4 Potrošnje goriva i emisija CO 2 po kategorijama autobusnog gradskog i međugradskogprijevoza ................................................................................................................................................ 45Tablica 6.5 Proračun godišnjeg utroška energije željezničkog prometa ............................................... 46Tablica 6.6 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora javnog prijevoza Grada .. 46Tablica 6.7 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora osobna i komercijalnavozila ...................................................................................................................................................... 46Tablica 6.8 Ukupna emisija CO 2 sektora promet Grada Zaprešida ........................................................ 47Tablica 6.9 Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjete ..... 48Tablica 6.10 Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentima ................................... 49Tablica 6.11 Emisija CO 2 po sektorima i energentima ........................................................................... 51Tablica 9.1 Procjena broja vozila ........................................................................................................... 93Tablica 9.2 Projekcija potrošnje energije i emisije CO 2 za 2020. godinu za scenarij bez mjera ............ 94Tablica 9.3 Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere ........................ 95Tablica 9.4 Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjerama .................. 97Tablica 9.5 Projekcije sektora promet po scenarijima .......................................................................... 98Tablica 9.6 Potrošnja energenata scenarija bez mjera za sektor zgradarstva ...................................... 99Tablica 9.7 Projekcija emisije CO 2 scenarija bez mjera za sektor zgradarstva ...................................... 99Tablica 9.8 Procijenjene uštede energije scenarija s mjerama u odnosu na BAU scenarij sektorazgradarstvo .......................................................................................................................................... 100Tablica 9.9 Potencijali smanjenja emisije CO₂ sektora zgradarstvo .................................................... 101Tablica 9.10 Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvo .................................... 102Tablica 9.11 Projekcija emisije CO 2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvo.................................... 102Tablica 9.12 Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijima ............................................................... 103Tablica 9.13 Potrošnja električne energije i emisija CO 2 scenarija bez mjera sektora javna rasvjeta. 103Tablica 9.14 Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora javnarasvjeta ................................................................................................................................................ 104Tablica 9.15 Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima ............................................................ 104Tablica 9.16 Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama ........................ 105Tablica 9.17 Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima ....................................................... 105

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 10.1 Pregled mogudih izvora financiranja mjera i aktivnosti .................................................. 107Tablica 12.1 Prijedlog procesa pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada ........................ 132

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPrvi korak u izradi Akcijskog plana bio je odabrati referentnu godinu, pri čemu je glavni kriterijodabira bila raspoloživost podataka potrebnih za proračun emisija CO 2 . Nepouzdani podaci oenergetskim potrošnjama i nužnost procjene emisija CO 2 unijeli bi veliku nesigurnost u referentniinventar emisija CO 2 što nije u skladu s principima metodologije propisane od strane Europskekomisije. Iz tog je razloga kao referentna odabrana 2008. godina, te promatrani vremenski okvir ovogAkcijskog plana obuhvada razdoblje od 2008. do 2020. godine.U skladu s preporukama Europske komisije, sektori energetske potrošnje Grada podijeljeni su na triosnovna sektora od kojih se svaki dalje dijeli na nekoliko podsektora: zgradarstvo; promet; javna rasvjeta.Sektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora: stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida; stambeni sektor – kudanstva; zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti.Sektor prometa sadrži dva podsektora: vozni park u vlasništvu Grada; osobna i komercijalna vozila.Provedene energetske analize sektora zgradarstva i prometa za 2008. godinu pokazuje da svipodsektori imaju visoke potencijale ušteda i električne i toplinske energije. Analize sektora javnerasvjete pokazuju da suvremena, ekološka rješenja rezultiraju znatnim energetskim uštedama ivelikom redukcijom svjetlosnog zagađenja.Na osnovu provedenih energetskih analiza sektora dobiveni su ulazni parametri za izraduReferentnog inventara emisija CO 2 za Grad Zaprešid za 2008. godinu, prema kojemu su iznosi i udjelipojedinih sektora u ukupnoj emisiji CO 2 Grada sljededi: zgradarstvo – 68844,7 tCO 2 (81,1%); promet – 14899,9 tCO 2 (17,6%); javna rasvjeta – 1162,6 tCO 2 (1,37%).Prema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europskekomisije, Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. godine sadrži identificirane mjereenergetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Zaprešida.Posebnu potkategoriju za sektore zgradarstva i prometa čine mjere koje proizlaze iz nacionalnelegislative.U skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, prioritetne mjere iaktivnosti za sektor zgradarstva podijeljene su u sljedede četiri potkategorije: promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti; mjere za zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada; mjere za stambeni sektor zgrada; mjere za komercijalni i uslužni sektor zgrada.Prioritetne mjere i aktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedede potkategorije: legislativne mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa;2

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidamjeru energetske učinkovitosti. Dobiveni rezultati pokazuju da se provedbom svih identificiranihmjera emisija CO 2 do 2020. godine može smanjiti za 22,82%. Za ostvarenje zacrtanog cilja smanjenjaemisija CO 2 od 21% do 2020. godine u odnosu na referentnu, 2008. godinu, dovoljno je realizirati dionavedenih mjera u ovisnosti o financijskim, vremenskim i organizacijskim parametrima.Važni dijelovi ovog Akcijskog plana su i detaljan pregled mogudnosti, izvora i mehanizamafinanciranja provedbe identificiranih mjera i projekata energetske učinkovitosti te zakonodavni okvirza provedbu glavnih odrednica Akcijskog plana.Kontinuirano pradenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima iznimno je važnakomponenta Procesa pripreme, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitkaGrada Zaprešida. Svi gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika imaju obvezu svake dvije godinepripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o provedbi Akcijskog plana (u daljem tekstu Izvještaj)koji bi uz detaljan opis provedenih mjera i aktivnosti te postignutih rezultata, trebao sadržavati i tzv.kontrolni inventar emisija CO 2 . Usporedba referentnog inventara emisija CO 2 za 2008. godinu ikontrolnog inventara emisija za neku od sljededih godina jednoznačno de pokazati koliko je stvarnosmanjenje emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu, te dati konačan odgovor na pitanje da li je provedbaAkcijskog plana uspješna ili ne.4

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida1. Uvod1.1. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors)Europska komisija je 29. siječnja 2008. pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnikaenergetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu s ciljem razmjene iskustava u primjenidjelotvornih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti urbanih sredina. Sporazumgradonačelnika (Covenant of Mayors) je odgovor naprednih europskih gradova na izazove globalnepromjene klime, a ujedno prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije usmjerena direktno naaktivno uključenje i kontinuirano sudjelovanje gradskih uprava i samih građana u borbi protivglobalnog zatopljenja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na primjenu brojnihmjera energetske učinkovitosti kojima de u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO 2 u svomgradu za više od 20% na koliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine.Prema podacima Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) urbana područja u Europskoj uniji (EU)odgovorna su za 80% energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 s godišnjim trendom porasta od1,9%. Ambiciozni cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za više od 20% u odnosu na referentnugodinu mogud je samo uz aktivno uključenje i sudjelovanje gradskih uprava, brojnih interesnihskupina i samih građana što vedeg broja europskih gradova. Zajedno s državnom upravom, gradske,lokalne i regionalne uprave europskih zemalja ravnopravno dijele odgovornost i preuzimaju obvezeza borbu protiv globalnog zagrijavanja provedbom raznih programa, projekata i inicijativa zapoboljšanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.Uloge gradskih uprava koje obvezuju odjele gradske uprave, ustanove i trgovačka društva u vlasništvuili suvlasništvu gradova definirane Sporazumom gradonačelnika su slijedede: Provedba mjera, projekata i programa energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene uvlasništvu i korištenju gradova; Provedba mjera, projekata i programa u cilju povedanja kvalitete i energetsko-ekološkeučinkovitosti u sektoru javnog gradskog prijevoza; Provedba mjera, projekata i programa energetske učinkovitosti sektora javne rasvjete napodručju grada; Planiranje razvitka gradova na načelima energetsko-ekološke održivosti; Kontinuirane informativno-edukativne aktivnosti i kampanje o načinima povedanjaenergetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO 2 za podizanje svijesti građana o nužnostištednje energije u svim segmentima života i rada; Potpora programima i inicijativama raznih fizičkih i pravnih subjekata u cilju vedeg korištenjaobnovljivih izvora energije; Promicanje lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije.Sporazumom su definirane i konkretne obveze potpisnika: Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 (u nastavku Inventar) kao temelja za izraduAkcijskog plana energetski održivog razvitka grada do 2020. godine (eng. Sustainable EnergyAction Plan – SEAP - u nastavku Akcijski plan); Izrada i provedba Akcijskog plana; Kontrola i pradenje provedbe Akcijskog plana; Podnošenje izviješda o realizaciji Akcijskog plana Europskoj komisiji svake dvije godine; Prilagođavanje strukture gradske uprave u cilju osiguranja potrebnog stručnog potencijala zaprovedbu Akcijskog plana; Redovno informiranje lokalnih medija o rezultatima provedbe Akcijskog plana;5

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaInformiranje građana o mogudnostima i prednostima korištenja energije na učinkoviti način;Organiziranje Energetskih dana ili Dana Sporazuma gradova, u suradnji s Europskomkomisijom i dionicima;Prisustvovanje i doprinos godišnjim Konferencijama gradonačelnika EU o energetski održivojEuropi;Razmjena iskustva i znanja s drugim gradovima i opdinama.Do 8. studenog 2010. Sporazum je potpisalo 2107 gradova, a interes za pristupanjem novih gradovaje iznimno velik. Ovdje je zanimljivo spomenuti da je inicijativa prerasla europske granice i proširila sesvijetom. Uz više od 2000 europskih gradova, Sporazum su potpisali i gradonačelnici glavnog gradaArgentine, Buenos Airesa te Christchurcha na Novom Zelandu. Od europskih zemalja, u inicijativi sunajzastupljeniji španjolski (754) i talijanski (730) gradovi. Od hrvatskih gradova inicijativi su se prvi,tijekom 2008. godine pridružili Rijeka, Zagreb i Ivanid Grad, a u 2009. godini Klanjec, Ozalj i DugaResa. Početkom veljače 2010. Sporazumu je pristupio Grad Pregrada, a slijedili su gradovi Zaprešid(18.03.2010.), Jastrebarsko, Velika Gorica i Karlovac (slika 1.1).Slika 1.1 Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 4. svibnja 2010. godine u Velikoj dvoraniEuropskog parlamenta u Briselu (na potpisivanju je prisutan gradonačelnik Grada Zaprešida)1.2. Što je Akcijski plan održivog energetskog razvitka grada?Potpisivanjem Sporazuma, gradonačelnici se obvezuju na izradu Akcijskog plana održivogenergetskog razvitka grada (eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP) koji treba biti dostavljenEuropskoj komisiji unutar razdoblja od jedne godine. Akcijski plan održivog energetskog razvitkagrada predstavlja temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanjuidentificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata i mjera energetske učinkovitosti ikorištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, a koji de rezultirati smanjenjem emisije CO 2za više od 20% do 2020. godine.6

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaGlavni ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana su: smanjiti emisije CO 2 iz svih sektora provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjemobnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama; u što vedoj mjeri pridonijeti sigurnosti i diverzifikaciji energetske opskrbe grada; smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; povedati udio energije proizvedene iz obnovljivih izvora; omoguditi transformaciju urbanih u ekološki održiva područja.Akcijski plan se fokusira na dugoročne transformacije energetskih sustava unutar gradova te dajemjerljive ciljeve za smanjenje potrošnje energije i pripadajudih emisija CO 2 .Obveze iz Akcijskog plana odnose se na cijelo područje grada, kako javnog tako i privatnog sektora.Plan definira mjere i aktivnosti u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete ne uključujudi sektorindustrije. Akcijski plan u svim svojim segmentima treba biti usuglašen s institucionalnim i zakonskimokvirima na EU, nacionalnoj i lokalnoj razini te pokrivati razdoblje do 2020. godine.Europska komisija je pripremila Priručnik za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka gradau cilju olakšavanja njegove pripreme i provedbe gradskim upravama te uspoređivanja postignutihrezultata među europskim gradovima.U fazi implementacije Akcijskog plana, gradovi de Europskoj komisiji podnositi periodička izvješda oimplementaciji i napretku u ostvarivanju zadanih ciljeva za što je razvijen i posebni obrazac zaizvještavanje (Prilog 1).1.3. Energetska politika Grada ZaprešidaGradska uprava Grada Zaprešida se, među prvima u Hrvatskoj, odgovorno opredijelila za energetskiodrživ razvitak grada na načelima energetske učinkovitosti, održive gradnje i korištenja obnovljivihizvora energije.Krajem 2008. godine pokrenut je projekt: Učinkovito gospodarenje energijom u zgradama uvlasništvu grada Zaprešića koji je obuhvatio sljedede aktivnosti: Izradu i kontinuiranu ažuriranje registra zgrada javne namjene u vlasništvu grada Zaprešida; Uvođenje informacijskog sustava gospodarenja energijom (ISGE) kojim de se kontinuiranopratiti podaci o energetskim karakteristikama zgrada u vlasništvu grada; Provedbu energetskih pregleda u 10 odabranih zgrada u vlasništvu grada na osnovu kojih suodređene konkretne mjere energetske učinkovitosti i raspored njihove implementacije uovisnosti o periodu povrata investicije; Izradu studija izvodljivosti za 10 odabranih zgrada javne namjene u vlasništvu grada; Provedbu EU Display kampanje pripremom i izlaganjem postera o potrošnji energije, vode iemisiji CO 2 u 10 zgrada u vlasništvu grada; Promotivne i informativne aktivnosti vezane za kontinuirano i pravodobno informiranjeciljanih grupa te široke javnosti o relevantnoj energetskoj problematici na području gradaZaprešida.Cilj provedbe projekta je s jedne strane ostvarenje izravnih financijskih ušteda proizašlih iz korištenjaregistra, ISGE sustava te rezultata energetskih pregleda kao podloge za donošenje odluka teenergetsko-ekonomski optimalnih mjera i projekta, a s druge uspostavom potpune kontrole nadenergetskom situacijom grada, te povedanjem razine svijesti i sudjelovanja javnosti u projektima7

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaučinkovitog korištenja energije promovirati grad Zaprešid kao model energetski učinkovitog iosviještenog grada na primjer ostalim gradovima u Republici Hrvatskoj.Nadalje, Grad Zaprešid je odlukom Gradskog poglavarstva pristupio projektu Sustavno gospodarenjeenergijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (SGE) koji zajednički vode Program zarazvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RepublikeHrvatske. U sklopu projekta, gradonačelnik je potpisao Energetsku povelju kojom se Grad Zaprešidobvezao na provođenje proaktivne energetske politike s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti ismanjenja štetnih utjecaja na okoliš te širenje svijesti među građanima o nužnosti učinkovitogkorištenja energije.Od 27. do 29. travnja 2009. godine, Grad Zaprešid je aktivno sudjelovao u Drugoj radnoj konferencijiu sklopu projekta SGE pod nazivom Održivi razvoj gradova, održanoj u hotelu Westin. Organizatori ipokrovitelji bili su Grad Zagreb, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Regionalna energetskaagencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Fond za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost te Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Konferencija je okupila petstotinjak sudionika,među ostalima, predstavnike jedinica regionalne i lokalne samouprave, župane, gradonačelnike,predstavnike obrazovnih i znanstvenih institucija, projektante javnih, stambenih i poslovnih objekata,investitore u građevinskom sektoru, predstavnike obrtničkih i gospodarskih subjekata, ESCOkompanija, razvojnih i energetskih agencija te brojne predstavnike medija.Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, 18. ožujka 2010. godine, Grad Zaprešid je službenoprihvatio provođenje načela i obveza iz tog dokumenta kao jedan od važnih preduvjeta za energetskiodrživ razvitak Grada.Jedna od važnijih aktivnosti u cilju energetski održivog razvitka Grada je i pravodobno informiranje ikontinuirana edukacija građana i ostalih dionika na području Grada o nužnosti štednje energije ismanjenja emisija CO 2 . 15. travnja 2009. održana je javna tribina – Gospodarenje energijom u graduZaprešidu u sklopu koje su održana predavanja za građane na temu uspostave sustavne brige oenergetskoj situaciji u gradu, suvremenim energetskim konceptima gradova te novim tehnologijamau zgradarstvu. Također su održana radionice za ravnatelje javnih zgrade te različite likovne radionice.Jedan od važnijih projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije koje GradZaprešid trenutačno uspješno provodi je modernizacija zastarjele rasvjete na području Grada tj.,njezina zamjena energetski učinkovitom.8

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida2. Metodologija2.1. Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitkaGrada ZaprešidaProces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida (udaljnjem tekstu Proces) načelno se može podijeliti u 6 glavnih koraka (slika 2.1.):1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi,dionici i dr.);2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida;3. Prihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada;4. Provedba identificiranih mjera i aktivnosti prema Planu mjera i aktivnosti u skladu sdefiniranim rasporedom i vremenskim okvirom;5. Pradenje i kontrola provedbe identificiranih mjera prema Planu mjera i aktivnosti;6. Priprema izvještaja o realiziranim projektima iz Plana mjera i aktivnosti u vremenskimintervalima od 2 godine.Unutar 6 glavnih koraka veliki je broj aktivnosti koje trebaju biti provedene za uspješnu realizacijuProcesa.Slika 2.1 Dinamika realizacije Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivograzvitka Grada Zaprešida2.1.1. Pripremne radnje za pokretanje ProcesaOsnovna aktivnost pripremne faze Procesa je postizanje političke volje za njegovo pokretanje irealizaciju. Za uspješnu realizaciju Procesa od najvede je važnosti osigurati podršku Gradonačelnika iGradskog vijeda Grada Zaprešida. Pristupanje Sporazumu gradonačelnika predstavlja prvi korak upravom smjeru i pokazuje pozitivno stajalište Gradske uprave za energetski održiv razvitak Grada.Važno je da vodedi ljudi Gradske uprave budu ved od pripremne faze uključeni u Proces te u ostalimfazama pružaju aktivnu potporu. Jedino je na taj način osigurana njegova uspješna provedba.Zadaci Gradske uprave u realizaciji Akcijskog plana su sljededi: uspješno integrirati ciljeve i mjere Akcijskog plana u razvojnu strategiju Grada Zaprešida; osigurati stručni kadar za provedbu identificiranih mjera energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora energije; osigurati financijska sredstva za provedbu mjera; podupirati kontinuirano provođenje mjera kroz čitavo razdoblje provedbe Akcijskog plana do2020. godine; osigurati pradenje i izvještavanje o dinamici provedbe plana do 2020. godine; kontinuirano informirati građane o provedbi plana;9

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida osigurati sudjelovanje dionika i građana u čitavom procesu od izrade do pradenja provedbeAkcijskog plana; uključiti se u mrežu gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika u cilju kontinuiranerazmjene pozitivnih iskustava i zajedničke sinergije u izgradnji energetski održivih urbanihpodručja Europe.Korist od uspješno provedenog Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana je višestruka zaGrad i njegove građane ali i za jačanje političke modi Gradske uprave koja de uspješnom realizacijomčitavog Procesa: demonstrirati svoju opredijeljenost za energetski održiv razvitak Grada Zaprešida na načelimazaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao imperativa održivosti21. stoljeda; postaviti temelje energetski održivom razvitku Grada Zaprešida; pokrenuti nove financijske mehanizme za pokretanje i provedbu mjera energetskeučinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu; osigurati dugoročnu sigurnu energetsku opskrbu Grada; povedati kvalitetu života svojih građana (poboljšati kvalitetu zraka, smanjiti prometnazagušenja i dr.).Od uspješne izrade i provedbe Akcijskog plana koristi bi na izravan ili neizravan način imali svi građaniGrada Zaprešida koji de preko predstavnika raznih interesnih skupina (dionika) sudjelovati u svimfazama realizacije. Sudjelovanje što vedeg broja dionika je početni korak u procesu promjeneenergetskih stavova i ponašanja građana.Dionici u izradi i provedbi Akcijskog plana trebaju biti svi oni: čiji su interesi na bilo koji način povezani s Akcijskim planom; čije aktivnosti na bilo koji način utječu na Akcijski plan; čije su vlasništvo, pristup informacijama, izvori, stručnost i dr. potrebni za uspješnu izradu iprovedbu Akcijskog plana.Prvi korak je identifikacija dionika, a sljededi specificiranje njihovih konkretnih uloga i zadataka uProcesu izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana.Proces treba započeti imenovanjem koordinatora ovlaštenog za donošenje svih važnih odlukatijekom izrade, implementacije i pradenja Plana.2.1.2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida obuhvada 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje referentne godine;2. Analizu energetske potrošnje po sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete;3. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetskepotrošnje;4. Izradu Referentnog inventara emisija CO 2 ;5. Izradu Plana aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO 2 do 2020.godine;6. Određivanje vremenskog i financijskog okvira, te procjenu investicijskih troškova ipotencijala energetskih ušteda i pripadajudih emisija CO 2 identificiranih mjera za sektorezgradarstva, prometa i javne rasvjete;7. Određivanje mehanizama financiranja provedbe Akcijskog plana;10

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provedbu Akcijskog plana;9. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 do 2020.godine;10. Prijedlog mjera za kontrolu i monitoring provedbe Akcijskog plana.Prva aktivnost u izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida je određivanjevremenskog okvira provedbe, odnosno odabir referentne (bazne) godine za koju de biti izrađenReferentni inventar emisija CO 2 za pojedine sektore neposredne potrošnje. Vremenski okvirprovedbe Akcijskog plana čini razdoblje od referentne do 2020. godine. Za Grad Zaprešid je kaoreferentna izabrana 2008. godina, jer su za navedenu godinu dostupni kvalitetni podaci o energetskojpotrošnji sektora.U skladu s preporukama Europske komisije, sektori energetske potrošnje Grada podijeljeni su na: zgradarstvo; promet; javnu rasvjetu.Sektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora: stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida; zgrade uslužnih i komercijalnih djelatnosti na području Grada; stambene zgrade.Sektor prometa sadrži tri podsektora: vozila u vlasništvu i korištenju Grada; javni prijevoz na području Grada; osobna i komercijalna vozila.Sektor javne rasvjete čini mreža javne rasvjete u vlasništvu Grada.Ulazni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Grada za 2008. godinu su: broj i površina građevina; konstrukcijske i energetske karakteristike građevina; potrošnja električne energije u objektima; potrošnja toplinske energije u objektima; vrste korištenih energenata.Potrebni podaci za analizu energetske potrošnje prometa u Gradu Zaprešidu u 2008. godini su: struktura i karakteristike voznog parka u vlasništvu i korištenju Grada; struktura i karakteristike javnog prijevoza na području Grada; broj i struktura registriranih osobnih i kombiniranih vozila; potrošnja raznih vrsta goriva voznog parka u vlasništvu Grada; podjela i potrošnja raznih vrsta goriva za autobusni prijevoz na području Grada.Na osnovu broja i strukture registriranih osobnih i kombiniranih vozila bit de procijenjena pređenakilometraža i pripadajuda potrošnja raznih vrsta goriva.Potrebni podaci za analizu potrošnje energije u sektoru javne rasvjete Grada su: struktura i karakteristika mreže javne rasvjete (broj svjetiljki, tip i karakteristike, udaljenostizmeđu rasvjetnih stupova i dr.);11

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida potrošnja električne energije.Kako su za uspješnu analizu energetske potrošnje raznih sektora i podsektora preduvjet kvalitetnipodaci, a njezini rezultati ustvari ulazni podaci za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 ,sistematsko prikupljanje i obrada prikupljenih podataka jedna je od najvažnijih, ako ne i najvažnijaaktivnost izrade Akcijskog plana.Sljededa važna aktivnost ovog Akcijskog plana je izrada Referentnog inventara emisija CO 2 koja de seza Grad Zaprešid izraditi prema IPCC protokolu. IPCC protokol za određivanje emisija onečišdujudihtvari u atmosferu je protokol Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panelon Climate Change – IPCC) kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (United NationsEnvironment Programme - UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirnekonvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation Framework Convention on ClimateChange – UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem Kyotskog protokola 2007. godine obvezala na pradenjei izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu, pa de se on kaonacionalno priznat protokol koristiti i za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 za Grad Zaprešid.Na osnovu provedene analize energetske potrošnje sektora i podsektora Grada i pripadajudih emisijaCO 2 u 2008. godini, prognoza energetske potrošnje u vremenskom razdoblju do 2020. godine kao ibrojnih drugih relevantnih čimbenika, identificiraju se mjere i aktivnosti energetske učinkovitosti ikorištenja obnovljivih izvora energije koje čine Plan mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu Plan) zarazdoblje do 2020. godine, čija de implementacija rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljevasmanjenja emisija CO 2 .Prema preporukama Europske komisije, Plan mjera i aktivnosti za Grad Zaprešid obuhvatit de sektorezgradarstva, prometa i javne rasvjete, a prema konkretnoj situaciji u Gradu mjere mogu obuhvatiti isljededa područja: lokalnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (u vlasništvu Grada i drugih energetskihtvrtki); planiranje korištenja gradskog zemljišta (urbanističko planiranje, planiranje razvitkaprometne infrastrukture, planiranje projekata izgradnje i rekonstrukcije zgrada na načelimaodržive gradnje); Zelenu javnu nabavu (uvođenje zahtjeva energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energijeu proces javne nabave u Gradu); rad s građanima i dionicima na obrazovanju, podizanju svijesti i njihovom aktivnomuključenju u energetski održivi razvitak grada (formiranje energetskih savjetovališta i infocentara, financijski mehanizmi za poticanje fizičkih osoba za pokretanje projekataenergetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, promotivne iinformativne akcije, ispitivanje javnog mišljenja i stavova i dr.).Za svaku identificiranu mjeru i aktivnost u Planu de biti određeni: potencijali energetskih ušteda do 2020. godine; vremenski okvir i dinamika provedbe; mogudnosti financiranja; investicijski troškovi provedbe; potencijali smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine.Važna aktivnost Akcijskog plana je i utvrđivanje zakonodavnog okvira. Sve predložene mjere iaktivnosti ovog Akcijskog plana su u skladu s relevantnom legislativom na razini Grada, Zagrebačkežupanije, Hrvatske i Europske unije.12

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPosljednji korak u izradi Akcijskog plana je na osnovu svih provedenih aktivnosti postaviti realan ciljsmanjenja ukupnih emisija CO 2 do 2020. godine te ciljeve smanjenja emisija po pojedinim sektorima ipodsektorima energetske potrošnje na području Grada.2.1.3. Prihvadanje Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta GradaPrihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Zaprešida je ključnielement za njegovu implementaciju te ostvarenje cilja smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine. Iz togje razloga s jedne strane važno da su vodedi ljudi Gradske uprave uključeni u Proces izrade, provedbei pradenja Akcijskog plana od samog početka, a s druge da se kao jedan od prvih koraka uspostaviEnergetski savjet kao krovno tijelo koje de pratiti i evaluirati čitav Proces. Jednom kad Energetskisavjet prihvati Akcijski plan kao stručno kvalitetan i provediv dokument, na Gradskom je vijedu da gaproglasi službenim, provedbenim dokumentom kao osnovnim preduvjetom njegove uspješnerealizacije.2.1.4. Provedba Plana mjera i aktivnosti za Grad ZaprešidImplementacija identificiranih mjera energetske učinkovitosti koja de omoguditi postizanje ciljasmanjenja emisija CO 2 za više od 20% do 2020. godine najteža je faza Procesa izrade, provedbe ipradenja Akcijskog plana koja zahtjeva najviše vremena i truda kao i znatna financijska sredstva. Fazaizrade Akcijskog plana završava izradom Plana mjera i aktivnosti koji sadrži identificirane mjereenergetske učinkovitosti, prijedlog rasporeda provedbe, vremenski okvir i dinamiku provedbe, tepotencijale energetskih ušteda i pripadajudih smanjenja emisija CO 2 .Prihvadanjem Akcijskog plana kao službenog dokumenta Grada službeno krede njegova provedba,koja je vrlo složena zadada ovisna o brojnim gospodarskim, socijalnim, društvenim, ekonomskim itehničkim čimbenicima, a čija de uspješna realizacija zahtijevati iznimno dobru organizaciju i suradnjuizmeđu brojnih dionika na području Grada.Prvi korak provedbe Akcijskog plana je osnivanje Radne grupe za provedbu Akcijskog plana (udaljnjem tekstu Radna grupa) i imenovanje njezinog voditelja. Osnovni zadatak Radne grupe jekoordinacija cijelog, veoma kompleksnog procesa provedbe Akcijskog plana. Prvi preduvjet uspješnekoordinacije je priprema i provođenje djelotvorne komunikacijske strategije na dvije razine. Na prvojrazini treba osigurati kontinuirani protok informacija i komunikaciju između Gradskih ureda i službi,odnosno svih osoba uključenih u konkretne projekte energetske učinkovitosti te odgovornih zanjihovu realizaciju u skladu s Planom (projektanti, građevinari i dr.). Na drugoj razini razmjenjuju seinformacije s građanima i dionicima o svim aktivnostima u sklopu provedbe Plana. Od velike jevažnosti za uspješnu provedbu Akcijskog plana dobra komunikacija uz odgovarajude iskustvo istručnost članova Radne grupe.2.1.5. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog planaFaza pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana treba se istovremeno odvijati na nekoliko razina: Pradenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planu mjera iaktivnosti; Pradenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu; Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutarPlana; Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu.Pradenje dinamike i uspješnosti provedbe Plana mjera i aktivnosti provodit de Energetski savjet.13

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaJedini način uspješnog pradenja postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorimakao i zadovoljenja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 kako za pojedinu mjeru tako i zaprovedbu Plana u cjelini je izrada novog Registra emisija CO 2 za Grad Zaprešid. Prema preporukamaEuropske komisije najbolji bi se rezultati cjelokupnog Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskogplana postigli izradom novog Registra emisija CO 2 (eng. Monitoring Emission Inventory) svake dvijegodine pri čemu je važno da je metodologija njegove izrade identična metodologiji prema kojoj jeizrađen Referentni registar emisija CO 2 (eng. Baseline Emission Inventory) za 2008. godinu. Jedinojednake metodologije izrade registra omoguduju njihovu usporedbu i u konačnici odgovor na pitanjeda li su postavljeni ciljevi smanjenja emisija CO 2 zadovoljeni. Još bi se bolji rezultati postigli da izradunovog registra prati i izrada novog Akcijskog plana koji bi sadržavao analizu postignutih rezultata(provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) te prijedlog novog Plana aktivnosti imjera baziran na konkretnim rezultatima i podacima iz Registra emisija CO 2 za tekudu godinu. Zaizradu novog Akcijskog plana također je važno koristiti identičnu metodologiju kako bi svi rezultati biliusporedivi.2.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog planaPristupanjem Sporazumu gradonačelnika gradovi su se obvezali na izradu Akcijskog plana energetskiodrživog razvitka te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici i uspješnosti njegoveprovedbe svake dvije godine. Europska komisija je pripremila i objavila obrasce u koje treba unijetiglavne parametre Akcijskog plana (odgovornu osobu, energetske potrošnje i emisije CO 2 prema ECklasifikaciji sektora, identificirane mjere energetske učinkovitosti, postavljene ciljeve i dr.). Ispunjeneobrasce treba poslati Europskoj komisiji koja de ih ocijeniti te odgovornoj osobi iz Gradske upraveposlati službeno mišljenje i eventualne prijedloge za poboljšanje Akcijskog plana.2.2. Organizacijska struktura Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog planaenergetski održivog razvitka Grada Zaprešida2.2.1. Radna i nadzorna tijela za provedbu ProcesaProces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida jesložen zadatak koji de pred sve svoje sudionike postaviti brojne izazove. Iako je Europska komisijadala okvirne upute o čitavom tijeku Procesa na Gradskoj je upravi da ih u što vedoj mjeri prilagodikonkretnoj situaciji u Gradu što nije nimalo jednostavan zadatak.Glavni preduvjet uspješne realizacije Procesa je izgradnja djelotvorne organizacijske strukture u kojojde se od samog pokretanja Procesa znati tko, što, kako i u kojem vremenskim roku treba napraviti.Od iznimne je važnosti na samom početku formirati radna i nadzorna tijela te jasno definirati zadade.Prvi korak u izgradnji organizacijske strukture za provedbu Procesa je imenovanje koordinatora.Koordinator Procesa je ključna osoba Procesa koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke ina čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za realizaciju prije opisanih osnovnihkoraka Procesa. Ovaj Akcijski plan predlaže da koordinator Procesa bude predstavnik Gradskeuprave, zadužen za rješavanje energetskih pitanja na razini Grada.Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe Procesa treba osnovati su sljededa: Energetski savjet; Radna grupa za provedbu Akcijskog plana.Energetski savjet je nadzorno i savjetodavno tijelo koje treba osnovati u fazi pokretanja Procesa. Ucilju dobre komunikacije i pradenja cijelog Procesa prijedlog je da koordinator Procesa obnaša idužnost predsjednika Energetskog savjeta. Energetski savjet trebaju činiti predstavnici Gradske14

