akcijski plan energetski održivog razvitka grada zagreba (seap)

AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADAZAGREBA (SEAP)Zagreb, siječanj 2010.

Naručitelj:GTZ-Koordinierungsbüro ZagrebOznaka ugovora:83047890Naslov studije:AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADAZAGREBA (SEAP)Autori:Regionalna energetska agencijaSjeverozapadne HrvatskeMr.sc. Vesna KolegaIvan Kovačid, dipl.ing.Sanda Djukid, dipl.ing.Dr.sc. Julije DomacIvana Lončar, dipl.oec.Hrvoje Maras, dipl.oec.Ivan Pržulj, dipl.ingMr.sc. Velimir ŠegonVoditelj studije:Mr.sc. Velimir ŠegonRavnatelj:Dr.sc. Julije DomacIzdavač:Regionalna energetska agencijaSjeverozapadne HrvatskeDužice 1, 10 000 Zagrebwww.regea.orgZagreb, siječanj 2010.Grad ZagrebMr.sc. Marijan KljučaridMiljenko Kovačevid, dipl.ing.Mijo Maroševid, ing.Centar za vozila Hrvatske d.o.o.Zoran Kalauz, dipl.ing.HEP ODS d.o.o. – Elektra ZagrebMarko Šporec, dipl.ing.Arhitektonski fakultetSveučilišta u ZagrebuProf. dr. sc. Jasenka Bertol-VrčekProf. dr.sc. Ljubomir MiščevidFakultet strojarstva i brodogradnjeSveučilišta u ZagrebuDr.sc. Zoran LulidMr.sc. Krunoslav OrmužGoran Šagi, dipl.ingHrvatski autoklubMr.sc. Nenad ZuberEnergo d.o.o.Marin Blečid, dipl.ing.EKONERGIva Švedek, dipl.ing.Davor Vešligaj, dipl.ing.PHILIPSDarko Balun, dipl.oec.Mr.sc. Tvrtko Davar

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaZAHVALAU izradi Akcijskog plana održivog korištenja energije za Grad Zagreb, prvom ovakvom dokumentu uRepublici Hrvatskoj, neprocjenjivu pomod savjetom, podacima i podrškom pružili su:- Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj:g. Marijan Maras, dipl.ing., pročelnik,gđa. Melita Borid, dipl.ing, savjetnica pročelnika,g. Robert Peran, teh., stručni referent EE infogalerije,g. Krunoslav Švab, teh., stručni referent EE infogalerije;- GTZ - Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit:gđa. Dubravka Bošnjak, dipl. oec, voditelj projekta za EU tematiku,Mr.sc. Vladimir Kalinski, dipl.ing.,voditelj projekta Capacity Building for Energy Managementin the Cities,g. Toni Jukid, dipl.ing., zamjenik voditelja ureda za Hrvatsku;- UNDP:Dr.sc. Zoran Morvaj, dipl.ing., nacionalni voditelj projekta poticanja energetske efikasnosti;- Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada:Dr.sc. Nada Antid, dipl. oec., načelnica Odjela za demografiju,gđa. Iva Razumovid, dipl.oec., načelnica Odjela za statistiku;- Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet:gđa. Mira Niševid, dipl.ing., načelnica Odjela za komunalne poslove i zelenilo,g. Ivan Babid, dipl.ing., stručni savjetnik - Odsjek za izgradnju i održavanje sustava javnerasvjete;- Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport:g. Bojan Žabčid; dipl.ing., stručni savjetnik - Odjel za održavanje objekata;- djelatnici tvrtki članica Zagrebačkog Holdinga;- djelatnici tvrtke APIS IT d.o.o.;- Gradska plinara Zagreb - Opskrba d.o.o.:g. Petar Jovid; dipl.ing., direktor službe strateškog planiranja i upravljanja tržištem prirodnogplina;- HEP Toplinarstvo d.o.o.:g. Robert Krklec, dipl.ing., direktor,gđa. Ljiljana Lončarek; dipl. oec., rukovoditelj službe za ekonomsko financijske poslove.

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSADRŽAJSAŽETAK ........................................................................................................................................... 11. UVOD ........................................................................................................................................ 31.1. SPORAZUM GRADONAČELNIKA (COVENANT OF MAYORS) ......................................................................................... 31.2. ŠTO JE AKCIJSKI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA? ................................................................................ 41.3. ENERGETSKA POLITIKA GRADA ZAGREBA ............................................................................................................... 52. METODOLOGIJA ......................................................................................................................... 72.1. PROCES IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKA GRADA ZAGREBA .................... 72.1.1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa ............................................................................................ 72.1.2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba ................................................. 92.1.3. Prihvadanje Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta Grada Zagreba .................................... 112.1.4. Provedba Plana prioritetnih mjera i aktivnosti za Grad Zagreb ........................................................ 112.1.5. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog plana .................................................................................. 122.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana ................................................. 132.2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PROCESA IZRADE, PROVEDBE I PRADENJA AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOGRAZVITKA GRADA ZAGREBA............................................................................................................................................ 132.2.1. Radna i nadzorna tijela za provedbu Procesa ................................................................................... 132.2.2. Identifikacija i uključivanje dionika ................................................................................................... 153. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAGREBA U 2008.GODINI ........................................................................................................................................... 173.1. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE PODSEKTORA ZGRADA I PODUZEDA U VLASNIŠTVU GRADA ZAGREBA U 2008. GODINI ..... 183.1.1. Podjela zgrada i poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba.................................................................... 183.1.2. Školske ustanove u vlasništvu Grada Zagreba .................................................................................. 193.1.3. Zdravstvene ustanove u vlasništvu Grada Zagreba .......................................................................... 203.1.4. Kulturne ustanove u vlasništvu Grada Zagreba ................................................................................ 223.1.5. Zgrade gradske uprave i mjesne samouprave .................................................................................. 233.1.6. Poslovni prostori i stanovi u vlasništvu Grada Zagreba .................................................................... 243.1.7. Analiza potrošnje električne i toplinske energije u kategorije zgrada u vlasništvu Grada Zagreba .. 243.1.8. Članice Zagrebačkog holdinga d.o.o ................................................................................................. 263.2. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE STAMBENOG SEKTORA GRADA ZAGREBA U 2008. GODINI ......................................... 293.3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U PODSEKTORU KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI GRADA ZAGREBA U 2008.GODINI 303.4. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 304. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA GRADA ZAGREBA U 2008. GODINI .... 334.1. VOZNI PARK U VLASNIŠTVU I U KORIŠTENJU GRADA ZAGREBA .................................................................................. 334.1.1. Opdi podaci ....................................................................................................................................... 33

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4.1.2. Potrošnja goriva ................................................................................................................................ 334.2. JAVNI PRIJEVOZ U GRADU ZAGREBU ................................................................................................................... 344.2.1. Zagrebački električni tramvaj ........................................................................................................... 354.2.2. Potrošnja električne energije Zagrebačkog električnog tramvaja .................................................... 354.2.3. Autobusni javni prijevoz u Gradu Zagrebu ........................................................................................ 374.2.4. Potrošnja pojedinih tipova goriva u autobusnom javnom prijevozu Grada ...................................... 384.3. OSOBNA I KOMERCIJALNA VOZILA....................................................................................................................... 404.3.1. Opdi podaci ....................................................................................................................................... 404.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozila ............................................................................................ 414.4. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 425. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAGREBA U 2008.GODINI ........................................................................................................................................... 455.1. UVOD ........................................................................................................................................................... 455.2. OPDI PODACI O SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAGREBA .................................................................................... 455.3. ELEKTRIČNA MREŽA JAVNE RASVJETE GRADA ZAGREBA ........................................................................................... 465.3.1. Struktura električne mreže javne rasvjete Grada Zagreba ............................................................... 465.3.2. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Grada Zagreba ............................................... 485.4. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 486. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA ZA GRAD ZAGREB.................................................................... 496.1. UVOD ........................................................................................................................................................... 496.2. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA GRADA ZAGREBA ....................................................... 496.3. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA PROMETA GRADA ZAGREBA.............................................................. 516.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zagreba.......... 516.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada Zagreba ................................................................................. 526.3.3. Emisije CO 2 javnog prijevoza Grada Zagreba .................................................................................... 526.3.4. Emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila ........................................................................................ 546.3.5. Ukupne emisije CO 2 sektora prometa Grada Zagreba ...................................................................... 546.4. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE GRADA ZAGREBA ..................................................... 566.5. UKUPNI REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 GRADA ZAGREBA ................................................................................ 566.5.1. Energetske potrošnje Grada Zagreba ............................................................................................... 566.5.2. Emisije CO 2 Grada Zagreba ............................................................................................................... 586.6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................... 617. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 D0 2020. GODINE ............................... 637.1. UVOD ........................................................................................................................................................... 637.2. MJERE KOJE PROIZLAZE IZ HRVATSKE NACIONALNE LEGISLATIVE ................................................................................ 637.2.1. Zgradarstvo ....................................................................................................................................... 63

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba7.2.2. Promet .............................................................................................................................................. 647.3. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAGREBA ......................................................... 657.3.1. Opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva........................................................... 657.3.2. Promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti ................................................................ 667.3.3. Mjere za zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada ................................................................................ 677.3.4. Mjere za sektor stambenih zgrada ................................................................................................... 697.3.5. Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti ........................................................................ 707.4. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 U SEKTORU PROMETA GRADA ZAGREBA ............................................................... 717.4.1. Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa ............................................................ 717.4.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti ................................................................. 727.4.3. Zelena javna nabava ......................................................................................................................... 727.4.4. Mjere za vozila u vlasništvu Grada Zagreba ..................................................................................... 727.4.5. Mjere za javni prijevoz ...................................................................................................................... 727.4.6. Mjere za osobna i komercijalna vozila .............................................................................................. 737.5. MJERE ZA SEKTOR JAVNE RASVJETE ..................................................................................................................... 738. VREMENSKI I FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE PLANA PRIORITETNIH MJERA I AKTIVNOSTI .......... 758.1. UVOD ........................................................................................................................................................... 758.2. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA GRADA ZAGREBA ......................................................... 758.2.1. Obrazovanje, promocija i promjena ponašanja ................................................................................ 768.2.2. Zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba ................................................................................ 788.2.3. Stambeni sektor ................................................................................................................................ 838.2.4. Grada Zagreba .................................................................................................................................. 838.2.5. Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti ....................................................................................... 898.3. MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 IZ SEKTORA PROMETA GRADA ZAGREBA ............................................................... 938.3.1. Planske mjere .................................................................................................................................... 948.3.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti ................................................................. 968.3.3. Vozila u vlasništvu/korištenju Grada Zagreba .................................................................................. 998.3.4. Javni prijevoz ................................................................................................................................... 1018.3.5. Osobna i komercijalna vozila .......................................................................................................... 1098.4. MJERE SMANJENJA EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNE RASVJETE GRADA ZAGREBA ........................................................ 1119. PROCJENA SMANJENJA EMISIJA CO 2 ZA IDENTIFICIRANE MJERE DO 2020. GODINE .................. 1139.1. UVODNA RAZMATRANJA ................................................................................................................................ 1139.2. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA PROMETA ................................................................................................... 1139.3. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA ZGRADARSTVA ............................................................................................. 1189.4. PROJEKCIJE EMISIJA CO 2 IZ SEKTORA JAVNA RASVJETA .......................................................................................... 1289.5. UKUPNE PROJEKCIJE EMISIJE CO 2 INVENTARA GRADA ZAGREBA ............................................................................. 129

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba9.6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................................. 13110. MEHANIZMI FINANCIRANJA PROVEDBE PLANA PRIORITETNIH MJERA ..................................... 13210.1. PREGLED MOGUDIH IZVORA FINANCIRANJA ........................................................................................................ 13210.2. PRORAČUN GRADA ZAGREBA .......................................................................................................................... 13310.3. ESCO MODEL .............................................................................................................................................. 13410.4. REVOLVING FOND ......................................................................................................................................... 13510.5. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ ............................................................................................................ 13510.6. FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST ...................................................................................... 13610.7. PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I INSTRUMENT PRETPRISTUPNE POMODI ...................................................................... 13710.7.1. Instrument pretpristupne pomodi - IPA ........................................................................................... 13710.7.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE) ....................................................................... 13810.7.3. Programi Europske unije ................................................................................................................. 13910.8. STRUKTURNI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE ...................................................................................................... 14110.8.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) ...................................................................................... 14210.8.2. Kohezijski fond (CF) ......................................................................................................................... 14210.8.3. Europski socijalni fond (ESF) ............................................................................................................ 14210.8.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) ................................... 14310.8.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS) ............................................ 14310.8.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) .......................................... 14410.8.7. European Local Energy Assistance (ELENA) .................................................................................... 14410.9. WESTERN BALKANS SUSTAINABLE ENERGY DIRECT FINANCING FACILITY .................................................................... 14410.10. OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JUGOISTOČNU EUROPU ..................................................................................... 14511. ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVITKAGRADA ZAGREBA .......................................................................................................................... 14811.1. RELEVANTNA REGULATIVA I DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE .................................................................................... 14811.2. ZAKONODAVNI OKVIR I REGULATIVA REPUBLIKE HRVATSKE.................................................................................... 14911.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske ...................................................................... 14911.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa ................................................................................... 15011.3. STRATEŠKI DOKUMENTI GRADA ZAGREBA .......................................................................................................... 15211.3.1. Prostorni plan Grada Zagreba ......................................................................................................... 15211.3.2. Ostali službeni dokumenti Grada Zagreba ...................................................................................... 15212. PRADENJE I KONTROLA PROVEDBE PLANA PRIORITETNIH MJERA ............................................ 15413. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ........................................................................................................ 158