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidauprave, glavnih dionika Procesa te istaknuti energetski stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom izpodručja energetskog planiranja, graditeljstva i prostornog uređenja te prometa i komunalneinfrastrukture.Osnovne zadade Energetskog savjeta su sljedede: pradenje svih faza Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana; komunikacija s dionicima i građanstvom; recenzija Akcijskog plana; pripremne radnje za prihvadanje Akcijskog plana od strane Gradskog vijeda; pradenje rada Radne grupe za provedbu Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; pradenje i kontrola provedbe Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; periodičko izvještavanje Gradske uprave o rezultatima Procesa izrade, provedbe ipradenja Akcijskog plana; recenzija Izvještaja o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana za Europskukomisiju; prihvadanje Izvještaja o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana za Europskukomisiju.Prijedlog je da Energetski savjet Grada Zaprešida čine predstavnici sljededih institucija: Grada Zaprešida; Elektre Zaprešid; Gradske plinare Zagreb; Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.Radna grupa za provedbu Akcijskog plana je radno tijelo zaduženo prvenstveno za pokretanje ikoordinaciju provedbe konkretnih projekata i mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvoraenergije i zaštite okoliša u skladu s rasporedom i dinamikom Plana mjera i aktivnosti.Glavne zadade Radne grupe obuhvadaju: vođenje i koordinaciju cjelokupne provedbe Plana mjera i aktivnosti u skladu s odlukamaEnergetskog savjeta; uspostavu komunikacijske strategije; vođenje natječaja za izradu projektne dokumentacije za projekte i mjere prema Planu; vođenje natječaja za izvođače radova za projekte i mjere prema Planu; vođenje natječaja za potrebnu opremu za projekte i mjere prema Planu; vođenje projekata i mjera po Planu; pripremu periodičkih izvještaja o rezultatima provedbe Plana.Prijedlog je da Radnu grupu čine tri djelatnika Grada Zaprešida, djelatnik komunalnog poduzeda gradaZaprešida i predstavnik Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.2.2.2. Identifikacija i uključivanje dionikaProces izrade i provedbe Akcijskog plana je kompleksan zadatak u koji od početka treba uključiti štoviše interesnih skupina za što je nužna djelotvorna komunikacijska strategija. Iz tog je razloga, prvikorak identifikacija dionika. Izravno uključivanje dionika u Proces izrade, provedbe i pradenjaAkcijskog plana treba provesti od samog pokretanja Procesa.15

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaDionici s područja Grada Zaprešida mogu se podijeliti u šest kategorija: gradski odjeli; obrtnici/Hrvatska obrtnička komora; poduzetnici/Hrvatska gospodarska komora/Hrvatska udruga poslodavaca; obrazovne ustanove; nevladine udruge; udruge potrošača.Zaprešid se sastoji od 4 mjesna odbora unutar Grada (Stari centar, Centar, Sjever i Novi dvori-Kalamiri) i 6 mjesnih odbora izvan Grada (Jablanovec, Ivanec, Kupljenovo, Pojatno, Šibice, HruševecKupljenski).Gradska uprava organizirana je u četiri upravna odjela: Služba Grada, Upravni odjel za financije igospodarski razvitak, Upravni odjel za društvene djelatnosti te Upravni odjel za graditeljstvo, zaštituokoliša, stambene i komunalne poslove. Gradsko vijede broji 19 članova.Značajne industrijske grane na području Grada: proizvodnja keramike, Inker d.o.o., kovinska industrija, Lanac d.o.o., industrija namještaja, Kenda d.o.o., proizvodnja skretnica za Hrvatske željeznice, proizvodnja tehničkog plina Messer Croatia Plin, tvornice kamene građe Viadukt i Rofix, kamenolomi Viadukt i Jelenje vode, iskopavanje šljunka u Hidroelektri.Na području Grada Zaprešida djeluje Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnostiBaltazar Adam Krčelid, srednja škola Ban Josip Jelačid i četiri osnovne škole: Antun Augustinčid,Ljudevit Gaj, Kupljenovo i Bistra.Kao važne dionike, sigurno treba istaknuti i interesna udruženja obrtnika i trgovačkih društava unutarHrvatske gospodarske komore, Hrvatskog udruženja poslodavaca i udruženja obrtnika unutarHrvatske obrtničke komore te nevladine udruge i udruge potrošača.Od ekoloških udruga na području Grada Zaprešida djeluju CRO-ECO Centar i Zavičajno ekološkodruštvo Zaprešid.16

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida3. Analiza energetske potrošnje u sektoru zgradarstva Grada Zaprešida u2008. godiniZa potrebe analize energetske potrošnje sektor zgradarstva Grada Zaprešida podijeljen je na slijededepodsektore: zgrade stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida; stambene zgrade - kudanstva; zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti.Relevantni podaci za analize energetskih potrošnji u zgradarstvu prikupljeni su iz sljededih izvora: Grad Zaprešid; HEP – ODS, Elektra Zagreb, Pogon Zaprešid; Gradska plinara Zagreb; HEP - Toplinarstvo.Na temelju prikupljenih podataka, za podsektore zgradarstva Grada Zaprešida prikazani su sljedediparametri: opdi podaci o podsektoru; ukupna površina podsektora (m 2 ); broj objekata podsektora; ukupna potrošnja električne energije podsektora (kWh); specifična potrošnja električne energije podsektora (kWh/m 2 ); potrošnja električne energije za grijanje podsektora (kWh); specifična potrošnja električne energije za grijanje podsektora (kWh/m²); ukupna potrošnja iz centraliziranog toplinskog sustava (MWh); specifična potrošnja centraliziranog toplinskog sustava (kWh/m²); ukupna potrošnja prirodnog plina (m 3 ); specifična potrošnja prirodnog plina podsektora (kWh/m²); ukupna potrošnja ekstra lakog loživog ulja (t); specifična potrošnja lož ulja (kWh/m²); ukupna potrošnja toplinske energije podsektora (MWh); specifična potrošnja toplinske energije podsektora (kWh/m 2 ).Detaljne tablice s gore navedenim parametrima za sve podsektore zgradarstva Grada nalaze se uPrilogu 3.3.1. Analiza energetske potrošnje u podsektoru zgrada stambene i javne namjene uvlasništvu Grada Zaprešida u 2008. godini3.1.1. Podjela zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada ZaprešidaPodsektor zgrada stambene i javne namjene u vlasništvu Grada Zaprešida podijeljen je u slijededekategorije: ustanove u odgoju i školstvu; kulturne i sportske ustanove; upravne zgrade; zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada.17

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPodjela na navedene kategorije provedena je kako bi se dobio što bolji i točniji uvid u stvarnupotrošnju toplinske i električne energije u podsektoru zgrada stambene i javne namjene u vlasništvuGrada u ovisnosti o djelatnostima koje se u zgradama provode.3.1.2. Ustanove u odgoju i školstvu Grada ZaprešidaGrad Zaprešid ima 2 vrtida, ukupne površine 3 547 m 2 , 5 osnovnih škola, ukupne površine 7 372 m 2 ,visoku školu površine 1 600 m 2 te Pučko otvoreno učilište površine 999 m 2 . Ukupan broj objekata usektoru obrazovanja iznosi 9, ukupne površine 13 518 m 2 .U sektoru obrazovanja je u 2008. godini ukupno potrošeno 778 679 kWh električne energije, što dajespecifičnu potrošnju električne energije od 57,6 kWh/m 2 .Sve obrazovne ustanove imaju vlastitu kotlovnicu na prirodni plin, osim OŠ Pojatno koja ima vlastitukotlovnicu na lož ulje. U tablici 3.1 dani su parametri potrošnje toplinske energije po energentu usektoru školstva Grada Zaprešida te specifična potrošnja toplinske energije.Tablica 3.1 Parametri potrošnje toplinske energije u sektoru obrazovanjaEnergentUkupna grijanapovršina (m 2 )Potrošnja toplinskeenergije (kWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Lož ulje 222 92 279 415,67Prirodni plin 13 296 3 214 272 241,73Ukupno 13 518 3 306 551 244,59Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije za sve objekte u sektoru obrazovanjadana je grafikonom na sl. 3.1.Slika 3.1 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u obrazovnim ustanovamaGrada Zaprešida18

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIz provedene energetske analize kategorije ustanove u odgoju i školstvu Grada Zaprešida može sezaključiti da je potrošnja i električne i toplinske energije očekivana i karakteristična za objekteodgojno obrazovne namjene na području Hrvatske. Ipak, važno je naglasiti da je dobivena specifičnapotrošnja toplinske energije od 244,59 kWh/m 2 puno veda od propisane Tehničkim propisom oracionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08 i 89/09) i da su potencijalienergetskih ušteda iznimno visoki. U pog. 7. i 8. dane su konkretne mjere energetske učinkovitosti zaovu kategoriju zgrada u vlasništvu Grada.Prosječna specifična potrošnja električne energije ove kategorije zgrada relativno je visoka zbogiznimno velike potrošnje u OŠ Antuna Augustinčida te Visokoj školi za poslovno upravljanje „BaltazarAdam Krčelid, gdje sustav ventilacije troši izrazito puno energije. U ostalim objektima ove kategorijezgrada specifična potrošnja električne energije je ispod hrvatskog prosjeka koji iznosi oko 40 kWh/m 2 .Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. danesu u Prilogu 3.3.1.3. Kulturne i sportske ustanoveKategoriju kulturnih i sportskih ustanova u vlasništvu Grada Zaprešida, ukupne površine od 4 230,46m 2 čine sljededi objekti:1. Muzej Matija Skurjeni površine 588,30 m 2 ;2. Športsko rekreacijski centar površine 3 150,00 m 2 ;3. Športski dom NK Croatije površine 92,16 m 2 ;4. Sportsko ribolovno društvo Šaran Zaprešid površine 400,00 m 2 .U 2008. godini u kategoriji kulturne i sportske ustanove ukupno je potrošeno 418 174 kWh električneenergije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od 98,84 kWh/m 2 .U tablici 3.2 dani su parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji kulturnih isportskih ustanova Grada Zaprešida, te specifična potrošnja toplinske energije.Tablica 3.2 Parametri potrošnje toplinske energije kategorije kulturnih i obrazovnih ustanovaEnergentUkupna grijana Potrošnja toplinske Specifična potrošnjapovršina (m 2 )energije (kWh)(kWh/m 2 )Prirodni plin 3 830,46 840 410,21 219,40Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije za sve objekte u kategoriji kulturnih isportskih ustanova dana je grafikonom na sl. 3.2.19

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 3.2 Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u kulturnim i sportskimustanovamaIz provedene energetske analize u kategoriji sportskih i kulturnih ustanova Grada Zaprešida može sezaključiti da je potrošnja toplinske energije očekivana i karakteristična za objekte navedene namjene.Prosječna specifična potrošnja električne energije relativno je visoka zbog iznimno velike potrošnje uŠportsko rekreacijskom centru, uzrokovane radom električnih trošila u ugostiteljskim objektima unajmu i praonici rublja, kao i kontinuiranim radom elektromotora. Ovdje treba napomenuti, daugostiteljski objekti pladaju paušalne a ne stvarne energetske troškove, što rezultira njihovompotpunom nemotiviranošdu za racionalno korištenje energije, o čemu bi Grad kao njihov najmodavactrebao povesti računa.Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. danesu u Prilogu 3.3.1.4. Upravne zgradeKategoriji upravnih zgrada u vlasništvu Grada Zaprešida, ukupne površine 4 755 m 2 pripadaju sljedediobjekti:1. Upravna zgrada Grada Zaprešida;2. zgrada Opdinskog suda i katastra;3. zgrade Gradskog komunalnog poduzeda (nekoliko objekata).U 2008. godini, u ovoj je kategoriji zgrada ukupno potrošeno 235 278 kWh električne energije, štodaje specifičnu potrošnju od 49,48 kWh/m 2 .20

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSve upravne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida kao gorivo za grijanje koriste prirodni plin . U tablici3.3 dani su parametri potrošnje prirodnog plina u kategoriji upravnih zgrada.Tablica 3.3 Parametri potrošnje prirodnog plina u upravnim zgradamaEnergentUkupna grijana Potrošnja toplinske Specifična potrošnjapovršina (m 2 )energije (kWh)(kWh/m 2 )Prirodni plin 4365 1 694 089,45 388,10Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u upravnim zgradama u vlasništvuGrada dana je grafikonom na sl. 3.3.Slika 3.3 Usporedba specifičnih potrošnji energije u upravnim zgradama u vlasništvu GradaTablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. danesu u Prilogu 3.3.1.5. Zgrade ostale namjene u vlasništvu GradaKategoriju zgrada ostale namjene u vlasništvu Grada Zaprešida čini ukupno 12 objekata, prvenstvenozgrada mjesnih odbora, dobrovoljnih vatrogasnih društava, lovačkih domova i dr. ukupne površine2 400 m 2 .U ovoj kategoriji je u 2008. godini ukupno potrošeno 71 067 kWh električne energije, što dajespecifičnu potrošnju od 29,61 kWh/m 2 .Svi grijani objekti imaju vlastite kotlovnice na prirodni plin. U tablici 3.4 dani su parametri i specifičnepotrošnja toplinske energije.21

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 3.4 Parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji ostalih zgrada uvlasništvu GradaEnergentUkupna grijanapovršina (m 2 )Potrošnja toplinskeenergije (kWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Prirodni plin 1 808 333 856,17 184,65Usporedba specifičnih potrošnji električne i toplinske energije u kategoriji zgrada ostale namjene uvlasništvu Grada dana je grafikonom na sl. 3.4.Slika 3.4 Usporedba specifične potrošnje električne i toplinske energije u kategoriji zgrada ostalenamjene Grada ZaprešidaPotrošnja električne i toplinske energije u ostalim objektima u vlasništvu Grada je različita ovisno okorištenju i namjeni objekta.Tablice s detaljnim podacima o objektima, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. danesu u Prilogu 3.22

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida3.1.6. Analiza potrošnje električne i toplinske energije u podsektoru zgrada u vlasništvuGradaAnalizom potrošnje električne i toplinske energije za 2008. godinu obuhvadene su u prethodnimpoglavljima opisane kategorije unutar podsektora zgrada u vlasništvu Grada: ustanove u odgoju i školstvu; kulturne i sportske ustanove; upravne zgrade; zgrade ostale namjene u vlasništvu Grada.Struktura potrošnje električne energije po kategorijama unutar podsektora prikazana je grafikonomna slici 3.5.Slika 3.5 Usporedba specifičnih potrošnji električne energije po kategorijama unutar podsektorazgrada u vlasništvu GradaUsporedba specifičnih potrošnji toplinske energije po kategorijama unutar podsektora zgrada uvlasništvu Grada prikazana je grafikonom na slici 3. 6.23

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 3.6 Usporedba specifičnih potrošnji toplinske energije po kategorijama unutar podsektorazgrada u vlasništvu GradaProvedena energetska analiza podsektora zgrada u vlasništvu Grada Zaprešida za 2008. godinupokazuje da sve kategorije zgrada (školstvo, sport, kultura, uprava i zgrade ostale namjene) imajuvisoke potencijale ušteda i električne i toplinske energije.3.2. Analiza energetske potrošnje stambenog sektora Grada Zaprešida u 2008. godiniUkupna površina objekata u stambenom sektoru Grada Zaprešida u 2008. godini iznosi 563 000 m 2 .Prema statističkim podacima Grada Zaprešida, 2008. godine je u Zaprešidu bilo 8500 kudanstava.Iz Elektre Zaprešid su dobiveni podaci o ukupnoj potrošnji električne energije na području GradaZaprešida i sedam opdina koje ne pripadaju Gradu Zaprešidu - Bistra, Jakovlje, Brdovec, Marija Gorica,Dubravica, Luka i Pušda koja iznosi 67.902.836 kWh. Bududi da se na području Grada Zaprešida nalazi46,5% broja kudanstva modelirana potrošnja električne energije na području Grada iznosi 31 574 819kWh godišnje.Dakle, 2008. godine u stambenom sektoru Grada je potrošeno 31 574 819 kWh električne energije,što daje specifičnu potrošnju električne energije od 56,08 kWh/m 2 .Prema podacima iz Grada, kudanstava se griju na vlastite kotlovnice na prirodni plin, a dio ih jepriključen na toplane u vlasništvu HEP Toplinarstva. Podaci o potrošnji energenata i toplinskeenergije iz toplana na području Zaprešida u 2008. godini, dobiveni su od HEP Toplinarstva. U tablici3.5 dani su parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zaprešida.Tablica 3.5 Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zaprešida.EnergentUkupna grijanapovršina (m 2 )Potrošnja toplinskeenergije iz vlastitihkotlovnica (kWh)Potrošnja toplinskeenergije iz toplana(kWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Prirodni plin 97 312 454Lož uljeCTS 19070861Ukupno 563 000 97 312 454 19 070 861 206,7224

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaUkupna potrošnja toplinske energije u podsektoru kudanstva Grada Zaprešida iznosi 116 383 MWh,što daje specifičnu potrošnju toplinske energije od 206,72 kWh/m 2 . Na slici 3.7 prikazana jezastupljenost pojedinih energenata za grijanje u kudanstvima.Slika 3.7 Udio pojedinih energenta za grijanje u stambenom podsektoru Grada ZaprešidaAnaliza energetske potrošnje stambenog podsektora Grada Zaprešida pokazuje veliki potencijalenergetskih ušteda osobito toplinske energije. Imajudi u vidu da su prema Tehničkom propisu oracionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, u ovisnosti o obliku zgrade, specifičnepotrošnje toplinske energije za nove stambene zgrade, ograničene na 51 do 95 kWh/m 2 , jasno je dapostojedi stambeni fond troši značajno više i da de trebati poduzeti brojne mjere energetskeučinkovitosti u cilju racionalizacije potrošnje i u konačnici, smanjenja emisija CO 2 za više od 20% do2020. godine.Tablice s detaljnim podacima o broju kudanstava, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr.dane su u Prilogu 3.3.3. Analiza energetske potrošnje u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnostiGrada Zaprešida u 2008. godiniPodsektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada objekte ukupne površine 185 400 m 2 . Podacio površini dobiveni su iz Grada Zaprešida prema računima za naplatu komunalne naknade.Ovdje treba naglasiti da podatak Elektre Zaprešid o potrošnji električne energije obuhvada i opdineizvan Grada Zaprešida. Iz tog je razloga potrošnja električne energije ovog sektora jedino mogla bitiprocijenjena. Pouzdanost procjene je u ovom slučaju smanjena činjenicom da su razlike u potrošnjielektrične energije različitih djelatnosti unutar sektora vrlo velike. Iskustveno je za specifičnupotrošnju električne energije ovog sektora uzeta prosječna vrijednost od 75 kWh/m 2 , što rezultiraukupnom potrošnjom električne energije sektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada Zaprešidau 2008. godini od 13 905 MWh.Dio zgrada podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Zaprešida grije se prirodnimplinom iz vlastitih kotlovnica dok je manji dio priključen na toplane. Podaci o potrošnji toplinskeenergije prikupljeni su od Hep Toplinarstva i Gradske plinare. Podaci o potrošnji prirodnog plina iz25

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaGradske plinare pokazuju relativno velika odstupanja i nisu upotrebljivi za potrebe ove analize. Iz togje razloga i specifična potrošnja toplinske energije iskustveno procijenjena na 170 kWh/m 2 .Prema procijenjenoj specifičnoj potrošnji od 170 kWh/m 2 i podacima o potrošnji toplinske energije izHep Toplinarstva, modelirana je potrošnja prirodnog plina u podsektoru komercijalnih i uslužnihdjelatnosti.U tablici 3.6 dani su parametri potrošnje toplinske energije u zgradama podsektora komercijalnih iuslužnih djelatnosti na području Grada Zaprešida.Tablica 3.6 Parametri potrošnje toplinske energije u komercijalnom i uslužnom podsektoru GradaZaprešidaEnergentUkupna grijanapovršina (m 2 )Potrošnja toplinskeenergije iz vlastitihkotlovnica (kWh)Potrošnja toplinskeenergije iz toplana(kWh)Specifičnapotrošnja (kWh/m 2 )Prirodni plin 30 839 000Lož uljeCTS 679 000UKUPNO 185 400 30 839 000 679 000 170Na opisani način modelirana, ukupna potrošnja toplinske energije u uslužnom i komercijalnompodsektoru Grada Zaprešida iznosi 31 518 MWh. Na slici 3.8 prikazana je zastupljenost pojedinihenergenata za grijanje u komercijalnom i uslužnom sektoru.Slika 3.8 Udio pojedinih energenta za grijanje u komercijalnom i uslužnom podsektoru GradaZaprešidaAnaliza energetske potrošnje komercijalnog i uslužnog podsektora Grada Zaprešida, također pokazujeveliki potencijal energetskih ušteda električne i toplinske energije te de trebati poduzimati brojne26

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidamjere energetske učinkovitosti u cilju racionalizacije potrošnje i u konačnici, smanjenja emisija CO 2 zaviše od 20% do 2020. godine.Tablice s detaljnim podacima o broju kudanstava, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr.dane su u Prilogu 3.3.4. ZaključakPrema rezultatima provedenih energetskih analiza u sektoru zgradarstva Grada Zaprešida, najvišeenergije troši podsektor kudanstva, zatim komercijalnih i uslužnih djelatnosti te podsektor zgrada uvlasništvu Grada (slika 3.9).Slika 3.9 Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorimaUdjeli pojedinog podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije sektora zgradarstva prikazani suna slici 3.10, a toplinske na slici 3.11.Slika 3.10 Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima27

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 3.11 Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorimaNačelni je zaključak provedene energetske analize sektora zgradarstva Grada Zaprešida da seprovedbom raznih mjera energetske učinkovitosti mogu ostvariti značajne energetske i ekološkeuštede.Detaljni prikaz mjera čija bi provedba rezultirala znatnim smanjenjem potrošnji toplinske i električneenergije po podsektorima sektora zgradarstva Grada Zaprešida dani su u poglavljima 7. i 8.28

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida4. Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa Grada Zaprešida u2008. godiniZa potrebe analize energetske potrošnje sektor prometa Grada Zaprešida podijeljen je na sljededepodsektore: Vozni park u vlasništvu Grada; Javni prijevoz u Gradu Zaprešidu; Osobna i komercijalna vozila.Relevantni podaci za analize o potrošnji goriva u sektoru prometa prikupljeni su iz sljededih izvora: Grad Zaprešid; Ministarstvo unutarnjih poslova; Hrvatske željeznice; Zagrebački holding – ZET; Meštrovid prijevoz.Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore prometa Grada Zaprešida određeni su sljedediparametri: Opdi podaci o podsektoru; Struktura voznog parka prema namjeni vozila; Klasifikacija vozila prema vrsti korištenog goriva; Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru i kategorijama vozila unutar sektora.Tablice s detaljnim podacima za sve podsektore prometa Grada nalaze se u Prilogu 4.4.1. Vozni park u vlasništvu Grada ZaprešidaVozni park u vlasništvu Grada se sastoji od 26 automobila od kojih 21 kao gorivo koristi dizel, aostatak benzin. Ukupne potrošnje goriva prikazane su u tablici 4.1.Tablica 4.1 Potrošnje goriva vozila u vlasništvu GradaAutomobili u vlasništvu Broj vozila DIZEL (l) MOTORNI BENZIN (l)GradaDizelski 21 260835,04Benzinski 5 40705,5Ukupno 26 260835,04 40705,5Struktura relativne potrošnje goriva prikazana je na slici 4.1.29

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 4.1 Struktura potrošnje goriva za vozila u vlasništvu Grada Zaprešida4.2. Javni prijevoz u Gradu ZaprešiduJavni prijevoz u Gradu Zaprešidu odvija se putem autobusnog prometa te željeznicom. U nastavkuovog poglavlja obje kategorije podsektora javnog prijevoza su detaljnije analizirane.4.2.1. Javni autobusni prijevozNa području grada Zaprešida javni prijevoz temeljem ugovora obavlja Zagrebački električni tramvaj(ZET d.o.o.). Javni prijevoz putnika odvija se na osam linija, na kojima radnim danom prometuje 20,subotom 12 i nedjeljom 6 autobusa.Vozni park ZET-a za potrebe jevnog prijevoza na području Zaprešida se sastoji od 20 autobusa. Svavozila kao pogonsko gorivo koriste dizel, a karakteristike voznog parka ZET-a prikazane su u tablici4.2.Tablica 4.2 Karakteristike voznog parka i potrošnja goriva ZET-a za 2008. godinuJAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA NA PODRUČJU GRADA ZAPREŠIĆA U 2008. GODINIBroj vozila Broj dizelskih Broj putničkih potrošnja Prijeđeni km(radnimdanom)vozila mjesta(radnimdanom)dizelskoggoriva (l) (god.)(god.)Broj prevezenihputnika (god.)20 20 2.562 410.188 851.542 4.385.720Nadalje, kroz Grad prometuje i tvrtka Meštrovid prijevoz. Linije Meštrovid prijevoza samo prolazekroz područje Grada, tj. čine međugradski promet. Vozni park se sastoji od 7 autobusa. Svi autobusikao gorivo koriste dizel. Potrošnje goriva voznog parka Meštrovid prijevoz prikazane su u tablici 4.3.30

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 4.3 Karakteristike voznog parka i potrošnje goriva međugradskog autobusnog prijevozaJAVNI MEĐUGRADSKI PRIJEVOZ PROMETBroj vozilaBrojdizelskihvozilaBrojraspoloživihmjestaPotrošnjadizelskoggoriva (l)Prijeđenikm utisudamaBrojprevezenihputnika utisudamaJavni prijevoz-međugradski 7 7 490 45900 153 451Gradski i međugradski autobusi kao gorivo koriste isključivo dizel. U 2008. godini ukupna potrošnjadizela iznosila je 456 088 t, od čega je potrošnja gradskih autobusa iznosila 90%, a međugradskih(unutar Grada) 10%. Na slici 4.2 prikazana je raspodjela potrošnje goriva gradskih i međugradskihautobusa.Slika 4.2 Raspodjela potrošnje goriva gradskih i međugradskih autobusa4.2.2. Željeznički prometPodručjem Grada Zaprešida prolazi dvokolosiječna elektrificirana pruga koja pripada europskomkoridoru X. Tom se prugom odvija međunarodni teretni promet između Zapadne Europe i zemaljaJugoistočne Europe.Opseg međunarodnog teretnog prometa odgovara razini otprilike 25% u odnosu na najbolje godineprijeratnog razdoblja. No iz dana u dan taj se promet povedava. Osim teretnog, tom se prugom odvijalokalni i međunarodni putnički promet s nekoliko pari međunarodnih brzih vlakova. Lokalni promet jevrlo intenzivan jer se radi o gradsko-prigradskom prometu Grada Zagreba koji završava na stajalištuHarmica. Velik dio lokalnog željezničkog prometa na području Grada Zaprešida odnosi se na pružnudionicu Zaprešid- Zabok na kojoj se koristi dizelska vuča i to lokomotivska za konvencionalne vlakovena relaciji Zagreb-Zabok-Varaždin-Kotoriba odnosno dizel motorni vlakovi na relacijama Zagreb –Zabok (Krapina i Gornja Stubica). Kroz Grad Zaprešid odvija vrlo gust željeznički promet i to pretežnolokalni putnički.Dnevno kroz Grad Zaprešid prolazi oko 147 putničkih vlakova, od čega najvedi broj čine putničkivlakovi s jednom električnom lokomotivom i 3 vagona (elektromotorni vlakovi). U tablici 4.3.prikazana je godišnja potrošnja električne energije željezničkog prometa na području Grada Zaprešida31

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidau 2008. godini, pri čemu se podaci odnose na prijevoz putnika ostvaren na pružnim dionicamaBrdovec - Zaprešid - most na Krapini (između Zaprešida i Podsuseda), duljine 5,3 km te Luka – Zaprešid- most na Krapini (između Zaprešida i Podsuseda), duljine 13,9 km.Tablica 4.4 Proračun godišnje potrošnje električne energije željezničkog prometa Grada ZaprešidaVrsta vučeBroj vlakova -dnevnoGodišnjakilometraža (km)Godišnji utrošakenergije (kWh)Elektromotorni vlakovi 102 197 319 1 180 000,00Dizel motorni vlakovi 24 121 764 1 473 506,79Konvencionalni vlakovi selektričnom vučomKonvencionalni vlakovi s dizelvučom0 0 0,0021 106 543 2 718 038,69UKUPNO 147 425 6 5 371 545,484.2.3. Ukupna potrošnja goriva podsektora javni prijevozPodsektor javnog prijevoza sastoji se od gradskih i međugradskih autobusa te gradskog željezničkogprometa. Ukupna potrošnja energije (TJ) po kategorijama podsektora za 2008. godinu prikazana je utablici 4.4 i na slici 4.3.Tablica 4.5 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida u 2008. godiniKategorijePotrošnja energije, TJGradski autobusi 14,58Međugradski autobusi 1,63Željeznički promet 19,33UKUPNO 35,54Slika 4.3 Struktura potrošnje goriva podsektora javni prijevoz Grada Zaprešida32

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaOd ukupne potrošnje goriva podsektora javni prijevoz, 41% troše gradski autobusi, 54% željezničkipromet, a 5% međugradski autobusi.4.3. Osobna i komercijalna vozila4.3.1. Opdi podaciU 2008. godini na području Grada ukupno je registrirano 10 846 vozila. Broj registriranih osobnihvozila od 2003. godine je u blagom porastu, dok je 2008. godine zabilježen pad broja registriranihteretnih vozila. Kretanje broja registriranih vozila na području Grada prikazano je na slikama 4.4 i 4.5.Slika 4.4 Broj registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godineSlika 4.5 Broj registriranih teretnih vozila u Gradu Zaprešidu u razdoblju od 2003. do 2008. godineU ukupnom broju vozila podsektora osobnih i komercijalnih vozila Grada Zaprešida najzastupljeniji suosobni automobili koji čine 80,24 % od ukupnog broja vozila. Od ostalih vozila podsektora 7,46 % čine33

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidateretna, te motocikli i mopedi 6,55 %. Struktura registriranih vozila u 2008. godini prema tipu vozilaprikazana je na slici 4.6. Na slici 4.7 prikazana je struktura registriranih vozila prema vlasništvu.Slika 4.6 Struktura registriranih vozila u Gradu Zaprešidu u 2008. godiniSlika 4.7 Struktura registriranih vozila prema vlasništvu u Gradu Zaprešidu u 2008. godini4.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozilaPodaci o strukturi i ukupnoj potrošnji goriva iz osobnih i komercijalnih vozila nisu bili dostupni te je zapotrebe ovog Akcijskog plana napravljena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila.Izračun je napravljen primjenom modela COPERT III, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš(European Environment Agency).34

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPodsektor osobnih i komercijalnih vozila Grada Zaprešida čine slijedede kategorije vozila: osobnavozila, teretna vozila te kombinirana vozila. Kombinirana vozila su, u skladu s klasifikacijomkorištenog računalnog programa COPERT III, pridodana osobnim vozilima.Procjena potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada Zaprešida dana je utablici 4.6 i na slici 4.8.Tablica 4.6 Potrošnja goriva u 2008. godiniPotrošnja goriva,t/godBenzin Dizel UNP Potrošnja goriva, GJOsobna vozila 1.786,72 849,24 37,63 117.705,16Teretna i radnavozila65,52 864,94 0,00 39.863,09Mopedi i motocikli 46,99 0,00 0,00 2.095,40Autobusi (uvlasništvuprivatnih i pravnih1,33 0,00 0,00 59,2osoba)UKUPNO 1.900,56 1.714,18 37,63 159.722,85Slika 4.8 Udio potrošnje pojedinih tipova goriva u podsektoru osobna i komercijalna vozilaU podsektoru osobnih i komercijalnih vozila benzin je najzastupljenije gorivo čiji udio u ukupnojpotrošnji goriva ovog podsektora iznosi 53% . Udio potrošnje dizelskih goriva iznosi 46%, a UNP-a 1%ukupne potrošnje.Udjeli potrošnje za pojedine kategorije vozila, u GJ, prikazani su na slici 4.9.35

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 4.9 Udio potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila na području Grada ZaprešidaOd ukupne potrošnje goriva podsektora osobna i komercijalna vozila, 73,7% čine osobna vozila,24,9% teretna a 1,4% mopedi, motocikli i autobusi u vlasništvu privatnih i pravnih osoba.4.4. ZaključakProvedena analiza potrošnje goriva sektora promet grada Zaprešida u 2008. godini pokazuje dadaleko najvedi udio potrošnje otpada na podsektor osobnih i komercijalnih vozila (sl. 4.10).U skladu s time, predložene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora prometatemelje se znatnim dijelom na cilju promjene prikazanog udjela u korist javnog prijevoza, ali i naobrazovanju i promociji o ekološki prihvatljivijim načinima vožnje.Slika 4.10 Struktura potrošnje goriva po podsektorima sektora promet Grada Zaprešida36

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 4.11 Struktura potrošnje različitih tipova goriva sektora promet Grada ZaprešidaUkupna potrošnja energije sektora promet Grada Zaprešid u 2008. godini iznosi 205,91 TJ, od čega78% otpada na podsektor osobnih i komercijalnih vozila, 17% na podsektor javnog prijevoza, a 5% navozila u vlasništvu Grada. Udio dizela u ukupnoj potrošnji goriva iznosi 55%, benzina 42%, električneenergije 2%, a UNP-a 1% (slika 4.11).37

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida5. Analiza energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete grada Zaprešida u2008. godini5.1. UvodKompletna mreža javne rasvjete je u vlasništvu Grada, što je pojednostavilo i ubrzalo procesprikupljanja potrebnih podataka, a sigurno de i olakšati provedbu identificiranih mjera energetskeučinkovitosti.Relevantni podaci za analizu potrošnje električne energije u sektoru javne rasvjete Grada prikupljenisu iz nekoliko izvora: Odjela gradske uprave - Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i komunalneposlove; HEP-a ODS – Elektra Zaprešid; Studija rekonstrukcije javne rasvjete za Grad Zaprešid.Potrebno je naglasiti da su svi ulazni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru javne rasvjeteGrada Zaprešida prikupljeni od nadležnih gradskih ureda, potpuno pouzdani i točni.Na temelju prikupljenih podataka, za sektor javne rasvjete Grada Zaprešida bit de dani sljedediparametri i karakteristike: opdi podaci o sektoru javne rasvjete grada; struktura električne mreže javne rasvjete grada; tipovi električnih izvora svjetlosti (žarulje); kategorije električnih rasvjetnih tijela (svjetiljke); ukupna potrošnja električne energije sektora (kWh).5.2. Opdi podaci o sektoru javne rasvjete Grada ZaprešidaGrad Zaprešid upravlja sustavom električne javne rasvjete koji objedinjuje 3 680 rasvjetnih tijela.Javna rasvjeta se uključuje iz 90 razvodnih ormara smještenih pored trafostanica.Centar Grada i okolna područja posjeduju mrežu rasvjetnih stupova dok su prigradska naseljarasvijetljena s drvenih stupova distributivne elektroenergetske mreže. Prometnice u gradskom centruopremljene su svjetiljkama sa cestovnom optikom i subjektivan dojam o kvaliteti rasvijetljenosti jevrlo dobar. Vrlo gust raster stupova javne rasvjete u kombinaciji s kvalitetnim optičkimkarakteristikama svjetiljke TEP Magistrala stvara jednoliku rasvijetljenost bez karakterističnog „zebra“efekta na asfaltu (crnih rupa koje nastaju kao posljedica slabe uzdužne jednolikosti). Međutim,prigradska naselja i gradske stambene četvrti osvijetljene su dekorativnim urbanim svjetiljkamadotrajalog opalnog pokrova koji stvara difuzno svjetlo te drastično smanjuje izlaznu količinu svjetlosti.Iz tog razloga svjetlost vedim djelom završava na okolnim fasadama i drvedu, a manjim naprometnici, te se može zaključiti da je rasvjeta prigradskih naselja i gradskih stambenih četvrti GradaZaprešida nezadovoljavajuda.U 2008. godini instalirana snaga javne rasvjete u gradu Zaprešidu iznosi 1,72 MW.Tehnička dokumentacija javne rasvjete Grada, je trenutačno samo u papirnatom obliku, tj. ne postojiregistar rasvjete u sklopu geografskog informacijskog sustava (GIS).Geografski informacijski sustav, skradeno GIS omogudava da se svaki objekt od interesa, a to su uslučaju javne rasvjete: rasvjetna mjesta, napojni vodovi i mjerna mjesta, može prikazati u oblikuodgovarajudih simbola na njihovom stvarnom mjestu u prostoru. Radi se, dakle, o geokodiranimpodacima, simbolima (točkama ili linijama) kojima su pridružene njihove koordinate (x i y). GISobrađuje prostorne podatke trodimenzionalnog prostora određenog koordinatama x,y,z. Nadalje, GIS38

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaintegrira prostorne informacije s drugom vrstom informacija unutar jednog sustava i na taj načinnudi konzistentni okvir za analizu prostora. Dakle, pored geoinformacija, uz svaki je objekat uprostoru pridružen i proizvoljan (ali unaprijed određen) set dodatnih informacija (atributa) koji tajobjekt u potpunosti opisuju i na osnovu kojih se u fazi korištenja sustava mogu provoditi razneproizvoljne analize.GIS javne rasvjete omogudava brži pristup podacima (dežurna služba, razvoj, održavanje), lakšesnalaženje u prostoru, učinkovitije održavanje (unaprijed poznati svi parametri rasvjetnih mjesta inapojnih vodova), racionalnije upravljanje resursima, lakšu razmjenu podataka s ostalim komunalnimsubjektima i učinkovitije analize trenutnog stanja i potreba (pradenje zahvata, troškova, promjena).Grad Zaprešid započeo je s projektom rekonstrukcije javne rasvjete energetski učinkovitijom štopodrazumijeva zamjenu zastarjelog i energetski neučinkovitog sustava javne rasvjete modernijomopremom. Modernizacija obuhvada zamjenu starih rasvjetnih tijela modernim, energetskiučinkovitim i ekološki prihvatljivijim, suvremenim rasvjetnim tijelima manje snage i boljihsvjetlotehničkih karakteristika. U okviru redovnog održavanja provodi se zamjena starih sučinkovitijim novim natrijevim izvorima svjetlosti. Nadalje, ugrađuju se rasvjetna tijela koja imajumogudnost regulacije svjetlosnog toka, čijim se prigušenjem smanjuje potrošnja u nodnim satimakada je smanjen intenzitet prometa.Sve navedeno pridonosi smanjenju potrošnje električne energije, emisije stakleničkih plinova,svjetlosnog zagađenja te unaprjeđenju kvalitete osvijetljenosti i povedanju sigurnosti na prometnim ijavnim površinama Grada.Grad je do sada izradio Studiju rekonstrukcije javne rasvjete, a slijededu fazu projekta čini zamjenazastarjelih rasvjetnih tijela.5.3. Električna mreža javne rasvjete Grada Zaprešida5.3.1. Struktura električne mreže javne rasvjete Grada ZaprešidaMrežu javne rasvjete grada Zaprešida čine uređaji za napajanje, kabeli i vodovi, stupovi, nosačisvjetiljki, svjetiljke, izvori svjetlosti (žarulje) te uređaji za upravljanje i regulaciju, a vezana je nadistribucijsku mrežu Hrvatske elektroprivrede (HEP).Upravljanje sustavom javne rasvjete obavlja se iz centra HEP-a korištenjem mrežnogtonfrekvencijskog upravljanja (MTU) slanjem naredbe istovremeno na sve MTU prijemnike utrafostanicama ili razvodnim ormarima. Slanjem tonfrekventnog signala, istovremeno se pali ili gasikompletna rasvjeta na području cijelog Grada. Javna rasvjeta u Zaprešidu godišnje prosječno radi oko2 093 sati.Električna javna rasvjeta grada Zaprešida obuhvada 3 680 izvora svjetlosti ukupne priključne snage1,72 MW. Faktor snage je vrlo loš, doseže do minimalno 0,32, što u konačnici optereduje vodovejalovom snagom i stvara dodatne pogonske troškove. Razlog tome je nedostatak kompenzacije usmislu lokalno (kondenzator u svjetiljci) ili centralno (kondenzatorska baterija u trafostanici). Nikakavsustav regulacije javne rasvjete nije primijenjen.Prema vrsti izvora svjetlosti javne rasvjete u Gradu Zaprešidu razlikujemo: Natrijeve; Živine; Metal-halogene izvore svjetlosti.39

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaStruktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti prikazana je na slici 5.1.Slika 5.1 Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlostiU strukturi javne rasvjete Grada Zaprešida kao izvor svjetlosti dominira natrijeva žarulja. Preostalihživinih žarulja je veoma malo, vedinom u prigradskim naseljima.Strukturu javne rasvjete grada Zaprešida čine rasvjetna tijela koja datiraju iz 80-tih godina prošlogstoljeda, a karakterizira ih bitno niža svjetlotehnička učinkovitost od današnjih modela (optičkidijelovi nisu računalno projektirani, znatno lošija kvaliteta materijala, kradi životni vijek i dr.).Vedinom je kao proizvođač zastupljen zagrebački TEP, nešto manjim dijelom Philips i GE.Zbog spomenutih se razloga predlaže postupna zamjena postojedih starih energetski neučinkovitihnatrijevih rasvjetnih tijela novima, energetski učinkovitijima i ekološki prihvatljivima (s visokotlačnimnatrijevim izvorom svjetlosti opremljenima propaljivačima manjih nazivnih snaga i elektronskimprigušnicama), čime se uz relativno malu početnu investiciju, mogu ostvariti značajne energetskeuštede te smanjenje emisije stakleničkih plinova (CO 2 , SO 2 , NO x ). Prema Studiji rekonstrukcije javnerasvjete Grada Zaprešida zamjenom postojedih rasvjetnih tijela mogude je smanjiti trenutačnuenergetsku potrošnju za 53,89%, tj. 1.712.076,30 kWh godišnje, uz istovremeno poboljšanje razineosvijetljenosti.5.3.2. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Grada ZaprešidaZa napajanje sustava električne javne rasvjete Grada u 2008. godini potrošeno je 3 599 228 kWhelektrične energije, uz ukupnu priključnu snagu od 1,72 MW.U tablici 5.1. prikazane su karakteristike javne rasvjete Grada Zaprešida.Tablica 5.1 Karakteristike javne rasvjete Grada ZaprešidaVrsta žarulje NaV Živine Reflektori (metal-halogene) UkupnoPriključna snaga (kW) 1 715,5 0,25 4,25 1 720Ukupno žarulja 3 668 1 11 3 680Na slici 5.2. prikazani su udjeli priključnih snaga pojedinih tipova rasvjetnih tijela Grada Zaprešida.40

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 5.2 Priključne snage pojedinih tipova rasvjetnih tijela Grada Zaprešida5.4. ZaključakSvi prikupljeni podaci i provedene energetske analize sektora javne rasvjete Grada Zaprešidapokazuju proaktivnu politiku Gradske uprave u održivom, energetskom razvitku sektora primjenjujudisuvremena, ekološka rješenja koja rezultiraju znatnim energetskim uštedama s jedne i velikomredukcijom svjetlosnog zagađenja s druge strane.Identificirane mjere za smanjenje emisija CO 2 sektora javne rasvjete Grada dane su u poglavljima 7. i8.41

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida6. Referentni inventar emisija za Grad Zaprešid6.1. UvodReferentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida (u daljnjem tekstu Inventar) izrađen je za 2008.godinu koja je odabrana kao referentna godina. Glavni kriterij prilikom odabira referentne godine bilaje raspoloživost podataka potrebnih za proračun emisija CO 2 . Nepouzdani podaci o energetskimpotrošnjama i nužnost procjene emisija CO 2 unijeli bi veliku nesigurnost u referentni inventar emisijašto nije u skladu s principima metodologije propisane od strane Europske komisije.Inventar je obuhvatio tri sektora finalne potrošnje energije u Gradu: zgradarstvo, promet i javnurasvjetu, a u skladu s klasifikacijom sektora prema preporukama Europske komisije. Proračunom suobuhvadene izravne (iz izgaranja goriva) i neizravne emisije (iz potrošnje električne i toplinskeenergije).Referentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida izrađen je prema protokolu Međuvladinog tijela zaklimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) kao izvršnog tijelaPrograma za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) uprovođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation FrameworkConvention on Climate Change – UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem protokola iz Kyota 2007. godineobvezala na pradenje i izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCCprotokolu, pa je on kao nacionalno priznat protokol korišten i za izradu Referentnog inventara emisijaCO 2 za Grad Zaprešid. Kako za proračun neizravnih emisija od strane IPCC-a nije predloženametodologija, ona je razvijena u sklopu izrade ovog Inventara.6.2. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora zgradarstvaEmisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida obuhvadaju emisije iz potrošnje električneenergije te emisije iz izgaranja goriva (emisije iz potrošnje toplinske energije računaju se kao emisijeiz izgaranja goriva bududi da se u toplanama na području Zaprešida kao gorivo koriste prirodni plin ilož ulje). Svi objekti sektora zgradarstva Grada kao energente koriste prirodni plin i lož ulje. Emisije izizgaranja goriva proračunavaju se preko standardnih emisijskih faktora (prva razina proračuna IPCCmetodologije), dok su za proračun emisija iz potrošnje električne energije određeni specifičniemisijski faktori (tablica 6.1).Tablica 6.1 Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva GradaZaprešidaENERGENTEmisijski faktori, t/TJJedinica CO 2 CH 4 N 2 OElektrična energija g CO 2 /kWh el 323 - -Prirodni plin t/TJ 55,8 0,005 0,0001Loživo ulje t/TJ 76,6 0,010 0,0006Ukapljeni naftni plin t/TJ 62,4 0,010 0,0006Ogrjevno drvo t/TJ 0,0 0,300 0,00442

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 6.2 Emisije CO 2 sektora zgradarstva Grada ZaprešidaKATEGORIJAZGRADE U VLASNIŠTVU GRADAiz potrošnjeelektričneenergijeiz potrošnjeprirodnogplinaEmisija, t CO 2izpotrošnjeLož uljaiztoplaneiz svih izvoraŠkolstvo 251,51 645,68 25,45 0,00 922,64Kultura i sport 135,07 168,82 0,00 0,00 303,89Uprava 75,99 340,31 0,00 0,00 416,30Zgrade ostale namjene 22,95 67,06 0,00 0,00 90,02UKUPNO 485,53 1221,87 25,45 0,00 1732,85ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTIUKUPNO 4491,32 6194,89 0,00 196,46 10882,66STAMBENE ZGRADE – KUĆANSTVAUKUPNO 10198,67 19547,96 0,00 5517,53 35264,16ZGRADARSTVO UKUPNO 15175,51 26964,72 25,45 5713,99 47879,67Slika 6.1 Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada ZaprešidaNajvedi udio u ukupnoj emisiji CO 2 čini emisija iz prirodnog plina s udjelom od 56%, a zatim slijedineizravna emisija iz potrošnje električne energije (32%) (slika 6.2.). Promatrajudi podsektore unutarsektora zgradarstva najvedi udio u ukupnim emisijama čine stambene zgrade (73%), zatim zgradekomercijalnih i uslužnih djelatnosti (23%) te zgrade u vlasništvu Grada (4%) (slika 6.3.).43

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 6.2 Udio pojedinog energenta u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada ZaprešidaSlika 6.3 Udio pojedinog podsektora u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida6.3. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora prometa6.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO 2 iz sektora prometa GradaZaprešidaU urbanim je sredinama sektor prometa, osobito cestovni promet, najznačajniji čimbenik onečišdenjazraka, koji u velikoj mjeri pridonosi stvaranju stakleničkih plinova - CO 2 , CH 4 i N 2 O. Emisija CO 2 izmotornih vozila ovisna je o brojnim parametrima od kojih su glavni kakvoda goriva, konstrukcijskeizvedbe motora i vozila, režim vožnje, vanjski meteorološki uvjeti, održavanje motora i njegovastarosti, i dr.Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida podijeljen je na tri osnovnapodsektora:44

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaemisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada;emisije CO 2 javnog prijevoza;emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila.Za proračun emisije uslijed izgaranja i ishlapljivanja goriva iz sektora prometa korišten je računalniprogram COPERT III, razvijen od strane EEA (European Environmental Agency) u sklopuEMEP/CORINAIR metodologije. Detaljan opis EMEP/CORINAIR metodologije i programskog paketaCOPERT III dan je u Prilogu 6.6.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada ZaprešidaPodsektor vozila u vlasništvu Grada obuhvada vozni park koji se sastoji od 26 automobila.U tablici 6.3 prikazane su emisije CO 2 voznog parka u vlasništvu Grada Zaprešida u 2008. godini premakorištenom gorivu.Tablica 6.3 Emisije CO 2 voznog parka u vlasništvu Grada ZaprešidaKoličina potrošenog gorivaEmisijaAutomobili u vlasništvu gradat TJ t CO 2Motorni benzin 30,43 1,36 93,07Dizel 217,15 9,27 679,8UKUPNO 247,57 10,63 772,9Detaljni opis korištene metodologije, potrošnje i vrste goriva, te korišteni emisijski faktori i ogrjevnevrijednosti dani su u Referentnom inventaru emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida.6.3.3. Emisije CO 2 javnog prijevoza Grada ZaprešidaPodsektor javnog prijevoza Grada Zaprešida obuhvada autobusni prijevoz i gradski željeznički promet.Autobusni prijevoz Grada Zaprešida u 2008. godini čine gradski i međugradski autobusi koji kaogorivo koriste isključivo dizel. U 2008. godini ukupna potrošnja dizela iznosila je 456.088 t, od čega jepotrošnja gradskih autobusa iznosila 90%, a međugradskih (unutar Grada) 10%.Potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova po kategorijama autobusa prikazane su u tablici 6.4.Tablica 6.4 Potrošnje goriva i emisija CO 2 po kategorijama autobusnog gradskog i međugradskogprijevozaSEKTORPODSEKTORBROJAUTOBUSAPOTROŠNJAGORIVAKOLIČINAPOTROŠENOGGORIVAEMISIJAt TJ t CO 2Javni prijevoz Međugradski 7 38,21 1,63 119,63Gradski 20 341,48 14,58 1069,06UKUPNO 27 379,69 16,22 1188,68Emisija CO 2 javnog autobusnog prijevoza Grada iznosi 1 188 t CO 2 , od čega je udio gradskih autobusa90%, a međugradskih 10%.45

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaVažan dio javnog gradskog prijevoza je željeznički putnički prijevoz. Vlakovi javnog gradskog prometaza pogon koriste električnu energiju i dizel.Podaci o tipovima vlakova, godišnjem utrošku energije i godišnjoj emisiji CO 2 dani su u tablici 6.5.Tablica 6.5 Proračun godišnjeg utroška energije željezničkog prometaVrsta vlakovaGodišnji utrošakenergije kWhFaktor emisije Emisija t CO 2g CO 2 /kWhElektromotorni vlakovi 1180000 323,00 381,14Dizel motorni vlakovi 1473506,79 0,26 388,83Konvencionalni vlakovi s električnom vučom 0 323,00 0,00Konvencionalni vlakovi s dizel vučom 2718038,69 0,26 717,23UKUPNO 5371545,477 1487,20U tablici 6.6. dane su potrošnje energije te pripadajude emisije CO 2 za autobusni i željeznički javniprijevoz Grada Zaprešida.Tablica 6.6 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora javnog prijevoza GradaKategorije podsektora javnog prijevoza Grada Potrošnja energije, TJ Emisija t CO 2Gradski autobusi 14,58 1069,06Međugradski autobusi 1,63 119,63Željeznički promet 19,34 1487,20UKUPNO 35,55 2675,88Od ukupne emisije CO 2 podsektora javnog prijevoza Grada Zaprešida, 44% uzrokuje autobusniprijevoz (gradski i međugradski), a 56% željeznički promet.Detaljni opis korištene metodologije, podaci o broju i potrošnjama vozila javnog gradskog prijevoza,emisijski faktori i drugi relevantni podaci dani su Prilogu 6.6.3.4. Emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozilaPodsektor osobna i komercijalna vozila čine kategorije osobnih i teretnihkombinirana vozila pridružena kategoriji osobnih vozila.vozila, pri čemu suUkupna potrošnja pojedine vrste goriva te emisija CO 2 podsektora osobnih i komercijalnih vozila u2008. godini prikazana je u tablici 6.7.Tablica 6.7 Ukupna potrošnja goriva i pripadajude emisije CO 2 podsektora osobna i komercijalna vozilaPodsektor Broj vozila Potrošnja goriva, TJ Emisija t CO 2Osobna vozila 8.703 117,71 8368,10Teretna i radna vozila 1.431 39,86 2930,57Mopedi i motocikli 710 2,10 148,30Autobusi 2 0,06 4,18UKUPNO 10846 159,7228551 11451,157746

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRezultat proračuna COPERT III modelom se iskazuje kao ukupna emisija CO 2 po pojedinimkategorijama vozila.Opis korištene metodologije, usporedbe potrošnji, emisijski faktori i drugi relevantni podaci zapodsektor osobnih i komercijalnih vozila dani su u Prilogu 6.6.3.5. Ukupne emisije CO 2 sektora prometa Grada ZaprešidaUsporedba potrošene energije i pripadajudih emisija CO 2 za podsektore prometa u Gradu Zaprešidudana je u tablici 6.8.Tablica 6.8 Ukupna emisija CO 2 sektora promet Grada ZaprešidaSektorBrojPotrošnja energije, TJ Emisija t CO 2vozilaBenzinDizel El.energijaUNPUkupnoBenzin Dizel El.energijaUNP UkupnoVozila u vlasništvu 26 1,36 9,27 0,00 0,0 10,63 93,07 679,80 0,00 0,00 772,88Grada0Javni prijevoz 174 0,00 31,31 4,25 0,0035,55 0,00 2294,74381,14 0,00 2675,88Osobna i komercijalnavozila1084684,7573,21 0,00 1,76159,72 5935,465401,940,00 113,7611451,16UKUPNO 11046 86,10 113,794,25 1,76205,91 6028,538376,48381,14 113,7614899,92Grafički prikaz potrošnje goriva te pripadajudih emisija CO 2 dan je na slikama 6.4. i 6.5.Slika 6.4 Usporedba potrošnji goriva podsektora unutar sektora promet Grada Zaprešida47

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 6.5 Usporedba emisija CO 2 podsektora unutar sektora prometa Grada ZaprešidaUkupna emisija CO 2 sektora promet Grada Zaprešida u 2008. godini iznosila je 14 899 t. Najvedi udio uemisiji čini podsektor osobnih i komercijalnih vozila (76%), dok preostala dva podsektora doprinose sukupno 24% (slika 6.5.).6.4. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada ZaprešidaEmisiju CO 2 sektora javne rasvjete Grada Zaprešida čini neizravna emisija CO 2 zbog potrošnjeelektrične energije mreže javne rasvjete.U tablici 6.9. dane su potrošnje električne energije i pripadajude emisije CO 2 za električnu mrežujavne rasvjete.Tablica 6.9 Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjetePotrošnja električneenergijeEmisijski faktorEmisijaMWh t CO 2 /MWh t CO 2Javna rasvjeta - električna energija 3 599,228 0,323 1 162,55Ukupna emisija sektora javne rasvjete iznosi 1 162,55 t CO 2 .6.5. Ukupni referentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida6.5.1. Energetske potrošnje Grada ZaprešidaReferentni inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida za 2008. godinu obuhvada emisije CO 2 iz sektorazgradarstva, prometa i javne rasvjete bazirane na energetskim potrošnjama pojedinih sektora (tablica6.10 i slika 6.6).48

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 6.10 Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentimaEnergentPrometJavnarasvjetaPotrošnja goriva MWh %ZgradarstvoUkupno poenergentimaUdio poenergentimaDizel 31609,25 31609,25 11,31Motorni benzin 23917,35 23917,35 8,56UNP 490,00 490,00 0,18Električna energija 1180,00 3599,23 64652,84 69432,06 24,84Lož ulje 92,28 92,28 0,03Prirodni plin 134234,08 134234,08 48,02Toplana - CTS 19749,00 19749,00 7,07UKUPNO 57196,60 3599,23 218728,20 279524,03 100,00Udio pojedinogsektora, % 20,46 1,29 78,25 100,00 100,00Slika 6.6 Struktura energetske potrošnje po energentu u 2008. godiniIz slike 6.6. proizlazi da je prirodni plin, energent s najvedim udjelom u ukupnoj potrošnji energije.Potrošnja toplinske energije iz prirodnog plina u 2008. godini iznosila je 134 GWh, što čini 48,02% odukupne potrošnje energije. Dominantni energenti, osim prirodnog plina su još i električna energija,dizel i motorni benzin s potrošnjama od 69 GWh, 32 GWh i 24 GWh, čiji udio u ukupnoj energetskojpotrošnji Grada Zaprešida iznosi 44,7% te potrošnja energije iz toplane koja iznosi 20 GWh, tj. 7,07%ukupne potrošnje energije.Ukupna potrošnja energije promatranih sektora Grada Zaprešida iznosi 279 GWh, od čega se 218GWh troši u zgradarstvu, a slijedi sektor prometa s potrošnjom od 57 GWh (slika 6.7.).49

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 6.7 Struktura energetske potrošnje po sektorima u 2008. godiniNa slici 6.8. dana je raspodjela ukupne energetske potrošnje Grada Zaprešida po sektorima ienergentima.Slika 6.8 Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentimaNajvedi udio od 78% u ukupnoj potrošnji energije ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektorprometa s 20%. Prirodni plin (134 GWh) je najzastupljeniji energent sektora zgradarstva, dok se usektoru prometa najviše troše dizel (32 GWh) i benzin (24 GWh).6.5.2. Emisije CO 2 Grada ZaprešidaReferenti inventar emisija CO 2 Grada Zaprešida obuhvada izravne emisije CO 2 nastale izgaranjemgoriva i neizravne emisije CO 2 iz potrošnje električne i toplinske energije za sektore zgradarstva,prometa i javne rasvjete.U tablici 6.11. prikazane su emisije CO 2 po sektorima i energentima.50

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 6.11 Emisija CO 2 po sektorima i energentimaEmisija t CO 2 %EnergentPrometJavnarasvjeta Zgradarstvo Ukupno po energentimaUdio poenergentimaDizel 8376,48 8376,48 12,03Motorni benzin 6028,53 6028,53 8,66UNP 113,76 113,76 0,16Električna energija 381,14 1162,55 20882,87 22426,56 32,20Lož ulje 25,45 25,45 0,04Prirodni plin 26964,72 26964,72 38,71Toplana - CTS 5713,99 5713,99 8,20UKUPNO 14899,92 1162,55 53587,02 69649,49 100,00Udio pojedinog sektora, % 21,39 1,67 76,94 100,00 100,00Na slici 6.9. prikazana je ukupna emisija tCO 2 po sektorima, a na slici 6.10 emisija po pojedinimenergentima. Slika 6.11 daje skupni prikaz emisija CO 2 po sektorima i energentima.Slika 6.9 Emisija CO 2 inventara po sektorimaUkupna emisija inventara iznosi 70 kt CO 2 . Najvedi izvor emisije, kao i potrošnje energenata, je sektorzgradarstva s emisijom od 54 kt CO 2 , a slijedi ga sektor prometa s emisijom od 15 kt CO 2 .51

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 6.10 Emisija CO 2 inventara po energentimaEmisija CO 2 iz potrošnje prirodnog plina u 2008. godini iznosila je 27 kt CO 2 , što čini 38% ukupneemisije inventara. Dominantni izvori emisija, uz prirodni plin su električna energija, dizel, motornibenzin te toplane s emisijama od 22 kt CO 2 , 8 kt CO 2 , 6 kt CO 2 i 5 kt CO 2 .Slika 6.11 Prikaz emisije CO 2 po sektorima i energentimaNajvedi udio od 77% u ukupnim emisijama CO 2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektorprometa s 21%. Emisije iz prirodnog plina (27 kt CO 2 ) i električne energije (22 kt CO 2 ) sunajzastupljenije u sektoru zgradarstva dok su u sektoru prometa najvede emisije nastale potrošnjomdizela (8 kt CO 2 ) i benzina (6 kt CO 2 ).52

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida6.6. ZaključakPoznata je činjenica da preko 50% ukupnih emisija stakleničkih plinova nastaje u gradovima injihovim okolicama. Nadalje, procjenjuje se da u Europskoj uniji oko 80% stanovništva živi ugradovima. Iz svega navedenog može se zaključiti da je uloga gradskih vlasti iznimno važna zaublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša na gradskoj, nacionalnoj i globalnoj razini.Referentni inventar emisija Grada Zaprešida za 2008. godinu obuhvada izravne (izgaranje goriva) ineizravne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO 2 iz tri sektora neposredne potrošnjeenergije: 1) zgradarstva 2) prometa i 3) javne rasvjete. Ukupna emisija CO 2 iz promatranih sektora uGradu Zaprešidu iznosila je u 2008. godini 70 kt CO 2 .53

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida7. Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. Godine7.1. UvodPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europskekomisije, Plan mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. godine sadrži identificirane mjereenergetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije za sektore zgradarstva, prometa ijavne rasvjete Grada Zaprešida.Mjere za sektore zgradarstva i prometa podijeljene su na nekoliko potkategorija ovisno opodsektorima na koje se odnose kao i osnovnim namjenama i karakteristikama. Posebnupotkategoriju za sektore zgradarstva i prometa čine mjere koje proizlaze iz nacionalne legislative.Mjere za unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete su, u odnosu na sektore zgradarstva iprometa, daleko malobrojnije i nisu podijeljene u potkategorije.U ovom de poglavlju biti dan pregled svih mjera čija bi implementacija rezultirala smanjenjem emisijaCO 2 u Gradu Zaprešidu, neovisno o investicijskim troškovima, potencijalima energetskih ušteda iekonomsko-energetskoj isplativosti njihove provedbe. Za dio ekonomsko-energetski isplativih i do2020. godine provedivih mjera, u poglavlju 8 su dani opisi mjera, očekivane uštede energije ipripadajuda emisija CO 2, vremenski okvir provedbe, procjene investicijskih troškova te tijela zaduženaza njihovu implementaciju.7.2. Mjere koje proizlaze iz hrvatske nacionalne legislative7.2.1. ZgradarstvoMjere za povedanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu u Strategiji energetskog razvoja RepublikeHrvatske (NN 130/09) (u daljem tekstu Strategija) su dane za sektore kudanstava i uslužnihdjelatnosti.Prema Strategiji mjere za povedanje energetske učinkovitosti u kudanstvima su:1. Usvajanje i primjena svih podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o prostornomuređenju i gradnji (NN 76/07);2. Kontinuirano provođenje informacijskih kampanji za podizanje svijesti građana iosnivanje mreže informativnih središta;3. Označavanje energetskih karakteristika trošila (kudanskih uređaja i dr.) i usvajanjeminimalnih standarda za trošila;4. Individualno mjerenje potrošnje energije na mjestima gdje to nije slučaj (posebice zatoplinsku energiju iz CTS-a), korištenje inteligentnih brojila u kombinaciji s upravljivimuređajima te dostavljanje informativnih računa kupcima energije;5. Financijski poticaji fizičkim osobama za provedbu mjera energetske učinkovitosti.Mjere za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru uslužnih djelatnosti su sljedede:1. Izrada i primjena građevinske regulative potpuno usklađene sa zahtjevima EU Direktive oenergetskim svojstvima zgrada (2002/91/EC);2. Redovita provedba inspekcija kotlova i sustava ventilacije u zgradama;3. Kontinuirano provođenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti zaposlenika u javnojupravi;4. Provedba programa Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i županijama;5. Provedba nacionalnog programa Dovesti svoju kudu u red;6. Uvođenje sustavnog gospodarenja energijom u objekte komercijalnih usluga;54

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida7. Nastavak osiguravanja financijskih poticaja za provedbu mjera energetske učinkovitosti;8. Uvođenje Zelene javne nabave.Cilj povedanja energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva je smanjiti ukupnu finalnu energetskupotrošnju sektora za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do 2016.godine) u skladu s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC oenergetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Zagrebačke županije propisanih Zakonom oučinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) su sljedede:1. Donošenje Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Zagrebačkežupanije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine;2. Donošenje Plana energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Zagrebačkežupanije kao provedbenog planskog dokumenta za vrijeme od jedne godine.Mjere energetske učinkovitosti propisane Pravilnikom o obaveznom energetskom certificiranjuzgrada (NN 113/08) su:1. Certificiranje postojedih zgrada javne namjene površine vede od 1000 m 2 ;2. Izlaganje certifikata na vidljivom mjestu u zgradi.7.2.2. PrometStrategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, kao mjere za povedanje energetske učinkovitostiu prometu navodi:1. Propisivanje strožih standarda za nova vozila;2. Provedbu informacijskih kampanja o energetski učinkovitom ponašanju u prometu;3. Planiranje i uspostavu učinkovitijih prometnih sustava;4. Poticanje projekata čistijeg prometa i kupovine energetski učinkovitijih vozila.Nadalje, Strategija postavlja cilj korištenja obnovljivih izvora energije u prometu u 2020. godini na10% udjela obnovljivih izvora energije korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnjubenzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom prijevozu te ukupne električneenergije korištene u prijevozu.Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Zagrebačke županije propisanih Zakonom obiogorivima (NN 65/09) su sljedede:1. Donošenje Programa poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu Zagrebačkežupanije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine;2. Donošenje Plana poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu Zagrebačke županijekao provedbenog planskog dokumenta za vrijeme od jedne godine.Detaljniji opisi spomenutih legislativnih dokumenata iz kojih, između ostalog, proizlaze i obvezeZagrebačke županije u cilju smanjenja energetske potrošnje i poticanja korištenja obnovljivih izvoraenergije u sektorima zgradarstva i prometa dani su u poglavlju 11.7.3. Mjere za smanjenje emisija CO 2 u sektoru zgradarstva Grada ZaprešidaU skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, prioritetne mjere iaktivnosti za sektor zgradarstva podijeljene su u sljededih pet potkategorija: opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva; promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti;55

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida mjere za stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada; mjere za stambeni sektor zgrada; mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti.7.3.1. Opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstvaKategorijom opde mjere obuhvadene su mjere koje se odnose na zgradarstvo Grada Zaprešida ucjelini, a dalje se mogu podijeliti u dvije podgrupe: mjere za uklanjanje barijera pradenju i kontroli energetskih potrošnji u sektoru zgradarstvaGrada; sheme sufinanciranja implementacije identificiranih mjera energetske učinkovitosti u svimpodsektorima.Mjere za uklanjanje barijera pradenju i kontroli energetskih potrošnji u sektoru zgradarstva Grada:1. Prihvadanje metodologije za prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja za sektorzgradarstva Grada prema klasifikaciji zgrada koja se koristi u ovom Akcijskom planu (1. zgradeu vlasništvu Grada; 2. stambene zgrade; 3. zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti);2. Prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja prema razvijenoj metodologiji na godišnjoj,mjesečnoj i dnevnoj osnovi (ovisno o vrsti pokazatelja), pri čemu de se za prikupljanje koristitisustavi automatskog daljinskog očitanja te očitanje od strane djelatnika radi dodatneprovjere ispravnosti;3. Izrada informacijskog sustava gospodarenja energijom za Grad koji de sadržavati sveprikupljene podatke i pokazatelje te omogudavati izradu svih potrebnih analiza;4. Izrada godišnje energetske bilance Grada prema propisima Republike Hrvatske i klasifikacijizgrada iz ovog Akcijskog plana.Treba naglasiti da se radi o iznimno važnim mjerama jer je bez prikupljanja relevantnih energetskihpokazatelja prema jednoznačnoj metodologiji nemogude pratiti stvarno kretanje energetskihpotrošnji a time niti pripadajudih smanjenja emisija CO 2 iz sektora zgradarstva što u konačnici značida se nede modi odrediti da li je postavljeni cilj ovog Akcijskog plana do 2020. godine postignut ili ne.Slijededa podgrupa opdih mjera koja ima iznimno velik utjecaj na smanjenje emisija CO 2 u Gradu do2020. godine je uspostava sheme sufinanciranja implementacije identificiranih mjera energetskeučinkovitosti za sektor zgradarstva u cjelini. Iskustva svih energetski osviještenih i razvijeniheuropskih gradova pokazuju da se bez programa sufinanciranja, te raznih drugih poticajnih programagradskih uprava ne može očekivati značajnija provedba mjera energetske učinkovitosti koja bi do2020. trebala rezultirati smanjenjem emisija CO 2 za više od 20%.Predložene opde mjere ove podgrupe su sljedede:1. Primjena poticajnih shema Grada (bespovratna sredstva, subvencije, smanjenje iznosakomunalnog doprinosa i dr.) za izgradnju i rekonstrukciju zgrada prema niskoenergetskim ipasivnim standardima;2. Primjena poticajnih shema Grada (bespovratna sredstva, subvencije, smanjenje iznosakomunalnog doprinosa i dr.) za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama(fotonaponski sustavi, solarni kolektori, kotlovnice na biomasu i dr.).Za ovu je podgrupu opdih mjera karakteristično da je vrlo teško kvantitativno procijeniti njihov utjecajna energetske uštede i pripadajude smanjenje emisija CO 2 ali je sasvim sigurno da bez njihoveprimjene nede biti mogude zadovoljiti postavljeni cilj smanjenja emisije CO 2 za više od 20% do 2020.godine.56