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPOPIS SLIKA:Slika 1.1: Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 10. veljače 2009. godine u Velikoj dvorani Europskogparlamenta u Briselu (gradonačelnik Zagreba je peti slijeva u prvom redu) .......................................................... 4Slika 2.1: Vremensko trajanje i ključni koraci Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetskiodrživog razvitka Grada Zagreba ............................................................................................................................. 7Slika 3.1: Struktura potrošnje električne energije kategorije školstva Grada Zagreba ......................................... 19Slika 3.2: Struktura potrošnje toplinske energije kategorije školstva Grada Zagreba........................................... 20Slika 3.3: Struktura potrošnje električne energije kategorije zdravstva Grada Zagreba ....................................... 21Slika 3.4: Struktura potrošnje toplinske energije kategorije zdravstva Grada Zagreba ........................................ 21Slika 3.5: Struktura potrošnje električne energije u zgradama gradske uprave i mjesne samouprave ................ 23Slika 3.6: Struktura potrošnje električne energije po kategorijama sektora zgradarstva ..................................... 24Slika 3.7: Struktura potrošnje toplinske energije po kategorijama sektora zgradarstva ...................................... 25Slika 3.8: Specifična potrošnja električne energije članica Zagrebačkog holdinga................................................ 27Slika 3.9: Specifična potrošnja toplinske energije članica Zagrebačkog holdinga ................................................. 27Slika 3.10: Udio pojedinih energenta za grijanje u stambenom sektoru Grada Zagreba ...................................... 29Slika 3.11: Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorima ................................................... 31Slika 3.12: Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima .................................. 31Slika 3.13: Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorima ................................... 32Slika 4.1: Struktura potrošnje goriva vozila u vlasništvu i u korištenju Grada Zagreba......................................... 34Slika 4.2: Udio pojedinog prijevoznog sredstva u ukupnom broju prevezenih putnika ........................................ 34Slika 4.3: Broj prevezenih putnika u tramvajskom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine ................... 35Slika 4.4: Prijeđeni kilometri u tramvajskoj prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine .............................. 36Slika 4.5: Broj prevezenih putnika u tramvajskom prijevozu po kilometru u razdoblju od 2000. do 2008. godine.............................................................................................................................................................................. 36Slika 4.6: Kretanje broja raspoloživih mjesta u tramvajskom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine ... 37Slika 4.7: Broj prevezenih putnika u autobusnom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine ................... 38Slika 4.8: Prijeđeni kilometri u autobusnom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine ............................ 38Slika 4.9: Broj prevezenih putnika u autobusnom prijevozu po kilometru u razdoblju 2000. do 2008. godine ... 39Slika 4.10: Kretanje broja raspoloživih mjesta u autobusnom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine . 39Slika 4.11: Broj registriranih vozila u Gradu Zagrebu u periodu od 2003. do 2008. godine .................................. 40Slika 4.12: Struktura registriranih vozila u Gradu Zagrebu u 2008. godini ............................................................ 40Slika 4.13: Struktura registriranih vozila u Gradu Zagrebu u 2008. godini prema vlasništvu ................................ 41Slika 4.14: Udio potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada Zagreba ........................... 42Slika 4.15: Energetski udio potrošnje goriva po podsektorima prometa u Gradu Zagrebu .................................. 42Slika 5.1: Struktura javne rasvjete prema vrsti rasvjetnih tijela ............................................................................ 46Slika 5.2: Porast broja natrijevih izvora svjetlosti.................................................................................................. 47Slika 5.3: Struktura javne rasvjete prema vrsti rasvjetnih tijela ............................................................................ 47Slika 5.4: Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete ............................................................................ 48

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSlika 6.1: Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zagreba ................................................................................ 51Slika 6.2: Potrošnja energenata prometnog sektora ............................................................................................ 55Slika 6.3: Emisije CO 2 prometnog sektora Grada .................................................................................................. 55Slika 6.4: Energetska potrošnja po energentu u 2008. godini .............................................................................. 57Slika 6.5: Energetska potrošnja po sektorima u 2008. godini ............................................................................... 57Slika 6.6: Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentima ..................................................... 58Slika 6.7: Emisija CO 2 inventara po sektorima ....................................................................................................... 59Slika 6.8: Emisija CO 2 inventara po energentima ................................................................................................. 60Slika 6.9: Prikaz emisije CO 2 po sektorima i energentima ..................................................................................... 60Slika 9.1: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora promet .......................................................... 116Slika 9.2: Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora promet ............................................. 117Slika 9.3: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo Grada Zagreba ........................... 124Slika 9.4: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 (%) podsektora stambene i javne zgrade u vlasništvuGrada ................................................................................................................................................................... 126Slika 9.5: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 (%) sektora zgradarstvo prema podsektorima ........... 127Slika 9.6: Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora zgradarstvo ...................................... 128Slika 9.7: Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine za sektor javne rasvjete ................................ 129Slika 9.8: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 (%) Inventara po sektorima........................................ 130Slika 9.9: Ukupne projekcije emisije CO 2 po scenarijima .................................................................................... 131

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPOPIS TABLICA:Tablica 3.1: Parametri potrošnje toplinske energije kategorije školstva Grada Zagreba ...................................... 19Tablica 3.2: Parametri potrošnje toplinske energije kategorije zdravstva Grada Zagreba ................................... 21Tablica 3.3: Parametri potrošnje toplinske energije kategorije kulturne ustanove u vlasništvu Grada Zagreba. 22Tablica 3.4: Parametri potrošnje energije u zgradama članica Zagrebačkog holdinga ......................................... 26Tablica 3.5: Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada Zagreba ................................ 29Tablica 4.1 Vrste i potrošnja goriva za vozila u vlasništvu i u korištenju Grada Zagreba ...................................... 33Tablica 4.2: Potrošnja goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada Zagreba.................................. 41Tablica 6.1: Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zagreba........... 49Tablica 6.2: Emisije CO 2 sektora zgradarstva Grada Zagreba ................................................................................ 50Tablica 6.3 : Emisije stakleničkih plinova voznog parka u vlasništvu Grada Zagreba ............................................ 52Tablica 6.4: Prikaz ukupno potrošene energije i pridruženih emisija te ekvivalenta emisija CO 2 za vozila uvlasništvu Grada Zagreba. ..................................................................................................................................... 52Tablica 6.5 : Potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova po kategorijama autobusa ...................................... 53Tablica 6.6: Potrošnje električne energije i emisije CO 2 vozila na električni pogon za 2008. godinu. .................. 53Tablica 6.7: Potrošnje energije te pripadajude emisije i ekvivalenti emisija CO 2 za autobusni i tračni prijevozGrada Zagreba ....................................................................................................................................................... 53Tablica 6.8: Ukupna potrošnja pojedine vrste goriva podsektora u 2008. godini................................................. 54Tablica 6.9: Emisije i ekvivalent CO 2 za podsektor osobnih i komercijalnih vozila ................................................ 54Tablica 6.10: Potrošena energija i pripadajude emisije CO 2 za podsektore prometa u Gradu Zagrebu ............... 55Tablica 6.11 : Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjete ................. 56Tablica 6.12 : Potrošnja plina i emisija CO 2 plinske mreže .................................................................................... 56Tablica 6.13: Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentima .................................................. 56Tablica 6.14: Emisija CO 2 po sektorima i energentima.......................................................................................... 59Tablica 6.15: Prikaz emisija CO 2 -ekv po sektorima................................................................................................ 61Tablica 9.1: Procjena broja vozila ........................................................................................................................ 113Tablica 9.1: Projekcija potrošnje energije i emisije za 2020. godinu za scenarij bez mjera ................................ 114Tablica 9.2: Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjere ..................................... 115Tablica 9.3: Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjerama .............................. 116Tablica 9.4. Projekcije sektora Promet po scenarijima ....................................................................................... 117Tablica 9.5: Potrošnja energenata scenarija bez mjera sektora zgradarstvo ...................................................... 118Tablica 9.6: Projekcija emisije CO 2 scenarija bez mjera sektora zgradarstvo...................................................... 119Tablica 9.7: Uštede u odnosu na BAU scenarij sektora Zgradarstvo ................................................................... 120Tablica 9.8: Potencijali smanjenja emisije CO 2 sektora Zgradarstvo ................................................................... 122Tablica 9.9: Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvo ..................................................... 124Tablica 9.10: Projekcija emisije CO 2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvo .................................................. 125Tablica 9.11: Ušteda sektora zgradarstvo prikazana prema podsektorima ........................................................ 125Tablica 9.12: Potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo prema podsektorima .............................. 126

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.13: Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijima .............................................................................. 127Tablica 9.14: Potrošnja energije i emisija scenarija bez mjera sektora javna rasvjeta ....................................... 128Tablica 9.15: Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora Javna rasvjeta .... 128Tablica 9.16: Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijima ........................................................................... 129Tablica 9.17: Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjerama ....................................... 130Tablica 9.18: Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima ...................................................................... 130Tablica 10.1: Pregled mogudih izvora financiranja mjera i aktivnosti ................................................................. 132Tablica 12.1: Prijedlog procesa Pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada Zagreba .......................... 155

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSAŽETAKGrad Zagreb je jedan od prvih europskih gradova koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika, iz čegaproizlazi obaveza izrade Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba a koji jepripremljen u sklopu projekta Njemačkog društva za tehničku suradnju: Izgradnja sustava zagospodarenje energijom u gradovima Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i Skopju.Izrada ovog Akcijskog plana obuhvatila je 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje vremenskog okvira provedbe Akcijskog plana: 2008.-2020. godina;2. Klasifikaciju sektora energetske potrošnje na razini Grada Zagreba: zgradarstvo, promet ijavna rasvjeta u skladu s preporukama Europske komisije;3. Analizu energetske potrošnje po sektorima i pripadajudim podsektorima;4. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetskepotrošnje;5. Izradu Referentnog inventara emisija CO 2 ;6. Izradu Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO 2do 2020. godine;7. Određivanje dinamike provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;8. Određivanje mehanizama financiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;9. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provedbu Plana prioritetnih aktivnosti i mjera10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 .Za navedene sektore i podsektore energetske potrošnje Grada Zagreba prikupljeni su potrebnienergetski parametri za 2008. godinu na osnovu kojih su provedene detaljne energetske analizesektora. Analiza sektora zgradarstva rezultirala je raspodjelom energetske potrošnje prema kojoj se68% ukupne energije troši u stambenom, 25% u sektoru uslužnih i komercijalnih djelatnosti dok udiozgrada i poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba iznosi 7%. U sektoru prometa, 94% goriva troše osobnai komercijalna vozila, 5% javni gradski prijevoz a 1% vozila u vlasništvu i korištenju Grada Zagreba. Zanapajanje sustava električne javne rasvjete u 2008. godini utrošeno je 90 100 MWh električneenergije.Sukladno rezultatima provedenih energetskih analiza za sektore zgradrstva, prometa i javne rasvjeteidentificirane su mjere energetske učinkovitosti čija de provedba rezultirati smanjenjem emisija CO 2na razini Grada Zagreba za 21% u 2020. godini u odnosu na referentnu 2008. godinu. Ukupanpotencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 702 Mt CO 2 , odnosno nešto više od25% emisija CO 2 iz 2008. godine, što je više od planiranog cilja od 21%. Iz tog razloga, za ostvarenjecilja nije potrebna provedba svih analiziranih mjera, ved je mogud odabir određenih mjera premamogudnostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i financijskim).Glavne preporuke ovog Akcijskog plana su:1. Uspostava organizacijske strukture u što kradem roku (koordinacija, provedba, nadzor);2. Uvođenje sustava za pradenje energetske potrošnje i pokazatelja na području Grada Zagreba;3. Uvođenje jedinstvene klasifikacije energetskih sektora i podsektora u skladu s ovim Akcijskimplanom;4. Sustavno i odgovorno provođenje predloženih mjera i aktivnosti te gospodarenje energijomna području Grada Zagreba;5. Kontinuirano pradenje i izvještavanje o postignutim rezultatima;6. Redovita izrada Registra emisija CO 2 za Grad Zagreb.1

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIzradom ovog Akcijskog plana Grad Zagreb je ispunio obvezu preuzetu pistupanjem Sporazumugradonačelnika s jedne, te de postati prvi grad u regiji koji se prihvadanjem tog važnog dokumentaslužbeno opredijelio za održivi energetski razvitak s druge strane.2

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba1. UVOD1.1. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors)Prema podacima Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) urbana područja u Europskoj uniji (EU)odgovorna su za 80% energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 s godišnjim trendom porasta od1,9%. Upravo iz tog razloga, cilj Europske komisije o smanjenju emisije stakleničkih plinova za više od20% može se ostvariti samo ako se u proces uključe lokalne vlasti, lokalni investitori, građani i njihoveudruge. Zajedno s nacionalnim vladama, lokalne i regionalne vlasti država članica EU dijeleodgovornost i aktivno preuzimaju obveze za borbu protiv globalnog zagrijavanja kroz programeučinkovitog korištenja energije i korištenja obnovljivih izvora energije.Europska komisija je 29. siječnja 2008. pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnikaenergetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provedbidjelotvornih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti urbanih sredina. Sporazumgradonačelnika (Covenant of Mayors) je odgovor naprednih europskih gradova na izazove globalnepromjene klime, te prva i najambicioznija inicijativa Europske komisije koja izravno cilja na lokalnevlasti i građane kroz njihovo aktivno uključivanje u borbu protiv globalnog zatopljenja. PotpisivanjemSporazuma gradonačelnici se obvezuju na provedbu konkretnih mjera energetske učinkovitostikojima de u konačnici do 2020. godine smanjiti emisije CO 2 u svom gradu za više od 20% na kolikoobvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine.Uloge lokalnih vlasti definirane Sporazumom gradonačelnika su slijedede: Provedba programa za štednju energije i drugih mjera energetske učinkovitosti u javnimobjektima u vlasništvu gradova, Smanjenje potrošnje energije za javni prijevoz i rasvjetu, Planiranje razvitka gradova i korištenja zemljišta te organizacija sustava prijevoza, Informiranje i motiviranje građana, tvrtki i drugih lokalnih subjekata kako koristiti energiju naučinkovitiji način, djelovanje na razvoj svijesti o važnosti korištenja obnovljivih izvora energijete davanje potpore politikama primjene obnovljivih izvora energije, Promicanje lokalne proizvodnje energije i korištenja obnovljivih izvora energije, poticanjeprovedbe projekata obnovljivih izvora energije pružajudi financijsku potporu lokalniminicijativama.Sporazumom su definirane i konkretne aktivnosti koje potpisnik treba provesti: Izrada inventara emisija kao temelja za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitkagrada (u daljem tekstu Akcijskog plana); Izrada i provedba Akcijskog plana te podnošenje izviješda o njegovoj realizaciji Europskojkomisiji svake dvije godine; Prilagođavanje gradske strukture te osiguravanje dostatnih ljudskih potencijala zaprovođenje svih potrebnih aktivnosti; Redovno informiranje lokalnih medija o rezultatima Akcijskog plana; Informiranje građana o mogudnostima i prednostima korištenja energije na učinkoviti način, U suradnji s Europskom komisijom i drugima zainteresiranima, organiziranje Energetskihdana ili Dana Sporazuma gradova; Prisustvovanje i doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energetski održivojEuropi, Razmjena iskustava i znanja s drugim gradovima i opdinama.3

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaDo početka studenoga 2009. Sporazum je potpisalo više od 960 gradova iz svih dijelova Europe, ainteres za pristupanjem novih gradova je iznimno velik. Ovdje je zanimljivo spomenuti da je izŠpanjolske čak 320 gradova pristupilo inicijativi. Od hrvatskih gradova u inicijativu su se tijekom 2008.uključili Zagreb, Rijeka i Ivanid Grad, a u 2009. godini Klanjec, Ozalj i Duga Resa. Prema podacimaEuropske komisije o pristiglim prijavama očekuje se da de do veljače 2010. godine za kada jenajavljeno sljedede svečano potpisivanje (slika 1.1) Sporazumu gradonačelnika pristupiti više od 300novih gradova.Slika 1.1: Svečano potpisivanje Sporazuma gradonačelnika 10. veljače 2009. godine u Velikoj dvoraniEuropskog parlamenta u Briselu (gradonačelnik Zagreba je peti slijeva u prvom redu)1.2. Što je Akcijski plan energetski održivog razvitka grada?Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na izradu Akcijskog plana energetski održivograzvitka grada (eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP) koji treba biti dostavljen Europskojkomisiji unutar razdoblja od jedne godine. Akcijski plan predstavlja ključni dokument koji na baziprikupljenih podataka o zatečenom stanju identificira te daje precizne i jasne odrednice za provedbuprojekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na gradskoj razini, akoji de rezultirati smanjenjem emisije CO 2 za više od 20% do 2020. godine.Glavni ciljevi izrade i provedbe Akcijskog plana su: Smanjiti emisije CO 2 iz svih sektora provedbom mjera energetske učinkovitosti, korištenjemobnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama; U što vedoj mjeri pridonijeti sigurnosti i diversifikaciji energetske opskrbe grada; Smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete; Omoguditi pretvorbu urbanih četvrti u ekološki održiva područja.Akcijski plan se fokusira na dugoročne pretvorbe energetskih sustava unutar gradova te daje mjerljiveciljeve i rezultate vezane uz smanjenje potrošnje energije i emisija CO 2 .Obveze iz Akcijskog plana odnose se na čitavo područje grada, kako javnog tako i privatnog sektora.Plan definira aktivnosti u sektoru zgradarstva, prometa i javne rasvjete; ne uključuje sektor industrije,4