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida7.3.2. Promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnostiPotkategoriju promotivnih, informativnih i edukativnih mjera i aktivnosti u cilju smanjenja emisijaCO 2 s jedne ali i unapređenja kvalitete života svih građana Grada Zaprešida s druge strane činesljedede mjere:1. Otvaranje info kutka o energetskoj učinkovitosti u zgradi Gradske uprave (EE info kutak);2. Postavljanje EE info vitrina u razne dijelove Grada;3. Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskimtemama na poleđini energetskih računa;4. Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti građana oenergetskoj učinkovitosti u zgradama: Kako izgraditi energetski učinkovitu kudu?; Rekonstrukcija zgrada na načelima održive gradnje; Energetski certifikati – energetska potrošnja kao tržišna kategorija prilikom kupnje,iznajmljivanja i sanacije zgrada; Mjere energetske učinkovitosti u kudanstvima - termostatski ventili, solarni sustavi zapripremu potrošne tople vode, energetski učinkovita stolarija, kudanski uređaji Aenergetskog razreda; Oznake energetske učinkovitosti – Zašto kupovati samo uređaje A energetskog razreda?; I stand by mod troši električnu energiju! – isključenje kudanskih uređaja iz električnemreže nakon upotrebe; Štedljiva unutarnja rasvjeta; Grijanje na biomasu; Solarni kolektori; Dizalice topline; Inteligentna zgrada – što je to?; Što je niskoenergetska trolitarska kuda?; Što je pasivna jednolitarska kuda?; Što je Faktor 10?;5. Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO 2 :6. Edukativne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljnegrupe građana: Organizacija tribina u pojedinim naseljima s temom energetske učinkovitosti; Kako štediti energiju? – za djecu predškolske i školske dobi; Akcije u školama: natječaji za sastavke ili crteže s temom promjene klime i uštedeenergije, podjela nagrada i izložbe radova; Izrada i distribucija dječjih slikovnica na temu energetske učinkovitosti i korištenjaobnovljivih izvora energije (kao što je npr. u Njemačkoj izdana slikovnica „Život upasivnoj kudi“);7. Obrazovanje: Radionice i seminari za djelatnike/korisnike zgrada u vlasništvu Grada o načinimaštednje energije; Natjecanja djelatnika ustanova u vlasništvu Grada o energetskoj učinkovitosti; Organizacija međurazrednih osnovnoškolskih natjecanja na temu energetskeučinkovitosti i obnovljivih izvora energije sa zanimljivim nagradama za pobjednike; Financijski podržati učeničke radove koji promoviraju energetsku učinkovitost; Program obrazovanja o načinima uštede energije za odgajateljice dječjeg vrtidaKesten;8. Poticanje energetski učinkovite i održive gradnje u arhitektonskim i urbanističkoarhitektonskimnatječajima koji se raspisuju za područje Grada:57

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaNatječaji za novogradnje;Natječaji za obnovu – rekonstrukciju;U natječajne programe (projektne zadatke) energetsku učinkovitost i održivost uvestikao kategoriju vrednovanja s udjelom do 20% od ukupne ocjene projekta.Za ovu je kategoriju mjera, jednako kao i za opde mjere, vrlo teško kvantitativno procijeniti njihovutjecaj na energetske uštede i pripadajude smanjenje emisija CO 2 . Na osnovu iskustava energetskiosviještenih gradova Europske unije, procijenjeno je da bi kontinuirana provedba gore navedenihpromotivnih, obrazovnih i informativnih mjera do 2020. godine rezultirala ukupnom uštedomtoplinske energije čitavog sektora zgradarstva Grada Zaprešida od 20%.7.3.3. Mjere za zgrade u vlasništvu GradaIdentificirane mjere energetske učinkovitosti za zgrade u vlasništvu Grada se, prema osnovnimkarakteristikama mogu podijeliti u tri grupe: pripremne aktivnosti; provedbeni projekti; legislativne mjere.Skupina pripremnih aktivnosti obuhvada sljedede mjere i aktivnosti:1. Uvođenje Informacijskog sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u vlasništvu Grada: centralizirano prikupljanje svih relevantnih podataka o zgradama (građevinske karakteristike,godine izgradnje, godina i opis rekonstrukcija, energetska potrošnja svih tipova energije,mjesečni računi za energente i dr.); sustav daljinskog očitanja energetske potrošnje; izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada; nastavak provedbe energetskih pregleda u zgradama (tijekom 2009. godine u sklopuprojekta: Učinkovito korištenje energije u zgradama u vlasništvu Grada Zaprešida provedenisu detaljni energetski pregledi u 10 zgrada u vlasništvu Grada i identificirane konkretne mjereenergetske učinkovitosti); izrada investicijskih studija za provedbu mjera energetske učinkovitosti identificiranih krozenergetske preglede (za spomenutih 10 zgrada izrađene su i investicijske studije); određivanje dinamike provedbe identificiranih mjera energetske učinkovitosti;2. Uvođenje sheme 50-50% prema kojoj se postignute energetske uštede, odnosno izbjegnutienergetski troškovi ravnomjerno dijele između Gradske uprave kao vlasnika zgrade i korisnikazgrada. Dosadašnja praksa prema kojoj korisnici zgrada (škola, vrtida i dr.) koji svojimsavjesnim ponašanjem ostvaruju energetske uštede a da od toga u konačnici nemaju nikakvedobiti je iznimno demotivacijska. Brojna iskustva pokazuju da provedba 50-50% sheme kaojaki motivacijski čimbenik rezultira promjenom ponašanja korisnika zgrade što u konačnicidrastično smanjuje potrošnju energije. Po potrebi u ovu aktivnost je mogude uključivanjeMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa kao nadležnog ministarstva za pitanjeobrazovanja i financiranja dijela troškova.3. Prezentiranje energetske potrošnje zgrada u vlasništvu Grada odgovarajudim Displayposterom (ili ekranom) koji sadrži energetske pokazatelje o potrošnji energije, vode ipripadajudim emisijama CO 2 (tijekom 2009. godine u sklopu projekta: Učinkovito korištenjeenergije u zgradama u vlasništvu Grada Zaprešida izrađeni i na vidljivom mjestu u zgradiizloženi Display posteri za 10 zgrada u vlasništvu Grada);4. Izrada i javno izlaganje energetskih certifikata u skladu s odredbama Pravilnika o obaveznomenergetskom certificiranju zgrada (NN 113/08).58

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaPregled konkretnih projekata, čija implementacija direktno utječe na energetske potrošnje ipripadajude smanjenje emisija CO 2 je vrlo dugačak, a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj nasmanjenje emisija CO 2 najvedi:1. Ugradnja solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode u obrazovne, kulturne, sportske iupravne zgrade u vlasništvu Grada;2. Ugradnja termostatskih ventilskih setova na radijatore u zgradama u vlasništvu Grada;3. Zamjena rasvjetnih tijela u obrazovnim ustanovama Grada modernim i energetskiučinkovitim svjetlotehničkim rješenjima u skladu sa europskim normama i direktivama;4. Toplinska izolacija fasada i krovišta zgrada u vlasništvu Grada;5. Ugradnja štednih žarulja u svim objektima u vlasništvu Grada;6. Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u zgrade u vlasništvu Grada;7. Postavljanje termometra u svakoj prostoriji u svim zgradama u vlasništvu Grada.Zakonodavne mjere na gradskoj razini koje de rezultirati znatnim smanjenjem emisija CO 2 su sljedede:1. Uvođenje Zelene javne nabave za svu opremu i usluge u zgradama u vlasništvu Grada;2. Donošenje Odluke Gradskog vijeda prema kojem sve nove zgrade u vlasništvu Grada trebajukoristiti bar jedan optimalni obnovljivi izvor energije (fotonaponske sustave, solarnekolektore, dizalice topline, i dr.);3. Uspostava nove građevinske dokumentacije koja de poticati korištenje obnovljivih izvoraenergije, energetske učinkovitosti i prirodnog plina.7.3.4. Mjere za stambeni sektor Grada ZaprešidaMjere energetske učinkovitosti ovog podsektora mogu se podijeliti na mjere za nove i postojedezgrade. Stupanjem na snagu Tehničkog propisa o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštitizgrada, novoizgrađenim zgradama stambene namjene je maksimalna dozvoljena potrošnja energijeza grijanje ograničena na iznose između 51 i 95 kWh/m 2 ovisno o faktoru oblika zgrade. Uspješnomprovedbom spomenutog propisa značajno de se smanjiti potrošnja novih stambenih zgrada.Prijedlog mjera za nove zgrade stambene namjene obuhvada sljededu mjeru:1. Donošenje Odluke Gradskog vijeda da novoizgrađene stambene zgrade i obiteljske kudeopremljene solarnim sustavima za proizvodnju električne energije ostvaruju popust od 30%od ukupne visine obračunskog komunalnog doprinosa.Mjere energetske učinkovitosti za postojede zgrade stambene namjene obuhvadaju 2 kategorije: Pripremne aktivnosti; Provedbene projekte.Pripremne su aktivnosti, kao i u slučaju podsektora zgrada u vlasništvu Grada, sve one mjere kojenede direktno utjecati na smanjenje energetskih potrošnji i pripadajudih emisija CO 2, ali de postavitineophodne preduvjete za njihovu uspješnu implementaciju.Za ovu su kategoriju identificirane sljedede mjere:1. Sufinanciranje rekonstrukcija fasada i krovišta zgrada na načelima održive gradnje;2. Sufinanciranje ugradnje solarnih sustava za pripremu tople vode.Provedbeni projekti energetske učinkovitosti za postojedi i bududi stambeni sektor zgrada, čijaimplementacija direktno utječe na energetske potrošnje i pripadajude smanjenje emisija CO 2 sumnogobrojni a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj na smanjenje emisija CO 2 najvedi:59

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida1. Ugradnja solarnih sustava za pripremu tople vode u kudanstava do 2020. godine;2. Rekonstrukcija toplinske izolacije vanjske ovojnice i sanacija krovišta na načelima održivegradnje u 20% postojedeg stambenog fonda zgrada do 2020. godine;3. Ugradnja termostatskih ventila na radijatore u 20% kudanstava na području grada.Za uspješnu provedbu identificiranih konkretnih projekata važno je osmisliti i pokrenuti programsubvencioniranja (pog. 7.3.1 – Opde mjere).7.3.5. Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnostiMjere energetske učinkovitosti ovog podsektora se, generalno, mogu podijeliti na mjere za nove ipostojede zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada.Prijedlog mjera za postojede zgrade podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada sljededemjere i aktivnosti:1. uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrade iznad granicapropisanih Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama(NN 110/08);2. uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije:a. fotonaponski sustavi;b. dizalice topline;c. solarni kolektori;3. poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja;4. ugradnja štednih žarulja.Prijedlog mjera za nove zgrade podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada sljededumjeru:1. Donošenje i sustavna provedba Odluke Gradskog vijeda da novoizgrađene zgrade uslužnih ikomercijalnih djelatnosti opremljene dizalicama topline, fotonaponskim i/ili solarnimsustavima ostvaruju popust od 30% od ukupne visine obračunskog komunalnog doprinosa.7.4. Mjere za smanjenje emisija CO 2 u sektoru prometa Grada ZaprešidaU skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, predložene mjere iaktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedede potkategorije: Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa; Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti; Zelena javna nabava; Mjere za vozila u vlasništvu Grada; Mjere za javni prijevoz; Mjere za osobna i komercijalna vozila.7.4.1. Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa Grada ZaprešidaU potkategoriji planskih mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida svoje sumjesto našle sve one mjere čija de uspješna provedba rezultirati generalnim poboljšanjem kvalitetegradskog prometa s jedne te značajnim smanjenjem emisija CO 2 s druge strane.Prema Generalnom urbanističkom plana Grada Zaprešida, prometni sustav grada ukazuje na dobrugustodu prometnica sa zadovoljavajudim karakteristikama koje uz određene dopune i rekonstrukcijemogu u cijelosti zadovoljiti potrebe grada. Jedan od uočenih problema je nedostatak parkirališnog60

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaprostora unutar centralnog gradskog područja. Nadalje, uslijed dijela tranzitnog prometa s autocesteu centralno područje grada dolazi do zagušenja i brojnih negativnih utjecaja.Kategoriju planskih mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa čine sljedede mjere:1. Uvođenje informacijskog sustava za nadzor prometa;a. Mjera uključuje uvođenje suvremene prometne signalizacije kao medijakomuniciranja sa vozačima, ugradnju mjernih uređaja kontrole prometnog toka iokoline, što operativnim službama omoguduje da u svakom trenutku imaju pregledsituacije na cesti, predvide pojave neugodnih situacija, pravilno djeluju i spriječemogude prometne nezgode;2. Mjere za povedanje protočnosti prometa na području Grada Zaprešida;a. Pravo prolaska vozilima javnog prijevoza po posebnim trakama;b. Ugradnja sustava za osiguravanje prednosti prolaska vozilima javnog prijevoza naraskrižjima;c. Uspostava određenih ograničenja za teretni promet kako bi se rasteretila internagradska mreža;d. Izgradnja južne i istočne obilaznice u cilju smanjenja tranzita kroz Grad.3. Uvođenje naknada za prometno onečišdenje;a. Odlukom Gradskog vijeda uvesti naknade za prometno onečišdenje centra (po potrebii drugih dijelova) grada. Preusmjeravanje prometa iz određenih dijelova Grada nedeizravno utjecati na smanjenje emisija CO 2 , ali de neizravno smanjiti broj vozila ipovedati korištenje javnog gradskog prijevoza. Iz prikupljenih naknada za prometnoonečišdenje mogude je financirati mjere za povedanja kvalitete usluge javnoggradskog prijevoza;4. Mjere za povedanje sigurnosti u prometu:a. Reguliranje brzine vožnje postavljanjem radara s prikazom brzine i posebnoobilježenih pješačkih prijelaza;b. Postepeno postavljanje prometnih znakova u LED tehnologiji na sva opasna mjesta uGradu.7.4.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnostiPromotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvalitete prometa ismanjenja emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu su sljedede:1. Promocija car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila;2. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole);3. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva;4. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozila naalternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogudnostiznajmljivanja vozila na alternativna goriva;5. Organizacija Tjedna mobilnosti u Gradu (Mobility Week);6. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja, distribucijainformativnog i promotivnog materijala i dr.;7. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila;8. Kampanja: Biciklom je zdravije!7.4.3. Zelena javna nabavaOva potkategorija mjera obuhvada sljedede mjere i aktivnosti:1. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila u vlasništvu Grada;2. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza.61

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida7.4.4. Mjere za vozila u vlasništvu Grada ZaprešidaPotkategoriju mjera za vozila u vlasništvu Grada čini sljededa mjera:1. Nabava novih vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova (alternativna goriva) uskladu s kriterijima zelene javne nabave.7.4.5. Mjere za javni prijevoz GradaMjere za javni prijevoz Grada obuhvadaju sve one mjere koje poboljšanjem kvalitete javnog prijevozapovedavaju njegovo korištenje smanjujudi pri tom korištenje osobnih automobila. Iako provedba tihmjere nede inicijalno smanjiti emisije CO 2 u Gradu, one de se u konačnici posredno smanjiti,značajnim reduciranjem upotrebe osobnih vozila koja su u 2008. godini sudjelovala u ukupnoj emisijiCO 2 s udjelom od 76%.Mjere za javni prijevoz Grada Zaprešida su u ovisnosti o vrsti prijevoza podijeljene u 3 grupe: mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa; mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog prometa; mjere za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada.Sukladno navedenom, potkategoriju mjera za javni prijevoz Grada Zaprešida čine:1. Mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa:a) Proširenje sustava gradsko-prigradskog prometa Grada Zagreba do kolodvora Zabokkako bi se u potpunosti eliminirala dizelska vuča vlakova za prijevoz putnika krozGrad Zaprešid;b) Modernizacija pružne dionice Zaprešid – Zabok koja obuhvada izgradnju novogkolosijeka, elektrifikaciju te dionice, instaliranje signalnih uređaja koji omogudujutaktni promet elektromotornih vlakova kapaciteta 500 putnika;c) Uvođenje u promet novih motornih vlakova za gradsko-prigradski promet;d) Prilagodba voznog reda vlakova stvarnim potrebama građana – u vrijeme redovnogodlaska velikog broja građana na posao u Zagreb (5.30 - 8h ujutro) vlakovi svakih 40min;e) Nastavak subvencioniranja voznih karata i mjesečnih pokaza određenim grupamagrađana (učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.);f) Integrirani tarifni sustav - jedinstvene karte za željeznički i autobusni prijevoz sodgovarajudim stimulativnim povlasticama i popustima;2. Mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog prometa:a) Donošenje Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za autobusni prijevozuvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel;b) Ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnim stajalištima uGradu;c) Zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima na linijama sočekivanim manjim brojem putnika;d) Uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica;e) Izgradnja novog autobusnog terminala u južnom dijelu naselja, jugozapadno oddržavne ceste D 225 u neposrednoj blizini željezničke stanice;f) Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnogautobusnog prijevoza;3. Mjere za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada:a) Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uzosigurano spremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km;62

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidab) Izgradnja novih i kontinuirano održavanje biciklističkih staza na čitavom područjuGrada.7.4.6. Mjere za osobna i komercijalna vozilaPrijedlog mjera za racionalizaciju korištenja osobnih i komercijalnih vozila na području Gradaobuhvada sljedede mjere:1. Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu – podjela Grada u 3 parkirne zoneuz vremenski ograničeno trajanje parkiranja u ovisnosti o zoni na 1h, 2h ili 3h,2. Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove Grada konvencionalnim vozilima;3. Izuzede od naplate ulaska u visoko zagušene dijelove grada za vozila pogonjena alternativnimgorivima;4. Dozvola korištenja žute trake vozilima s 3 ili više putnika.7.5. Mjere za sektor javne rasvjeteMjere za smanjenje potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja u sektoru javne rasvjete GradaZaprešida su sljedede:1. Zamjena postojedih s energetski učinkovitijim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima;2. Upravljanje rasvjetnim tijelima ugradnjom modernih elektroničkih prigušnica;3. Ugradnja 1005 svjetiljki s visokotlačnim natrijevim sijalicama i 36 LED svjetiljki u sklopuprojekta: Energetski učinkovita javna rasvjeta za Grad Zaprešid.Kao što je ved spomenuto u uvodnom dijelu, u ovom je poglavlju dan pregled svih mjera i aktivnosti usektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete čija bi uspješna provedba rezultirala smanjenjememisija CO 2 . U sljededem su poglavlju za dio identificiranih, ekonomsko-energetski optimalnih mjeraza sva 3 sektora energetske potrošnje Grada Zaprešida dani glavni parametri provedbe: vrijeme,odgovorne institucije, potencijali energetskih ušteda i njima pripadajudih emisija CO 2 , investicijskitroškovi, period povrata investicija i dr.63

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8. Vremenski i financijski okvir provedbe plana mjera i aktivnosti za GradZaprešid8.1 UvodU prethodnom je poglavlju dan sveobuhvatni prikaz identificiranih mjera i aktivnosti Akcijskog planaenergetski održivog razvitka Grada Zaprešida u razdoblju od 2008. do 2020. godine za sektorezgradarstva, prometa i javne rasvjete. Iz navedenog prikaza mjera čija de provedba rezultiratismanjenjem emisija CO 2 , odabrane su energetsko-ekonomski optimalne čijom se primjenom možesmanjiti emisija za 22,82%. Za ostvarenje zacrtanog cilja smanjenja emisija CO 2 od 21% do 2020.godine u odnosu na referentnu, 2008. godinu, dovoljno je realizirati dio navedenih mjera u ovisnostio financijskim, vremenskim i organizacijskim parametrima.Identificirane mjere energetske učinkovitosti prikazane su u nastavku ovog poglavlja u tabličnomprikazu, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijededi parametri: vremenski okvir provedbe; tijelo zaduženo za provedbu; procjena investicijskih troškova provedbe; procjena očekivanih energetskih ušteda; procjena smanjenja emisija CO 2 ; investicijski troškovi po ušteđenoj tCO 2 ; mogudi izvori sredstava za provedbu; kratki opis mjere i način provedbe.Mjere s pridruženim parametrima podijeljene su na sljedede kategorije: mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida; mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada; mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada.Mogudi izvori sredstava za provedbu svake mjere predloženi su prema glavnim odrednicama danimau 10. poglavlju.8.2 Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada ZaprešidaU nastavku je dan prikaz mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zaprešida,podijeljenih u četiri kategorije:: Promocija, obrazovanje i promjena ponašanja; Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada; Stambene zgrade; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti.U poglavlju 7 dan je i prikaz mjera koje su svrstane u kategoriju Opde mjere, a koje su usmjerene uprvom redu na aktivnosti kao što su izrada metodologije za prikupljanje i analiza relevantnihpokazatelja o energetskoj potrošnji u sektoru zgradarstva te izrada raznih studija i podloga zauvođenje konkretnih mjera. U tom smislu kategorija Opde mjere sadrži u osnovi pripremne aktivnostiza provođenje preostalih mjera, a samim time njihovom provedbom ne ostvaruju se direktneenergetske uštede odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova.64

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.2.1 Obrazovanje, promocija i promjena ponašanjaIme mjere/aktivnost 1. Obrazovanje i promjena ponašanjadjelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu GradaZaprešidaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)40 000 kuna godišnje, ukupno 400 000 knProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1234,8 MWh toplinske energije236 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 324,7Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 1232Izvor sredstava za provedbu Proračun Grada Zaprešida IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje seredovno provode: Organizacija obrazovnih radionica o načinimauštede energije; Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka,brošura, postera, naljepnica, i sl.) Organizacija tribina, i slično.Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno jeuvesti i poticajnu shemu za štednju energije (primjericeshema 50/50) u sklopu čega dio financijskih sredstava odostvarene uštede u energiji ostaje na raspolaganju pojedinojustanovi u kojoj je ušteda ostvarena.Uštede energije provedbom mjera usmjerenih na podizanjesvijesti i obrazovanje djelatnika u zgradama u vlasništvuGrada je veoma teško izraziti kvantitativno. Premaiskustvima drugih europskih gradova pretpostavljeno je dade kontinuirane obrazovne, promotivne i informativneaktivnosti u narednom desetogodišnjem razdoblju rezultiratiuštedom toplinske energije od 20% i električne od 10% uodnosu na referentnu 2008. godinu u zgradama u vlasništvuGrada.Ukupna potrošnja toplinske energije u zgradama uvlasništvu Grada u 2008. godini je iznosila 6 174 906 kWh, aelektrične 2 360 212 kWh.Ime mjere/aktivnost 2. Obrazovanje i promocija energetske učinkovitostiza građaneZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)100 000 kn godišnje, 1 000 000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)23 761 MWh toplinske energije4 574 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 6250,5Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 160Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvada brojne aktivnosti koje se provode naredovnoj osnovi:9. Otvaranje EE info kutaka u raznim dijelovimaGrada;10. Postavljanje EE info vitrina u razne dijelove Grada;11. Kontinuirano informiranje potrošača o načinimaenergetskih ušteda i aktualnim energetskim65

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidatemama na poleđini energetskih računa;12. Provedba tematskih promotivno- informativnihkampanja za podizanje svijesti građana oenergetskoj učinkovitosti u zgradama: Kako izgraditi energetski učinkovitu kudu?; Rekonstrukcija zgrada na načelima održivegradnje; Energetski certifikati – energetska potrošnjakao tržišna kategorija prilikom kupnje,iznajmljivanja i sanacije zgrada; Mjere energetske učinkovitosti u kudanstvima- termostatski ventili, solarni sustavi zapripremu potrošne tople vode, energetskiučinkovita stolarija, kudanski uređaji Aenergetskog razreda; Oznake energetske učinkovitosti – Zaštokupovati samo uređaje A energetskograzreda?; I stand by mod troši električnu energiju! –isključenje kudanskih uređaja iz električnemreže nakon upotrebe; Štedljiva unutarnja rasvjeta; Grijanje na biomasu; Solarni kolektori; Dizalice topline; Inteligentna zgrada – što je to?; Što je niskoenergetska („trolitarska“) kuda“)?; Što je pasivna („jednolitarska) kuda?; Što je Faktor 10?;13. Organizacija skupova za promicanje racionalneuporabe energije i smanjenja emisije CO 2 :Uštede energije provedbom mjera usmjerenih na podizanjesvijesti i obrazovanje raznih ciljnih grupa je veoma teškoizraziti kvantitativno. Prema iskustvima drugih europskihgradova, kontinuirana provedba obrazovnih, informativnih ipromotivnih mjera, u razdoblju od 2010. do 2020. godini uGradu Zaprešidu de rezultirati sljededim uštedama: stambeni sektor – 15% toplinske, 10% električneenergije komercijalno-uslužni sektor – 20% toplinske, 10%električne energije.Stambeni sektor Grada je u 2008. godini potrošio 116 383MWh toplinske i 31 575 MWh električne energije.Komercijalno-uslužni sektor je u 2008. godini potrošio 31518 MWh toplinske i 13 905 MWh električne energije.66

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.2.2 Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost 3. Postavljanje solarnih kolektora za pripremu toplevode na obrazovne, kulturne, sportske i upravnezgrade u vlasništvu GradaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)5500 kn/m 2 solarnog sustavaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)701 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 140,8Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IPA program FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarObrazovne, kulturne, sportske i upravne zgrade u vlasništvuGrada, do 2020. godine de ugraditi solarne kolektore zapripremu tople vode.Ukupna potrošnja toplinske energije u navedenim zgradamau vlasništvu Grada u 2008. godini je iznosila 5841 MWh.Očekivana ušteda toplinske energije za pripremu tople vodeiznosi 12%.Ime mjere/aktivnost 4. Modernizacija rasvjete u 50 školskih učionicaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)500.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)8,65 MWh električne energije ukupnoProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2,8Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 178 571Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Županijski proračun IPA FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarModernizacija rasvjete (po uzoru na projekt Zdrave oči uGradu Zagrebu) u 50 školskih učionica u OŠ Ljudevita Gaja,OŠ Antuna Augustinčida, OŠ Kupljenovo, OŠ Pojatno, OŠHruševac Kupljenski i Visokoj školi za poslovno upravljanjeBaltazar Adam Krčelid.Procjena troškova za prosječnu učionicu (58 m 2 ) iznosi10.000 kn. Procjena ušteda za prosječnu učionicu iznosi 173kWh godišnje.Ukupna investicija iznosi 500.000 kn, a ukupne uštedeelektrične energije u 50 učionica u 2020. godini 8650 kWh.67

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost 5. Postavljanje termometara u svakoj prostoriji uzgradama u vlasništvu GradaZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)10 kn po termometru, cca 10.000 knProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)247 MWhProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 49,6Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 201,6Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentarPostavljanjem termometra na zid u svakoj prostoriji (škole,uredi, vrtidi, itd.) omoguduje se uvid u temperaturno stanje imogudnost upravljanja temperaturom pravilnimprovjetravanjem prostorije te regulacijom grijanja/hlađenjaprostorije.Mjera osim samog postavljanja termometra na zidu u svakojprostoriji obuhvada i početnu obrazovnu aktivnost: Na samom termometru biti de i natpis ''1°C ŠTEDIDO 6% ENERGIJE''. Prilikom postavljanja termometra u prostorijiobjasnit de se korisnicima te prostorije svrha ovemjere i načini kako je uspješno provoditi. Izrada i distribucija letaka i sl.Procjena ukupnih investicijskih troškova, uz pretpostavljenih1000 prostorija u svim zgradama u vlasništvu Grada iznosicca 10.000 kn.Prema stranim iskustvima, ova de mjera rezultirati s 4%smanjenjem toplinske energije u zgradama u vlasništvuGrada.Prijedlog je da se s realizacijom ove mjere krene što prije jernije zahtjevna niti financijski nije izvedbeno.68

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost 6. Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za20 zgrada u vlasništvu Grada ZaprešidaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)1 800 000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)960 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 192t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 9375 kn/t CO 2Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentarKompletna obnova toplinske izolacije vanjske ovojnice ikrovišta u 20 zgrada u vlasništvu Grada. Ukupna površinazgrada koja de se toplinski izolirati iznosi oko 12 000 m 2 .Procijenjena ušteda toplinske energije je oko 80 kWh/m 2 , ainvesticijski troškovi oko 150 kn/m 2 .Ime mjere/aktivnost 7. Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u20 zgrada u vlasništvu GradaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)2.400.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)420 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 84 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 28 571 kn/t CO 2Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentarUgradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada uvlasništvu Grada. Ukupna grijana površina zgrada na kojoj dese provoditi ugradnja visokoučinkovitih prozora iznosi oko12 000 m 2 . Procijenjena ušteda toplinske energije oko 35kWh/m 2 , a investicija oko 200 kn/m 2 .69

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost 8. Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade uvlasništvu GradaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)352.640 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)376,3 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 75,6Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 4665Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentarUgradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvuGrada do 2020. godine, ukupne grijane površine 23 521 m 2 .Na temelju rezultata vedeg broja provedenih energetskihpregleda u zgradama javne namjene prosječan brojradijatora iznosi 0.0517 radijatora/m 2 . Ova bi mjeraobuhvatila ugradnju 1216 termostatskih setova naradijatore. Očekivana ušteda toplinske energije iznosi 16kWh/m 2 , a cijena termostatskog seta cca 290 kn.Za školske ustanove se preporučuje ugradnja antivandalnihtermostatskih ventila.Ime mjere/aktivnost 9. Uvođenje kriterija Zelene javne nabave zakupovinu električnih uređaja za zgrade uvlasništvu GradaZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Bez troškovaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)212,4 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 68,6Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR ESCOKratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za sve zgrade u vlasništvu Grada putem uvođenjaZelene javne nabave.Kriteriji pri kupovini uređaja trebaju biti unaprijed definiranii standardizirani posebnim Pravilnikom, a svi novi uređajitrebaju zadovoljavati kriterije.Potencijal uštede električne energije ove mjere za zgrade uvlasništvu Grada je 9% do 2020. godine.70

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost10. Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvuGrada ZaprešidaZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2017.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Bez troškovaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)184,1 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 59,5Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR ESCOKratki opis/komentarPrema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u kudanstvima(EC Regulation 244/2009) predviđeno je da do 2016. godineprestane proizvodnja klasičnih žarulja sa žarnom niti što derezultirati zamjenom svih klasičnih, štednim žaruljama.Predlaže se zamjena svih klasičnih žarulja u zgradama uvlasništvu Grada štednim žaruljama do 2017. godine.Ova de mjera rezultirati 7% smanjenjem ukupne potrošnjeelektrične energije do 2020. godine u zgradama u vlasništvuGrada.8.2.3 Stambeni sektor (kudanstva) Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost11. Ugradnja solarnih sustava u 400 kudanstavaGrada ZaprešidaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)2.240.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1615,2 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 324,5 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 6903,6 kn/t CO 2Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarMjera obuhvada ugradnju ukupno 400 solarnih kolektorskihsustava za kude/stanove do 2020. godine.Za uspješnu realizaciju ove mjere trebati de izraditi modelsubvencioniranja prema kojem de dio troškova snositi Grad,dio Zagrebačka županija, dio Fond za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost a dio sami građani.71

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost12. Ugradnja termostatskih setova na radijatore ustambenim zgradamaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)2.107.820 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1801,6 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 361,9Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 5824Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun Proračun Zagrebačke županije FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentarUgradnja termostatskih setova u 20% kudanstava koja segriju na plin, ukupne grijane površine 112 600 m 2 (ukupnagrijana površina stambenog sektora iznosi 563 000 m 2 ).Uz pretpostavku da prosječan broj radijatora u kudanstvimaiznosi 0.072 radijatora/m 2 , ova bi mjera obuhvatila ugradnju8107 termostatskih setova.Očekivana ušteda toplinske energije iznosi 16 kWh/m 2 , aprosječna cijena termostatskog seta s ugradnjom cca 260kn.Za uspješnu realizaciju ove mjere trebat de izraditi modelsubvencioniranja prema kojem de dio troškova ugradnjetermostatskih setova u kudanstva snositi Grad, dioZagrebačka županija, dio Fond za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost a dio sami građani.72

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost 13. Zamjena kudanskih uređaja energetskiučinkovitima, energetskog razreda AZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Nije mogude procijenitiProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)4840 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 1563Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarPrema GFK analizama navika hrvatskih kudanstava, vedinaglavnih kudanskih uređaja se u prosjeku mijenja novimmodelima svakih 6 godina.Ukupan broj kudanstava u Zaprešidu iznosi 8500, a ukupnapotrošnja električne energije u 2008. godini 31575 MWh. Uzpretpostavku da u prosječnom kudanstvu cca 73% električneenergije otpada na rad raznih električnih uređaja a cca 27%na rasvjetu, na rad električnih uređaja u 2008. godinipotrošeno je 23.050 MWh električne energije.Uz pretpostavku da de u promatranom 10 godišnjemrazdoblju bar 60% kudanstava promijeniti kudanske uređajeprosječno 35% učinkovitijima ukupna ušteda električneenergije u 2020. de iznositi 4840 MWh.Ime mjere/aktivnost14. Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva GradaZadužen za provedbuZakonska obvezaPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2016.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Nema troškovaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)6820 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2203Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu -Kratki opis/komentarPrema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnimdomadinstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je dade se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sažarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima.Uz pretpostavku da se u prosječnom kudanstvu Grada cca27% električne energije troši na rasvjetu, u 2008. godini je utu svrhu potrošeno 8525 MWh električne energije.Prosječna štedna žarulja troši i do 80% manje električneenergije od klasične, čime de se u kudanstvima Grada do2016. godine ukupno uštedjeti 6820 MWh.73

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.2.4 Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnostiIme mjere/aktivnost15. Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjemtoplinske izolacije zgrada komercijalnih i uslužnihdjelatnosti na području GradaZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Nema investicijskih troškovaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1891 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 379,8Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEUKratki opis/komentar Uvjetovanje dobivanja poticaja za postojedezgrade/poduzeda u komercijalnom i uslužnom sektorupoboljšanjem toplinske izolacije i krovišta zgrade premaniskoenergetskom i/ili pasivnom standardu.U skladu sa stranim iskustvima, procijenjene uštedetoplinske energije iznose 6% ukupne potrošnje toplinskeenergije ovog podsektora u 2008. godini – 1891 MWh.Prije provođenja mjere potrebno je provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.Ime mjere/aktivnost 16. Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjemobnovljivih izvora energije za proizvodnjutoplinske energijeZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Nema investicijskih troškovaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1260,7 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 253,2Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEUKratki opis/komentar Uvjetovanje dobivanja poticaja za postojedezgrade/poduzeda u komercijalnom i uslužnom sektorukorištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnjutoplinske energije.U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštedetoplinske energije iznose 4% ukupne potrošnje toplinskeenergije ovog podsektora u 2008. godini – 1260,7 MWh.Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.74

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost 17. Poticanje kupovine energetski učinkovitihelektričnih uređaja za komercijalni i uslužnisektorZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Ne mogu se odrediti bez određivanja načina poticanjaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)973,3 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 314,3Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEUKratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za postojede zgrade iz komercijalnog i uslužnogsektora.U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštedeelektrične energije iznose 7% ukupne potrošnje električneenergije ovog podsektora u 2008. godini – 973,3 MWh.Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.Ime mjere/aktivnost18. Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužnisektorZadužen za provedbuZakonska odredbaPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2017.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) -Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1112 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 359,1Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbuVlastita sredstva sektoraKratki opis/komentarPrema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u kudanstvima(EC Regulation 244/2009) predviđeno je da de se do 2016.godine prestati proizvoditi klasične žarulje sa žarnom niti tede se sve klasične žarulje zamijeniti štednima.U skladu s dosadašnjim iskustvima, procijenjene uštedeelektrične energije iznose 8% ukupne potrošnje električneenergije ovog podsektora u 2008. godini – 1112 MWh.U skladu s navedenim zamjena žarulja sa žarnom nitištednim žaruljama bit de obvezna za cjelokupni komercijalnii uslužni sektor.75

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaIme mjere/aktivnost19. Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenjukomunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade ukomercijalnom i uslužnom sektoru koje koristeobnovljive izvore energijeZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Nema inicijalnih investicijskih troškovaProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1891 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 379,8Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentarDonošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnogdoprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom iuslužnom sektoru koje koriste obnovljive izvore energijePrije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.Pretpostavka je da de se provedbom ove mjere potrošnjatoplinske energije ovog podsektora smanjiti za 6%.76

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.3 Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada ZaprešidaMjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada Zaprešida podijeljene su u sljededih 5kategorija na: Legislativne i planske mjere; Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti; Osobna i komercijalna vozila; Vozila u vlasništvu Grada; Javni prijevoz.Kategorija legislativnih i planskih mjera sadrži mjere i aktivnosti koje proizlaze iz zakonskih obaveza teone vezane uz planiranje projekata za poboljšanje prometne infrastrukture, bolju regulaciju prometa,povedanje sigurnosti i slično. Ovdje je važno istaknuti da de provedba planskih mjera stvoritipotrebne preduvjete za unaprjeđenje sektora prometa u Gradu Zaprešidu ali je za određivanjekonkretnih investicijskih troškova pojedine mjere potrebno izraditi investicijsku studiju. Vedinaidentificiranih mjera može se opisati jedino kvalitativno, dok je za kvantitativne rezultate nužnoprovesti dodatna istraživanja i analize za svaku pojedinu mjeru. Za provedbu mjera kapitalnihinvesticijskih troškova potrebno je provesti opsežne pripremne aktivnosti u obliku studija izvodljivostii ostalih analiza bez kojih nije mogude dati procjenu potrebnih investicija i ostalih parametara.Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Zakon o biogorivima (NN 65/09)propisuju cilj korištenja biogoriva od 10% ukupne potrošnje goriva u sektoru prometa do 2020.godine za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, a što je u skladu s novom EU Direktivom o promocijikorištenja energije iz obnovljivih izvora (EC Directive 2009/28/EC). Prema odredbama Zakona obiogorivima Vlada RH odnosno nadležna ministarstva donijet de niz propisa i podzakonskih akatakojima de se detaljnije regulirati svi aspekti potrebni za ostvarenje navedenog cilja, uključujudi ifinancijske poticanje mehanizme. Iako donošenje tih propisa nije u direktnoj nadležnosti GradaZaprešida, određeni dio mjera iz sektora prometa u skladu je s navedenim dokumentima u smislu dapotiče i promovira upotrebu biogoriva, odnosno opdenito alternativnih goriva. U sljededem poglavlju,u kojem je dana procjena smanjenja emisija stakleničkih plinova koja de rezultirati provedbom svihmjera navedenih u ovom poglavlju, pretpostavljeno je da de cilj korištenja biogoriva propisanZakonom o biogorivima te Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske biti ostvaren, čime dese također ostvariti značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.77

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.3.1 Legislativne i planske mjereRedni broj mjere 1Ime mjere/aktivnost 10% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa Grada Zaprešida do 2020.godine prema Strategiji energetskog razvitka RH (NN 130/09) i Zakonu o biogorivima (NN65/09)Zadužen za provedbu Državna upravaPočetak/kraj provedbe 2012.- 2020.(godine)Procjena troškova Nema investicijskih troškova(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)2,4 GWh (8,7 TJ) benzina3,1 GWh (11,3 TJ) dizelaProcjena smanjenja emisije 1410,8(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za -provedbuKratki opis/komentar Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Zakon o biogorivima (NN65/09) propisuju cilj korištenja biogoriva od 10% ukupne potrošnje goriva u sektoru prometado 2020. godine za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, a što je u skladu s novom EU Direktivom opromociji korištenja energije iz obnovljivih izvora (EC Directive 2009/28/EC). Premaodredbama Zakona o biogorivima Vlada RH odnosno nadležna ministarstva donijet de nizpropisa i podzakonskih akata kojima de se detaljnije regulirati svi aspekti potrebni zaostvarenje navedenog cilja, uključujudi i financijske poticajne mehanizme. Iako donošenje tihpropisa nije u nadležnosti gradova, njihova uspješna provedba de do 2020. godine značajnoreducirati i emisije CO 2 iz sektora prometa u Gradu ZaprešiduUkupna potrošnja sektora promet u Gradu Zaprešidu je u 2008. godini iznosila 86,9 TJ (24,3GWh) benzina i 113,8 TJ (31,6 GWh) dizela.Redni broj mjere 2Ime mjere/aktivnost Uvođenje naknada za prometno onečišdenje u centru GradaZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe 2012.- 2020.(godine)Procjena troškova 100.000 kn za izradu studije o uvođenju naknada za prometno onečišdenje, 50.000 kn(jedinična ili ukupna po godišnje za provedbu aktivnosti.mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, Planska mjera koja nede rezultirati uštedama goriva.litre goriva)Procjena smanjenja emisije -(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Temeljem iskustava drugih gradova iz zemalja EU predlaže se uvođenje naknade za prometnoonečišdenje centra Grada. Preusmjeravanjem prometa iz centra grada nede se bitno smanjitiemisija CO 2 , ved de do smanjenja štetnih emisija dodi vedim odnosno učestalijim korištenjemjavnog gradskog prijevoza. Iz prikupljenih naknada za prometno onečišdenje mogude jefinancirati poboljšanje kvalitete javnog gradskog prijevoza.Prije provođenja mjere potrebno je izraditi detaljnu studiju koja treba odrediti kategorijevozila koja bi bila obuhvadena naknadom, visinu naknada za vozila ovisno o razini štetneemisije, dijelove grada tj. zone koje su obuhvadene naplatom naknade za onečišdenje.Također, studijom je potrebno odrediti sustav naplate naknade kao i kontrolne mehanizmeprovedbe mjere.78

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.3.2 Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnostiRedni broj mjere 3Ime mjere/aktivnost Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnostiZadužen za provedbu Grad Zaprešid Zagrebačka županija HAK Auto školePočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova 100.000 kn godišnje, 1.000.000 kn ukupno(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)1,21 GWh benzina ukupno1,58 GWh dizela ukupnoProcjena smanjenja emisije 715,8(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 1397emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE programKratki opis/komentar Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteteprometa i smanjenja emisija CO 2 u Gradu Zaprešidu su sljedede:9. Promocija car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila;10. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole);11. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva;12. Organizacija informativno-demonstracijskih radionica za građane o korištenju vozilana alternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uzmogudnost iznajmljivanja vozila na alternativna goriva u Institutu za futurizam;13. Organizacija tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa i istraživanja,distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.;14. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila;15. Kampanja: Biciklom je zdravije!U skladu s dosadašnjim iskustvima u razvijenim europskim gradovima, kontinuiranepromotivne, obrazovne i informativne aktivnosti i kampanje de u desetogodišnjem razdobljudo 2020. godine rezultirati ukupnom uštedom goriva u sektoru prometa Grada od 5%.79

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.3.3 Vozila u vlasništvu Grada ZaprešidaRedni broj mjere 4Ime mjere/aktivnost Nabava novih vozila u vlasništvu Grada u skladu s kriterijima Zelene javne nabaveZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe 2010.(godine)Procjena troškova Bez investicijskih troškova(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, Trošiti de se ista količina goriva ali sa smanjenom emisijom stakleničkih plinovalitre goriva)Procjena smanjenja emisije 193,2 t CO 2(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za -provedbuKratki opis/komentar Prvi korak u provedbi ove mjere je donošenje Odluke Gradskog vijeda o kriterijima zelenejavne nabave za vozila u vlasništvu Grada. Zelenom javnom nabavom za sva vozila uvlasništvu Grada propisala bi se nabavka isključivo vozila s malom emisijom CO 2 (osobnavozila < 120 g/km) odnosno vozila na alternativna goriva.Uz realnu pretpostavku da de se do 2020. godine svih 26 vozila u vlasništvu Grada zamijenitivozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova, ukupna emisija ovog podsektora, kojaza 2008. godinu iznosi 772,8 tCO 2 de se smanjiti 25%.80

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.3.4 Javni prijevozRedni broj mjere 5Ime mjere/aktivnost Skupina mjera za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa Grada ZaprešidaZadužen za provedbu Grad Zaprešid Hrvatske željeznicePočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Potrebno je za svaku mjeru ove skupine izraditi investicijsku studiju.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Benzin – 8,5 TJDizel – 7,4 TJUkupno - 15,9 TJProcjena smanjenja emisije 1126,4(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu Državni proračun IEE program za pripremne aktivnosti IPA FZOEU FP7 HBOR Strukturni fondoviKratki opis/komentar Mjere za poboljšanje kvalitete željezničkog javnog prijevoza Grada Zaprešidac) Izgradnja i modernizacija željezničke infrastrukture u Gradu;d) Obnova pruge i modernizacija vlakova;e) Prilagodba voznog reda vlakova stvarnim potrebama građana – u vrijemeredovnog odlaska velikog broja građana na posao u Zagreb (5.30 - 8hujutro) vlakovi trebaju prometovati svakih 40 min;f) Nastavak subvencioniranja voznih karata i mjesečnih pokaza određenimgrupama građana ( učenicima, studentima, umirovljenicima i dr.);g) Integrirani tarifni sustav - jedinstvene karte za željeznički i autobusniprijevoz s odgovarajudim stimulativnim povlasticama i popustima.Provedba skupine mjera za poboljšanje željezničkog prometa u Gradu Zaprešidu nededirektno utjecati na smanjenje emisija CO 2 ved kroz smanjeno korištenje osobnih vozila.Pretpostavka je da de poboljšanjem javnog željezničkog prijevoza, cca 30% građana manjekoristiti osobne automobile i time smanjiti godišnju potrošnju goriva za 10%. Ukupnapotrošnja osobnih vozila u 2008. godini je iznosila 159,7 TJ, a očekivane uštede iznose 15,9 TJ.81

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 6Ime mjere/aktivnost Modernizacija pružne dionice Zaprešid - ZabokZadužen za provedbu Zagrebačka županija Grad Zaprešid Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevozPočetak/kraj provedbe 2012.- 2016.(godine)Procjena troškova Nije mogude procijeniti bez studije opravdanosti ulaganja.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 5% indirektnih ušteda u sektoru Osobna i komercijalna vozilalitre goriva)Procjena smanjenja emisije 686,9(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Proračun Zagrebačke županijeprovedbu Proračun Grada Zaprešida IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBOR Državni proračunKratki opis/komentar Ova mjera uključuje proširenje sustava gradsko-prigradskog prometa Grada Zagreba dokolodvora Zabok tako da bi se u potpunosti eliminirala dizelska vuča vlakova za prijevozputnika kroz Grad zaprešid i u zagrebačkom željezničkom čvoru.Modernizacije pružne dionice Zaprešid – Zabok podrazumijeva izgradnju drugog kolosijeka,elektrifikaciju te dionice, te instaliranje signalno sigurnosnih uređaja koji omoguduju taktnipromet elektromotornih vlakova kapaciteta do 500 putnika. Time bi se stvorili uvjeti zaekološki prihvatljiv masovan prijevoz putnika koji iz mjesta u Krapinsko-zagorskoj iZagrebačkoj županiji preko Zaprešida na dnevnoj bazi putuju u Grad Zagreb.Uspostavljanjem Tarifno prijevozničke unije HŽ Putničkog prijevoza, ZET-a i autobusnihprijevoznika koji obavljaju lokalni promet na području Krapinsko-zagorske i Zagrebačkežupanije taj efekt bi se još povedao.Trenutno je učešde željeznice u prijevoznom učinku u gradsko prigradskom putničkomprijevozu oko 10 %. Uvođenjem Tarifno prijevozničke unije i integracijom prijevozničkihsustava na području regije još bi se više povedao utjecaj željeznice u preraspodjeli putnika najavni prijevoz. Ključni čimbenik te pozitivne preraspodjele je znatno veda putna brzina odtramvaja i autobusa.82

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 7Ime mjere/aktivnost Uvođenje novih motornih vlakova za gradsko-prigradski prometZadužen za provedbu Zagrebačka županija Grad Zaprešid Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevozPočetak/kraj provedbe 2011.- 2013.(godine)Procjena troškova Nije mogude procijeniti bez izrade prijedloga projekta i provedbe detaljnijih analiza.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 118 MWh električne energijelitre goriva)Procjena smanjenja emisije 38,1(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Proračun Zagrebačke županijeprovedbu Proračun grada Zaprešida IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBOR Državni proračunKratki opis/komentar Ova mjera uključuje nabavku i uvođenje u promet novih motornih vlakova za gradskoprigradskipromet. Novi motorni vlakovi uz ugrađene energetski učinkovitije pogonskemotore opremljeni su i električnim rekuperativnim sustavom kočenja. Prilikom kočenjaelektrična energija se rekuperira i vrada u mrežu. Preduvjet za uvođenje vlakova srekuperativnim sustavom kočenja je modernizacija postojede napojne električne željezničkemreže, bududi da je postojedi sustav napajanja jednosmjeran, tj. omoguduje samo napajanježeljezničke mreže iz elektroenergetskog sustava RH, dok vradanje kočenjem rekuperiraneenergije u elektroenergetski sustav RH nije mogude.Energetske uštede ostvarene rekuperativnim kočenjem procjenjuju se na 10% ostvarenihušteda po prevezenom putniku, što ukupno iznosi 118 MWh električne energije (na temeljupotrošnje elektromotornih vlakova u prigradskom prometu u 2008. god. u iznosu od 1 180000 kWh)83

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 8Ime mjere/aktivnost Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na području Grada ZaprešidaZadužen za provedbu Grad Zaprešid PrijevozniciPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Potrebno je za svaku mjeru ove skupine izraditi investicijsku studiju.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Benzin – 8,5 TJDizel – 7,4 TJUkupno - 15,9 TJProcjena smanjenja emisije 1126,4(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnosti IPA FZOEU FP7 HBOR Strukturni fondoviKratki opis/komentar Mjere za poboljšanje kvalitete autobusnog javnog prijevoza na području Grada Zaprešida:a. Ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na svim autobusnimstajalištima u Gradu;b. Izgradnja javnog parkirališta za autobuse;c. Zamjena standardnih autobusa mini autobusima u večernjim satima nalinijama s očekivanim manjim brojem putnika;d. Uređenje autobusnih stajališta i nadstrešnica;e. Izgradnja novog autobusnog terminala u južnom dijelu naselja,jugozapadno od državne ceste D 225 u neposrednoj blizini željezničkestanice.Provedba skupine mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza u Gradu Zaprešidu nededirektno utjecati na smanjenje emisija CO 2 ved indirektno kroz smanjeno korištenje osobnihvozila. Pretpostavka je da de poboljšanjem javnog autobusnog prijevoza, cca 20% građanamanje koristiti osobne automobile i time smanjiti godišnju potrošnju za cca 10%. Ukupnapotrošnja osobnih vozila u 2008. godini je iznosila 159,7 TJ, a očekivane uštede iznose 15,9TJ.84

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 9Ime mjere/aktivnost Donošenje Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za autobusni prijevoz uvjetujepostupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizelZadužen za provedbu Grad Zaprešid Koncesionari (javno-privatno partnerstvo)Početak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Mjera bez investicijskih troškova(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, Potrošnja goriva ostaje ista ali je dizel zamijenjen biodizelom.litre goriva)Procjena smanjenja emisije 2294,5 t CO 2(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za -provedbuKratki opis/komentar Donošenjem Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za gradski autobusni prijevozuvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima na biodizel, do 2020. godine bisvih 27 gradskih autobusa bilo zamijenjeno autobusima na biodizel. Uz pretpostavku da seniti broj autobusa niti potrošnja goriva nede mijenjati, ovom de mjerom do 2020. godineemisije CO 2 biti smanjene za 2294,5 t CO 2 .85

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 10Ime mjere/aktivnost Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebe javnog autobusnogprijevozaZadužen za provedbu Grad Zaprešid PrijevozniciPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova(jedinična ili ukupna po Nije moguda bez izrade studije izvodljivosti.mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 8568 l proizvedenog biodizelalitre goriva)Procjena smanjenja emisije 22 t CO 2(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Mjera se nastavlja na prethodnu. Uspješnost donošenja Odluke o davanju koncesije jedinoautobusima na biodizel bi bila tim veda da se radi o domadem biodizelu proizvedenom izjestivog otpadnog ulja.Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja je relativno lako provediv projekt. Prvi je korakizrada Studije o određivanju potencijala za prikupljanje otpadnog jestivog ulja na područjuGrada Zaprešida. Ovdje treba naglasiti, da i u slučaju da procijenjene količine ne budu znatne(što je realno za očekivati), treba imati na umu da su koristi od provedbe ovakvog projektavišestruke, jer proizvodnja goriva nije jedini cilj, nego i sprječavanje izlijevanja otpadnogjestivog ulja u kanalizacijski sustav.Nadalje, ova mjera ima i socijalno-gospodarski efekt otvaranjem novih radnih mjesta, teekološki efekt promjenom svijesti građana o otpadu i sekundarnim sirovinama.Osnovna uloga Grada u ovoj mjeri sastoji se u pružanju potpore poduzetničkih inicijativama,u dijelu prikupljanja otpadnog jestivog ulja i eventualno u izboru i osiguranju lokacije pogonaza proizvodnju biodizela.Procijenjena ušteda ovisi o količini proizvedenog biodizela, koja prema stranim iskustvimaiznosi 1litru/kudanstvu.86

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 11Ime mjere/aktivnost Osiguranje prioriteta javnog gradskog prometa na koridorima kojima prometuje zajedno sostalim vozilimaZadužen za provedbu Grad Zaprešid MUP-Sektor prometaPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Nije bilo mogude procijeniti bez detaljnijih analiza.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 0,8 TJ dizelalitre goriva)Procjena smanjenja emisije 58,8(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Prioritet javnog gradskog prijevoza se može ostvariti putem tehničko regulativne mjereposebnih traka „žute trake“ namijenjenih javnom gradskom prijevozu. Procijenjena uštedagoriva gradskog i međugradskog autobusnog prijevoza provedbom ove mjere je 5% odukupno potrošenog goriva u 2008. godini (16,23 TJ dizela) i iznosi dizela.87

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 12Ime mjere/aktivnost Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području GradaZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe 2010.- 2015.(godine)Procjena troškova Za procjenu troškova ove vrlo složene mjere nužno je provesti dodatne analize i izraditi(jedinična ili ukupna po studiju izvodljivosti.mjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Benzin – 2,5 TJDizel – 2,2 TJUkupno - 4,7 TJProcjena smanjenja emisije 446,6(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza u Gradu obuhvada sljedede aktivnosti: Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uzosigurano spremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km; Izgradnja i kontinuirano održavanje biciklističkih staza zapadnom stranom načitavom području GradaU sklopu provedbe mjere potrebno je: urediti i označiti biciklističke staze u Gradu; izraditi panoe s kartama označenih biciklističkih staza smanjiti broj mogudih nesreda biciklista odvajanjem biciklističkih staza odprometnica namijenih motornim vozilima gdje god je to mogude; u blizini željezničkog kolodvora ili na nekoj drugoj prometnoj lokaciji u Graduizgraditi garažu za bicikle opremljenu video nadzorom kako bi se spriječile krađe; osigurati servis i omoguditi i ostavljanje privatnih bicikala u garaži; nabaviti bicikle koji de se iznajmljivati pri čemu ved pri nabavci treba voditi računada bicikli trebaju biti opremljene zaštitom od krađe; promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno nakratkim udaljenosti; kontinuirano održavati biciklističke staze na čitavom području Grada; provođenje programa i edukacije o prednostima biciklističkog prijevoza u vrtidima,školama, tribinama za građanstvo.U skladu sa stranim iskustvima, ova bi grupa mjera u desetogodišnjem razdoblju indirektnosmanjila potrošnju goriva osobnih i komercijalnih vozila za 3% što iznosi 4,7 TJ.88

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.3.5 Osobna i komercijalna vozilaRedni broj mjere 13Ime mjere/aktivnost Uvođenje car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozilaZadužen za provedbu Grad Zaprešid REGEAPočetak/kraj provedbe 2011.- 2017.(godine)Procjena troškova Veoma složena mjera za čiju procjenu investicijskih troškova je nužno provesti dodatne(jedinična ili ukupna pomjeri)analize i izraditi studiju izvodljivosti.Investicijski troškovi trebaju obuhvatiti izgradnju parkirališta (ili eventualno garaže),uspostavu car-sharing sustava, nabavu vozila i promociju.Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Troškovi po smanjenjuemisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava zaprovedbuKratki opis/komentarBenzin – 5,9 TJDizel – 5,3 TJUkupno - 11,2 TJ793,17- Gradski proračun IEE program HBORU svijetu je u upotrebi više od 333.000 car-sharing vozila u više od 800 gradova. Na temeljutih iskustava proizlazi da jedno car-sharing vozilo zamjenjuje 5 do 8 privatnih osobnih vozila.Car-sharing je racionalnija upotreba osobnog vozila i ušteda je novaca za nekoga tko nemastvarne potrebe za vlastitim vozilom (ne treba kupiti vozilo, platiti sva davanja i osiguranje,održavanje,…)Potrebne aktivnosti: Promocija car-sharing sustava kao jednostavne, dostupne usluge s minimalnimbrojem formulara za koju se plada samo vrijeme i broj prijeđenih kilometara(stvarna upotreba vozila), u kojoj registrirani korisnici mogu koristiti vozilo koje žele24 sata dnevno samo uz prethodnu prijavu putem interneta, telefona ili na samojlokaciji Uvođenje car sharing sustava, čime se omoguduje stvaranje dodatnog prihodagradu, bilo kroz organizaciju i vlastitu ponudu vozila u car sharing sustavu bilo krozprodaju koncesije nekom od zainteresiranih poduzetnika.Ovdje je važno napomenuti da bi car-sharing sustav u Gradu Zaprešidu u prvom redu bionamijenjen brojnim građanima zaposlenima u Zagrebu koji bi organiziranim prijevozom naposao uštedjeli veliku količinu goriva. Iako provedba ove mjere ne bi direktno rezultiralasmanjenjem emisija CO 2 u samom Gradu, pretpostavka je da bi se uspostavom sustavasmanjio broj registriranih osobnih vozila a time i pripadajuda potrošnja goriva za cca 7% štoiznosi 11,2 TJ do 2020. godine.89

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 14Ime mjere/aktivnost Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u GraduZadužen za provedbu Grad ZaprešidPočetak/kraj provedbe 2012.-2020.(godine)Procjena troškova Mjera za čiju procjenu investicijskih troškova je nužno provesti dodatne analize i izraditi(jedinična ili ukupna po studiju izvodljivosti.mjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Benzin – 2,5 TJDizel – 2,3 TJUkupno – 4,8 TJProcjena smanjenja emisije 340(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbuKratki opis/komentar Trenutačno se sva parkirališta u Gradu mogu koristiti besplatno. Uvođenje sustavaautomatske naplate parkiranja u Gradu dobrim de dijelom smanjiti učestalost korištenjaautomobila prvenstveno na kradim relacijama. Procjena je da de se provedbom mjeresadašnja potrošnja goriva osobnih vozila a time i pripadajuda emisija smanjiti 3% do 2020.godine.Preporuka je da se Grad podijeli u 3 parkirne zone s vremenski ograničenim trajanjemparkiranja od 1, 2 ili 3 sata.90

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida8.4 Mjere smanjenja emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada ZaprešidaRedni broj mjere 1Ime mjere/aktivnost Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijima i ekološki prihvatljivijimarasvjetnim tijelimaZadužen za provedbu Grad Zaprešid KoncesionariPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova 1950 kn/ rasvjetnom tijelu(jedinična ili ukupna po Ukupno za 2000 rasvjetnih tijela: 3.900.000 Knmjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)92,75 kWh/ rasvjetnom tijeluUkupno: 185,5 MWhProcjena smanjenja emisije 59,9 t CO 2(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 65 108 kn/t CO 2emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu FZOEU HBOR ESCOKratki opis/komentar Aktivnosti koje je potrebno provesti uključuju postepenu zamjenu cca 2000 postojedihzastarjelih, modernim rasvjetnim tijelima sljededih karakteristika: energetski učinkovita; tehnologija izrade optike omoguduje ugradnju sijalica manje snage uz zadržavanjepostojede razine osvijetljenosti; sadrže elektronske prigušnice – moguda regulacija na svakom rasvjetnom tijelu.Prijedlog je da prva faza provedbe mjere obavezno obuhvati realizaciju projekta Energetskiučinkovita javna rasvjeta za Grad Zaprešid, tj ugradnju1005 svjetiljki s visokotlačnim natrijevim sijalicama i 36 LED svjetiljki.91

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRedni broj mjere 2Ime mjere/aktivnost Upravljanje intenzitetom javne rasvjeteZadužen za provedbu Grad Zaprešid Upravni odjel za razvoj Grada KoncesionariPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Ne zahtjeva dodatne investicije u kombinaciji s mjerom 1.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 755,8 MWhlitre goriva)Procjena smanjenja emisije 244 t CO 2(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za -provedbuKratki opis/komentar U kombinaciji s prethodnom ova mjera ne zahtjeva dodatna financijska sredstva iz sljededihrazloga: investicija sadržana unutar mjere zamjene zastarjelih rasvjetnih tijela (mjera 1); moderna rasvjetna tijela sadrže propaljivače i elektronske prigušnice pri čemu se nasvakoj pojedinačnoj svjetiljci prilikom montaže podešavaju režimi rada u skladu sazahtjevima na intenzitet osvijetljenosti pojedine javne površine; smanjenje potrošnje energije zbog smanjenog intenziteta osvjetljenja u nodnimsatima na rasvijetljenim površinama nižeg prioriteta.Na osnovi provedenih projekata rekonstrukcije javne rasvjete u brojnim hrvatskimgradovima, procijenjeno smanjenje potrošnje energije primjenom ove mjere u GraduZaprešidu iznosilo bi 21% od potrošnje u 2008. godini ili 755,8 MWh.92

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida9. Procjena smanjenja emisija CO 2 za identificirane mjere do 2020. godine9.1. Uvodna razmatranjaZa potrebe procjene smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine za identificirane mjere energetskeučinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Zaprešidu prikazane u prošlompoglavlju izrađene su projekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija do 2020. godine za dvascenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama.Scenarij bez mjera je temeljni scenarij koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštenetržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti, aliuz pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekomvremena pojavljuju na tržištu.Scenarij s mjerama pretpostavlja smanjenje energetskih potrošnji i pripadajudih emisija CO 2 do 2020.godine provedbom identificiranih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa ijavne rasvjete.9.2. Projekcije emisija CO 2 iz sektora prometaScenarij bez mjera za sektor prometa izrađen je uz pretpostavku da de do 2020. godine omjerstanovnika po osobnom vozilu dostidi razinu od 2,5 stanovnika po osobnom vozilu. U 2008. godiniomjer stanovnika po osobnom vozilu u Gradu Zaprešidu iznosio je 2,98 stanovnika po osobnomvozilu. Prosječna razina u 2008. godini za zemlje Europske Unije iznosila je 2,1 stanovnika/osobnomvozilu 1 .Broj stanovnika Grada Zaprešida u 2020. godini procijenjen je na 29 656. Procjena broja stanovnikanapravljena je na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku (Popisi stanovnika 1991. i 2001.),predviđenim kretanjem broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku objavljenim u publikacijiProjekcije stanovništva Republike Hrvatske 2004. do 2051, te znanstvenom članku dr. sc. Ksenije BašidApsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagrebačke aglomeracije.S obzirom na udio osobnih vozila u 2008. godini i prognozi porasta broja stanovnika Grada do 2020.godine, ukupan broj cestovnih vozila (tablica 9.1) procijenjen je na 14 783.Tablica 9.1 Procjena broja vozilaudio pojedine vrste projekcija vozila ubroj vozila 2008 vozila u 2008 (%)2020.Osobna vozila 8 703 80,24 11 862Teretna i radna vozila 1 383 12,75 1885Kombinirana vozila 48 0,44 65Moped 424 3,91 578Motocikli 286 2,64 390Autobusi 2 0,02 3Ukupan broj vozila 10 846 100 14 7831 Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišdene tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, sprojekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine, (NN 152/09)93

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaDetaljna raspodjela voznog parka osobnih vozila, teretnih vozila, autobusa te motocikala potrebna zaCOPERT model napravljena je uz pretpostavku da de udio pojedine vrste vozila u voznom parku bitijednak udjelu te vrste vozila u RH u 2008. godini. Pretpostavljeno je da su ostali parametri (pređeniput, brzina po kategorijama, temperatura…) potrebni za proračun konstantni, tj. jednaki parametrimakorištenima u proračunu emisija za 2008. godinu.COPERT modelom su proračunate potrošnje goriva i emisija CO 2 pojedinih vrsta vozila scenarija bezmjera (tablica 9.2). Projekcija emisije voznog parka u vlasništvu Grada procijenjena je uzpretpostavku da de udio emisije toga sektora biti jednak udjelu iz 2008. godine.Tablica 9.2 Projekcija potrošnje energije i emisije CO 2 za 2020. godinu za scenarij bez mjeraProjekcije sektora promet Potrošnja energije EmisijaScenarij bez mjera TJ MWh t CO 2Osobna i komercijalna vozilabenzin (uz udio biogoriva) 97,98 27215,28 6721,1dizel (uz udio biogoriva) 93,43 25953,33 6848,6UNP 2,29 636,67 168UKUPNO 193,67 53805,28 13737,7Vozila u vlasništvu Gradabenzin (uz udio biogoriva) 1,50 417,50 103,10dizel (uz udio biogoriva) 10,50 2917,50 769,90UKUPNO 12,01 3335,00 873,00Javni gradski prijevozdizel (uz udio biogoriva) 35,91 9973,61 2631,80električna energija 4,671 1298,06 419,30UKUPNO 40,58 11271,67 3051,10UKUPNO sektor PROMET 246,28 68411,94 17661,80Izrada scenarija s mjerama bazira se na procjeni smanjenja energetske potrošnje sektora prometa u2020. godini prema mjerama prikazanima u prošlom poglavlju. Mjere su podijeljene po podsektorimate su za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO 2 (tablica 9.3). Na slici 9.1prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalusmanjenja emisija sektora promet.94

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 9.3 Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjereMJERE I POTENCIJALI SMANJENJA SEKTORA PROMETUštedebenzin dizel UNPPotencijali smanjenja emisijaelektričnaenergija benzin dizel UNPelektričnaenergijaMWh MWh MWh MWh t CO 2 t CO 2 t CO 2 t CO 2Promotivne i obrazovne aktivnosti, nacionalna legislativaPromotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti 1210,00 1580,00 0,00 0,00 298,82 416,93 0,00 0,0010% udio biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u sektoru prometa GradaZaprešida do 2020. godine 2400,00 3100,00 0,00 0,00 592,70 818,03 0,00 0,00UKUPNO 3610,00 4680,00 0,00 0,00 891,53 1234,96 0,00 0,00Vozila u vlasništvu GradaNabava novih vozila vlasništvu Grada u skladu s kriterijima Zelene javnenabave - - 0,00 0,00 50,00 143,30 0,00 0,00Osobna i komercijalna vozilaUvođenje car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila 1639,00 1472,00 0,00 0,00 404,77 388,43 0,00 0,00Grupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada 159,40 199,80 0,00 0,00 39,37 52,72 0,00 0,00Uvođenje sustava automatske naplate parkiranja u Gradu 694,00 639,00 0,00 0,00 171,39 168,62 0,00 0,00UKUPNO 2492,40 2310,80 0,00 0,00 615,52 609,77 0,00 0,00Javni prijevozSkupina mjera za poboljšanje kvalitete željezničkog prometa GradaZaprešida 2360,00 2060,00 0,00 0,00 582,83 543,59 0,00 0,00Skupina mjera za poboljšanje autobusnog javnog prijevoza na područjuGrada Zaprešida 2360,00 2060,00 0,00 0,00 582,83 543,59 0,00 0,00Donošenje Odluke Gradskog vijeda koja dodjelu koncesije za autobusniprijevoz uvjetuje postupnom zamjenom starih autobusa autobusima nabiodizel 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Poticanje proizvodnje biodizela iz jestivog otpadnog ulja za potrebejavnog autobusnog prijevoza 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00Osiguranje prioriteta javnog gradskog prometa na koridorima kojimaprometuje zajedno s ostalim vozilima 0,00 222,00 0,00 0,00 0,00 58,58 0,00 0,0095