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebabududi da sektor industrije nije u nadležnosti gradova te je na njega teško utjecati. Akcijski plan usvim svojim segmentima treba biti usuglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU,nacionalnoj i lokalnoj razini te pokrivati razdoblje do 2020. godine.Europska komisija pripremila je Priručnik za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvitka gradau cilju olakšavanja njegove pripreme i provedbe gradskim upravama te uspoređivanja postignutihrezultata među europskim gradovima te je ovaj Akcijski plan izrađen u suglasnosti s uputama uPriručniku.U fazi implementacije pojedinih akcijskih planova, gradovi de Europskoj komisiji podnositi periodičkaizvješda o implementaciji i napretku u ostvarivanju zadanih ciljeva za što je razvijen i poseban obrazacza izvještavanje (Prilog 1).1.3. Energetska politika Grada ZagrebaGradsko poglavarstvo Grada Zagreba prihvatilo je na svojoj 204. sjednici, održanoj 26. veljače 2008.godine, Pismo namjere o suradnji Programa ujedinjenih naroda za razvoj i Grada Zagreba na projektuSustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Republici Hrvatskoj (SGE), što gaprovode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Program Ujedinjenih naroda za razvoj(UNDP). Davanjem Izjave o politici energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša u ime Grada Zagreba,gradonačelnik je istaknuo strateško opredjeljenje i primarne ciljeve politike odgovorne Gradskeuprave Grada Zagreba na daljnjoj provedbi projekta SGE, promoviranja i primjene mjera energetskeučinkovitosti, održivog razvoja i zaštite okoliša uporabom obnovljivih izvora energije i primjenomnajsuvremenijih energetskih tehnologija na cjelokupnom području Grada Zagreba. GradonačelnikGrada Zagreba potpisao je Izjavu u Dvercima, 28. ožujka 2008. godine, te od tada počinje aktivnaprovedba Politike energetske učinkovitosti u Gradu Zagrebu.Posebno treba istaknuti da je Grad Zagreb jedan od prvih europskih glavnih gradova koji je pristupioSporazumu gradonačelnika. Sporazum gradonačelnika je prihvatila Gradska skupština Grada Zagreba30. listopada 2008., a prihvadanje i provođenje načela i obveza iz tog dokumenta jedan je od važnihpreduvjeta za povedanje energetske učinkovitosti u Gradu Zagrebu.Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba od 25. studenog 2008. godine, Grad Zagreb pristupio je upunopravno članstvo udruge Energie-cités, organizacije koja povezuje jedinice lokalnih i regionalnihvlasti koje skrbe o racionalnom korištenju energije i primjeni mjera energetske učinkovitosti, koristeobnovljive izvore energije i brinu o zaštiti okoliša. Energie-Cités je neprofitabilna udruga osnovana1990. godine od strane Europskih lokalnih vlasti, koja intenzivno promovira održivu energetskupolitiku na lokalnoj razini te potiče suradnju između svojih članova u cilju međusobne razmjeneiskustava, znanja i primjera dobre prakse na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvoraenergije. Udrugu trenutačno čini oko 1 000 članova iz 26 zemalja, a postati članom mogu samolokalna samouprava, organizacije osnovane od strane gradske uprave, energetske agencije te gradskapoduzeda.Od 27. do 29. travnja 2009. godine, Grad Zagreb bio je domadin Druge radne konferencije u sklopuSGE projekta pod nazivom Održivi razvoj gradova, održane u hotelu Westin. Organizatori i pokroviteljibili su Grad Zagreb, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Regionalna energetska agencijaSjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvozaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostte Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Konferencija je okupila petstotinjak sudionika, prvenstvenopredstavnike jedinica regionalne i lokalne samouprave, župane, gradonačelnike, ali i predstavnike5

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebaobrazovnih i znanstvenih institucija, projektante javnih, stambenih i poslovnih objekata, investitore ugrađevinskom sektoru, predstavnike obrtničkih i gospodarskih subjekata, ESCO kompanija, razvojnih ienergetskih agencija te predstavnike medija.U sklopu konferencije potpisano je Pismo namjere između gradonačelnika Zagreba, Sarajeva,Podgorice i Skopja, kao prvi korak pripreme zajedničke prijave projekta Izgradnja sustava zagospodarenje energijom u gradovima, koji financira GTZ (Deutsche Gesellschaft für TechnischeZusammenarbeit) kroz Otvoreni regionalni fond – Energetska efikasnost u jugoistočnoj Europi. Uskladu s potpisanim Pismom namjere od 25. – 27. svibnja 2009. održana je prva zajednička radionica,a u njenom radu sudjelovali su stručni predstavnici grada Zagreba, Sarajeva, Skopja, Podgorice,Freiburga i GTZ-a. Jedna od prvih aktivnosti ovog projekta bila je posjeta delegacije Grada Zagreba,Sarajeva, Podgorice i Skopja gradu Freiburgu koji je ujedno i grad-model u projektu. U sklopu posjetaFreiburgu potpisan je Sporazum o razumijevanju između GTZ-a i gradova Freiburga, Podgorice,Sarajeva, Skopja i Zagreba kojim je potvrđena suradnja glavnih gradova regije na provedbizajedničkog projekta Izgradnja sustava za gospodarenje energijom u gradovima. U ime GradaZagreba, Sporazum je potpisao zamjenik gradonačelnika, gospodin Ivo Jelušid. Izrada Akcijskog planaza Grad Zagreb te ostale spomenute gradove jedna je od najvažnijih aktivnosti ovog projekta.6

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba2. METODOLOGIJA2.1. Proces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitkaGrada ZagrebaProces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba (udaljnjem tekstu Proces) načelno se može podijeliti u 6 glavnih koraka (slika 2.1):1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi,dionici i dr.);2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba (u daljnjem tekstuAkcijski plan);3. Prihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Zagreba;4. Provedba identificiranih mjera i aktivnosti prema Planu prioritetnih mjera i aktivnosti uskladu s definiranim rasporedom i vremenskim okvirom;5. Pradenje i kontrola provedbe identificiranih mjera prema Planu prioritetnih mjera iaktivnosti;6. Priprema izvještaja o realiziranim projektima iz Plana prioritetnih mjera i aktivnosti uvremenskim razdobljima od 2 godine.Unutar 6 glavnih koraka veliki je broj aktivnosti koje trebaju biti provedene za uspješnu realizacijuProcesa.Slika 2.1: Vremensko trajanje i ključni koraci Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog planaenergetski održivog razvitka Grada Zagreba2.1.1. Pripremne radnje za pokretanje ProcesaOsnovna aktivnost pripremne faze Procesa je postizanje političke volje za njegovo pokretanje irealizaciju. Za uspješnu realizaciju Procesa od iznimne je važnosti osigurati podršku Gradonačelnika iSkupštine Grada Zagreba. Pristupanje Sporazumu gradonačelnika pokazuje pozitivno stajalište7

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaGradske uprave za održiv energetski razvitak Grada Zagreba, ali je samo prvi korak u pravom smjeru.Važno je da ga slijede drugi koraci, od kojih su među glavnima osiguranje ljudskih potencijala ipotrebnih financijskih sredstava. Vodedi ljudi Gradske uprave trebaju od samog potpisivanjaSporazuma gradonačelnika biti sastavni dio Procesa. Oni su ti koji mogu i trebaju dati podršku svimfazama Procesa, jer je samo uz njihovu punu podršku moguda njegova uspješna provedba.Zadaci Gradske uprave u realizaciji Akcijskog plana su sljededi: Uspješno integrirati ciljeve i mjere Akcijskog plana u razvojnu strategiju Grada Zagreba; Osigurati stručni kadar za provedbu identificiranih mjera energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora energije; Osigurati financijska sredstva za provedbu mjera; Podupirati kontinuirano provođenje mjera kroz čitavo razdoblje provedbe Akcijskog plana do2020. godine; Osigurati pradenje i izvještavanje o dinamici provedbe plana do 2020. godine; Kontinuirano informirati građane o provedbi plana; Osigurati sudjelovanje dionika i građana u čitavom procesu od izrade do pradenja provedbeAkcijskog plana; Uključiti se u mrežu gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika u cilju kontinuiranerazmjene pozitivnih iskustava i zajedničke sinergije u izgradnji energetski održivih urbanihpodručja Europe.Korist od uspješno provedenog Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana je višestruka zasam Grad Zagreb i njegove građane ali i za jačanje političke modi Gradske uprave koja de uspješnomrealizacijom čitavog Procesa postidi sljedede: Demonstrirati svoju opredijeljenost za energetski održiv razvitak Grada Zagreba na načelimazaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije kao imperativa održivosti21. stoljeda; Postaviti temelje energetski održivom razvitku Grada Zagreba; Pokrenuti nove financijske mehanizme za pokretanje i provedbu mjera energetskeučinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu;Osigurati dugoročnu sigurnu energetsku opskrbu Grada Zagreba;Povedati kvalitetu života svojih građana (poboljšati kvalitetu zraka, smanjiti prometnazagušenja i sl.).Od uspješne izrade i provedbe Akcijskog plana koristi bi na izravan ili neizravan način imali svi građaniGrada Zagreba koji de preko predstavnika raznih interesnih skupina (dionika) sudjelovati u svimfazama realizacije. Sudjelovanje što vedeg broja dionika je početni korak u procesu promjeneenergetskih stavova i ponašanja građana. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika Grad Zagreb seobvezao na uključivanje građana u izradu i provedbu Akcijskog plana.Dionici u izradi i provedbi Akcijskog plana trebaju biti svi oni: čiji su interesi na bilo koji način povezani s Akcijskim planom; čije aktivnosti utječu na Akcijski plan na bilo koji način; čije su vlasništvo, pristup informacijama, izvori, stručnost i dr. potrebni za uspješnu izradu iprovedbu Akcijskog plana.Prvi korak je identifikacija dionika, a sljededi specificiranje njihovih konkretnih uloga i zadataka uProcesu izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana.8

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaProces treba započeti imenovanjem koordinatora iz Gradske uprave ovlaštenog za donošenje svihvažnih odluka tijekom izrade, implementacije i pradenja Plana. Europska komisija predlaže da svi vedigradovi osnuju Odjel za provođenje Akcijskog plana. U Gradu Zagrebu je od 2. listopada 2009. Gradskiured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj počeo obavljati poslove koji se odnose naenergetiku, toplinsku energiju, energetsku učinkovitost, tržište plina, zaštitu okoliša, održivi razvoj,zaštitu zraka i voda, gospodarenje otpadom, zaštitu od buke, te održavanje objekata instalacija,postrojenja, opreme i uređaja. Osnivanjem Odjela energetske učinkovitosti u sklopu spomenutogGradskog ureda, Grad Zagreb de osigurati potreban stručan kadar za kontinuiranu provedbuidentificiranih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa i javne rasvjete.2.1.2. Izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada ZagrebaAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba obuhvada 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje vremenskog okvira provedbe Akcijskog plana;2. Klasifikacija sektora energetske potrošnje na razini Grada Zagreba;3. Analiza energetske potrošnje po sektorima;4. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske potrošnje;5. Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 ;6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja emisijaCO 2 do 2020. godine;7. Određivanje dinamike provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;8. Određivanje mehanizama financiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;9. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provedbu Plana prioritetnih aktivnosti i mjera10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 .Prva aktivnost u izradi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba je određivanjevremenskog okvira provedbe, odnosno odabir referentne (bazne) godine za koju de biti izrađenReferentni inventar emisija CO 2 . Vremenski okvir provedbe Akcijskog plana čini razdoblje odreferentne do 2020. godine. Za to vremensko razdoblje treba pripremiti Plan prioritetnih aktivnosti imjera čija de implementacija rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 .Prijedlog Europske komisije je da se za referentnu (baznu) godinu izabere 1990. godina ukoliko gradraspolaže potrebnim podacima o energetskim potrošnjama i pripadajudim emisijama. U slučaju dagrad ne raspolaže potrebnim podacima za 1990. godinu preporuka je za referentnu odabrati najranijugodinu za koju su potrebni podaci dostupni. Kako Grad Zagreb ne raspolaže potrebnim podacima zaprethodne godine, kao referentna je odabrana 2008. godina, za koju de biti izrađen Referentniinventar emisija za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete.Ključni element Akcijskog plana je postavljanje cilja smanjenja emisija CO 2 na razini grada do 2020.godine. Nadalje, Akcijski plan treba postaviti ciljeve smanjenja emisija CO 2 po pojedinim sektorima ipodsektorima energetske potrošnje na području Grada Zagreba.U cilju postavljanja realnih ciljeva uštede energije i smanjenja CO 2 do 2020. godine važno je prikupitikvalitetne podatke o energetskoj situaciji i potrošnji energije za referentnu godinu, pri čemu je prvikorak klasifikacija sektora energetske potrošnje u Zagrebu. U skladu s preporukama Europskekomisije, sektori energetske potrošnje Grada podijeljeni su na tri osnovna sektora: Zgradarstvo; Promet; Javna rasvjeta.9