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaGrupa mjera za unaprjeđenje biciklističkog prijevoza na području Grada 694,00 694,00 0,00 0,00 171,39 183,13 0,00 0,00Modernizacija pružne dionice Zaprešid - Zabok 1360,76 1297,67 31,83 0,00 336,06 342,43 8,40Uvođenje novih motornih vlakova za gradsko-prigradski promet 0,00 0,00 0,00 118,00 0,00 0,00 0,00 38,11UKUPNO 6774,76 6333,67 31,83 118,00 1673,10 1671,33 8,40 38,1112877,16 13324,47 31,83 118,00 3230,15 3659,36 8,40 38,11UKUPNO SEKTOR PROMET26351,46 6936,0296

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 9.1 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora prometUkupan potencijal smanjenja emisija sektora promet iznosi 6 936,02 t CO 2 . Mjere za javni prijevozdoprinose potencijalu s 48,88%, promotivne i obrazovne aktivnosti i nacionalna legislativa s 30,66%,mjere za podsektor osobna i komercijalna vozila s 17,67%, dok preostalih 2,79% udjela u potencijalusmanjenja emisija CO₂ otpada na mjere za vozila u vlasništvu Grada.Scenarij s mjerama izrađen je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablici 9.3, pri čemu jeemisija CO 2 scenarija s mjerama određena kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijalasmanjenja. U tablici 9.4 prikazane su potrošnje energije te emisije scenarija s mjerama za sektorprometa.Tablica 9.4 Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjeramaProjekcije sektora promet Potrošnja energije EmisijaScenarij s mjerama MWh t CO 2Osobna i komercijalna vozilabenzin (uz udio biogoriva) 14338,11 3540,95dizel (uz udio biogoriva) 12628,87 3332,54UNP 636,67 168,00UKUPNO 27603,65 7041,49Vozila u vlasništvu Gradabenzin (uz udio biogoriva) 417,50 53,10dizel (uz udio biogoriva) 2917,50 626,60UKUPNO 3335,00 679,70Javni gradski prijevozdizel (uz udio biogoriva) 9973,61 2631,80električna energija 1180,06 381,19UKUPNO 11153,67 3012,99UKUPNO sektor PROMET 42092,31 10734,1897

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaUsporedbom scenarija bez mjera i scenarija s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija smjerama za 39,22% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom iz 2008. godineproizlazi da je ista manja za 27,16%. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarija uz usporedbu semisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.5 i na slici 9.2.Tablica 9.5 Projekcije sektora promet po scenarijimaScenarijScenarij bezmjeraScenarij smjeramaPotrošnja energije, MWh % uodnosu naEmisija t CO 22008 2020 2008 2008 2020%u odnosuna 200857111 68411,94 19,79 14736 17661,80 19,8557111 42092,31 -26,30 14736 10734,18 -27,16Slika 9.2 Usporedba projekcija emisija CO 2 s emisijom bazne 2008. godine za sektor promet9.3. Projekcije emisija CO 2 iz sektora zgradarstvaPreko poznate potrošnje energenata u 2008. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godineizrađen je scenarij bez mjera za sektor zgradarstva. Projekcije potrošnje energenata te pripadajudaemisija CO 2 prikazani su u tablicama 9.6 i 9.7.98

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 9.6 Potrošnja energenata scenarija bez mjera za sektor zgradarstvaKATEGORIJAZGRADE U VLASNIŠTVU GRADAPotrošnja energije (MWh), 2020.Električnaenergija Prirodni plin Lož ulje ToplanaŠKOLSTVO 864,05 3566,70 102,4 0KULTURA 474,50 953,50 0 0UPRAVA 235,28 1694,10 0 0OSTALO 71,10 333,90 0 0UKUPNO: 1644,93 6548,20 102,40 0,00ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIH I 14872,20 33137,30 0,00 729,5USLUŽNIH DJELATNOSTISTAMBENE ZGRADE -KUĆANSTVAKUDANSTVA 34183,80 102152,00 0,00 20019,50UKUPNO 50700,93 141837,50 102,40 20749,00Tablica 9.7 Projekcija emisije CO 2 scenarija bez mjera za sektor zgradarstvaKATEGORIJAZGRADE U VLASNIŠTVU GRADAEmisija t CO 2 , 2020.Električnaenergija Prirodni plin Lož ulje ToplanaŠKOLSTVO 279,10 716,50 28,20 0,00KULTURA 153,30 191,60 0,00 0,00UPRAVA 75,99 340,30 0,00 0,00OSTALO 23,00 67,10 0,00 0,00UKUPNO: 531,39 1315,50 28,20 0,00ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIH I 4803,70 6656,62 0,00 211,08USLUŽNIH DJELATNOSTISTAMBENE ZGRADE -KUĆANSTVAKUDANSTVA 11041,40 20520,3 0,00 5792,30UKUPNO 16376,49 28492,42 28,20 6003,38Da bi se izradio scenarij s mjerama bilo je potrebno odrediti uštede u energiji ostvarive do 2020.godine provedbom mjera prikazanih u prethodnom poglavlju. Mjere su podijeljene po sektorima tesu za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO 2 (tablice 9.8 i 9.9). Na slici 9.3prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu sektorazgradarstvo.99

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 9.8 Procijenjene uštede energije scenarija s mjerama u odnosu na BAU scenarij sektora zgradarstvoSektorZGRADE U VLASNIŠTVU GRADASTAMBENI SEKTORKOMERCIJALNI I USLUŽNISEKTORMjeraElektričnaenergijaProcjena uštede MWhToplinskaenergijaObrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada 236,00 1234,80 1470,80Postavljanje solarnih kolektora za pripremu tople vode na sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 701,00 701,00Modernizacija rasvjete u 50 školskih učionica 8,65 8,65Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada 0,00 247,00 247,00Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 960,00 960,00Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 420,00 420,00Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 376,30 376,30Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada 212,40 212,40Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada 184,10 184,10UKUPNO 641,15 3939,10 4580,25Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane 4574,00 23761,00 28335,00Ugradnja solarnih sustava u 400 kudanstava Grada 0,00 1615,20 1615,20Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama 0,00 1801,60 1801,60Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A 4840,00 4840,00Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva Grada 6820,00 6820,00UKUPNO 16234,00 27177,80 43411,80Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada 0,00 1891,00 1891,00Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije 0,00 1260,70 1260,70Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za komercijalni i uslužni sektor 973,30 973,30Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor 1112,00 1112,00Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektorukoje koriste obnovljive izvore energije 0,00 1891,00 1891,00UKUPNO 2085,30 5042,70 7128,00UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 18960,45 36159,60 55120,05Ukupnaušteda100

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 9.9 Potencijali smanjenja emisije CO₂ sektora zgradarstvoSektorZGRADE U VLASNIŠTVU GRADASTAMBENI SEKTORKOMERCIJALNI I USLUŽNISEKTORMjeraPotencijal smanjenja emisije t CO 2ToplinskaenergijaElektričnaenergijaObrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasništvu Grada 76,23 248,05 324,27Postavljanje solarnih kolektora za pripremu tople vode na sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 140,82 140,82Modernizacija rasvjete u 50 školskih učionica 2,79 0,00 2,79Postavljanje termometara u svakoj prostoriji u zgradama u vlasništvu Grada 0,00 49,62 49,62Toplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 192,84 192,84Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 20 zgrada u vlasništvu Grada 0,00 84,37 84,37Ugradnja termostatskih setova u sve zgrade u vlasništvu Grada 0,00 75,59 75,59Uvođenje kriterija Zelene javne nabave za kupovinu električnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada 68,61 0,00 68,61Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Grada 59,46 0,00 59,46UKUPNO 207,09 791,29 998,38Obrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane 1477,40 4773,11 6250,51Ugradnja solarnih sustava u 400 kudanstava Grada 0,00 324,46 324,46Ugradnja termostatskih setova na radijatore u stambenim zgradama 0,00 361,91 361,91Zamjena kudanskih uređaja energetski učinkovitima, energetskog razreda A 1563,32 0,00 1563,32Uvođenje štednih žarulja u sva kudanstva Grada 2202,86 0,00 2202,86UKUPNO 5243,58 5459,48 10703,06Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada 0,00 379,86 379,86Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije 0,00 253,25 253,25Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja za komercijalni i uslužni sektor 314,38 0,00 314,38Ugradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektor 359,18 0,00 359,18Donošenje Odluke Gradskog vijeda o smanjenju komunalnog doprinosa za 30% za nove zgrade u komercijalnom i uslužnom sektorukoje koriste obnovljive izvore energije 0,00 379,86 379,86UKUPNO 673,55 1012,98 1686,53UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 6124,23 7263,74 13387,97Ukupnaušteda101

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSlika 9.3 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvoUkupan potencijal smanjenja emisija sektora zgradarstvo iznosi 13 387,97 t CO 2 . Stambeni sektordoprinosi potencijalu s 79,95% što u t CO 2 iznosi 10 703,06, komercijalni i uslužni sektor doprinosi s12,60% što u t CO 2 iznosi 1 686,53, dok Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada doprinose s7,46% tj. 998,38 t CO 2 .Scenarij s mjerama kreiran je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablicama 9.7 i 9.8.Emisija scenarija s mjerama određena je kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijalasmanjenja. U tablici 9.10 prikazane su potrošnje energije, a u tablici 9.11 emisije scenarija s mjerama.Tablica 9.10 Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvoKATEGORIJAPotrošnja energije (MWh), Scenarij s mjerama, 2020.Električnaenergija Prirodni plin Lož ulje ToplanaZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 1003,78 2609,10 102,40 0,00ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIHDJELATNOSTI 12786,90 28094,60 0,00 729,50STAMBENE ZGRADE - KUĆANSTVA 17949,80 74974,20 0,00 20019,50UKUPNO 31740,48 105677,90 102,40 20749,00Tablica 9.11 Projekcija emisije CO 2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvoKATEGORIJAEmisija t C0₂, Scenarij s mjerama, 2020.Električnaenergija Prirodni plin Lož ulje ToplanaZGRADE U VLASNIŠTVU GRADA 324,30 524,21 28,20 0,00ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIHDJELATNOSTI 4130,15 5643,64 0,00 211,08STAMBENE ZGRADE - KUĆANSTVA 5797,82 15060,82 0,00 5792,3UKUPNO 10252,26 21228,68 28,20 6003,38102

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaU tablicama 9.8 i 9.9 prikazane su uštede i potencijali smanjenja za svaku mjeru zasebno.Usporedbom scenarija bez mjera sa scenarijem s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija smjerama za 26,30% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom iz 2008. godineproizlazi da je ista manja za 21,65%. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarija uz usporedbu semisijom iz 2008. godine prikazana je u tablici 9.12 i na slici 9.4.Tablica 9.12 Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijimaScenarijPotrošnja energije,MWh% u odnosuEmisija t CO 22008 2020 na 2008 2008 2020%u odnosu na2008Scenarij bez mjera 201058 213389,83 6,13 47879,70 50900,49 6,31Scenarij s mjerama 201058 158269,78 -21,28 47879,70 37512,52 -21,65Slika 9.4 Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora zgradarstvo9.4. Projekcije emisija CO 2 iz sektora javne rasvjetePreko poznate potrošnje električne energije iz sektora javne rasvjete Grada Zaprešida u 2008. godinite očekivanog porasta potrošnje do 2020. godine kreiran je scenarij bez mjera. Projekcije potrošnjeelektrične energije sektora javne rasvjete do 2020. godine te pripadajuda emisija CO 2 prikazani su utablici 9.13.Tablica 9.13 Potrošnja električne energije i emisija CO 2 scenarija bez mjera sektora javna rasvjetaJavna rasvjetaPotrošnjaenergije 2008.,MWhPorast potrošnjeelektrične energije uMWh u 2020.Potrošnja energije u2020. scenarija bezmjera, MWhEmisijascenarija bezmjera, tCO₂Električna energija 3599,20 360,00 3959,20 1278,80103

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaScenarijem s mjerama su obuhvadene dvije mjere, za koje su potencijali energetskih ušteda ipripadajudih emisija CO 2 prikazani u tablici 9.14.Tablica 9.14 Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora javna rasvjetaProcjena uštedeMWhPotencijal smanjenjaemisije t CO 2Naziv mjereZamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetskiučinkovitijima i ekološki prihvatljivijima rasvjetnim tijelima 185,50 59,92Upravljanje intenzitetom javne rasvjete 755,80 244,12UKUPNO 941,30 304,04Ukupan potencijal smanjenja emisija CO 2 sektora javna rasvjeta Grada Zaprešida do 2020. godineiznosi 304,04 t CO 2 .Uspoređujudi emisiju CO 2 scenarija s mjerama s emisijom iz 2008. godine proizlazi da je ista manja za16,16% od emisije 2008. godine. Ukupna emisija i potrošnja energije oba scenarija uz usporedbu semisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.15.Tablica 9.15 Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijimaPotrošnja energije, MWhEmisija t CO 2% uScenarij2008 2020% u odnosuna 2008. 2008 2020odnosu na2008.Scenarij bez mjera 3599,2 3959,2 10,00 1162,6 1278,8 9,99Scenarij s mjerama 3599,2 3017,9 -16,15 1162,6 974,76 -16,169.5. Ukupne projekcije emisije CO 2 inventara Grada ZaprešidaProjekcije emisija CO 2 izrađene su za sva tri sektora finalne potrošnje energije Grada Zaprešida:promet, zgradarstvo i javnu rasvjetu. Prilikom izrade projekcija korišteni su emisijski faktori istovjetnionima korištenima pri izradi Inventara za baznu godinu, premda faktori za određivanje neizravnihemisija CO 2 variraju od godine do godine s obzirom na način proizvodnje električne i toplinskeenergije. Pri procjeni tih emisija nije uzeta u obzir činjenica da je Strategijom energetskog razvojaRepublike Hrvatske predviđena izgradnja dvije TE na ugljen te jedne plinske elektrane do 2020.godine, što uvelike utječe na emisijski faktor, prvenstveno električne energije.Tablica 9.16 daje pregled ukupnih emisija inventara po sektorima za scenarij bez mjera i scenarij smjerama. Najvedi udio u ukupnim emisijama u oba scenarija, scenariju bez mjera i scenariju samjerema ima sektor zgradarstva. Udio zgradarstva u ukupnim emisijama scenarija bez mjera iznosi72,88%, dok udio u scenariju s mjerama iznosi 76,21%. Udio sektora promet emisijama scenarija bezmjera iznosi 25,29%, dok u scenariju s mjerama taj udio iznosi 21,81%. Udio sektora javne rasvjete uukupnim emisijama scenarija bez mjera iznosi 1,83%, dok u scenariju sa mjerama iznosi 1,98%. Izprikaza ukupnog potencijala smanjenja emisije CO 2 može se zaključiti da je zgradarstvo sektor snajvedim potencijalom smanjenja emisije CO 2 (tablica 9.17 i slika 9.5). Najvedi relativni potencijalsmanjenja emisije CO₂ u odnosu na emisiju 2008. godine ima sektor prometa. U scenariju s mjeramaemisija sektora prometa smanjena je za 27,16%, zgradarstva za 21,65%, a s javne rasvjete za 16,16%u odnosu na emisiju bazne, 2008. godine. Ukupno smanjenje inventara u odnosu na baznu godinuiznosi 22,82% (tablica 9.16).104

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 9.16 Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjeramaScenarijScenarij bez mjeraScenarij s mjeramaSektorEmisija t CO₂2008 2020% u odnosu na2008Promet 14736,0 17661,8 19,85Zgradarstvo 47879,7 50900,5 6,31Javna rasvjeta 1162,6 1278,8 9,99UKUPNO 63778,3 69841,1 9,51Promet 14736,0 10734,2 -27,16Zgradarstvo 47879,7 37512,5 -21,65Javna rasvjeta 1162,6 974,8 -16,16UKUPNO 63778,3 49221,5 -22,82Ukupna emisija scenarija bez mjera iznosi 69 841,09 t CO 2 , što je u odnosu na 2008. godinupovedanje od 9,51%. Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima u 2020. godini prikazani su utablici 9.17.Tablica 9.17 Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorimaSektorPotencijal smanjenja, t CO₂Udio u ukupnom potencijalu,%Promet 8527,42 38,38Zgradarstvo 13387,97 60,25Javna rasvjeta 304,04 1,37UKUPNO 22219,43 -Slika 9.5 Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 Inventara po sektorimaUkupni potencijali smanjenja emisija u 2020. godini za Grad Zaprešid iznosi 22 219,43 t CO 2 .Zgradarstvo je sektor s najvedim potencijalom smanjenja emisija koji iznosi 13 387,97 t CO 2 , što jeekvivalentno udjelu od 60,25%. Potencijal smanjenja emisije sektora promet iznosi 8 527,42 t CO 2 ,što prikazano preko udjela iznosi 38,38%. Najmanji udio od 1,37% u odnosu na ukupni potencijal imasektor javne rasvjete.105

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaNa slici 9.6 prikazane su ukupne emisije CO 2 u 2020. godini za scenarij bez mjera i scenarij s mjeramate usporedba s emisijom iz 2008. godine i indikativnim ciljem.Slika 9.6 Ukupne projekcije emisije CO 2 po scenarijimaPredloženi indikativni cilj smanjenja emisije CO 2 je 21% u 2020. godini, u odnosu na emisiju 2008.godine što je ekvivalentno emisiji od 50 384,86 t CO 2 (crna crta na slici 9.6). Ukupna emisija scenarijas mjerama u 2020. godini iznosi 49 221,46 t CO 2 što je za 1 163,4 t CO 2 ispod predloženog cilja.9.6. ZaključakGrad Zaprešid se potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika uključio u europsku inicijativu zasmanjenje emisije stakleničkih plinova i predložio indikativni cilj smanjenja emisije CO 2 od 21%(smanjenje za 13 393,44 t CO 2 ) u 2020. godini, u odnosu na emisiju 2008. godinu.Za potrebe procjene smanjenja emisija CO 2 u 2020. godini za identificirane mjere energetskeučinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Zaprešidu izrađene suprojekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija u 2020. godini za dva scenarija: scenarij bez mjera iscenarij s mjerama. Emisija scenarija bez mjera u 2020. godini iznosit de 69 841,09 t CO 2 , što je za19 456,23 t CO 2 , odnosno za 38,62% više od predloženog indikativnog cilja te se može zaključiti dabez primjene mjera predloženi cilj nede modi biti ostvaren. No, ako se primjene sve predviđenemjere, emisija scenarija s mjerama iznosit de 49 221,46 t CO 2 , što je za 1 163,39 t CO 2 ispodpredloženog indikativnog cilja. Uz provedbu svih predviđenih mjera emisija CO 2 u 2020. godini bila bimanja od indikativnog cilja za 2,31% što znači da nije nužno provesti baš sve identificirane mjere zapostizanje cilja smanjenja emisije od 21%.106

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida10. Mehanizmi financiranja i provedbe Akcijskog plana10.1 Pregled mogudih izvora financiranjaGrad Zaprešid ima na raspolaganju značajne izvore za financiranje predloženih mjera i aktivnosti uobliku bespovratnih sredstava kroz razne programe Europske unije. Ovdje je važno naglasiti da de sespomenuti izvori znatno povedati ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju čime de joj naraspolaganju biti i sredstva strukturnih fondova (tablica 10.1). Za korištenje sredstava iz programa EUpotreban je znatan angažman za prijavljivanje projekata na natječaje u okviru raznih programa, pričemu je nužna predradnja jačanje ljudskih kapaciteta kroz osnivanja posebnih radnih grupa unutargradskih uprave koji de pratiti otvaranje natječaja te izrađivati projektne prijedloge u skladu spropisanim uvjetima.Tablica 10.1 Pregled mogudih izvora financiranja mjera i aktivnostiIzvor financiranjaVrstaMaksimalniiznosUdio u ukupnimtroškovima (%)Godina u kojoj susredstva naraspolaganjuProračun Grada Zaprešida Vlastita sredstva - 100 2010.ESCO modelVlastita sredstva/privatnikapitalNije određen 100 2010.HBOR Kredit/vlastita sredstva Nije određen 50 2010.FZOEUBespovratna sredstva1 400 000 kn poprojektu40 2010.Fond za regionalni razvojBespovratna sredstva/kredit/vlastita sredstvaNije određen 80 2010.IPA 1 Pomod u tranziciji i Bespovratnajačanje institucijasredstva/vlastita sredstvaNije određen 85 2010.-2013.IPA 2 PrekograničnaBespovratna sredstva/ 300 000 Eursuradnja Hrvatskavlastitasredstva po projektuSlovenija85 2010.-2013.Transnacionalni programza Jugoistočnu EuropuBespovratna sredstva/vlastita sredstva206 mil. Eurukupno85 2007.-2013.CIP, IEEBespovratna sredstva/vlastita sredstva2,5 mil Eurpo projektu75 2010.FP 7, SuradnjaCONCERTOStrukturni fondoviELENAWeBSEDFFOtvoreni regionalni fondza OIE i EEEIBBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstvaKredit/ vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaKredit/ vlastita sredstva32,4 mlrd Eurukupno150 mil Eurukupno347,41 mlrd Eurukupno15 mil Eurpo projektu6 mil Eurpo projektu400 000 Eurpo projektuNije određen75 2007.-2013.50-100 2007.-2013.- Ulaskom u EU90 2010.35-65 2010.50-100 2008.-2011.50-100 2010.EBRDGreen for growth fund –Southeast EuropeKredit/ vlastita sredstvaKredit/ vlastita sredstva230 mil Eurpo projektu10 mil Eurpo projektu35 2010.60-70 2010.107

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida10.2. Proračun Grada ZaprešidaProračun je osnovni financijski dokument Grada Zaprešida kojim se procjenjuju prihodi i primici teutvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova,funkcija i programa Grada, u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Gradsko vijede usvojilo jeproračun Grada Zaprešida za 2010. godinu u iznosu od 246.768.200 kuna. Proračun Grada za 2010.godinu, izrađen u uvjetima promjenjivog makroekonomskog okruženja, za 2,02% je povedan uodnosu na planirani proračun za 2009. godinu. Obzirom na recesijska kretanja gospodarstva inepovoljne promjene u fiskalnom sustavu iz 2010., proračun je realno planiran prema rezultatimaizvršenog proračuna iz 2009. godine.U strukturi prihoda proračuna najvedi dio čine porezni prihodi (46,2%), a slijede ih prihodi odkomunalnih doprinosa i pristojbi (44,9%), te pomodi iz državnog proračuna (6,7%). Projekcijeproračuna za 2011. predviđaju smanjenje prihoda za 9% uslijed manjeg priljeva sredstava od pomodiiz državnog proračuna. Detaljniji opis strukture i procesa donošenja proračuna prikazan je u Prilogu10.Mogudnosti zaduživanja Grada Zaprešida zakonski su ograničene Uredbom o zaduživanju jedinicalokalne i područne samouprave iz Zakona o proračunu. Kreditna opteredenost jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samouprave prati se na razini zakonskog ograničenja od 20% ostvarenihprihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. U kreditnu opteredenost uključuje se stanjeduga same jedinice i izdana jamstva pravnim osobama u vedinskom, izravnom ili neizravnomvlasništvu Grada Zaprešida i ustanovama čiji je Grad osnivač.Potrebno je naglasiti da postojedi proračunski proces i sustav proračunskog planiranja posebno neizdvaja, niti potiče financiranje projekata i mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energijei zaštite okoliša. Način planiranja proračuna u Hrvatskoj zasniva se na podjeli rashoda jedinica lokalnei područne samouprave na troškove za održavanje i troškove za investicije, a proračun za idudugodinu zasniva se na iznosu troškova u tekudoj godini. Cjelokupni sustav planiranja proračunaiznimno je demotivirajudi za provedbu projekata energetske učinkovitosti jer umjesto da senagrađuje ustanove koje smanjuju energetsku potrošnju njima se smanjuje proračun za idudu godinu.Istodobno, ne postoji mogudnost preusmjeravanja troškova s pladanja troškova za energiju nakupovinu energetski učinkovite opreme koja de u konačnici smanjiti energetske troškove.Drugo se ograničenje odnosi na problem nemogudnosti prenošenja proračunskih sredstava jedinicalokalne i područne samouprave na bududa razdoblja. Zakonsko ograničenje onemoguduje izdvajanjesredstava osiguranih energetskim uštedama na poseban račun namijenjen novim projektimaenergetske učinkovitosti. Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora energije iz proračuna ograničeno te za vede projekte treba osigurati dodatnemehanizme financiranja.U Hrvatskoj nije zaživio niti proces tzv. zelene javne nabave, koji je rasprostranjen u velikom brojuzemalja članica Europske unije. Proces se bazira na principu da ekološki i energetski učinkovite uslugei oprema imaju prednost pred ne-ekološkim uslugama i opremom.U skladu s navedenim ograničenjima, dane su sljedede preporuke za njihovo uklanjanje odnosnoublažavanje:1. Razvoj poticajnog financijskog okruženja vezanog uz povedanje energetske učinkovitostiodnosno smanjenje potrošnje energije za sve zgrade javne namjene u vlasništvu grada108

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaZaprešida. Kao početni korak predlaže se pokretanje pilot projekta za nekoliko odabranihustanova u kojima bi se uveo sustav poticanja baziran na ostvarenim uštedama, na način dadio uštede (primjerice 50%) ostvarene u odnosu na prethodnu godinu ostaje na raspolaganjupojedinoj ustanovi pri čemu se ista može iskoristiti za daljnje povedanje energetskeučinkovitosti;2. Uvođenje procesa zelene javne nabave u sve postupke javne nabave koje provodi GradZaprešid.10.3. Javno privatno partnerstvoJavno privatno partnerstvo (JPP) je zajedničko, kooperativno djelovanje javnog sektora s privatnimsektorom u proizvodnji javnih proizvoda ili pružanju javnih usluga. Javni sektor se javlja kaoproizvođač i ponuđač suradnje – kao partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili uslugakoje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru.Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti poslovniinteres (profit) i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove.Cilj javno privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija proizvodnja javnihproizvoda ili usluga u odnosu na tradicionalan način pružanja javnih usluga. JPP javlja u različitimpodručjima javne uprave, u različitim oblicima, s različitim rokom trajanja i s različitim intenzitetom, anajčešde u slučajevima kada javna uprava nije u mogudnosti neposredno obavljati javne poslove uvlastitoj režiji iz dva razloga: zbog nedovoljne stručnosti djelatnika javne uprave, kada su u pitanju specifično stručniposlovi (npr. medicina, nafta i sl.); zbog velikih troškova izvedbe javnih poslova u vlastitoj režiji (npr. nabavka građevinskemehanizacije).Karakteristike projekata JPP su: dugoročna ugovorna suradnja (maksimalno 40 godina) između javnog i privatnog sektora, stvarna preraspodjela poslovnog rizika izgradnje, raspoloživosti i potražnje (dva od navedenatri rizika moraju biti na privatnom partneru)Zakonom o JPP (NN 129/08) definirani su modeli JPP-a u Hrvatskoj i to: ugovorni oblik JPP-a (koncesijski model i PFI - privatno financirana inicijativa);statusni oblik JPP-a (trgovačko društvo u mješovitom vlasništvu javnog i privatnog sektora)Europska unija donijela je Zelenu knjigu o javno-privatnom partnerstvu Europske unije o javnimugovorima i koncesijama. U tom se dokumentu analizira pojava JPP-a, i to ponajprije radi njihoveklasifikacije, kako bi se utvrdilo koji oblici takvog povezivanja spadaju pod propise EU o javnimnabavama, a koji se mogu ugovarati na drugi način. Bududi da se na Hrvatsku kao pristupnu članicuEU ne odnosi navedeni propis, Vlada RH donijela je Smjernice za primjenu ugovornih oblika JPP-a (NN98/2006), kojima potiče i usmjerava jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u realizacijiprojekata javne infrastrukture putem JPP-a te definira različite kriterije za projekte JPP-a. Zaprovedbu Zakona o JPP ključna je uloga Agencije za javno-privatno partnerstvo (www.ajpp.hr), čijesu temeljne zadade i ovlasti: odobravanje prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, dokumentacije zanadmetanje, te konačnih nacrta ugovora; objavljivanje popisa odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva i sudjelovanje unjihovom predstavljanju potencijalnim ulagačima; ustrojavanje i vođenje Registra sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu;109

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidapradenje provedbe sklopljenih ugovora o javno-privatnom partnerstvu;međunarodna suradnja u svrhu unaprjeđivanja teorije i prakse javno-privatnog partnerstva;izučavanje domade i inozemne prakse u primjeni javno-privatnog partnerstva;sudjelovanje u izradi krovnih strategija, važnih za primjenu javno-privatnog partnerstva;predlaganje prilagodbi zakona i propisa važnih za primjenu najbolje prakse u pripremi iprovedbi projekata javno-privatnog partnerstva;izdavanje provedbenih uputa;davanje stručnih tumačenja o pitanjima iz područja javno-privatnog partnerstva;propisivanje programa izobrazbe za područje javno-privatnog partnerstva;primjena suvremenih tehnologija u svrhu stvaranja i upravljanja nacionalnim centrom znanjaza područje javno-privatnog partnerstva.Prednost financiranja projekata putem javno-privatnog partnerstva je u činjenici da se takvainvesticija ne promatra kao povedanje javnog duga. Ključan uvjet nalazi se u klasifikaciji imovine kojase razmatra uz ugovor o partnerstvu. Imovina iz ugovora ne smatra se imovinom grada samo akopostoji čvrst dokaz da privatni partner snosi vedinu rizika vezanog uz partnerstvo. U uvjetimakandidature za članstvo u Europskoj uniji, javno-privatno partnerstvo doprinosi daljnjoj stabilnostitržišta i privatizaciji državnog portfelja što izravno utječe na održavanje trenda povedanja izravnihstranih ulaganja.10.4. ESCO modelESCO je skradenica od Energy Service Company i predstavlja generičko ime koncepta na tržištu uslugana području energetike. ESCO model obuhvada razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljempoboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projektaje smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjemenergetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju odnekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstava, a pored inovativnihprojekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije često se nude ifinancijska rješenja za njihovu realizaciju. Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitost,klijent plada jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni(smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtkaizlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te jemogude i proširenje projekta uključenjem novih mjera energetske učinkovitosti uz odgovarajudupodjelu investicije. Na taj način klijent je u mogudnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja,bududi da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijentostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.Dodatna prednost ESCO modela predstavlja činjenica da tijekom svih faza projekta korisnik uslugesurađuje samo s jednom tvrtkom po principu sve na jednom mjestu, a ne sa više različitih subjekata,čime se u velikoj mjeri smanjuju troškovi projekata energetske učinkovitosti i rizik ulaganja u njih.Također, ESCO projekt obuhvada sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogudavaoptimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda.Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeda, ustanove i jedinice lokalne samouprave.Zasad jedina ESCO tvrtka u Hrvatskoj je HEP ESCO, tvrtka u sastavu Hrvatske elektroprivrede koja jeosnovana 2003. godine. Za tu svrhu je Hrvatska elektroprivreda d.d., odnosno HEP ESCO primio zajam110

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSvjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna Eura i donaciju Global Environment Facility-a u iznosu od 5milijuna dolara. HEP ESCO trenutačno provodi više od 60 projekata javne rasvjete, zgradarstva,industrije i sustava opskrbe energijom.U skladu s ograničenjima vezanima uz financiranje projekata energetske učinkovitosti navedenih uprethodnom poglavlju, predlaže se uspostava posebnog mehanizma financiranja projekataenergetske učinkovitosti te obnovljivih izvora energije od strane Grada Zaprešida pomodu ESCOmodela.10.5. Revolving fondRevolving fond je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranih vrsta projekatakoji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnih ustanova i financijskihinstitucija. Razlog za osnivanje revolving fondova je nesklad između tržišne ponude i potražnje zafinanciranjem energetski učinkovitih projekata. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na kojise fond može osnovati i financirati.Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih banaka o osnivanju revolving fonda, pričemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili putem namjenskog poreza. Inicijalna, običnobespovratna sredstva fonda mogu osigurati međunarodne institucije poput GEF-a (GlobalEnvironmental Facility) ili Svjetske banke. Komercijalnim bankama se za financiranje projekataenergetske učinkovitosti odobravaju beskamatni krediti iz samog fonda što rezultira kamatnimstopama znatno povoljnijim od tržišnih. Međutim, banke imaju pravo traženja kreditnog osiguranja uobliku financijske ili materijalne imovine zajmoprimca. Krajnji korisnici mogu biti javna poduzeda,ustanove i jedinice lokalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, te ESCO kompanije. Brigu o naplatiplasmana preuzimaju banke koje su dužne u roku vratiti u fond pozajmljena sredstva ili pladajuzatezne kamate. Na ovaj način država se osigurava od tržišnog rizika osim oportunitetnog troškapozajmljenih beskamatnih sredstava. Kako se zajmovi vradaju u fond, oslobađaju se sredstva zaizdavanje novih zajmova te na taj način novac stalno cirkulira u sustavu. Najveda mana ovog konceptasvakako je u potrebi za uvođenjem dodatnih poreznih davanja iz kojih bi se fond financirao.Drugi model razlikuje se od prvog prvenstveno načinom financiranja i smanjenom ulogom države.Umjesto beskamatnih sredstava, komercijalnim bankama se omogudava korištenje garancije kojuobično izdaju međunarodne institucije poput GEF-a. Na temelju garancije za koju pladaju određenukamatu banke plasiraju komercijalne kredite po kamatnim stopama nižim od tržišnih. Do sada su uregiji zabilježene tri uspješne provedbe ovog modela, sve u tadašnjim zemljama kandidatima zaulazak u EU:1. CEEF - Commercializing Energy Efficiency Finance2. HEECP - Hungary Energy Efficiency Co-Financing Program3. REEF - Romanian Energy Efficiency FundDetaljan prikaz navedenih primjera dan je u Prilogu 10.Usprkos tome što je vedina dosadašnjih iskustava korištenja revolving fond financijskog mehanizmaograničena na fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam može uspješno primijeniti i zafinanciranje projekata na lokalnoj razini.111