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora: Zgrade stambene i javne namjene te poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti koje nisu u vlasništvu Grada Zagreba; Stambene zgrade (bez stambenih zgrada u vlasništvu Grada Zagreba).Sektor prometa sadrži tri podsektora: Vozni park u vlasništvu Grada Zagreba; Javni prijevoz na području Grada Zagreba; Osobna i komercijalna vozila.Sektor javne rasvjete čine električna i plinska mreža javne rasvjete na području Grada.Ključni korak za analizu energetske potrošnje sektora i njihovih podsektora je prikupiti kvalitetnepodatke što je, zbog složenosti sustava gradske energetske infrastrukture, za Grad Zagreb vrlokompleksan zadatak.Za sve podsektore u zgradarstvu Grada Zagreba, za 2008. godinu treba prikupiti podatke o: Broju i karakteristikama građevina; Potrošnji električne energije; Potrošnji toplinske energije iz centraliziranog toplinskog sustava; Potrošnji toplinske energije iz posebnih toplana; Potrošnji drugih energenata za grijanje (plin, lož ulje, ogrjevno drvo, i drugi).Potrebni podaci za analizu energetske potrošnje prometa u Gradu Zagrebu u 2008. godini su: Struktura voznog parka u vlasništvu Grada Zagreba prema korištenom gorivu; Struktura i karakteristike javnog prijevoza na području Grada Zagreba; Broj i struktura registriranih osobnih i kombiniranih vozila; Potrošnja raznih vrsta goriva voznog parka u vlasništvu Grada Zagreba; Potrošnja električne energije Zagrebačkog električnog tramvaja; Podjela i potrošnja raznih vrsta goriva za autobusni prijevoz na području Grada Zagreba.Na osnovu broja i strukture registriranih osobnih i kombiniranih vozila biti de procijenjena pređenakilometraža i pripadajuda potrošnja raznih vrsta goriva.Potrebni podaci za analizu potrošnje energije u javnoj rasvjeti Grada Zagreba su: Struktura i karakteristike mreže javne rasvjete (broj svjetiljki, tip i karakteristike, udaljenostizmeđu rasvjetnih stupova i dr.); Potrošnja električne energije; Potrošnja plina 239 plinskih svjetiljki na Gornjem gradu.Prema rezultatima provedenih energetskih analiza odredit de se prioritetni sektori djelovanja kojimade se posvetiti posebna pažnja u čitavom Procesu izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana.Kako su za uspješnu analizu energetske potrošnje raznih sektora i podsektora preduvjet kvalitetnipodaci, a njezini rezultati su ulazni podaci za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 , sustavnoprikupljanje i obrada prikupljenih podataka jedna je od najvažnijih, ako ne i najvažnija aktivnostprilikom izrade Akcijskog plana.Sljededa važna aktivnost unutar Akcijskog plana je izrada Referentnog inventara emisija CO 2 koja dese za Grad Zagreb izraditi prema IPCC protokolu. IPCC protokol za određivanje emisija onečišdujudih10

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebatvari u atmosferu je protokol Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panelon Climate Change – IPCC) kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (United NationsEnvironment Programme - UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirnekonvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation Framework Convention on ClimateChange – UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem Kyotskog protokola 2007. godine obvezala na pradenjei izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu, pa de se on kaonacionalno priznat protokol koristiti i za izradu Referentnog inventara emisija CO 2 za Grad Zagreb.Na osnovu podataka o emisijama CO 2 za različite sektore i podsektore energetske potrošnje Grada,analize energetske situacije u 2008. godini, energetskih bilanci za nekoliko posljednjih godina,prognoza energetske potrošnje u vremenskom razdoblju do 2020. godine kao i brojnih, drugihrelevantnih čimbenika (urbanistički plan Grada Zagreba, razvojna strategija, i dr.) identificiraju semjere i aktivnosti energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koje čine Plan prioritetnihmjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu Plan).Za identificirane mjere i aktivnosti čija provedba do 2020. godine može rezultirati velikimsmanjenjem emisija CO 2 uz zadovoljavajude ekonomsko-energetske parametre u Planu biti deodređeni: Potencijali energetskih ušteda do 2020. godine; Vremenski okvir i dinamika provedbe; Mogudnosti financiranja; Investicijski troškovi provedbe; Potencijali smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine.Važna aktivnost Akcijskog plana je i utvrđivanje zakonodavnog okvira. Sve predložene mjere iaktivnosti trebaju biti u skladu s relevantnom legislativom na razini Grada Zagreba, Hrvatske iEuropske unije. Posljednji korak u izradi Akcijskog plana je na osnovu svih provedenih aktivnostipostaviti realan cilj smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine u Gradu Zagrebu.2.1.3. Prihvadanje Akcijskog plana kao provedbenog dokumenta Grada ZagrebaPrihvadanje Akcijskog plana kao službenog, provedbenog dokumenta Grada Zagreba je ključnielement za njegovu implementaciju i u konačnici ostvarenje cilja smanjenja emisija CO 2 do 2020.godine. Iz tog je razloga s jedne strane važno da su vodedi ljudi Gradske uprave uključeni u Procesizrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana od samog početka, a s druge da se kao jedan od prvihkoraka uspostavi Energetski savjet kao krovno tijelo koje de pratiti i evaluirati čitav Proces. Jednomkad Energetski savjet prihvati Akcijski plan kao stručno kvalitetan i provediv dokument, na Gradskojje upravi da ga proglasi službenim provedbenim dokumentom kao preduvjetom za pokretanjeprovedbe. Za Grad Zagreb to znači prihvadanje Akcijskog plana od strane Skupštine Grada Zagreba.2.1.4. Provedba Plana prioritetnih mjera i aktivnosti za Grad ZagrebImplementacija identificiranih mjera energetske učinkovitosti koja de omoguditi postizanje ciljasmanjenja emisija CO 2 za više od 20% do 2020. godine najteža je faza Procesa izrade, provedbe ipradenja Akcijskog plana koja zahtjeva najviše vremena i truda kao i znatna financijska sredstva. Fazaizrade Akcijskog plana završava izradom Plana prioritetnih mjera i aktivnosti koji sadrži identificiranemjere energetske učinkovitosti, prijedlog rasporeda provedbe, vremenski okvir i dinamiku provedbe,te potencijale energetskih ušteda i pripadajudih smanjenja emisija CO 2 .11

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPrihvadanjem Akcijskog plana kao službenog dokumenta Grada Zagreba službeno krede njegovaprovedba, koja je vrlo složena zadada ovisna o brojnim gospodarskim, socijalnim, društvenim,ekonomskim i tehničkim čimbenicima, a čija de uspješna realizacija zahtijevati iznimno dobruorganizaciju i suradnju između brojnih dionika na području Grada.Prvi korak provedbe Akcijskog plana je osnivanje Radne grupe za provedbu Akcijskog plana (udaljnjem tekstu Radna grupa) i imenovanje njezinog voditelja. Osnovni zadatak Radne grupe jekoordinacija cijelog procesa provedbe Akcijskog plana. Prvi preduvjet uspješne koordinacije jepriprema i provođenje djelotvorne komunikacijske strategije na dvije razine. Na prvoj razini trebaosigurati kontinuirani protok informacija i komunikaciju između Gradskih ureda, zavoda i službi,odnosno svih osoba uključenih u provedbene projekte energetske učinkovitosti te odgovornih zanjihovu realizaciju u skladu s Planom (projektanti, građevinari i dr.). Na drugoj razini razmjenjuju seinformacije s građanima i dionicima o svim aktivnostima u sklopu provedbe Plana. Od velike jevažnosti za uspješnu provedbu Akcijskog plana dobra komunikacija uz odgovarajude iskustvo istručnost članova Radne grupe.2.1.5. Pradenje i kontrola provedbe Akcijskog planaFaza pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana treba se istovremeno odvijati na nekoliko razina: Pradenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planuprioritetnih mjera i aktivnosti; Pradenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu; Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutarPlana; Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu.Pradenje dinamike i uspješnosti provedbe Plana prioritetnih mjera i aktivnosti provoditi de Energetskisavjet, koji može, ukoliko pokaže potreba zbog obima posla, osnovati Nadzornu grupu za pradenje ikontrolu provedbe Akcijskog plana.Jedini način uspješnog pradenja postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorimakao i zadovoljenja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 kako za pojedinu mjeru tako i zaprovedbu Plana u cjelini je izrada novog Registra emisija CO 2 za Grad Zagreb. Prema preporukamaEuropske komisije najbolji bi se rezultati cjelokupnog Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskogplana energetski održivog razvitka Grada Zagreba postigli izradom novog Registra emisija CO 2 svakedvije godine pri čemu je važno da je metodologija njegove izrade identična metodologiji prema kojojje izrađen Referentni registar emisija CO 2 za 2008. godinu. Jedino jednake metodologije izraderegistra omoguduju njihovu usporedbu i u konačnici odgovor na pitanje da li su postavljeni ciljevismanjenja emisija CO 2 zadovoljeni. Još bi se bolji rezultati postigli da izradu novog registra prati iizrada novog Akcijskog plana koji bi sadržavao analizu postignutih rezultata (provedenih mjera,ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) te prijedlog novog Plana prioritetnih aktivnosti i mjerabaziran na konkretnim rezultatima i podacima iz Registra emisija CO 2 za 2011. godinu. Također, zaizradu revizije postojedeg Akcijskog plana važno je koristiti identičnu metodologiju kako bi svirezultati bili usporedivi.12

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba2.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog planaPristupanjem Sporazumu gradonačelnika gradovi su se obvezali na izradu Akcijskog plana energetskiodrživog razvitka te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici i uspješnosti njegoveprovedbe svake dvije godine. Europska komisija je pripremila i objavila obrasce u koje treba unijetiglavne parametre Akcijskog plana (odgovornu osobu, energetske potrošnje i emisije CO 2 prema ECklasifikaciji sektora, identificirane mjere energetske učinkovitosti, postavljene ciljeve i dr.). Kako jeAkcijski plan, prvenstveno za vede gradove, opsežan dokument čija bi evaluacija zahtijevala dostavremena ne treba ga slati Europskoj komisiji. Dovoljno je poslati ispunjene obrasce koje de Europskakomisija evaluirati te odgovornoj osobi iz Gradske uprave poslati službeno mišljenje i eventualneprijedloge za poboljšanje Akcijskog plana.2.2. Organizacijska struktura Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog planaenergetski održivog razvitka Grada Zagreba2.2.1. Radna i nadzorna tijela za provedbu ProcesaProces izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Zagreba jeiznimno složen zadatak koji de pred sve svoje sudionike postaviti brojne izazove. Akcijski planenergetski održivog razvitka Grada Zagreba je prvi plan takve vrste u izradi u Hrvatskoj. Iako jeEuropska komisija dala okvirna uputstva o čitavom tijeku Procesa na Gradskoj je upravi da ih u štovedoj mjeri prilagodi konkretnoj situaciji u gradu što nije nimalo jednostavan zadatak. S druge strane,na Gradu Zagrebu kao hrvatskoj metropoli je i zadatak da kvalitetom i uspješnošdu Procesa bude uzorostalim hrvatskim gradovima na putu urbanog, energetskog održivog razvitka.Glavni preduvjet uspješne realizacije Procesa je izgradnja djelotvorne organizacijske strukture u kojojde se od samog pokretanja Procesa znati tko, što, kako i u kojem vremenskim roku treba napraviti.Kako de zbog same kompleksnosti Procesa s jedne a zbog važnosti i veličine Grada Zagreba kaohrvatske metropole s druge strane, Proces obuhvatiti iznimno veliki broj sudionika vrlo je važno nasamom početku formirati radna i nadzorna tijela te jasno definirati zadade.Prvi korak u izgradnji organizacijske strukture za provedbu Procesa je imenovanje koordinatora.Koordinator Procesa je ključna osoba Procesa koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke ina čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za realizaciju prije opisanih osnovnihkoraka Procesa. Ovaj Akcijski plan predlaže da koordinator Procesa bude Pročelnik Gradskog ureda zaenergetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj.Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe Procesa treba osnovati su sljededa: Energetski savjet; Radna grupa za provedbu Akcijskog plana prioritetnih mjera i aktivnosti;Energetski savjet je nadzorno i savjetodavno tijelo koje treba osnovati u fazi pokretanja Procesa. Ucilju dobre komunikacije i pradenja cijelog Procesa prijedlog je da koordinator Procesa obnaša idužnost predsjednika Energetskog savjeta. Energetski savjet trebaju činiti predstavnici Gradskeuprave i glavnih dionika Procesa. Osnovne zadade Energetskog savjeta su sljedede: Pradenje svih faza Procesa izrade, provedbe i pradenja Akcijskog plana; Komunikacija s dionicima i građanstvom; Recenzija Akcijskog plana; Prihvadanje Akcijskog plana; Prijedlog Gradskoj upravi da Akcijski plan postane službeni, provedbeni dokument Grada;13

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPradenje rada Radne grupe za provedbu Plana prioritetnih mjera i aktivnosti;Pradenje i kontrola provedbe Plana prioritetnih mjera i aktivnosti;Periodičko izvještavanje Gradske uprave o rezultatima Procesa izrade, provedbe i pradenjaAkcijskog plana;Recenzija Izvještaja o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana za Europskukomisiju;Prihvadanje Izvještaja o postignutim rezultatima provedbe Akcijskog plana za Europskukomisiju.Prijedlog je da Energetski savjet Grada Zagreba čine predstavnici sljededih institucija: Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj; Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove ipromet; Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo; HEP ODS d.o.o. - Elektre Zagreb; HEP Toplinarstvo d.o.o. Gradska plinara Zagreb d.o.o.; Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske.Uz predstavnike predloženih institucija, svoje bi mjesto u Energetskom savjetu Grada Zagreba trebalinadi i istaknuti energetski stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom iz područja: Energetskog planiranja, Graditeljstva i prostornog planiranja, Prometa i komunalne infrastrukture.Radna grupa za provedbu Plana prioritetnih mjera i aktivnosti je radno tijelo zaduženo prvenstvenoza pokretanje i koordinaciju provedbe konkretnih projekata i mjera energetske učinkovitosti,obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša u skladu s rasporedom i dinamikom Plana. Prijedlog je dauz dio djelatnika iz Odjela energetske učinkovitosti Grada Zagreba, Radnu grupu obavezno čine istručnjaci koji su radili na izradi Akcijskog plana. Nadalje, Radnoj se grupi uvijek, u skladu skonkretnom situacijom na terenu, mogu pridružiti novi članovi. Važno je da voditelj Radne grupebude istaknuti stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u vođenju velikih projekata energetskeučinkovitosti. Radnu grupu treba osnovati ved u fazi izrade Akcijskog plana kao bi vrlo brzo nakonnjegovog proglašenja službenim, provedbenim dokumentom Grada Zagreba krenula provedba Plana.Zbog opsežnog posla od velike je važnosti što prije poduzeti sve pripremne radnje za formiranjeRadne grupe čiji bi glavni zadaci obuhvadali: vođenje i koordinaciju cjelokupne provedbe Plana prioritetnih mjera i aktivnosti; uspostavu komunikacijske strategije; vođenje natječaja za izradu projektne dokumentacije za projekte i mjere prema Planu; vođenje natječaja za izvođače radova za projekte i mjere prema Planu; vođenje natječaja za potrebnu opremu za projekte i mjere prema Planu; vođenje projekata i mjera po Planu; pripremu periodičkih izvještaja o rezultatima provedbe Plana.14