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida10.6. Hrvatska banka za obnovu i razvojHrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12. lipnja 1992. godine donošenjem Zakonao Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) (NN 33/92). HBOR je razvojna i izvozna bankaosnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač i 100%-tni vlasnikHBOR-a je Republika Hrvatska koja jamči za sve nastale obaveze. Temeljni kapital utvrđen jeZakonom o HBOR-u (NN 138/06) u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnogproračuna određuje Vlada Republike Hrvatske.U travnju 2004. godine, potpisivanjem Sporazuma o suradnji uspostavljena je poslovna suradnjaizmeđu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i HBOR-a sa ciljem pružanjapotpore i poticanja ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenjaobnovljivih izvora energije.U cilju pokretanja i uspješne realizacije što vedeg broja projekata energetske učinkovitosti u HrvatskojFZOEU i HBOR kontinuirano raspisuju natječaje za dodjelu financijskih sredstava u obliku kredita,subvencija i donacija za projekte iz područja: održive gradnje; poticanja korištenja obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i dr.); poticanja održivog razvoja ruralnih prostora; zaustavljanje migracija iz ruralnih u urbana područja; zaštite okoliša i dr.Jedinice lokalne i područne samouprave, njihova komunalna i trgovačka društva, obrtnici te drugepravne i fizičke osobe mogu dobiti kredite za ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva za navedenenamjene. HBOR u pravilu kreditira do 50% predračunske vrijednosti investicije bez uključenog porezana dodanu vrijednost. U sklopu investicije može se, ukoliko to priroda investicije dozvoljava,financirati i do 30% trajnih obrtnih sredstava od iznosa ukupno odobrenog kredita. Za kreditnasredstva namijenjena za financiranje u okviru tih namjena postoji mogudnost subvencioniranjakamatne stope u visini od dva posto sredstvima FZOEU-a. Ova linija kreditiranja započela je 2005.godine, a unutar nje je u 2006. i 2007. godini financirano 10 projekata u privatnom sektoru.Najmanji iznos kredita je ograničen na 100.000 kuna dok najvedi iznos nije ograničen, a ovisi o HBORovimmogudnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnostikrajnjeg korisnika, te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. Rok otplate iznosimaksimalno 12 godina, uz poček od 2 godine. Iznimno, za infrastrukturne projekte rok otplate možebiti do 15 godina, uključujudi poček do 5 godina.10.7. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOIEU) osnovan je Zakonom o Fondu za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sukladno odredbama članka 60. stavka 5. Zakona ozaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 11. Zakona o energiji (NN 68/01), a započeo je s radom 1.siječnja 2004. godine.Fond je osnovan kao izvanproračunski fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenimaZakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svrha fonda je financiranje projekatazaštite okoliša i energetske učinkovitosti.Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od: naknada onečišdivača okoliša;112

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidanaknada korisnika okoliša;naknada na opteredivanje okoliša otpadom;posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon.Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama Zakona oFondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 154/08 i NN 18/09), te Programu rada ifinancijskom planu Fonda (NN 183/04). Javni natječaj objavljuje se u Narodnim novinama, na webstranicama Fonda, te u javnim glasilima. Korisnici mogu biti jedinice lokalne samouprave, trgovačkadruštva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe.Sredstva fonda dodjeljuju se putem: beskamatnih zajmova; subvencija; financijske pomodi; donacija.Prema opdim kriterijima za dodjelu sredstava Fonda Grad Zaprešid ima pravo na dodjelu do 40%planiranih sredstava ulaganja.10.8. Fond za regionalni razvojVlada Republike Hrvatske osnovala je 2001. godine Fond za regionalni razvoj RH s ciljem poticanjaujednačenog razvoja svih regija. Rad Fonda reguliran je Zakonom o Fondu za regionalni razvoj RH (NN107/01), dok su uvjeti i način realizacije programa i projekata definirani Pravilnikom o u uvjetima inačinu korištenja sredstava Fonda (NN 32/09).Misija Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske jest financiranje inicijativa koje potičuuravnoteženi regionalni razvoj u Republici Hrvatskoj, kao i podrška županijama i jedinicama lokalnesamouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata.Proračun za aktivnosti Fonda određen je na jednogodišnjoj bazi i vezan je uz državni proračun.Sredstva Fonda za provedbu razvojnih projekata raspoređuju se na statističke prostorne jedinice RH(NUTS II razina), obrnuto proporcionalno u odnosu na udjele regija prema visini BDP-a po stanovniku.Uprava Fonda, uz suglasnost Upravnog odbora, jednom godišnje raspisuje natječaj za prikupljanjeponuda i odabir projekata. Povjerenstvo Fonda donosi odluke o odabiru i rangiranju projekata. Naprijedlog Uprave, Upravni odbor donosi konačne odluke o odabiru projekata.Korisnici sredstava Fonda mogu biti sve jedinice lokalne samouprave (opdine i gradovi), pojedinačnoili više njih zajedno, te jedinice područne (regionalne) samouprave (županije), pojedinačno ili više njihzajedno.Sredstva Fonda namijenjena su realizaciji regionalnih i lokalnih razvojnih programa i projekata, tj. zafinanciranje pripreme i izvedbe razvojnih projekata iz područja: komunalne infrastrukture (vodoopskrba, kanalizacija, plinovod, lokalne ceste, nogostupi,parkirališta, pristaništa, luke i dr.; gospodarske infrastrukture (poduzetničke zone, poduzetnički inkubatori, razvojne agencije idr.; ruralnog razvoja (odvodnja, otpadne vode, seoski turizam, i dr.); ostalih područja od važnosti za regionalni razvoj.113

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaProgram sufinanciranja razvojnih projekata predviđa tri vrste potpore: kredit, bespovratna sredstva isubvencije kamata na kredite kod HBOR-a. Korisnici sredstava Fonda, bilo za pojedinačni, bilo zazajednički projekt mogu ostvariti sredstva i to:do 80% zaokružene financijske konstrukcije ulaganja u provedbu projekta ako se nalaze napodručjima od posebne državne skrbi, na otocima ili pripadaju brdsko-planinskimpodručjima;do 50% zaokružene financijske konstrukcije ulaganja u provedbu projekta na ostalimpodručjima.Kreditna sredstva se odobravaju uz sljedede uvjete: rok otplate: do 15 godina, uključujudi i poček (3 godine); kamatna stopa: 6% godišnje; opdine, gradovi i županije koje se jave sa zahtjevom za kreditna sredstva, u skladu s Zakonomo proračunu i podzakonskim aktima, moraju zadovoljavati kriterije za dobivanje suglasnostiza zaduživanje koju izdaje Vlada Republike Hrvatske, odnosno prema odgovarajudimpropisima za tekudu godinu.Od početka provođenja programa poticanja regionalnog razvoja ukupno ulaganje Fonda u projektediljem Hrvatske do kraja 2008. godine iznosilo je 713 milijuna kuna.10.9. Programi Europske unije i instrument pretpristupne pomodiSredstva Europske Unije koja se stavljaju na raspolaganje za projekte korištenja obnovljivih izvoraenergije i energetske učinkovitosti, dostupna su kroz različite programe pretpristupne pomodi iPrograme Europske unije, pri čemu postoje značajne razlike u temeljnoj logici poslovanja i namjeni.Program pretpristupne pomodi je individualiziran za svaku zemlju i usuglašava se s Europskomkomisijom, dok su Programi Europske unije namijenjeni svim članicama EU i pridruženim članicamakoje temeljem Memoranduma o razumijevanju (eng. Memorandum of Understanding – MoU)pristupe programu te za sudjelovanje pladaju članarinu.10.9.1. Instrument pretpristupne pomodi - IPASvim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj je za financiranje projekataobnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dostupan instrument pretpristupne pomodi IPA(Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA je instrument pretpristupne pomodi za razdoblje od2007. do 2013. godine, koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. ProgramIPA uspostavljen je Uredbom Vijeda EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdobljeiznosi 11,468 milijardi Eura.Osnovni cilj IPA programa je pomodi državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama uprocesu usklađivanja njihovih zakonodavstava s pravnom stečevinom EU te pripremi za korištenjestrukturnih fondova. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutkastupanja u članstvo EU. Za koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured zarazvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za financijsko upravljanjeMinistarstvo financija.IPA program se sastoji od sljededih pet sastavnica:1. Pomod u tranziciji i izgradnja institucija;2. Prekogranična suradnja;3. Regionalni razvoj (transport, okoliš, ekonomski razvitak);114

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida4. Razvoj ljudskih potencijala;5. Ruralni razvoj.Grad Zaprešid se kao jedinica lokalne samouprave za provedbu identificiranih mjera energetskeučinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije može prijaviti na sljedede programe: Pomod u tranziciji i jačanje institucija (2010.-2012.). Prihvatljive aktivnosti/projektiobuhvadaju reformu statističkog sustava za evidentiranja energetske potrošnje teinstitucionalno jačanje za upravljanje EU strukturnim fondovima unutar Grada Zaprešida; Prekogranična suradnja (2010.-2012.). Prihvatljive aktivnosti/projekti uključuju mjere zapoboljšanje energetske učinkovitosti, kvalitete zraka i zajedničko prostorno planiranje tenabavka i razvoj računalnog programa za prikupljanje podataka o energetskoj potrošnji uraznim sektorima za Grad Zaprešid.Detaljni popis prioritetnih područja po pojedinim dijelovima dan je u Prilogu 10.Udio potpore u ukupnim prihvatljivim troškovima je 85%, a potpore su između 20.000 i 300.000 Eura.Financijska sredstva odnosno proračun za razdoblje 2010.-2012. još je nepoznat jer još nisu potpisaniFinancijski sporazumi za s Europskom komisijom.10.9.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE)U okviru druge komponente programa IPA - Prekogranična suradnja, Republika Hrvatska je upartnerstvu sa susjednim državama izradila šest bilateralnih programa prekogranične suradnje te jebila uključena u izradu Transnacionalnog programa za jugoistočnu Europu i Mediteran programatransnacionalne suradnje. Program se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji je zaprogramsko razdoblje 2007.-2013. godina predvidio proračun od 206 milijuna Eura. Sudjelovanjedržava koje nisu članice EU financirat de se iz IPA pretpristupnog programa i Europskog programa zasusjedstvo.Programsko područje obuhvada 16 europskih zemalja: Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku, Sloveniju,Mađarsku, Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Austriju, Slovačku,Italiju (regije Lombardia, Veneto, Puglia, Friuli-Venezia-Giulia, Trento, Bolzano, Emilia Romagna,Umbria, Marche, Abruzzo i Molise), Ukrajinu i Moldaviju.Prioriteti programa su sljededi:1. Olakšavanje inovacija i poduzetništva;2. Zaštita i poboljšanje okoliša;3. Poboljšanje pristupačnosti;4. Razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja.Program je namijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekograničnomprojektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom. U projektnom partnerstvu moraju se nalazitipartneri iz najmanje tri različite države, od kojih jedna mora biti država članica EU. Također, partnerisudjeluju u sufinanciranju projekta s 15% udjelom koji se ravnopravno raspodjeljuje međupartnerima. Sudjelovanje država nečlanica EU u programu bitan je element samog Programa. Državenečlanice potiču se da u potpunosti sudjeluju u Programu.115

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida10.9.3. Programi Europske unijeVlada Republike Hrvatske je na sjednici 2008. godine donijela Zaključak o sudjelovanju RepublikeHrvatske u Programima EU. Sve članice programa mogu sudjelovati u natječajima, pod istimuvjetima. Bududi da Hrvatska kao zemlja kandidatkinja ne pridonosi proračunu Europske unije,obavezno mora uplatiti novčani doprinos u proračun onog programa u kojem želi sudjelovati.Programi Zajednice provode se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijskoupravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opde uprave zadužene za pojediniprogram. Programi Europske unije s komponentom zaštita okoliša i energetika u kojem sudjelujeHrvatska su Program za konkurentnost i inovacije (CIP) i Sedmi okvirni program (FP7).Program za konkurentnost i inovacije (CIP) / program Inteligentna Energija za Europu (IEE)Program za konkurentnost i inovacije (CIP) se operativno dijeli na tri programa od kojih ProgramInteligentna energija za Europu (IEE) pokriva područje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. CIPza razdoblje 2007. - 2013. godine na raspolaganju ima proračun od 3,6 milijardi Eura, od čega IEEprogram na raspolaganju ima 730 milijuna Eura.Osnovni ciljevi IEE programa su sljededi: povedati energetsku učinkovitost te racionalno korištenje izvora energije; promicati nove i obnovljive izvore energije i poticati raznolikost energetskih izvora; promicati energetsku učinkovitost i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u transportu.Koordinator aktivnosti za IEE program u RH je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, aaktivnosti koje Europska komisija sufinancira grupirana su u sljededa četiri područja:1. SAVE (unapređivanje energetske učinkovitosti i promoviranje racionalnog korištenja energije,posebice u zgradarstvu i industriji), s godišnjim proračunom od 7,7 milijuna Eura, uključuje specifičneprioritete: energetski učinkovite zgrade; energetska učinkovitost u industrijskim postrojenjima;2. ALTENER (promoviranje korištenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne itoplinske energije),s godišnjim proračunom od 19,6 milijuna Eura, uključuje specifične prioritete: električna energija iz obnovljivih izvora energije; grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora energije; obnovljivi izvori energije u kudanstvima; biogoriva;3. STEER (promoviranje učinkovitijeg korištenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva uprometu), s godišnjim proračunom od 50 milijuna Eura, čiji specifični prioriteti su: alternativna goriva i čista vozila; energetski učinkovit promet;4. Integrirane aktivnosti (kombinacija gore navedenih područja)-prioriteti: osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija; europsko umrežavanje za lokalne akcije; inicijativa energetskih usluga; inicijativa edukacije na području inteligentne energije; inicijative vezane za standarde proizvoda; inicijativa kombiniranja toplinske i električne energije.116

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaSubjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodneorganizacije sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveška, Island iLihtenštajn) i Hrvatskoj.Sedmi okvirni program - FP7Sedmi okvirni program FP7 (FP – Framework Programme) je glavni instrument Europske unije zafinanciranje znanstvenih istraživanja i razvoja, a aktivnosti uključuju organizaciju suradnje izmeđusveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujudi mala i srednja poduzeda), te pružanjefinancijske podrške za zajedničke projekte.Za razliku od prethodnih okvirnih programa, koji su trajali od tri do pet godina, Sedmi okvirni programtraje sedam godina, od 01. siječnja 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako da poboljšauspješnost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje Europskog istraživačkogpodručja i razvijanje ekonomije Europe zasnovane na znanju.FP7 se dijeli u četiri kategorije: Suradnja: Potpora međunarodnoj suradnji u istraživanjima kojima je cilj jačanjekonkurentnosti europske proizvodnje; Ideje: Potpora pionirskim istraživanjima u obliku financiranja višedisciplinarnih istraživačkihprojekata pojedinačnih timova; Ljudi: Potpora daljnjem školovanju, mobilnosti profesionalnom razvoju istraživača; Kapaciteti: Potpora jačanju i optimalnom korištenju istraživačkih i inovacijskih kapacitetadiljem Europe.Ukupni proračun iznosi 50,5 milijardi Eura za sedmogodišnji program FP7 te dodatnih 2,7 milijardiEura za petogodišnji Euroatom program za nuklearna istraživanja. Jezgru FP7 programa,čini programSuradnja, predstavljajudi dvije tredine ukupnog proračuna. Važna tematska područja programaSuradnja čine i Energija i Okoliš, a istraživanja se prije svega odnose na prilagodbu postojedegenergetskog sustava u održiviji, konkurentniji i sigurniji sustav.Na natječaje FP7 mogu se javiti odgovarajude institucije poput sveučilišta, istraživačkih centara,trgovačkih društava - posebno mala i srednja poduzeda - ili samostalni istraživači, jedinice lokalnesamouprave iz više država članica i tredih zemalja. Konzorcij predlagatelja projekta obično uključujekomplementarne članove iz sektora gospodarstva i znanosti. Vedinom su za sudjelovanje u programupotrebne tri različite pravne osobe iz različitih država članica ili zemalja kandidatkinja.CONCERTO programU sklopu FP7 programa pokrenuta je posebna inicijativa pod nazivom CONCERTO koja ima za osnovnicilj poticanje lokalnih zajednica u provedbi aktivnosti za povedanje energetske učinkovitosti ikorištenja obnovljivih izvora energije. U sklopu ove inicijative podupire se razvoj novih i inovativnihtehničkih rješenja za energetski održiv razvitak lokalnih zajednica.Godišnji proračun CONCERTO inicijative iznosi 150 milijuna Eura, a korisnici sredstava su istraživačkicentri, tvrtke, mala i srednja poduzeda, agencije, komore, lokalne i regionalne uprave i sveučilišta. Nanatječaj se mogu prijaviti članice EU, države kandidatkinje te Lihtenštajn, Norveška i Island.Sufinanciranje Europske komisije na CONCERTO projektima iznosi od 50 do 100% direktnih troškovaovisno o aktivnostima i legalnom statusu prijavitelja.Prihvatljive aktivnosti u sklopu CONCERTA uključuju sljedede: integraciju korištenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti;117

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaizgradnju eko zgrada;izgradnju kotlovnica na biomasu;uspostavljanje sustava kogeneracije;učinkovito upravljanje potrošnjom energije i njeno skladištenje te samim time povedanjesigurnosti opskrbe potrošača energijom.Zajednice koje su uključeni u CONCERTO program imaju znatne prednosti za sve građane na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanjesigurnosti opskrbe energijom: Zajednice de imati koristi od vidljivosti kao uzora prethodnicima u području unapređivanjasredstava za održivo upravljanje energijom, što doprinosi globalnim ciljevima Europske unijeu borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom. Uključenost u CONCERTO omoguduje razmjenu znanja, iskustava i informacija izmeđučlanica Stanovnici svih zajednica imaju koristi od čistijeg lokalnog okruženja, na taj način poboljšavase kvaliteta života i zdravlje građana.Danas oko 5 milijuna europskih građana živi u CONCERTO zajednicama i oko 300.000 ljudi direktno(žive ili rade u zgradama) ili indirektno imaju koristi od aktivnosti provođenih u sklopu CONCERTOprojekta. Procjenjuje se da de CONCERTO zajednica prije 2010. godine postidi smanjenje CO 2 od oko310.000 t/godišnjeU Prilogu 10. dani su primjeri projekata u sklopu CONCERTO programa.10.10. Strukturni instrumenti Europske unijeStrukturni instrumenti u službi su kohezijske politike Europske Unije, čiji je osnovni cilj ostvaritigospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvitak unutar Europske unije. Strukturniinstrumenti stvoreni su kako bi se pomoglo onim regijama Europske unije koje zaostaju u razvoju. Ciljje umanjiti razlike među regijama i stvoriti bolju gospodarsku i društvenu ravnotežu među zemljamačlanicama. U pretpristupnom razdoblju, Hrvatska i ostale zemlje kandidatkinje za članstvo imaju sepriliku pripremiti za upravljanje i korištenje fondova EU putem pretpristupnog programa IPA.Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika su:1. Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF);2. Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF);3. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF).Strukturni fondovi na raspolaganju su zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe zadodatnim, EU ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Hrvatska de imati pravona sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u članstvo EU.Kohezijska politika Unije predstavlja oko tredinu ukupnih proračunskih izdataka EU (35,7%) te je takodruga po veličini proračunska stavka za razdoblje 2007.-2013., vrijedna ukupno 347,41 milijardu Eura.Cijela Europska unija obuhvadena je jednim ili više ciljeva Kohezijske politike. Za utvrđivanjezemljopisne klasifikacije, Europska Komisija svoju odluku temelji na statističkim podacima. Europa jepodijeljena na niz regija koje odgovaraju klasifikaciji poznatoj po kratici NUTS (Nomenklaturaprostornih jedinica za statistiku).118

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaRepublika Hrvatska je za potrebe korištenja strukturnih fondova, podijeljena u tri NUTS 2 regije, aGrad Zaprešid pripada regiji Sjeverozapadna Hrvatska.10.10.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF) namijenjen jerazvoju socijalne i gospodarske kohezije u EU kako bi se smanjile razlike u socio-ekonomskojrazvijenosti regija. Sredstva se uglavnom koriste za poboljšanje infrastrukture, lokalnog razvoja izaštitu okoliša. Fond podupire mala i srednja poduzeda, proizvodne investicije, poboljšanjeinfrastrukture i lokalni razvoj, ulaganja u obrazovanje i zaštitu zdravlja u regijama.10.10.2. Kohezijski fond (CF)Financijski mehanizam uspostavljen 1993. godine za financiranje velikih infrastrukturnih projekata uEU na području prometa i zaštite okoliša. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. vrijednost mu je oko70 milijardi Eura. Omjer projekata zaštite okoliša i prometa mora biti podjednak, a korisnici sredstavasu isključivo iz javnog sektora. Minimalna vrijednost projekta iznosi 25 milijuna Eura, dok udio EUsufinanciranja iznosi maksimalno 85% investicije. Fond je raspoloživ samo zemljama članicama čiji jeBNP po stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Uz ERDF, Kohezijski fond predstavlja najvažniji izvorfinanciranja nacionalnih infrastrukturnih projekata.10.10.3. Europski socijalni fond (ESF)Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) potiče usavršavanje i pomod pri zapošljavanju.Najvažniji je financijski instrument za promicanje zaposlenosti i razvijanje ljudskih potencijala. Nekasu od najvažnijih područja djelovanja borba protiv dugoročne nezaposlenosti i isključenosti s tržištarada, stvaranje novih radnih mjesta, obrazovanje i usavršavanje, jednake mogudnosti za žene imuškarci na tržištu rada.Hrvatski de korisnici modi koristiti ESF tek nakon priključenja Europskoj uniji, no u pretpristupnomrazdoblju, komponente I i IV Instrumenta za pretpristupnu pomod (IPA) služe upravo kao priprema zakorištenje ESF fonda.10.10.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA)JESSICA predstavlja inicijativu Europske komisije za održivi razvoj i obnovu gradskih sredina, planiranuu periodu od 2007.- 2013. godine. Projekt se provodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom,Razvojnom bankom Vijeda Europe te komercijalnim bankama. Ovom inicijativom potiču seupravljačka tijela u zemljama članicama kako bi dio svojih sredstava iz strukturnih fondova (pretežnoERDF) investirale u tzv. Urban development fund. On bi funkcionirao kao svojevrsni revolving fond, tj.kontinuirani izvor financijskih sredstava uz čije bi financijske instrumente (garancije, zajmove, udjeleu dobiti) komercijalne banke izdavale zajmove krajnjim korisnicima. Korisnici zajmova uključujulokalne i regionalne uprave, agencije, državnu upravu, ali i privatne investitore.Ciljevi inicijative uključuju: osiguranje investicija u obnovu gradova i razvojnih projekata u regijama EU; fleksibilnije i lakše upravljanje urbanim fondovima; lakše dobivanje dodatnih sredstava od EIB-a, CEB-a i drugih banaka; razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih kreditiranju obnove gradskih objekata.119

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaZa svaku zemlju članicu koja pokaže interes za osnivanjem takvog fonda izrađuje se posebna studijana temelju koje se određuju karakteristike bududeg fonda i instrumenti financiranja. Realizacijainicijative očekuje se u razdoblju 2007.-2013. godine. Do početka 2009. godine, zabilježen je velikiinteres za JESSICA program, a izrađene su ukupno 23 studije za 14 zemalja članica. Hrvatska deulaskom u EU i potpisivanjem memoranduma također ostvariti pravo na sudjelovanje u ovomprogramu.10.10.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS)JASPERS predstavlja oblik pomodi zemljama članicama EU koje su pristupile nakon 2004. godine.Europska komisija, EBRD i EIB formirali su 2006. godine u suradnji s Kreditanstalt für Wiederaufbau(KfW) bankom ovu inicijativu kao formu tehničke pomodi članicama pri izradi projekata koji senatječu za financiranje od strane EU fondova. Realizacija inicijative očekuje se u razdoblju 2007.-2013. godine.Područja na kojima se nudi stručna pomod uključuju: unapređenje prometne infrastrukture unutar i izvan Transeuropske mreže: željeznički,cestovni i riječni promet; intermodalni prometni sustavi i njihova interoperabilnost; čisti gradski i javni promet; projekti zaštite okoliša, energetske efikasnosti te upotreba obnovljivih izvora energije; javno-privatna partnerstva.Program JASPERS provode visokokvalificirani stručnjaci sa sjedištem u Luksemburgu te u regionalnimuredima centralne i istočne Europe. Ne postoje financijske potpore ved se nudi besplatna tehničkapomod nacionalnim provedbenim tijelima uključenim u pripremu velikih projekata. JASPERS serazrađuje u obliku godišnjeg akcijskog plana u suradnji sa zainteresiranim zemljama članicama teEuropskom komisijom. Fokus je na projektima čija vrijednost prelazi 25 milijuna Eura (zaštita okoliša)te 50 milijuna Eura za projekte prometne infrastrukture.10.10.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE)JEREMIE je inicijativa pokrenuta kao rezultat analize veličine kompanija u zemljama EU. Utvrđeno jekako 91,5% svih poduzeda ima do 9 zaposlenika te da postoji jasna korelacija između rasta plasmanakredita tim relativno rizičnim subjektima i gospodarskog rasta. Upravo zbog spomenutog rizika, malapoduzeda se suočavaju s najvedim preprekama pri pribavljanju financijskih sredstava na tržištu.Projekt je nastao kao plod suradnje EIB, EIF (European Investment Fund) i ERDF kojim se želeosigurati povoljniji uvjeti financiranja malog poduzetništva, pružiti im tehničku pomod, subvencije iligarancije pri zaduživanju. Model se odvija u više faza: u početnoj fazi EIF i Europska komisijaprikupljaju sredstva i surađuju s vladama zemalja članica koje se prijave za JEREMIE program. Izrađujese analiza financijskog tržišta kojim se nastoji utvrditi jaz između ponude i potražnje za kreditiranjemmalih i srednjih poduzetnika. Na temelju analize, koja de biti dostupna svim zainteresiranimstranama, kreira se akcijski plan za smanjenje utvrđenog jaza. Izradu analize i plana financiraju EIF iERDF. Europska komisija u suradnji s predstavnicima zemalja članica uređuju operativni programkojim se određuju konkretne mjere i izvori subvencija. Zemlje članice odgovorne su zaimplementaciju programa i projekata kao i formiranje fonda kojim upravlja menadžer delegiran odvlade pojedine zemlje. Fond prikuplja dio sredstava od potpora iz ERDF namijenjenih zemlji članici tega pretvara u financijske proizvode: garancije, venture kapital ili u za savjetodavnu i tehničku pomod.Korisnici mogu biti poduzeda do 250 zaposlenika i godišnjim prometom manjim od 50 milijuna Eura.Namjena korištenja sredstava nije strogo definirana i može uključivati projekte u poljoprivredi,120

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaindustriji, uslužnim djelatnostima, zaštiti okoliša, kao i za osnivanje novih i modernizaciju postojedihpoduzeda. Realizacija inicijative očekuje se u razdoblju 2007.-2013. godine.10.10.7. European Local Energy Assistance (ELENA)ELENA je usluga tehničke pomodi pokrenuta u suradnji Europske komisije i Europske investicijskebanke krajem 2009. godine. Glavni izvor financiranja ELENA-e dolazi od programa Intelligent EnergyEurope (IEE). Tehnička pomod pružat de se gradovima i regijama pri razvoju projekata energetskeučinkovitosti i privlačenju dodatnih investicija, pri čemu su obuhvadene sve vrste tehničke podrškepotrebne za pripremu, provedbu i financiranje investicijskog programa. Europska komisija predvidjelaje sredstva u visini od 15 milijuna Eura namijenjenih korisnicima za programe koji su u skladu sukupnim energetskim ciljevima EU. Ključan kriterij pri selekciji projekata bit de njihov utjecaj naukupno smanjenje emisije CO 2 , a prihvatljivi projekti uključuju izgradnju energetski efikasnih sustavagrijanja i hlađenja, investicije u čišdi javni prijevoz, održivu gradnju i sl. Grad Zaprešid postao jepunopravni korisnik ovih sredstava potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika.10.11. Western Balkans sustainable energy direct financing facilityEuropska banka za obnovu i razvoj osnovala je 2008. godine poseban fond pod nazivom WesternBalkans sustainable energy direct financing facility (WeBSEDFF), namijenjen financiranju projekataenergetski održivog razvitka u zemljama tzv. Zapadnog Balkana.Cilj ove kreditne linije je financiranje projekata koje potiču energetsku učinkovitost, a korisnici suprivatna mala i srednja poduzeda. Osim same financijske pomodi, EBRD pruža stručnu savjetodavnute tehnička pomod. WeBSEDFF fond raspolaže proračunom u iznosu 66 milijuna Eura od kojih je 50milijuna Eura namijenjeno za kredite a 11 milijuna Eura za poticaje.Krediti se plasiraju preko lokalnih banaka koje pristanu na suradnju s WeBSEDFF. Kamatne stope sutržišne uz obavezno osiguranje u obliku imovinskog ili financijskog kolaterala. Visina individualnogkredita krede se u rasponu od 100 tisuda do 2 milijuna Eura. Poticaji se izdaju u obliku smanjenjaglavnice kredita i to tek po realizaciji projekta. Visina poticaja ovisi o postignutom smanjenju emisijeCO 2 . Maksimalni iznos poticaja može biti u visini 15-20% od ukupnog kredita. Prosječno dospijedekredita iznosi od 6 do 8 godina za projekte energetske učinkovitosti te od 10 do 12 godina za projekteobnovljivih izvora energije, uz prikladni period počeka. U dosadašnjem djelovanju Fond je financiraoisključivo projekte iz privatnog sektora, međutim plan je da se u financiranje uključi i javni sektor.Projekti kvalificirani za kreditiranje dijele se u dvije skupine: obnovljivi izvori energije – solarni sustavi, vjetroelektrane, sustavi na biomasu, i dr.; energetska učinkovitost u industriji – kotlovnice, parni kotlovi, sustavi grijanja i hlađenja tekombinacija svih energetskih pogona.Procjenu isplativosti ulaganja provode projektni konzultanti, a odabrani de biti samo dugoročnofinancijski održivi projekti. Uloga konzultanata svodi se na provjeru sukladnosti projekta sa zadanimkriterijima, procjenu potencijalnog smanjenja emisije CO 2 , kao i pružanje savjetodavne pomodi.Kriteriji koje projekti moraju zadovoljavati su sljededi: tehnički kriteriji – projekt garantira uštedu energije od barem 20% za projekte energetskeučinkovitosti u industriji, te minimalnu stopu financijskog povrata za projekte obnovljiveizvore energije; financijski kriteriji – poduzede mora počivati na financijskim stabilnim osnovama;121

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaostalo – projekti koji zahtijevaju nabavu dozvola, licenci i koncesija moraju te zahtjeve dobitina transparentan način, sukladan smjernicama EBRD.Odluka o odabiru projekata donosi se u roku od 4 do 9 mjeseci od početnog razgovora sa strankom.Krajem 2009. pokrenuto je i financiranje komponente programa koja ima za cilj uklanjanjeinstitucionalnih i zakonodavnih nedostataka i prepreka pri uspostavi tržišta za energetski učinkoviteprojekte. Planirani budžet iznosi 1,5 milijuna Eura.10.12. Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu EuropuOd 2007. godine Njemačka organizacija za tehničku suradnju (GTZ) je oformila novi instrument zafinanciranje regionalnih razvojnih projekta. Opdenito, GTZ projekti su često orijentirani premaostvarivanju tehničkih preduvjeta u lokalnim samoupravama da same prijavljuju projekte prema EUfondovima ili da to rade u partnerstvu s drugim lokalnim samoupravama. U ime njemačkogFederalnog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) oformili su Otvoreni regionalni fondza Jugoistočnu Europu.Otvoren regionalni fond nadopunjuje klasične instrumente tehničke suradnje, kao što susavjetovanje, izgradnja mreže, upravljanje znanjem i trening. Svojim radom želi stvoriti i povedatiprekograničnu suradnju, povezati ved postojede znanje, iskustava i kapaciteta zemalja u regiji testvoriti pozitivnu konkurenciju među zemljama.Na projektima partneri mogu biti iz javnog, civilnog i privatnog sektora u zemljama jugoistočneEurope – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crna Gore, Srbije, Kosovo, a doneke mjere, također i iz Bugarske i Rumunjske, partneri mogu razviti i implementirati projektneprijedloge zajedno s Fondom. Prijedlozi moraju uključivati nekoliko zemalja i rezultati se moraju modiprenijeti na druge zemlje u regiji. Nadalje, ovi projekti pridonose harmonizaciji s EU: pružanjempodrške za proces stabilizacije i pridruživanja, ili kroz provedbu pravne stečevine.U sklopu Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu djeluju četiri fonda koji određujutematski kontekst za mjere: Otvoreni regionalni fond za vanjsku trgovinu Jugoistočne Europe; Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga opdina Jugoistočne Europe; Otvoreni regionalni fond za pravni oblik Jugoistočne Europe; Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije zaJugoistočnu Europu.Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije JugoistočneEurope je financiranje projekata za sigurnu opskrbu energijom jugoistočne Europe kroz učinkovitijupotrošnju energije i rastudu uporabu obnovljivih izvora energije.Uvjet za pristupanje Otvorenom regionalnom fondu za energetsku učinkovitost i obnovljive izvoreenergije za Jugoistočnu Europu je da su partneri na projektu iz najmanje 3 države. Partneri morajusudjelovati u jednakim iznosima na projektu. Projekti obično traju 2-3 godine. Fond sudjelujefinancijski u projektu u iznosu od 100.000-400.000 Eura ili pružanjem usluga (izrada studija,koncepata, razrada ciljeva, izrada strategija). Njemačko Federalno ministarstvo za gospodarskusuradnju i razvoj (BMZ) mora odobriti projekt. Aktivnosti i tematski prioriteti se razvijaju s partnerimatijekom detaljnog planiranja projekata.122