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba2.2.2. Identifikacija i uključivanje dionikaU proces izrade i provedbe Akcijskog plana treba od početka uključiti što više interesnih skupina -dionika za što je nužna djelotvorna komunikacijska strategija, pri čemu je prvi korak njihovaidentifikacija.Dionici s područja grada Zagreba mogu se podijeliti u sljedede kategorije: Mjesna samouprava (gradske četvrti i mjesni odbori); Gradski uredi, zavodi i službe; Gradska trgovačka društva; Obrtnici/Hrvatska obrtnička komora; Poduzetnici/Hrvatska gospodarska komora/Hrvatska udruga poslodavaca; Sveučilište u Zagrebu, veleučilišta i visoke škole; Ostale obrazovne ustanove Nevladine udruge; Udruge potrošača.Oblici mjesne samouprave u Gradu Zagrebu su gradske četvrti i mjesni odbori. Grad se sastoji od 17gradskih četvrti – Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Trnje, Maksimir, Pešdenica-Žitnjak, Novi Zagreb– istok, Novi Zagreb – zapad, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Črnomerec, Gornja Dubrava,Donja Dubrava, Stenjevec, Podsused - Vrapče, Podsljeme, Sesvete i Brezovica te 218 mjesnih odbora.Gradsku upravu čini 15 gradskih ureda, zavoda i službi - Stručna služba gradonačelnika, Uredgradonačelnika, Gradski kontrolni ured, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Gradskiured za opdu upravu, Gradski ured za financije, Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo,Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Gradski ured za obrazovanje, kulturu išport, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom,Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada,graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinugrada, Gradski ured za katastar i geodetske poslove, Ured za upravljanje u hitnim situacijama, Gradskizavod za zaštitu spomenika kulture i prirode, Služba za mjesnu samoupravu i Stručna služba gradskeskupštine grada Zagreba. Gradskim uredima, zavodima i službama upravljaju pročelnici, a na čeluStručne službe Gradske skupštine je tajnik Gradske skupštine.Slijededu skupinu dionika čine gradska trgovačka društva - Zagrebački holding d.o.o, Razvojnaagencija Zagreb - TPZ d.o.o., APIS IT d.o.o., Vodoprivreda Zagreb d.d. te Zračna luka Zagreb d.o.o.Kao važne dionike, sigurno treba istaknuti i interesna udruženja navedenih tvrtki i poduzeda:Hrvatsku gospodarsku komoru – Komora Zagreb i Hrvatsku obrtničku komoru - Obrtnička komoraZagreb te udruženja obrtnika unutar HGK te vedi broj nevladinih udruga i udruga potrošača. Odobrazovnih ustanova, na području Zagreba djeluje 138 osnovnih škola, 102 srednje škole, 49 visokihučilišta - 33 fakulteta, 4 veleučilišta i 12 visokih škola.15

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba16

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA GRADA ZAGREBA U2008. GODINIZa potrebe analize energetske potrošnje sektor zgradarstva Grada Zagreba podijeljen je na sljededepodsektore: zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba; stambene zgrade; zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti.Relevantni podaci za analize energetskih potrošnji u zgradarstvu prikupljeni su iz sljededih izvora: Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj (EE infogalerija); Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport – Odjel za održavanje objekata; Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada; Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada – Odjel za statistiku; Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada – Odjel za demografiju; Članice Zagrebačkog holdinga; Državni zavod za statistiku - Popis stanovništva 2001.; HEP- toplinarstvo d.o.o.; Gradska plinara Zagreb d.o.o. HEP ODS d.o.o. – Elektra ZagrebNa temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore zgradarstva Grada Zagreba bit de dani sljedediparametri: opdi podaci o podsektoru; ukupna površina podsektora (m 2 ); broj objekata podsektora; ukupna potrošnja električne energije podsektora (kWh); specifična potrošnja električne energije podsektora (kWh/m 2 ); potrošnja toplinske energije podsektora iz centraliziranog toplinskog sustava (CTS) HEPToplinarstvo d.o.o. (MWh); specifična potrošnja toplinske energije iz centraliziranog toplinskog sustava (kWh/m 2 ); ukupna potrošnja prirodnog plina (m 3 ); specifična potrošnja prirodnog plina podsektora; ukupna potrošnja lož ulja podsektora; specifična potrošnja lož ulja podsektora; ukupna potrošnja toplinske energije podsektora (MWh); specifična potrošnja toplinske energije podsektora (kWh/m 2 ).U ovisnosti o pouzdanosti, prikupljeni su podaci podijeljeni u 3 kategorije: potpuno pouzdani podaci – podaci dobiveni prikupljanjem računa za objekte pojedinepotkategorije (uzorak obuhvada minimalno 90% ukupnog broja podataka cjelokupnekategorije ) ili istovjetni podaci prikupljeni iz minimalno 2 različita izvora koji se poklapaju stočnošdu vedom od 90%; pouzdani podaci - podaci izvedeni na temelju reprezentativnog uzorka dobivenogprikupljanjem računa (uzorak obuhvada minimalno 70% ukupnog broja podataka cjelokupnekategorije ) procijenjeni podaci (u nedostatku potrebnih podataka oni su procijenjeni raznim iskustvenimmetodama i/ili izvedeni odnosno proračunati iz postojedih podataka).17

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaDetaljne tablice s gore navedenim parametrima za sve podsektore zgradarstva Grada nalaze se uPrilogu 3. Za sve podatke korištene u energetskim analizama, u tablicama u Prilogu 3 navedeni suizvori i kategorija pouzdanosti.3.1. Analiza energetske potrošnje podsektora zgrada i poduzeda u vlasništvu GradaZagreba u 2008. godini3.1.1. Podjela zgrada i poduzeda u vlasništvu Grada ZagrebaPodsektor zgrada i poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba podijeljen je u dvije glavne kategorije: zgrade u vlasništvu Grada; zgrade u vlasništvu članica Zagrebačkog holdinga d.o.o. (u daljem tekstu Holding).Podsektor zgrada u vlasništvu Grada, u ovisnosti o djelatnosti kojoj su namijenjene dijeli se u petkategorija: Školske ustanove; Zdravstvene ustanove; Kulturne ustanove; Zgrade gradske uprave i mjesne samouprave; Poslovni prostori i stanovi u vlasništvu Grada.Kategoriju članica Holdinga čine podružnice, trgovačka društva i ustanove.Podružnice Holdinga su: Nakladnička kuda Antun Gustav Matoš – AGM; Autobusni kolodvor; Čistoda; Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo; Robni terminali Zagreb; Stanogradnja; Tržnice Zagreb; Upravljanje sportskim objektima; Vladimir Nazor; Vodoopskrba i odvodnja; Zagrebparking; Zagrebačke ceste; Zagrebački digitalni grad; Zagrebački električni tramvaj – ZET; Zagrebački velesajam; Zagrebačko gospodarenje otpadom (ZGOS); Zrinjevac.Skupini trgovačkih društava unutar Holdinga pripadaju: Gradska plinara Zagreb d.o.o Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o Zagreb Arena d.o.o Zagreb plakat d.o.o.Ustanova unutar Holdinga je samo jedna: Gradska ljekarna Zagreb d.o.o.18

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaProces prikupljanja potrebnih podataka za zgrade i poduzeda u vlasništvu grada Zagreba je vrlo složeni dugotrajan. Jedan od razloga složenosti procesa prikupljanja podataka sigurno leži u velikom brojuzgrada i poduzeda u vlasništvu Grada (1715). Drugi, ne manje važan razlog je nepostojanje sustavnogprikupljanja podataka na razini Grada što je rezultiralo nedostatkom pojedinih podataka, a podaci,prikupljani iz više različitih izvora, često nisu istoznačni.3.1.2. Školske ustanove u vlasništvu Grada ZagrebaU skladu s kategorizacijom Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport, kategorija školstva uGradu Zagrebu podijeljena je u tri potkategorije: osnovne škole; vrtidi; srednje škole i učenički domovi.U Zagrebu je 126 osnovnih škola, ukupne površine 413 866 m 2 , 192 vrtida, ukupne površine 181 993m 2 i 69 srednjih škola i učeničkih domova, ukupne površine 245 600 m 2 . Ukupan broj objekata usektoru školstva iznosi 387, ukupne površine 841 459 m 2 .U kategoriji školstva u 2008. godini ukupno je potrošeno 24 100 174 kWh električne energije, što dajespecifičnu potrošnju od 28,35 kWh/m 2 . Struktura potrošnje električne energije po potkategorijamaprikazana je na slici 3.1, parametri potrošnje toplinske energije po korištenom energentu za grijanjedani su u tablici 3.1, dok je struktura potrošnje toplinske energije u sektoru školstva prikazana na slici3.2.Specifična potrošnja električne energijekWh/m²40,0035,0030,0025,0020,0015,0010,005,000,00OSNOVNEŠKOLEVRTIDISREDNJE ŠKOLE IUČENIČKIDOMOVIUKUPNOSlika 3.1: Struktura potrošnje električne energije kategorije školstva Grada ZagrebaTablica 3.1: Parametri potrošnje toplinske energije kategorije školstva Grada ZagrebaEnergentUkupna grijana površina(m 2 )Potrošnja toplinskeenergije (MWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Centralizirani toplinski356 690 58 354 182,49sustav - CTSPrirodni plin 278 410 49 257 177,81Lož ulje 206 359 40 704 164,61UKUPNO 841 459 148 315 176,2619

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSpecifična potrošnja toplinske energije200,00150,00kWh/m²100,0050,000,00OSNOVNEŠKOLEVRTIDISREDNJEŠKOLE IUČENIČKIDOMOVIUKUPNOSlika 3.2: Struktura potrošnje toplinske energije kategorije školstva Grada ZagrebaDetaljni podaci o broju objekata, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dani su uPrilogu 3.Iz provedene energetske analize kategorije školstva Grada Zagreba može se zaključiti da je potrošnja ielektrične i toplinske energije očekivana i karakteristična za školske zgrade na području čitavekontinentalne Hrvatske. Nadalje, pradene potkategorije unutar sektora školstva imaju ujednačenupotrošnju električne i toplinske energije. Sa specifičnom potrošnjom električne energije od 28,35kWh/m 2 sektor školstva Grada Zagreba je ispod prosjeka koji iznosi oko 40 kWh/m 2 . Dobivenaspecifična potrošnja toplinske energije od 176,26 kWh/m 2 je velika ali očekivana, a u cilju njezinasmanjenja za oko 20% kao generalna mjera za sve objekte ovog sektora predlaže se ugradnjaantivandalnih termostatskih ventila na radijatore.3.1.3. Zdravstvene ustanove u vlasništvu Grada ZagrebaU skladu s kategorizacijom Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj kategorijazdravstva u Gradu Zagrebu može se podijeliti u tri potkategorije: domovi zdravlja; bolnice i poliklinike; domovi za starije i nemodne osobe.U Zagrebu je 95 domova zdravlja, 28 bolnica i poliklinika i 12 domova za starije i nemodne osobe.Ukupan broj objekata u sektoru zdravstva iznosi 135, ukupne površine 319 637 m 2 .U kategoriji zdravstva je u 2008. godini ukupno potrošeno 19 434 466 kWh električne energije, štodaje specifičnu potrošnju od 60,80 kWh/m 2 . Struktura potrošnje električne energije popotkategorijama prikazana je na slici 3.3, parametri potrošnje toplinske energije po energentu danisu u tablici 3.2, dok je struktura potrošnje toplinske energije kategorije zdravstva prikazana na slici3.4.20

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSpecifična potrošnja električne energije100,0080,00kWh/m²60,0040,0020,000,00DOMOVIZDRAVLJABOLNICE IPOLIKLINIKEDOMOVI ZASTARIJEUKUPNOSlika 3.3: Struktura potrošnje električne energije kategorije zdravstva Grada ZagrebaTablica 3.2: Parametri potrošnje toplinske energije kategorije zdravstva Grada ZagrebaEnergentUkupna grijana površina(m 2 )Potrošnja toplinskeenergije (MWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Centralizirani toplinski141 577 44 326 227,50sustav - CTSPrirodni plin 176 959 48 944 423,75Lož ulje 1101 170 254,54UKUPNO 319 637 93 440 292,33Specifična potrošnja toplinske energije500,00400,00kWh/m²300,00200,00100,000,00DOMOVIZDRAVLJABOLNICE IPOLIKLINIKEDOMOVI ZASTARIJEUKUPNOSlika 3.4: Struktura potrošnje toplinske energije kategorije zdravstva Grada ZagrebaDetaljni podaci o broju objekata, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su uPrilogu 3.Za razliku od kategorije školstva koji karakterizira ujednačena potrošnja toplinske i električne energijepo potkategorijama, u sektoru zdravstva su odstupanja u potrošnji prvenstveno toplinske energijeznačajna. Potkategorija bolnice i poliklinike sa specifičnom toplinskom potrošnjom vedom od 400kWh/m 2 je iznad hrvatskog iskustvenog prosjeka koji za bolnice iznosi oko 300 kWh/m 2 . Prosječna21

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebatoplinska potrošnja kategorije zdravstva od 292 kWh/m 2 je očekivano visoka, čemu između ostalograzlog treba tražiti i u potrebi visokog toplinskog standarda bolesnika. Specifična potrošnja električneenergije za potkategoriju bolnice i poliklinike od 90 kWh/m 2 je iznad hrvatskog iskustvenog prosjekaza sektor zdravstva koji iznosi oko 60 kWh/m 2 .Iz provedene energetske analize u kategoriji zdravstva Grada Zagreba može se zaključiti da jepotrošnja i električne i toplinske energije vrlo visoka i da treba poduzimati sustavne mjere energetskeučinkovitosti u cilju njezinog smanjenja na iznose dozvoljene Tehničkim propisom o racionalnojuporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08).3.1.4. Kulturne ustanove u vlasništvu Grada ZagrebaKategorijom kulturnih ustanova u Gradu Zagrebu obuhvadena su kazališta, muzeji, knjižnice i drugekulturne institucije u vlasništvu Grada. Ukupan broj objekata u sektoru kulture iznosi 84, ukupnepovršine 121 676 m 2 .U kategoriji kulturne ustanove u 2008. godini ukupno je potrošeno 6 781 591 kWh električneenergije, što daje specifičnu potrošnju od 55,73 kWh/m 2 .U tablici 3.3 dani su parametri potrošnje toplinske energije po energentu u kategoriji kulturneustanove Grada Zagreba.Tablica 3.3: Parametri potrošnje toplinske energije kategorije kulturne ustanove u vlasništvu GradaZagrebaEnergentUkupna grijana površina(m 2 )Potrošnja toplinskeenergije (MWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Centralizirani toplinski455 77 169,36sustav - CTSPrirodni plin 121 221 20 530 169,36UKUPNO 121 676 20 607 169,36Detaljni podaci o broju objekata, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su uPrilogu 3.Potrošnja toplinske i električne energije u kulturnim ustanovama u vlasništvu Grada Zagreba jevisoka, ali i očekivana i karakteristična za tu kategoriju zgrada. Sustavnom primjenom mjeraenergetske učinkovitosti mogude je toplinsku i električnu potrošnju smanjiti i do 60% u odnosu nasadašnju potrošnju.22

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3.1.5. Zgrade gradske uprave i mjesne samoupravePodaci o energetskim potrošnjama ove kategorije zgrada u vlasništvu Grada podijeljeni su na dvijepotkategorije zgrada: Gradske uprave; Mjesne samouprave.Od ukupnog broja objekata koji za ovu kategoriju iznosi 236, gradska uprava raspolaže s 25 objekataukupne površine 63 921 m 2 a mjesna uprava s 211 objekata ukupne površine 46 975 m 2 . U kategorijizgrada gradske uprave i mjesne samouprave je u 2008. godini ukupno potrošeno 5 746 497 kWhelektrične energije, što daje specifičnu potrošnju od 51,82 kWh/m 2 . Struktura potrošnje električneenergije po potkategorijama sektora prikazana je na slici 3.5.Specifična potrošnja električne energijekWh/m²80,0070,0060,0050,0040,0030,0020,0010,000,00GRADSKAUPRAVAMJESNASAMOUPRAVAUKUPNOSlika 3.5: Struktura potrošnje električne energije u zgradama gradske uprave i mjesne samoupravePodaci o toplinskoj potrošnji zgrada gradske uprave i mjesne samouprave za 2008. godinu nisu bilidostupni pa je specifična toplinska potrošnja sektora određena prema hrvatskom prosjeku za ovaj tipzgrada javne namjene koji iznosi 170 kWh/m 2 .Detaljni podaci o broju objekata, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su uPrilogu 3.Provedena analiza potrošnje električne energije pokazuje da zgrade Gradske uprave troše više odhrvatskog iskustvenog prosjeka koji za ovaj tip zgrada koji iznosi oko 50 kWh/m 2 . Primjenom raznihmjera energetske učinkovitosti od kojih su najdjelotvornije zamjena rasvjetnih tijela i elektroničkeopreme energetski učinkovitijima, potrošnja električne energije se može smanjiti i do 60%.23

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3.1.6. Poslovni prostori i stanovi u vlasništvu Grada ZagrebaUkupni broj objekata u ovoj kategoriji poslovni prostori i stanovi u vlasništvu Grada iznosi 792, pričemu je važno naglasiti da je u svim objektima Grad vlasnik određenog udjela prostora, a ne čitavogobjekta. Ukupna površina prostora u vlasništvu Grada iznosi 305 738 m 2 . Kako podaci o potrošnjamaelektrične i toplinske energije nisu bili dostupni, potrošnja električne energije je procijenjena premaiskustvenoj specifičnoj potrošnji od 60 kWh/m 2 za tip zgrada te namjene i poznate površine poslovnihprostora i stanova u vlasništvu Grada Zagreba na 18 344 274 kWh, a specifična toplinska na 144,89kWh/m 2 .3.1.7. Analiza potrošnje električne i toplinske energije u kategorije zgrada u vlasništvu GradaZagrebaAnalizom potrošnje električne i toplinske energije za 2008. godinu obuhvadeni su prethodnimpoglavljima opisane kategorije unutar podsektora zgrada i poduzeda u vlasništvu Grada: školske ustanove; zdravstvene ustanove; kulturne ustanove; zgrade gradske uprave i mjesne samouprave; poslovni prostori i stanovi u vlasništvu Grada.Struktura potrošnje električne energije po kategorijama prikazana je na slici 3.6, a struktura potrošnjetoplinske prikazana je na slici 3.7.Specifična potrošnja električne energijekWh/m²70,0060,0050,0040,0030,0020,0010,000,00ŠKOLSTVO ZDRAVSTVO KULTURA UPRAVA STANOVI IPOSLOVNIPROSTORISlika 3.6: Struktura potrošnje električne energije po kategorijama sektora zgradarstva24

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSpecifična potrošnja toplinske energijekWh/m²300,00250,00200,00150,00100,0050,000,00ŠKOLSTVO ZDRAVSTVO KULTURA UPRAVA STANOVI IPOSLOVNIPROSTORISlika 3.7: Struktura potrošnje toplinske energije po kategorijama sektora zgradarstvaProvedena energetska analiza posektora zgrada i pripadajudih kategorija u vlasništvu Grada, baziranana dostupnim podacima za 2008. godinu pokazuje da svi podsektori imaju visoke potencijale ušteda ielektrične i toplinske energije. Od analiziranih kategorija očekivano najviše oba tipa energije trošikategorija zdravstva.25

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3.1.8. Članice Zagrebačkog holdinga d.o.oKategoriju članica Holdinga čini 17 podružnica, 4 trgovačka društva i 1 ustanova (tablica 3.4).Tablica 3.4: Parametri potrošnje energije u zgradama članica Zagrebačkog holdingaNaziv članice UkupnapovršinaUkupnapotrošnjaelektričneenergije (kWh)Specifičnapotrošnjaelektričneenergije(kWh/m 2 )Ukupnapotrošnjatoplinskeenergije(kWh)Specifičnapotrošnjatoplinskeenergije(kWh/m 2 )AGM 910 83.766 92,02 217.928 239,39Autobusni kolodvor 22.593 3.334.730 147,60 1.949.304 86,28ZagrebČistoda 31.020 743.730 23,98 2.771.546 89,35Gradska groblja 11.070 1.050.870 79,30 3.932.256 355,22Gradsko stambeno 3.206 304.644 95,01 341.972 106,65komunalnogospodarstvoRobni terminali 171.907 12.822.377 74,59 7.769.383 45,20ZagrebTržnice Zagreb 231.248 12.936.120 55,94 163.756.787 66,73Upravljanje115.332 11.557.431 115,62 5.541.711 233,60sportskim objektimaVladimir Nazor 13.419 2.545.827 25,01 1.911.867 142,47Vodoopskrba i10.637 336.787 41,60 2.398.000 225,44odvodnjaZagrebparking 134.800 3.751.756 27,83 1.096.549 120,04Zagrebačke ceste 10.583 1.658.721 86,67 2.605.482 246,20Zagrebački električni 55.867 4.733.435 84,73 11.568.671 207,08tramvajZagrebački192.070 9.330.520 48,58 12.189.180 63,46velesajamZGOS 484 24.729 51,13 135.000 279,13Zrinjevac 12.934 885.666 55,23 4.443.533 358,53Gradska plinara13.137 656.271 49,96 2.209.001 168,15Zagreb d.o.o.Zagreb plakat d.o.o 380 30.000 78,95 5.600 14,74Gradska ljekarna6.703 1.070.103 158,31 905.047 135,02Zagreb d.o.o.Stanogradnja *ured smješten u objektu Zagrebačkih cesta na adresi Bukovačka cesta 4, ZagrebZagrebački digitalni *ured smješten u objektu Robnih terminala Zagreb, JankomirgradGradska plinara *ured smješten u objektu Gradske plinare Zagreb d.o.o.Zagreb Opsrkbad.o.o.Zagreb Arena d.o.o. *otvorena u prosincu 2008. godineDetaljni podaci o broju objekata, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr. dane su uPrilogu 3.Specifična potrošnja električne energije u zgradama članicama Zagrebačkog holdinga prikazana je naslici 3.8, dok je struktura specifične potrošnje toplinske energije u zgradama članicama Zagrebačkogholdinga prikazana na slici 3.9.26

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSpecifična potrošnja električne energijekWh/m²160,00140,00120,00100,0080,0060,0040,0020,000,00Slika 3.8: Specifična potrošnja električne energije članica Zagrebačkog holdingaSpecifična potrošnja toplinske energijekWh/m²400,00350,00300,00250,00200,00150,00100,0050,000,00Slika 3.9: Specifična potrošnja toplinske energije članica Zagrebačkog holdingaSvi ulazni podaci za analizu energetskih potrošnji članica Zagrebačkog holdinga dobiveni su izravno odsamih članica. Provedena analiza pokazuje prilično velika odstupanja u potrošnji i električne itoplinske energije za što može biti više razloga. Najočitiji i najvjerojatniji je netočnost podataka, biloonih o energetskim potrošnjama ili o površinama prostora pojedine članice. Na osnovu dobivenihulaznih podataka o potrošnjama i površinama objekta određivane su specifične potrošnje električne itoplinske energije.27

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSpecifična potrošnja električne energije se krede u granicama od oko 20 kWh/m 2 koliko troše Čistoda iVladimir Nazor do 150 kWh/m 2 kolika je potrošnja Gradskih ljekarni Zagreb. Uzevši u obzir sveeventualne čimbenike koji mogu uzrokovati tolike razlike, od različitih djelatnosti do konkretnihkarakteristika električnih trošila u promatranim zgradama, zaključak je da se ipak, najvjerojatnije radio netočnim ulaznim podacima. Hrvatski iskustveni prosjek specifične potrošnje električne energije uraznim zgradama javne namjene je oko 70 kWh/m 2 .Situacija sa specifičnom potrošnjom toplinske energije je jednaka onoj za električnu energiju.Specifične se potrošnje toplinske energije kredu u granicama od 14,7 kWh/m 2 koliko troši Zagrebplakat do 358,5 kWh/m 2 toplinske potrošnje Zrinjevca. I u ovom slučaju, uvaživši sve eventualneuzročnike spomenutih razlika, od starosti zgrada, loših građevinskih karakteristika, nedjelotvornihsustava grijanja i dr. namede se zaključak da su ulazni podaci, bilo oni o energetskim potrošnjama ilipovršinama prostora pojedine članice upitni.Generalna bi preporuka bila da se u svim zgradama članica Holdinga provedu energetski pregledi teda se na osnovu konkretne situacije i točnih ulaznih podataka o potrošnjama, površinama,građevinskim karakteristikama, sustavima rasvjete grijanja i dr., provede analiza energetskepotrošnje.28

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3.2. Analiza energetske potrošnje stambenog sektora Grada Zagreba u 2008. godiniPodaci o ukupnom broju kudanstava Grada Zagreba i ukupnoj površini u 2008. godini kao ulazniparametri za analizu energetske potrošnje, baziraju se na statističkim podacima iz Popisastanovništva 2001. uvedanima za zbroj izgrađenih stanova u sedmogodišnjem razdoblju od 2001. do2008. godine prema podacima iz pripadajudih Statističkih ljetopisa Grada Zagreba.Ukupni broj kudanstava Grada Zagreba u 2008. godini iznosi 280 354, ukupne površine 18 533 107m 2 . Prema podacima iz Statističkog ljetopisa Grada Zagreba 2008. u stambenom sektoru Grada jepotrošeno 986,83 MWh električne energije, što daje specifičnu potrošnju električne energije od46,62 kWh/m 2 .Podaci o potrošnji toplinske energije iz Gradske toplane dobiveni su iz HEP-Toplinarstva a izvorpodataka o potrošnji prirodnog plina je Gradska plinara Zagreb (tablica 3.5).U tablici 3.5 dani su parametri potrošnje toplinske energije po energentu u stambenom sektoruGrada Zagreba.Tablica 3.5: Parametri potrošnje toplinske energije u stambenom sektoru Grada ZagrebaEnergent Broj kudanstava Ukupna grijanapovršina (m 2 )Potrošnja toplinskeenergije (MWh)Specifična potrošnja(kWh/m 2 )Centralizirani92 146 5 038 332 1 052 244 208,85toplinski sustav -CTSPrirodni plin 131 664 9 268 878 1 556 681 167,95Lož ulje 22 242 1 855 537 311 632 167,95Ogrjevno drvo 19 492 1 638 704 275 216 167,95Električna energija 14 810 731 655 122 879 167,95UKUPNO 280 354 18 533 107 3 318 652 179,07Na slici 3.10 prikazana je podjela kudanstava Grada Zagreba prema načinu grijanja.Zastupljenost pojedinog energenta za grijanje u kudanstvimaOgrjevno drvo7%Grada ZagrebaEl. Energija5%Lož ulje8%Plin47%Toplana33%Slika 3.10: Udio pojedinih energenta za grijanje u stambenom sektoru Grada Zagreba29

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablice s detaljnim podacima o broju kudanstava, grijanim površinama, energetskim potrošnjama i dr.dane su u Prilogu 3.Analiza energetske potrošnje stambenog sektora Grada Zagreba pokazuje vrlo velik potencijalenergetskih ušteda električne i toplinske energije. Imajudi u vidu da su prema Tehničkom propisu oracionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, u ovisnosti o obliku zgrade, specifičnepotrošnje toplinske energije za nove stambene zgrade, ograničene na 51 do 95 kWh/m 2 , jasno je dapostojedi stambeni fond troši neracionalno i de se trebati kontinuirano poduzimati brojne mjereenergetske učinkovitosti u cilju racionalizacije energetske potrošnje i smanjenja pripadajudih emisijaCO 2 .3.3. Analiza energetske potrošnje u podsektoru komercijalnih i uslužnih djelatnostiGrada Zagreba u 2008. godiniZa podsektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti nije bilo mogude prikupiti sve potrebne podatke nakojima bi se bazirala energetska analiza sektora. Izvor podataka o broju i površinama objekata, teraspodjeli po djelatnostima je baza podataka poduzeda APIS IT d.o.o. prema kojoj se provodi naplatakomunalne naknade u Gradu Zagrebu. Detaljni podaci o broju i površinama objekta po različitimdjelatnostima (trgovina, ugostiteljstvo, istraživačko-razvojnih djelatnosti, bankarstva, itd.) dani su uPrilogu 3. Podsektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada 19 893 objekta, ukupne površine8 041 291 m 2 .Prilikom prikupljanja podataka o potrošnji električne energije uočeno je da se u Elektri Zagreb od2006. godine koristi aplikacija za obradu i pradenje podataka o kupcima električne energije, tzv. HEP-Billing, koja obuhvada kategorije potrošnje gospodarstvo i kudanstvo, ali ne i potkategorije unutarnjih. Aplikacija pruža mogudnosti pretraživanja po raznim kriterijima, no kreiranje izvješda s podacimao potrošnji električne energije za određeno razdoblje za objekte podsektora komercijalnih i uslužnihdjelatnosti na području Grada Zagreba trenutno nije mogude. Iz tog je razloga potrošnja električneenergije ovog sektora jedino mogla biti procijenjena. Pouzdanost procjene , je u ovom slučajusmanjenja činjenicom da su razlike u potrošnji električne energije pojedinih djelatnosti unutarsektora vrlo velike. iskustveno je za specifičnu potrošnju ovog sektora uzeta prosječna vrijednost75,00 kWh/m 2 .Zbog različite klasifikacije sektora, podaci o potrošnji toplinske energije prikupljeni od Gradsketoplane i podaci o potrošnji prirodnog plina iz Gradske plinare pokazuju velika odstupanja ineupotrebljivi su za potrebe ove analize. Iz tog je razloga i specifična potrošnja toplinske energijeiskustveno procijenjena na 170 kWh/m 2 .Na temelju prikupljenih podataka nije bilo mogude provesti kvalitetnu analizu sektora komercijalnih iuslužnih djelatnosti Grada Zagreba. Prijedlozi i preporuke za prikupljanje potrebnih podataka nakojima bi se bazirala analiza ovog sektora detaljno su razrađeni u poglavlju 14.3.4. ZaključakPrema provedenim energetskim analizama podsektora zgradarstva u Gradu Zagrebu, najviše energijetroše kudanstva, zatim zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti te zgrade i poduzeda u vlasništvuGrada (slika 3.11). Ovdje je važno naglasiti da su zbog nepotpunih podataka o energetskoj potrošnjiza sektor komercijalnih i uslužnih djelatnosti, udjeli potrošnje pojedinih podsektora dani samonačelno.30

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaUdjeli potrošnje podsektora u ukupnoj potrošnji energijesektora zgradarstvoSTAMBENE I JAVNEZGRADE UVLASNIŠTVU GRADA7%ZGRADEKOMERCIJALNIH IUSLUŽNIHDJELATNOSTI25%STAMBENE ZGRADE- KUDANSTVA68%Slika 3.11: Struktura potrošnje energije sektora zgradarstvo po podsektorimaUdjeli pojedinog podsektora u ukupnoj potrošnji električne energije prikazani su na slici 3.12.Udjeli potrošnje podsektora u ukupnoj potrošnji električneenergije sektora zgradarstvoSTAMBENE I JAVNEZGRADE UVLASNIŠTVU GRADA8%STAMBENE ZGRADE- KUDANSTVA57%ZGRADEKOMERCIJALNIH IUSLUŽNIHDJELATNOSTI35%Slika 3.12: Struktura potrošnje električne energije sektora zgradarstvo po podsektorima31