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida10.13. Europska banka za obnovu i razvojEuropska banka za obnovu i razvoj osnovana je 1991. godine kao međunarodna financijska institucijaza pomod tranzicijskim zemljama pri prelasku na tržišnu ekonomiju i demokratsko uređenje. Sjedištebanke je u Londonu, a nalazi se u vlasništvu 61 zemlje i dvije međunarodne institucije: EU i EIB.Investiranje se provodi u 29 zemalja Europe i Azije, među kojima je i Hrvatska. Korisnici sredstavaprimarno dolaze iz privatnog sektora i nisu u mogudnosti pronadi odgovarajude izvore financiranja natržištu. EBRD također usko surađuje s regionalnim bankama pri financiranju projekata u javnomsektoru.Kako bi projekt bio prihvatljiv za financiranje mora zadovoljiti sljedede uvjete: projekt se mora odvijati u zemlji članici EBRD-a; mora imati značajnu tržišnu perspektivu; financijski doprinos investitora mora biti znatno vedi nego EBRD-a; mora doprinositi lokalnoj ekonomiji i razvijati privatni sektor; projekt mora zadovoljavati stroge financijske i ekološke kriterije.EBRD standardno financira projekte na području poljoprivrede, energetske efikasnosti i opskrbeenergijom, industrijske proizvodnje, infrastrukture lokalne zajednice, turizma, telekomunikacija itransporta. Financiranje EBRD-a vrši se putem zajmova i vrijednosnih papira u vrijednosti od 5-230milijuna Eura. Manje vrijedni projekti mogu se financirati posredno preko privatnih banaka iliposebnih razvojnih programa. Razdoblje otplate zajma krede se od jedne do 15 godina. EBRDprilagođava uvjete financiranja ovisno o stanju regije i sektora u kojem se odvija projekt. DoprinosEBRD-a u projektu iznosi do 35%, ali može biti i vedi.Ulaganja EBRD u Hrvatskoj 2009. godine iznosila su 315,1 milijun Eura, od kojih su najznačajnija bilaprema PBZ-u i ZABA-i (ukupno 100 milijuna Eura) za potrebe kreditiranja malih i srednjihpoduzetnika. Sama ulaganja u infrastrukturu lokalnih zajednica i zaštitu okoliša, do 2009. godineiznosila su 183 milijuna Eura. Iako se očekuje smanjenje direktnog financiranja projekata, tu bi ulogutrebali preuzeti novi lokalni energetski fondovi u čijoj je kapitalizaciji sudjelovao EBRD: WesternBalkans sustainable energy direct financing facility, te Green for growth fund – Southeast Europe.10.14. Europska investicijska bankaEuropska investicijska banka je financijska institucija Europske unije specijalizirana za dugoročnofinanciranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Osnovana je Rimskim ugovorima 1958.godine i nalazi se u vlasništvu zemalja članica EU.Prioriteti banke su sljededi: podrška ekonomskoj i kohezijskoj politici EU; razvoj Transeuropske mreže (TEN); potpora razvoju malog i srednjeg poduzetništva; zaštita okoliša; potpora održivom razvoju sektoru energetike.EIB ima za cilj financirati projekte koji doprinose ekonomskom napretku i smanjenju regionalnihrazlika, a korisnici sredstava mogu biti iz javnog i privatnog sektora. Usluge koje pruža EIB mogu sesvrstati u četiri grupe: davanje zajmova; izdavanje garancija na zajmove;123

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidapružanje tehničke pomodi putem specijaliziranih instrumenata: ELENA, JASPERS, JESSICA;financiranje rizičnog kapitala putem fondova i instrumenata: EIF, JEREMIE, JASMINE.O financijskoj snazi institucije svjedoči vrhunski kreditni rejting (AAA) uslijed čega je EIB u mogudnostipribavljati sredstva po vrlo povoljnim uvjetima. EIB posluje prema neprofitnim načelima, stogakorisnici zajmova mogu računati na niske troškove kapitala i duge rokove otplate uz mogudnostpočeka. Postoji nekoliko vrsta zajmova: individualni zajam; posredni zajam; skupni zajam.Individualni zajam – projekti se financiraju direktno preko EIB, a vrijednost investicije mora prelaziti25 milijuna Eura. Financiraju se infrastrukturne investicije na području transporta, energetike, zaštiteokoliša, industrije, uslužnih djelatnosti, te zdravstva i školstva. Ne postoji ograničenje visine kredita,međutim EIB standardno financira do 50% investicije. Razdoblje povrata ovisi o vrsti investicije i kredese od 5 do 12 godina za industrijske projekte, te 15-25 godina za investicije u infrastrukturu ienergetiku. Kamatne stope mogu biti fiksne ili varijabilne, uz mogudnost počeka otplate glavnice.Zahtijeva se osiguranje zajma u obliku bankarske garancije ili drugog prvoklasnog instrumentaosiguranja.Posredni zajam – EIB ne odobrava izravne zajmove ved uz posredovanje banke partnera u zemljisamog investitora. Visina zajma krede se u rasponu od 40.000 do 25 milijuna Eura, odnosno 100%vrijednosti investicije. Projekti koji se financiraju uključuju investicije u industriju i uslužne djelatnosti,modernizaciju tehnologije, energetske uštede, zaštitu okoliša i poboljšanje infrastrukture. Investitorisu uglavnom mala i srednja poduzeda te lokalna uprava.Skupni zajmovi – u slučajevima kada investitori ne mogu zadovoljiti uvjet o minimalnoj visiniinvesticije od 25 milijuna Eura, postoji mogudnost grupiranja vedeg broja individualnih projekata.Prilikom apliciranja projekta za zajam od EIB ne postoji standardna dokumentacija niti upitnik kojitreba popuniti. Međutim, za svaki projekt potrebno je izraditi studiju isplativosti, pribaviti potrebnezakonske dozvole, navesti detaljne tehničke specifikacije projekta, relevantne podatke o investitoru,kreirati plan troškova i financijsku analizu, te napraviti studiju utjecaja na okoliš. Postoji mogudnostkombiniranja zajmova EIB sa sredstvima dobivenim iz pretpristupnih fondova.Do kraja 2009. godine EIB je za razne projekte u Hrvatskoj odobrio 1,89 milijardi Eura zajmova. Dvijetredine zajmova činile su investicije u infrastrukturu, naročito u razvoj prometne infrastrukture.Uloga EIB na polju energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije posebno se intenziviralazadnjih par godina kada se bilježi značajno povedanje investiranja u ovaj sektor. 2009. godine EIB jeuložio 25 milijuna Eura u osnivanje novog fonda specijaliziranog za projekte energetske učinkovitosti iobnovljive izvore energije, dok je sa Zagrebačkom bankom krajem 2009. potpisana kreditna linija uiznosu od 100 milijuna Eura za tzv. „zelene kredite“. Cilj suradnje jest prevladavanje trenutne kriznesituacije na kreditnom tržištu koja je posebno pogodila poduzetnički sektor.10.15. Green for growth fund – Southeast EuropeEIB i njemačka razvojna banka KfW utemeljili su uz potporu Europske komisije Green for growth fund– Southeast Europe na sastanku u Istanbulu 25.12.2009. Fond, čije je sjedište u Luxembourgu,osnovan je u obliku javno privatnog partnerstva. Primarni cilj Fonda jest poticanje razvojafinancijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora124

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaenergije. Zemlje u kojima de Fond djelovati uključuju kandidate za priključenje Europskoj uniji(Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Turska). Fond je namijenjenulagačima iz javnog i privatnog sektora, od kojih su dosad najvažniji EBRD, Europski investicijski fond iSal. Oppenheim. Inicijalni proračun iznosi 95 milijuna Eura, s ciljem povedanja na razinu od 400milijuna Eura u idudih pet godina. Austrijska razvojna banka osigurat de bespovratne potpore od 5milijuna Eura, kao i potrebnu tehničku pomod financijskim institucijama. Usluge koje pruža Fonduključuju srednjoročno i dugoročno kreditiranje, izdavanje garancija, dužničkih vrijednosnih papira iakreditiva. Projekti prihvatljivi za financiranje moraju garantirati smanjenje potrošene energije,odnosno CO 2 za 20%, te obuhvadaju sve projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvoraenergije. Korisnici sredstava mogu biti iz javnog i privatnog sektora, a financiranje se vrši direktno iliputem partnerskih banaka. Raspon visine kredita za korisnike iz javnog sektora iznosi od 100.000-10.000.000 Eura, pri čemu su kamatne stope tržišno formirane. Očekuje se kako de prisutnost Fondapozitivno djelovati na razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih projektima energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora, te osnivanju lokalnih ESCO kompanija.125

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida11. Zakonodavni okvir za provedbu Akcijskog plana energetski održivograzvitka Grada ZaprešidaJedan o važnih preduvjeta uspješne provedbe Akcijskog plana energetski održivog razvitka GradaZaprešida je njegova potpuna usuglašenost s relevantnom nacionalnom legislativom ali i sa svimslužbenim dokumentima prihvadenima od strane Gradskog vijeda Grada Zaprešida.11.1. Relevantna regulativa i dokumenti Europske unijeGlavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini Europske unije su,kronološki poredani: Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy Policy for the European Union,January 1996), siječanj 1996.; Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sources ofEnergy, White Paper for a Community Strategy and Action, November 1997), studeni 1997.; Zelena knjiga Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper„Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply“, November 2000), studeni2000.; Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on EnergyEfficiency or Doing More with Less, June 2005), lipanj 2005.; Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom(Green Paper on an European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure EnergySupply, March 2006), ožujak 2006.; Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: Ostvariti potencijal - Uštedjeti 20% do 2020. godine(Action plan for Energy Efficiency: Realising the potential - Saving 20% by 2020, October2006), listopad 2006.; Prijedlog Europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy, January2007), siječanj 2007.Prijedlog Europske energetske politike postavlja 4 glavna zahtjeva do 2020. godine: smanjenje emisije stakleničkih plinova iz razvijenih zemalja za 20%; povedanje energetske učinkovitosti za 20%; povedanje udjela obnovljivih izvora energije na 20%; povedanje udjela biogoriva u prometu na 10%.Bazirane na odrednicama glavnih legislativnih dokumenata EU, sljedede direktive reguliraju područjekorištenja obnovljivih izvora energije: Direktiva o promociji električne energije iz obnovljivih izvora (Directive 2001/77/EC on thepromotion of the electricity produced from renewable energy source in the internationalelectricity market, September 2001), rujan 2001.; Priopdenje o alternativnim gorivima za korištenje u cestovnom prometu i skupu mjera zapoticanje korištenja biogoriva (Communication on Alternative fuels for Road Transportationand on a Set of Measures to Promote the Use of Biofuels, November 2001), studeni 2001.; Direktiva o promociji korištenja biogoriva u prometu (Directive 2003/30/EC on Promotion ofthe Use of Biofuels for Transport, May 2003), svibanj 2003. Direktiva o promociji korištenja obnovljivih izvora energije, koja dopunjuje i naknadno ukidaDirektive 2001/77/EC i 2003/30/EC (Directive 2009/28/EC on the promotion of the use ofenergy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives2001/77/EC and 2003/30/EC), 23. travanj 2009.126

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaDirektive Europske unije koje direktno ili indirektno reguliraju područje energetske učinkovitosti su: Direktiva o označavanju energetske učinkovitosti kudanskih uređaja (Directive 92/75/ECC onthe indication by labelling and standard product information of the consumption of energyand other resources by household appliances), studeni 1992.; Direktiva o ograničavanju emisija ugljičnog dioksida kroz povedanje energetske učinkovitosti(Directive 93/76/EEC to limit carbon dioxide emissions by improving energy efficiency (SAVE)),svibanj 1993.; Direktiva o energetskim značajkama zgrada (Directive 2002/91/EC on the energy performanceof buildings), prosinac 2002.; Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova unutarEU (Directive 2003/87/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowancetrading within the Community), studeni 2003.; Direktiva o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplinskim potrebama naunutarnjem tržištu energije (Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based ona useful heat demand in the internal energy market), veljača 2004.; Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova u skladus mehanizmima provedbe Protokola iz Kyota (Directive 2004/101/EC for establishing ascheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect ofthe Kyoto Protocol’s project mechanisms), prosinac 2004; Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (Directive 2006/32/EC onenergy end-use efficiency and energy services), lipanj 2006.11.2. Zakonodavni okvir i regulativa Republike Hrvatske11.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike HrvatskeCilj Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske je dati glavne odrednice razvitka hrvatskogenergetskog sektora do 2020. godine.Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske postavlja sljedede hrvatske strateške ciljeve zakorištenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine: udio obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije – 20%; udio biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu – 10%; udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujudi velikehidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji električne energije – 35%.Strategija energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj određena je u Programu energetskeučinkovitosti za Hrvatsku, koji obuhvada razdoblje od 2008. do 2016. godine. Prema Programu kojinije legislativni, pravno obvezujudi dokument, strateški cilj RH je provedbom mjera energetskeučinkovitosti u industriji, prometu, kudanstvima i uslugama, do kraja 2016. godine postidi energetskeuštede u apsolutnom iznosu od 19,77 PJ.U Planu mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 za sektore zgradarstva i prometa Grada Zaprešidakao legislativne su navedene mjere predložene u Strategiji energetskog razvitka Republike Hrvatske.11.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativaHrvatski je sabor u razdoblju od 2001. do 2009. godine donio sljedede zakone koji određujuzakonodavni okvir energetskog sektora: Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08);127

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08); Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07); Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06); Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09); Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05); Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08); Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09).Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitak energetskog sektora Hrvatske tedefinira Strategiju energetskog razvitka kao osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika iplanira energetski razvitak Republike Hrvatske. Energetski razvitak Hrvatske u smjeru korištenjaobnovljivih izvora energije i povedanja energetske učinkovitosti potporu nalazi i u Zakonu o Fondu zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) te u Uredbi o državnim potporama (NN 121/03).Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom sustavno i cjelovito uređuje uvjete inačine provođenja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom,prava i obveze subjekata koji obavljaju predmetne djelatnosti, prava i obveze kupaca toplinskeenergije, osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te financiranje izgradnje objekata iuređaja za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom. Zakon je usuglašen srelevantnim direktivama EU, a ima za osnovni cilj poticanje razvitka novih centraliziranih toplinskihsustava i poboljšanje energetske učinkovitosti postojedih sustava. Važno je naglasiti da Zakon izričitopotiče korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije.Zakon o tržištu plina (NN 83/09) u opdim odredbama navodi da se pravila utvrđena ovim Zakonom ipropisima donesenim na temelju njega primjenjuju i na bioplin, plin iz biomase i druge vrste plina,ako se te vrste plina mogu tehnički i sigurno transportirati kroz plinski sustav.Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu su sljededi: Zakon o gradnji (NN 175/03 i NN 100/04); Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07); Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08).Zakon o gradnji propisuje uštede energije i toplinsku zaštitu jednim od šest bitnih zahtjeva zagrađevinu, a Zakon o prostornom uređenju i gradnji obaveznu energetsku certifikaciju zgrada. Natemelju članka 15. Zakona o prostornom uređenju i gradnji donesen je Pravilnik o energetskomcertificiranju zgrada (NN 113/08) i Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetskocertificiranje zgrada (NN 113/08). Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada sve novezgrade kao i zgrade koje se nalaze na tržištu zbog prodaje, kupnje ili iznajmljivanja trebat de imatienergetski certifikat (energetsku iskaznicu) o potrošnji svih tipova energije. Izdavanju energetskihcertifikata de prethoditi provedba energetskih pregleda zgrada. Prema europskim iskustvima,uspješna provedba Pravilnika de u dugoročnom periodu rezultirati smanjenjem ukupne energetskepotrošnje u nestambenom sektoru zgrada za 20-30%.Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09). stupio je na snagu 13. lipnja 2009. godine te uređujeproizvodnju, trgovinu i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva uprijevozu, donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu,ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogorivau prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Ovim je Zakonompredviđeno donošenje niza strateških i provedbenih dokumenata za poticanje proizvodnje i potrošnjebiogoriva u Republici Hrvatskoj pa je tako osim Nacionalnog programa poticanja proizvodnje i128

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidapotrošnje biogoriva u prijevozu propisana obveza županija da u roku od godinu dana od stupanjaZakona na snagu donesu sljedede dokumente: Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije kao planskidokument za vrijeme od tri godine, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnimakcijskim planom, Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije kao planski dokument zavrijeme od jedne godine, u skladu s Programom županije.Stupanjem na snagu Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)donesenog na sjednici Sabora 15. prosinca 2008. godine znatno de se ubrzati i intenzivirati processustavnog uvođenja mjera energetske učinkovitosti u sektore zgradarstva, prometa i industrije uHrvatskoj na nacionalnoj, županijskim i lokalnim razinama.Zakon obvezuje na izradu Nacionalnog programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnjienergije kao planskog dokumenta za vrijeme od deset godina kojim se, u skladu sa Strategijomenergetskog razvoja RH, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti.Provedba opisanih odrednica Zakona omoguditi de postizanje cilja povedanja energetske učinkovitostiGrada Zaprešida u skladu s nacionalnim indikativnim ciljem - smanjiti ukupnu finalnu energetskupotrošnju sektora zgradarstva, prometa i industrije za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupnaenergetska ušteda 9% do 2016. godine) u skladu sa zahtjevom iz Strategije energetskog razvojaRepublike Hrvatske usklađene s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.11.3. Strateški dokumenti Grada Zaprešida11.3.1. Generalni urbanistički plan i Prostorni plan uređenja Grada ZaprešidaProstorni plan uređenja Grada Zaprešida, donesen 6. travnja 2005. godine na sjednici Gradskogvijeda, u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornimplanom Zagrebačke županije, utvrđuje uvjete uređivanja prostora Grada, određuje svrhovitokorištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša,te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode na prostoru Grada.Nadalje, jedan od iznimno važnih ciljeva razvitka Grada je racionalno korištenje prirodnih resursa,osiguravanje zaštite okoliša i unapređivanje ekološke stabilnosti s posebnim naglaskom na tlo, vode imineralne sirovine. Svrha racionalnog korištenja prirodnih resursa je u njihovu očuvanju, korištenju iprilagodbi sadašnjim i bududim potrebama, uvažavajudi principe održivog razvitka, na kojima se ukonačnici, temelji i Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida.Prostorni plan uređenja Grada Zaprešida obvezuje na izradu Generalnog urbanističkog plana (GUP) i11 urbanističkih planova uređenja. Generalni urbanistički plan donesen je u srpnju 2008. godine. Udijelu koji se odnosi na očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša izrijekom se kažekako jedan od posebno značajnih zadataka GUP-a čini osiguranje potrebnih preduvjeta za kvalitetangospodarski, društveni i kulturni razvitak baziran na održivom korištenju resursa primjenom različitihplanskih mjera.Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za period 2006.-2010. godine predviđa izradustudija, razvojnih programa te projekata magistralne prometne i energetske infrastrukture, od kojihkao jedan od važnijih treba spomenuti projekt Energetske stepenice na rijeci Savi- HE Zaprešid.129

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida11.3.2. Akti i dokumenti iz područja energetike i zaštite okoliša Grada ZaprešidaRelevantni službeni dokumenti Grada Zaprešida čije su glavne odrednice u vedoj ili manjoj mjeriugrađene u ovaj Akcijski plan su sljededi: Energetska povelja županija i gradova u Republici Hrvatskoj; Sporazum gradonačelnika – Covenant of Mayors (18. ožujka 2010.).Svečanim činom potpisivanja Energetske povelje istaknuto je strateško opredjeljenje i primarni ciljevipolitike odgovorne uprave Grada Zaprešida na daljnjoj provedbi programa primjene energetskeučinkovitosti i zaštite okoliša na cjelokupnom području Grada.Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika Grad Zaprešid je među prvim gradovima u Hrvatskojpostavio ambiciozne ciljeve i opredijelio se za značajno smanjenje emisija do 2020. godine. Mjerekoje de rezultirati navedenim smanjenjem emisija, definirane su za sektore prometa, zgradarstva ijavne rasvjete u Planu mjera i aktivnosti ovog Akcijskog plana.130

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida12. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog planaKontinuirano pradenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima iznimno je važnakomponenta Procesa pripreme, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitkaGrada Zaprešida. Svi gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika imaju obvezu svake dvije godinepripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o provedbi Akcijskog plana (u daljem tekstu Izvještaj)koji bi uz detaljan opis provedenih mjera i aktivnosti te postignutih rezultata, trebao sadržavati iKontrolni inventar emisija CO 2 (eng. MEI – Monitoring Emission Inventory). Usporedba Referentnoginventara emisija CO 2 za 2008. godinu (pog. 6) i Kontrolnog inventara emisija za neku od sljededihgodina jednoznačno de pokazati koliko je stvarno smanjenje emisija CO 2 u Gradu, te dati odgovor napitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna ili ne.Preporuka je Europske komisije da se kontrolni inventari emisija CO 2 pripremaju svake dvije ili čaksvake godine. Ukoliko se procjeni da je izrada kontrolnog inventara emisija CO 2 svake 2 godine ipakmalo prezahtjevan zadatak, preporuka je Europske komisije da se naizmjence svake 2 godinepriprema Akcijski izvještaj bez inventara emisija CO 2 (godina 2., 6., 10., 14., itd) i Implementacijskiizvještaj s inventarom emisija CO 2 (godina 4., 8., 12., 16., itd). Akcijski i Implementacijski izvještaji dese razlikovati utoliko što de prvi dati kvalitativne informacije o implementiranim mjerama iaktivnostima, ostvarenim energetskim uštedama i smanjenjima emisija CO 2 dok de u slučajuImplementacijskog izvještaja informacije biti kvantitativne. Oba izvještaja trebaju sadržavati analizudinamike i uspješnosti provedbe identificiranih mjera kao i prijedloge korektivnih mjera za sve oneslučajeve kad se provedba mjera iz Akcijskog plana pokazala neizvedivom ili su izostali očekivanipozitivni rezultati. U cilju jednostavnije izrade Izvještaja te usporedivosti rezultata Europska dekomisija pripremiti službene obrasce za oba tipa izvještaja.Zajednički istraživački centar Europske komisije (EC Joint Research Centar) de krajem 2010. godinepripremiti službeni Priručnik za pradenje i kontrolu provedbe Akcijskog plana.U međuvremenu, metodologijom izrade Akcijskog plana Grada Zaprešida obuhvaden je i proceskontrole i pradenja njegove provedbe koji de se, ukoliko bude potrebno, naknadno usuglasiti sPriručnikom za pradenje i kontrolu provedbe Akcijskog plana Europske komisije.Prema spomenutoj metodologiji proces pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana treba seistovremeno odvijati na nekoliko razina: Pradenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planu mjera iaktivnosti; Pradenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu; Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutarPlana; Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu.Pradenje dinamike i uspješnosti provedbe Plana mjera i aktivnosti provodit de Energetski savjet, kojimože, ukoliko se, zbog obima posla, ukaže potreba, osnovati Radnu grupu za pradenje i kontroluprovedbe Akcijskog plana.Izrada uspješne metodologije pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada je vrlo kompleksanzadatak, čiji je prvi korak odrediti indikatore, odnosno koji de se parametri i na koji način pratiti. Utablici 12.1 dan je prijedlog indikatora po raznim kategorijama i način njihove kontrole i pradenjaprema preporukama i klasifikaciji Europske komisije (pog. 2).131

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaTablica 12.1 Prijedlog procesa pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana GradaKATEGORIJAPROMETINDIKATORBroj putnika u javnomprijevozu u jednoj godiniBrojkilometarabiciklističkih staza u GraduBroj kilometara pješačkihstaza u GraduBroj vozila koja prolazeodređenu mjernu točku ugodini/mjesecu(određivanjereprezentativne mjerneulice/točke)Ukupna energetskapotrošnja vozila uvlasništvu GradaUkupna energetskapotrošnja vozila naalternativna goriva ujavnom prijevozu putnika% građana Grada u blizini is dobrim pristupomgradskom javnom prijevozuProsječni broj kilometarasa velikim dnevnimzagušenjem prometaGodišnja količina fosilnih ialternativnih gorivaprodana na odabranimbenzinskim postajama uraznim dijelovima GradaSLOŽENOST PRIKUPLJANJAPODATAKA1 - JEDNOSTAVNO2 – SREDNJE SLOŽENO3 - SLOŽENO1NAČIN PRAĆENJAOdabir reprezentativnihlinija autobusa koji de sepratiti1 Gradska uprava1 Gradska uprava211321Postavljanje brojača vozila uodabranu mjernu točku(ulicu)Egzaktni podaci iz računa zagorivo konvertirani u kWhPodaci iz računa za gorivokonvertirani u kWh.Provođenje ankete međugrađanima u selektiranimdijelovima Grada ZaprešidaAnaliza protočnosti prometau selektiranim područjimaGradaDogovor s odabranimbenzinskim postajama okontinuiranom prikupljanju idostavi podataka132

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaZGRADEProizvodnjaenergijeobnovljivihizvoraEnergetskapoduzedaGrađaniiz% certificiranih zgradajavne namjene u Graduprema Pravilniku oenergetskom certificiranjuzgradaUkupna energetskapotrošnja u zgradama uvlasništvu GradaUkupna površina ugrađenihsolarnih kolektora napodručju Grada ZaprešidaUkupna potrošnjaelektrične energije ukudanstvima GradaUkupna potrošnja plina ukudanstvima GradaProizvodnja energije izobnovljivih izvora napodručju GradaBroj poduzeda registriranihza razne energetskedjelatnosti,ESCOkompanija, proizvođača idistributera solarneopreme, i dr. na područjuGradaBroj građana Grada kojiposjeduju razna energetskadogađanja (javne tribine,radionice, seminare i dr.)11311121Podaci iz Registracertificiranih zgradaMinistarstva zaštite okoliša,prostornog uređenja igraditeljstvaInformacijski sustav zaprikupljanje podatakaPodaci o dodjeli subvencija ikredita za ugradnju solarnihkolektora (FZOEU, GradZaprešid, HBOR i dr.)Anketno istraživanje uodabranim dijelovima GradaPodaci HEP-ODS ElektraZagreb, Pogon ZaprešidPodaci Gradske plinareZagrebPodaci iz Registrapovlaštenih proizvođačaenergije Ministarstvagospodarstva, rada ipoduzetništvaRegistar poslovnih subjekataGradaOrganizacija 4 tematskeradionice godišnje oenergetskoj učinkovitosti,korištenju obnovljivih izvoraenergije, održivoj gradnji, idr.ZelenanabavajavnaOdabir kategorijeenergetski učinkovitihproizvoda i usluga (na pr.štedna rasvjetna tijela uzgradama u vlasništvuGrada)2Pradenje i usporedbakarakteristika i količinenabavljenih rasvjetnih tijelau zgradama u vlasništvuGradaOvdje je važno naglasiti da gornja tablica nije konačna ved se prema potrebi mogu dodavati noviindikatori čije de kontinuirano pradenje i kontrola najbolje pokazati uspješnost provedbe Akcijskogplana energetski održivog razvitka Grada Zaprešida.133

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešida13. Zaključci i preporukeIzradom ovog Akcijskog plana, Grad Zaprešid je ispunio obvezu preuzetu pristupanjem Sporazumugradonačelnika, a njegovim prihvadanjem od strane Gradskog vijeda postat de drugi grad uZagrebačkoj županiji koji se službeno opredijelio za održivi energetski razvitak prema direktnimsmjernicama Europske komisije. Na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba održanoj 20. travnja2010. godine, prihvaden je Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada do 2020. godine kao prvitakve vrste u Hrvatskoj.Osnovni cilj Akcijskog plana je identificirati konkretne mjere za sektore neposredne energetskepotrošnje Grada čija de realizacija do 2020. godine rezultirati smanjenjem emisija CO 2 za 21% uodnosu na referentnu 2008. godinu. Metodologija izrade ovog Akcijskog plana u skladu je sasmjernicama Europske komisije, pri čemu treba spomenuti da su djelatnici Regionalne energetskeagencije Sjeverozapadne Hrvatske aktivno sudjelovali u pripremi i razradi spomenutih smjernica štoje na razini cijele Europske unije koordinirano od strane Zajedničkog istraživačkog centra Europskekomisije (EC Joint Research Centre).Sektori neposredne energetske potrošnje Grada, u skladu s preporukama Europske komisije suzgradarstvo, promet i javna rasvjeta za koje su provedene detaljne energetske analize i izrađenpripadajudi Referentni inventar emisija za 2008. godinu.Za potrebe detaljne energetske analize, sektor zgradarstva je podijeljen na sljededa tri podsektora: stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada Zaprešida; stambeni sektor na području Grada; zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti na području Grada.Sektor prometa sadrži tri podsektora: vozni park u vlasništvu Grada Zaprešida; javni prijevoz na području Grada; osobna i komercijalna vozila.Ukupna potrošnja energije sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Zaprešidu u 2008.godini iznosi oko 355 GWh, od čega se 295 GWh troši u zgradarstvu, 57 GWh u prometu a 3 GWh usektoru javne rasvjete. Ukupna emisija CO 2 za Grad Zaprešid za 2008. godinu iznosila je 84,9 kt CO 2 .Najvedi izvor emisije CO 2 je sektor zgradarstva s emisijom od 68844,7 tCO 2 (81,1%), slijedi ga sektorprometa s emisijom od 14899,9 tCO 2 (17,6%), dok je emisija iz sektora javne rasvjete gotovozanemariva i iznosi 1162,6 tCO 2 (1,37%).Na osnovu provedenih energetskih analiza i konkretne situacije u Gradu identificirane su mjerepodijeljene u 3 glavne grupe: mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada; mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada; mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada.Sukladno rezultatima provedenih energetskih analiza, najvedi dio mjera za smanjenje emisija CO 2odnosi se na sektore zgradarstva (19 mjere) i prometa (14 mjera). Realizacijom svih predloženihmjera, emisija CO 2 iz promatranih sektora neposredne potrošnje Grada smanjila bi se za 22,82% uodnosu na emisije CO 2 iz 2008. godine. Uzimajudi u vidu da je indikativni cilj 21%, za njegovo134

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zaprešidaostvarenje nije potrebna provedba svih predloženih mjera, ved je u skladu s vremenskim,organizacijskim i financijskim mogudnostima mogud odabir najprihvatljivijih.Za sve je mjere predviđena vremenska dinamika provedbe (početak i kraj), predloženi su nositeljiprovedbe, procijenjeni su troškovi (jedinični ili ukupni po mjeri), energetske uštede (MWh),potencijali smanjenja emisije (tCO 2 ) te pripadajudi troškovi (kn/t CO 2 ). Nadalje, za svaku je mjerupredložen i izvor financijskih sredstava potrebnih za njezinu uspješnu realizaciju (proračun GradaKlanjca, fondovi Europske unije, FZOEU, HBOR i dr.).Najvažnije preporuke za uspješnu provedbu ovog Akcijskog plana su sljedede:1. Što prije uspostaviti organizacijsku strukturu (koordinacija, provedba, nadzor)Koordinator je ključna osoba provedbe Akcijskog plana koja od njegovog pokretanja donosi svevažne odluke i na čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za provedbu.Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe treba osnovati su sljededa: Energetski savjet, koji trebaju sačinjavati predstavnici Gradske uprave i glavnih dionika, Radna grupa za provedbu Akcijskog plana.2. Uvesti sustav za pradenje energetske potrošnje i pokazatelja na području Grada ZaprešidaSustav za pradenje energetske potrošnje svoje bi ishodište trebao imati u pouzdanominformacijskom sustavu koji bi uz primjenu suvremenih alata i metoda (daljinsko očitanje i sl.)pružao pouzdanu, preciznu i pravodobnu informaciju, ali i upozoravao na eventualne kvarove ihavarije, pogreške u vođenju ili krive obračune.3. Uvesti jedinstvenu klasifikaciju energetskih sektora i podsektora u skladu s ovim AkcijskimplanomOvakva klasifikacija trebala bi postati redovita praksa u gradskim uredima, ali i u svimenergetskim tvrtkama koje provode opskrbu energijom na području Grada Zaprešida (HEP ODS –Elektra Zagreb – pogon Zaprešid, Gradska plinara Zagreb i dr.).4. Sustavno i odgovorno provoditi predložene mjere i aktivnosti te gospodariti energijom napodručju Grada ZaprešidaProvedba predloženih mjera omogudit de izravne energetske i financijske uštede, smanjiti štetniutjecaj na okoliš, poboljšati ukupnu kvalitetu života te podidi razinu odgovornosti i svijestigrađana što je strateško opredjeljenje i cilj politike odgovorne uprave Grada Zaprešida.5. Pratiti i izvještavati o postignutim rezultatimaPristupanjem Sporazumu gradonačelnika Grad Zaprešid se obvezao na izradu Akcijskog planaenergetski održivog razvitka te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici iuspješnosti njegove provedbe svake dvije godine. Osim formalne obveze izvještavanja premaEuropskoj komisiji, predlaže se redovito izvještavati i građane Zaprešida kako bi se osiguralanjihova podrška i aktivno sudjelovanje u odgovornom i promišljenom korištenju energije napodručju Grada.6. Redovito izrađivati Registar emisija CO 2 za Grad Zaprešid135

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZaprešidaZa uspješno pradenje postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorima kao izadovoljenja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 kako za pojedinu mjeru tako i za Akcijskiplan u cjelini nužna je izrada novog Registra emisija CO 2 . Prema preporukama Europske komisijenajbolji bi se rezultati cjelokupnog procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana postigliizradom novog Registra emisija CO 2 svake dvije godine, pri čemu metodologija izrade treba bitiidentična metodologiji prema kojoj je izrađen Referentni registar emisija CO 2 za 2008. godinu.Jedino jednake metodologije izrade registra omoguduju njihovu usporedbu i u konačnici odgovorna pitanje da li su postavljeni ciljevi smanjenja emisija CO 2 zadovoljeni.7. Revidirati odnosno po potrebi izraditi novi Akcijski planVažan dio uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom na području Grada Zaprešidabit de revizija odnosno po potrebi izrada novog Akcijskog plana. Takav dokument sadržavao bianalizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 i dr.)te prijedlog novog Plana aktivnosti i mjera baziranog na konkretnim rezultatima i podacima iznovog Registra emisija CO 2 . Za izradu novog Akcijskog plana potrebno je koristiti jednakumetodologiju kako bi svi rezultati bili usporedivi.136