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaUdjeli potrošnje podsektora u ukupnoj potrošnji toplinskeenergije sektora zgradarstvoSTAMBENE ZGRADE- KUDANSTVA68%STAMBENE I JAVNEZGRADE UVLASNIŠTVUGRADA7% ZGRADEKOMERCIJALNIH IUSLUŽNIHDJELATNOSTI25%Slika 3.13: Struktura potrošnje toplinske energije sektora zgradarstvo po podsektorimaDetaljni prikaz mjera čija bi provedba rezultirala značajnim smanjenjem potrošnji toplinske ielektrične energije po podsektorima sektora zgradarstva Grada Zagreba dani su u poglavlju 7.Načelni zaključak provedene energetske analize sektora zgradarstva je da su potencijali energetskihušteda vrlo značajni i da se provedbom raznih mjera energetske učinkovitosti mogu ostvariti značajneenergetske i ekološke uštede.32

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU PROMETA GRADA ZAGREBA U 2008.GODINIZa potrebe analize energetske potrošnje sektor prometa Grada Zagreba podijeljen je na sljededepodsektore: Vozni park u vlasništvu Grada Zagreba; Javni prijevoz u Gradu Zagrebu; Osobna i komercijalna vozila.Relevantni podaci za analize energetskih potrošnji u prometu prikupljeni su iz sljededih izvora: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada – Odjel za statistiku; Članice Zagrebačkog holdinga d.o.o.Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore prometa Grada Zagreba određeni su sljedediparametri: Opdi podaci o podsektoru; Struktura voznog parka prema namjeni vozila; Klasifikacija vozila prema vrsti korištenog goriva; Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru.Tablice s detaljnim podacima za sve podsektore prometa Grada nalaze se u Prilogu 4, a za svepodatke korištene u energetskim analizama navedeni su izvori i kategorija.4.1. Vozni park u vlasništvu i u korištenju Grada Zagreba4.1.1. Opdi podaciVozni park u vlasništvu Grada Zagreba uključuje osobne automobile te komercijalna vozila uvlasništvu i u korištenju (tipično putem leasinga) u raznim članicama Holdinga. Prema raspoloživimpodacima, ukupni broj osobnih vozila iznosi 385 a komercijalnih 724. Komercijalna vozila prvenstvenosu namijenjena za gospodarsku upotrebu, obuhvadaju kategorije kombiniranih vozila, teretnih iradnih vozila te autobuse. Komercijalna vozila koriste se tijekom obavljanja poslova različitihdjelatnosti.4.1.2. Potrošnja gorivaVrste goriva te potrošnja po pojedinoj vrsti koje se koriste u vozilima u vlasništvu i u korištenju GradaZagreba prikazana je u sljededoj tablici. Potrošnja je prikazana u litrama odnosno kilogramima te uenergetskim jedinicama, radi usporedbe.Tablica 4.1 Vrste i potrošnja goriva za vozila u vlasništvu i u korištenju Grada ZagrebaVrsta goriva Potrošnja (l, kg) Potrošnja (TJ)Dizel 5.167.673 l 18,93Motorni benzin 589.466 l 180,94UNP 2.517 kg 0,12Prirodni plin 33.234 kg 1,61Struktura relativne potrošnje goriva prikazana je na slici 4.1.33

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPotrošnja goriva za vozila u vlasništvu i korištenju GradaZagreba0,06% 0,80%9,39%89,75%Motorni benzinDizelUNPPrirodni plinSlika 4.1: Struktura potrošnje goriva vozila u vlasništvu i u korištenju Grada Zagreba4.2. Javni prijevoz u Gradu ZagrebuJavni prijevoz u Gradu Zagrebu odvija se putem autobusnog i tramvajskog prometa, te uspinjačomkao turističkom atrakcijom koja povezuje Gornji s Donjim Gradom. Osim toga, javni gradski prijevozodvija se i taksi vozilima, ali zbog vrlo malog udjela u prijevozu putnika u odnosu na autobusni tetramvajski promet taj sektor javnog prijevoza nije detaljnije analiziran u nastavku ovog poglavlja.Zagrebački električni tramvaj, podružnica Holdinga, jedini je koncesionar zadužen za pružanje uslugejavnog prijevoza putnika na administrativnom području Grada Zagreba te na dijelu Zagrebačkežupanije. Tramvajski i autobusni prijevoz međusobno su vrlo dobro integrirani, koriste zajedničkisustav voznih karata i zajedno čine jedinstven sustav javnog prijevoza. Autobusi ne prometujusredišnjim dijelom Grada, ali je ostvarena poveznica s tramvajskom mrežom preko niza terminala kojisu locirani na rubnim dijelovima središnjeg dijela. Javnim prijevozom na području Grada Zagreba u2008. godini prevezeno je ukupno 298 603 000 putnika. Udio tramvajskog i autobusnog prijevoza uukupnom broju prevezenih putnika prikazan je na slici 4.2.Udio pojedinog prijevoznog sredstva u ukupnom brojuprevezenih putnika 2008. godine32%68%tramvajautobusSlika 4.2: Udio pojedinog prijevoznog sredstva u ukupnom broju prevezenih putnika34

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4.2.1. Zagrebački električni tramvajTramvajska mreža čini okosnicu javnog prijevoza. Redoviti tramvajski promet odvija se na 116.346 mpruga (oko 58 km u svakom smjeru), na kojima svaki radni dan prometuju 191 tramvajska motornakola i 62 prikolice. Ukupna dužina pruga na 15 linija dnevnog prometa iznosi 148 km, a na četirinodne linije 57 km. Dvije su glavne točke presjedanja, Trg bana Josipa Jelačida i Glavni kolodvor.Skretnica je u gradu 167, a tramvajskih stajališta 256. Na godinu se tramvajima u Gradu Zagrebupreveze oko 204 milijuna putnika.Vozni park je sastavljen od nekoliko tipova tramvaja različitih proizvođača. U prometu je 16dvozglobnih tramvajskih kola proizvođača Končara i TŽV Gredelja model 2100 (modernizirani starijitip tramvajskih kola KT 200 i KT 201), 124 suvremena niskopodna tramvaja konzorcija CROTRAMmodel NT 2200, 18 četveroosovinskih tramvaja TMK 201 proizvođača Đure Đakovida te 19 prikolicaTP 701 istog proizvođača, 51 zglobnih tramvaja TMK 301 i TMK 351 proizvođača ČKD Praha, te 78TMK T4 u tandemu sa 73 tramvajske prikolice B4 istog proizvođača. Zet posjeduje još i 5 tramvajskihmotornih kola 901 proizvođača Düwag, 2 tramvaja brusilice tračnica, 2 radna tramvaja, 5 ralica i 7teretnih prikolica. Tramvaji su smješteni u dvije remize, remizi Dubrava i remizi Trešnjevka.ZET u planu razvoja predviđa nabavku dodatnih niskopodnih tramvaja, tako bi se u bududnostitramvajski vozni park trebao sastojati samo od tri tipa tramvajskih motornih kola, NT 2200, 2100 iosuvremenjenog 3014.2.2. Potrošnja električne energije Zagrebačkog električnog tramvajaZa tramvajski prijevoz u 2008. godini utrošeno je 61 411 060 kWh električne energije. U 2008. godinipo prijeđenom kilometru u tramvajskom prometu potrošnja električne energije iznosila je 3,47kWh/km, dok je potrošnja električne energije na tisudu prevezenih putnika iznosila 283,13 kWh/tisudu putnika. Broj prevezenih putnika za razdoblje od 2000. do 2008 . godine prikazan je na slici 4.3,broj prijeđenih kilometara na slici 4.4, dok je kretanje broja prevezenih putnika po kilometruprikazano na slici 4.5 Zadnjih nekoliko godina broj raspoloživih mjesta u tramvajskom prijevozukontinuirano se povedava, kao što je prikazano na slici 4.5.250000Broj prevezenih putnika20000015000010000050000Broj prevezenihputnika utisudama0Slika 4.3: Broj prevezenih putnika u tramvajskom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine35

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba25000Prijeđeni kilometri200001500010000Prijeđeni kmu tisućama500001 2 3 4 5 6 7 8 9Slika 4.4: Prijeđeni kilometri u tramvajskoj prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine14Prevezeni putnici po kilometru1210864Broj prevezenihputnika po kilometru20Slika 4.5: Broj prevezenih putnika u tramvajskom prijevozu po kilometru u razdoblju od 2000. do2008. godine36

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba70000Broj raspoloživih mjesta u tramvajskom prijevozu6000050000400003000020000Broj mjesta100000Slika 4.6: Kretanje broja raspoloživih mjesta u tramvajskom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008.godine4.2.3. Autobusni javni prijevoz u Gradu ZagrebuAutobusni javni prijevoz organiziran je na području Grada Zagreba i na području pojedinih susjednihgradova i opdina. Razgranatost autobusne mreže ograničena je mrežom glavnih prometnica itopologijom grada te stoga ima relativno malu gustodu pokrivenosti. Cjelokupni autobusni prometodvija se na 130 dnevnih i 4 nodne linije. Autobusna mreža ZET-a uključuje 2 058 autobusnihstajališta, od kojih su 1 573 smještena na području samog Grada Zagreba. Linije su vođene odautobusnih terminala smještenih na rubu središnjeg područja do kojih prometuje tramvaj premarubnim dijelovima grada. Radnim danom na redovitim linijama prometuje 270 autobusa, subotom185 autobusa, a nedjeljom i blagdanom 13 autobusa. Od 2007. godine ZET organizira i prijevozškolske djece na području Grada Zagreba. Na godinu se autobusima ZET-a preveze oko 95 milijunaputnika.Autobusni vozni park 2008. godine sadržavao je 328 vozila, sastojao se od vozila marke MAN iMercedes-Benz. Autobusi su smješteni u tri garaže, Podsused, Dubrava i Velika Gorica. Autobusi suvedinom niskopodni i zbog toga pristupačni različitim kategorijama stanovništva. Od 2007. godine upromet kao pogonsko gorivo uvodi se biodizel koji pokrede dvadeset autobusa na području Grada.Nakon što je studenom 2006. godine izrađena studija opravdanosti uporabe prirodnog plina uvozilima javnog prijevoza ZET započinje nabavku vozila pokretana stlačenim prirodnim plinom.Naručeno je ukupno šezdeset autobusa na prirodni plin (40 zglobnih i 20 klasičnih). Tijekom travnja isvibnja 2009. godine isporučeno je 43 vozila a do kraja godine očekuje se isporuka preostalih 17naručenih autobusa. ZET je za izgradnju infrastrukture za plinska vozila iz europskih fondova (CivitasElan programa) dobio novac za gradnju punionice stlačenog prirodnog plina, za preuređenje servisnehale za održavanje autobusa na to gorivo te ugradnju plinodojavnog sustava.37

2000.2000.2001.2001.2002.2002.2003.2003.2004.2004.2005.2005.2006.2006.2007.2007.2008.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4.2.4. Potrošnja pojedinih tipova goriva u autobusnom javnom prijevozu GradaU 2008. godini u autobusnom javnom prijevozu utrošeno je 12 542 934 litara dizelskog goriva i309 093 l biodizela. U 2008. godini na prijeđenih 100 kilometara u autobusnom prometu potrošnjagoriva iznosila je 47,46 l/100 km, dok je potrošnja goriva na tisudu prevezenih putnika iznosila 136,64l/tisudu putnika. Broj prevezenih putnika za razdoblje od 2000. do 2008. godine prikazan je na slici4.7, broj prijeđenih kilometara na slici 4.8, kretanje broja prevezenih putnika po kilometru prikazanona slici 4.9, dok je kretanje broja raspoloživih mjesta u autobusnom prijevozu prikazano na slici 4.10.120000Broj prevezenih putnika10000080000600004000020000Broj prevezenihputnika utisudama, autobusi0Slika 4.7: Broj prevezenih putnika u autobusnom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine30000Prijeđeni kilometri25000200001500010000Prijeđeni kmu tisućama50000Slika 4.8: Prijeđeni kilometri u autobusnom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008. godine38

2000.2000.2001.2001.2002.2002.2003.2003.2004.2005.2004.2006.2005.2007.2006.2008.2007.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPrevezeni putnici po kilometru4,504,003,503,002,502,001,501,000,500,00Broj prevezenihputnika po kilometruSlika 4.9: Broj prevezenih putnika u autobusnom prijevozu po kilometru u razdoblju 2000. do 2008.godineBroj raspoloživih mjesta u autobusnom prijevozu450004000035000300002500020000150001000050000Broj mjestaSlika 4.10: Kretanje broja raspoloživih mjesta u autobusnom prijevozu u razdoblju od 2000. do 2008.godine39

2003.2004.2005.2006.2007.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4.3. Osobna i komercijalna vozila4.3.1. Opdi podaciU 2008. godini na području Grada Zagreba bilo je ukupno registrirano 414 353 vozila. Brojregistriranih vozila iz godine u godinu raste, čime je pritisak na postojede prometnice sve vedi. Porastbroja vozila na području Grada prikazan je na slici 4.11. U ukupnom broju motornih vozilanajzastupljeniji su osobni automobili koji čine preko 80% ukupnog broja vozila, zatim slijede teretnavozila, te mopedi i motocikli. Struktura registriranih vozila u 2008. godini prema tipu vozila prikazanaje na slici 4.12. Najvedi dio motornih vozila (preko 70 %) u vlasništvu je fizičkih osoba. Na slici 4.13prikazana je struktura registriranih vozila prema vlasništvu.450000400000350000300000250000200000150000100000500000Broj registriranih vozilaBroj registriranih vozilaSlika 4.11: Broj registriranih vozila u Gradu Zagrebu u periodu od 2003. do 2008. godineTeretna iradna vozila10,16%Autobus0,23%Struktura vozila prema vrsti vozilaKombiniraniOstalaMopediautomobilivozilaMotocikli3,76%0,53%2,31%2,39%Osobniautomobil80,62%Slika 4.12: Struktura registriranih vozila u Gradu Zagrebu u 2008. godini40

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaStruktura vozila prema vlasništvu28%72%fizičke osobepravne osobeSlika 4.13: Struktura registriranih vozila u Gradu Zagrebu u 2008. godini prema vlasništvu4.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozilaPodaci o potrošnji goriva iz osobnih i komercijalnih vozila nisu bili dostupni te je za potrebe ovogAkcijskog plana napravljena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila. Izračun jenapravljen primjenom modela COPERT III, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš (EuropeanEnvironment Agency).Procjena potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada Zagreba dana je u tablici4.2.Tablica 4.2: Potrošnja goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada ZagrebaVrsta gorivaPotrošnja (t)Osobna vozilaPotrošnja (t)Teretna vozilaPotrošnja (t)Mopedi i motocikliPotrošnja (t)UKUPNODizel 56 473 105 660 162 133Motorni benzin 124 361 9 252 2 524 136 137UNP 2 283 2 283Prirodni plin 33 33Udio potrošnje za pojedine kategorije vozila prikazan je na slici 4.14, pri čemu su prikazani energetskiudjeli.41

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaUdio potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila napodručju Grada Zagreba1%38%61%osobni automobiliteretna vozilamopedi i motocikliSlika 4.14: Udio potrošnje goriva za osobna i komercijalna vozila na području Grada Zagreba4.4. ZaključakNa slici 4.15 prikazan je energetski udio u ukupnoj potrošnji goriva za sektor prometa u GraduZagrebu te je vidljivo da daleko najvedi udio potrošnje otpada na osobna i komercijalna vozila. Uskladu s time, predložene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa temeljese znatnim dijelom na cilju promjene prikazanog udjela u korist javnog prijevoza, ali i na obrazovanjui promociji o ekološki prihvatljivijim načinima vožnje.Udio potrošnje goriva po podsektorima prometa u Gradu Zagrebu1%5%Vozila u vlasništvu/korištenjuGrada ZagrebaJavni gradski prijevoz94%Osobna i komercijalna vozilaSlika 4.15: Energetski udio potrošnje goriva po podsektorima prometa u Gradu ZagrebuNavedeni podaci o potrošnji goriva u vozilima u vlasništvu i korištenju Grada Zagreba pokazuju dadaleko najveda potrošnja otpada na dizelsko gorivo (oko 90%), dok preostali dio predstavljauglavnom motorni benzin (oko 9%). Udio alternativnih goriva (prirodni plin, UNP, biogoriva)predstavlja svega oko 1% ukupne potrošnje te se stoga može zaključiti da postoji značajan prostor zapovedanje tog udjela u bududnosti. Prema navedenim podacima vidljivo je da najvedi udio u potrošnjigoriva za ovu kategoriju pripada osobnim automobilima, i to oko 61%. U skladu s time posebna42

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebapažnja vezano uz mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora prometa bit de posvedenatom dijelu.Javni gradski prijevoz predstavlja vrlo važan dio cjelokupnog prijevoza Grada Zagreba, a u odnosu nakorištenje osobnih automobila ima značajne prednosti u smislu manje potrošnje goriva tepripadajudeg manjeg negativnog utjecaja na okoliš po prevezenom putniku po kilometru. U tomsmislu jedan od osnovnih ciljeva odnosno zadataka održivog prometa treba biti povedanjeučinkovitosti i udjela javnog gradskog prijevoza. Grad Zagreb ved je započeo s nizom aktivnostiusmjerenih prema tom cilju, u što se može svrstati nabava modernih autobusa i tramvaja, uvođenjeelektronskog sustava naplate karata, pokazivača vremena dolaska tramvaja i drugih aktivnosti. Uokviru ovog Akcijskog plana jedna od osnovnih preporuka za dostizanje cilja smanjenja emisijestakleničkih plinova iz sektora transporta odnosi se na nastavak započetih aktivnosti usmjerenih napoboljšanje kvalitete i udjela javnog prijevoza.43

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba44

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba5. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE GRADA ZAGREBA U2008. GODINI5.1. UvodKarakteristično za Grad Zagreb je da je kompletna mreža javne rasvjete u vlasništvu Grada, što jepojednostavilo i ubrzalo proces prikupljanja potrebnih podataka, a sigurno de i olakšati provedbuidentificiranih mjera energetske učinkovitosti.Relevantni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete Grada prikupljeni su izsljededih izvora: Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada – Odjel za statistiku, Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet– Sektor za građenje i održavanje komunalne infrastrukture.Potrebno je naglasiti da su svi ulazni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru javne rasvjeteGrada Zagreba prikupljeni od nadležnih gradskih ureda, potpuno pouzdani i točni.Na temelju prikupljenih podataka, za sektor javne rasvjete Grada Zagreba biti de dani sljedediparametri i karakteristike: opdi podaci o sektoru javne rasvjete Grada; struktura električne mreže javne rasvjete Grada; kategorije električnih rasvjetnih tijela (svjetiljke); tipovi električnih izvora svjetlosti (sijalice); ukupna potrošnja električne energije sektora (MWh); struktura plinske mreže javne rasvjete Grada; ukupna potrošnja plina sektora javne rasvjete.5.2. Opdi podaci o sektoru javne rasvjete Grada ZagrebaGrad Zagreb upravlja sustavom električne i plinske javne rasvjete koji objedinjuje oko 105 000rasvjetnih tijela (svjetiljki) i 132 290 izvora svjetlosti (sijalica). Udio plinske javne rasvjete u ukupnoj jegotovo zanemariv a čitav sustav čini 214 rasvjetnih tijela s 290 izvora svjetlosti. Plinska javna rasvjetaosvjetljava pojedina područja centra grada i povijesnih gradskih četvrti Gornjeg grada i Kaptola, gdjesu plinske svjetiljke estetski uklopljene u ambijent povijesnih građevina.Grad Zagreb kontinuirano modernizira sustav javne rasvjete, zamjenjujudi zastarjela rasvjetna tijelamodernijim, energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivim. Tijekom 2003. godine svi izvori svjetlostisa žarnom niti zamijenjeni su suvremenijim svjetlosnim izvorima, a sve živine sijalice su zamijenjenemodernijim i ekološki prihvatljivim natrijevim izvorima svjetlosti. U Gradu Zagrebu u travnju 2008.godine pokrenut je Program provođenja mjera energetske učinkovitosti u sustavu javne rasvjeteGrada Zagreba (MEU JR), sa ciljem smanjenja potrošnje energije za javnu rasvjetu, smanjenja emisijestakleničkih plinova, smanjenja svjetlosnog zagađenja te unapređenja kvalitete osvijetljenostiprometnih i javnih površina.Sektor javne rasvjete Grada Zagreba, u 2008. godini potrošio 90 100 MWh električne energije, te38 616 m 3 prirodnog plina.45

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba5.3. Električna mreža javne rasvjete Grada Zagreba5.3.1. Struktura električne mreže javne rasvjete Grada ZagrebaMrežu javne rasvjete Grada Zagreba čine uređaji za napajanje, kabeli i vodovi, stupovi, nosačisvjetiljki, svjetiljke, izvori svjetlosti (sijalice) te uređaji za upravljanje i regulaciju. Mreža javne rasvjetevezana je na distribucijsku mrežu HEP-a, a čini je vedi broj izoliranih cjelina. Izolirana cjelina započinjeodcjepom za javnu rasvjetu iz trafostanice iz kojeg se sustav napaja naponom 0,4 kV. Jedan odcjepobuhvada javnu rasvjetu jednog segmenta ulice, trga, gradske četvrti ili cijelu ulicu, trg ili neko drugopodručje. Topologija mreže ovisi o rasporedu i veličini gradskih cjelina te rasporedu obližnjihtrafostanica ili razvodnih ormara distribucijske mreže. Izolirana cjelina završava na rasvjetnom tijelu isamom izvoru svjetlosti.Upravljanje sustavom javne rasvjete obavlja se iz centra HEP-a korištenjem mrežnogtonfrekvencijskog upravljanja (MTU) slanjem naredbe istovremeno na sve MTU prijemnike utrafostanicama ili razvodnim ormarima. Slanjem tonfrekventnog signala, istovremeno se pali ili gasikompletna rasvjeta na području cijeloga Grada. Javna rasvjeta godišnje prosječno svijetli oko 4 200sati, ovisno o vremenskim prilikama.Električna javna rasvjeta Grada Zagreba obuhvada oko 105 000 rasvjetnih tijela sa 132 000 sijalica.Ulice i trgovi Grada osvijetljeni su s 120 000 natrijevih sijalica i 12 000 ostalih izvora svjetlosti.Najzastupljenije su natrijeve visokotlačne sijalice, a od ostalih se najviše koriste metalhalogenesijalice. Struktura električne mreže javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti prikazana je na slici 5.1.Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti9%91%NATRIJEVI IZVORISVJETLOSTIOSTALI IZVORISVJETLOSTISlika 5.1: Struktura javne rasvjete prema vrsti rasvjetnih tijelaVisokotlačni natrijevi izvori svjetlosti zauzimaju udio od preko 90% ukupnog broja instaliranih izvorasvjetlosti i njihov broj iz godine u godinu kontinuirano raste. Kretanje broja visokotlačnih natrijevih iživinih sijalica za period 2000. do 2008. godina prikazan je na slici 5.2.46

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaBroj natrijevih i živinih izvora svjetlosti140000120000100000800006000040000ŽIVANATRIJ200000Slika 5.2: Porast broja natrijevih izvora svjetlostiSvjetiljke starije generacije (starosti 25 – 30 godina) prvenstveno su bile namijenjene za ugradnjuživinih visokotlačnih sijalica koja se u vrijeme izgradnje vedeg dijele mreže javne rasvjete u GraduZagrebu koristila. Ekološki neprihvatljive i energetski neučinkovite visokotlačne živine sijalicepostupno su mijenjane zamjenskim, ekološki prihvatljivijim visokotlačnim natrijevim sijalicama spropaljivačima manjih nazivnih snaga i elektronskim prigušnicama. Spomenutim rješenjima uz malupočetnu investiciju ostvarene su značajne energetske uštede (smanjenje potrošnje električneenergije za oko 19 %) uz zadržavanje postojede ili čak poboljšanje razine osvijetljenosti.Svjetiljke novije generacije (starosti do 15 godina) predviđene su za ugradnju visokotlačnih natrijevihsijalica snaga 70 W do 400 W, efikasne optike i IP zaštite (zaštita od prodora krutih tvari i vlage) (slika5.3). Na području Grada najčešde se koriste sijalice snage 150 ili 250 W, s elektromagnetskimprigušnicama bez mogudnosti regulacije. Ostala rasvjetna tijela obuhvadaju ona s metalhalogenimsijalicama, fluo cijevima i fluokompaktnim sijalicama te razna rasvjetna tijela za dekorativne svrhe (slika 5.3).Struktura javne rasvjete prama vrsti rasvjetnih tijela24%11%65%SVJETILJKE STARIJEGENERACIJESVJETILJKE NOVIJEGENERACIJEOSTALOSlika 5.3: Struktura javne rasvjete prema vrsti rasvjetnih tijela47

2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaU posljednje se vrijeme za izgradnju novih dijelova električne mreže javne rasvjete kao i zarekonstrukciju postojedih koriste isključivo najmodernije svjetiljke poboljšane konstrukcije kojepojednostavljuju montažu, te imaju bolju mehaničku, termičku i električnu zaštitu s mogudnošdupodešavanja svjetlosnog zračenja. Konstrukcija optike svjetiljke i tehnologije izrade reflektoraomogudavaju povedanje stupnja učinkovitosti svjetiljke, što rezultira manjom potrebnominstaliranom snagom sijalica, boljim svjetlotehničkim parametrima te zadovoljenjem visokihekoloških standarda (smanjenje svjetlosnog onečišdenja).5.3.2. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Grada ZagrebaZa napajanje sustava električne javne rasvjete u 2008. godine utrošeno je 90 100 MWh električneenergije. Pregled potrošnje električne energije sustava javne rasvjete prikazan je na slici 5.4.10000080000Potrošnja električne energije za javnu rasvjetuMWh6000040000200000Slika 5.4: Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete5.4. ZaključakSvi prikupljeni podaci i provedene analize sektora javne rasvjete Grada Zagreba pokazuju proaktivnupolitiku Gradske uprave u održivom, energetskom razvitku sektora primjenjujudi suvremena,ekološka rješenja koja rezultiraju znatnim energetskim uštedama s jedne i velikom redukcijomsvjetlosnog zagađenja s druge strane. Uspostavom registra javne rasvjete baziranog na GIStehnologiji izradila bi se baza sa detaljnim pregledom trenutnog stanja sustava javne rasvjete napodručju čitavog Grada. Povjerenstvo za provođenje Mjera energetske učinkovitosti u sektoru javnerasvjete Grada Zagreba bi na temelju GIS podloga trebalo odrediti prioritetna područja zamodernizaciju (prioritetne cjeline, ulice, trgove, gradske četvrti), izraditi provedbeni planmodernizacije javne rasvjete i dinamiku provedbe plana na području Grada za razdoblje 2010. do2020. godine, te godišnje pratiti realizaciju plana pomodu baze podataka GIS registra.48

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba6. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA ZA GRAD ZAGREB6.1. UvodReferentni inventar emisija CO 2 Grada Zagreba (u daljnjem tekstu Inventar) izrađen je za 2008.godinu koja je odabrana kao referentna godina. Glavni kriterij prilikom odabira referentne godine bilaje raspoloživost podataka potrebnih za proračun emisija CO 2 . Nepouzdani podaci o energetskimpotrošnjama i nužnost procjene emisija CO 2 unijeli bi veliku nesigurnost u referentni inventar emisijašto nije u skladu s principima metodologije propisane od strane Europske komisije.Inventar je obuhvatio tri sektora finalne potrošnje energije u Gradu: zgradarstvo, promet i javnurasvjetu, a u skladu s klasifikacijom sektora prema preporukama Europske komisije. Proračunom suobuhvadene izravne emisije (iz izgaranja goriva) i neizravne emisije (iz potrošnje električne energije itopline) koje su posljedica ljudskih djelatnosti. Iako je riječ o inventaru emisija CO 2 , za sektor prometaje dan i prikaz emisija metana, CH 4 i didušikovog oksida, N 2 O.Referentni inventar emisija CO 2 Grada Zagreba izrađen je prema protokolu Međuvladinog tijela zaklimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) kao izvršnog tijelaPrograma za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) uprovođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nation FrameworkConvention on Climate Change – UNFCCC). Hrvatska se ratificiranjem protokola iz Kyota 2007. godineobvezala na pradenje i izvještavanje o emisijama onečišdujudih tvari u atmosferu prema IPCCprotokolu, pa je on kao nacionalno priznat protokol korišten i za izradu Referentnog inventara emisijaCO 2 za Grad Zagreb. Kako za proračun neizravnih emisija od strane IPCC-a nije predloženametodologija, ona je razvijena u sklopu izrade ovog inventara.Detaljni opis metodologije određivanja specifičnih emisijskih faktora za toplinsku energiju i izgaranjegoriva kao i detaljan opis IPCC metodologije dani su u studiji Osnovne odrednice i podloge zapradenje emisija CO 2 za izradu Akcijskog plana energetski održivog razvoja Grada Zagreba (u daljnjemtekstu Podloge). Izradu spomenute studije naručio je Grad Zagreb a izradili su je djelatnici Regionalneenergetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske u siječnju 2010. godine.6.2. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Grada ZagrebaEmisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada Zagreba obuhvadaju emisije iz potrošnje električne itoplinske energije, te emisije iz izgaranja goriva. Emisije iz izgaranja goriva proračunavaju se prekostandardnih emisijskih faktora (prva razina proračuna IPCC metodologije), dok su za proračun emisijaiz potrošnje električne i toplinske energije određeni specifični emisijski faktori (tablica 6.1).Tablica 6.1: Korišteni emisijski faktori za određivanje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva GradaZagrebaENERGENTEmisijski faktori, t/TJJedinica CO 2 CH 4 N 2 OElektrična energija g CO 2 /kWh el 323 - -Toplina g CO 2 /kWh t 244 - -Prirodni plin t/TJ 55,8 0,005 0,0001Loživo ulje t/TJ 76,6 0,010 0,0006Ukapljeni naftni plin t/TJ 62,4 0,010 0,0006Ogrjevno drvo t/TJ 0,0 0,300 0,00449

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaPrilikom iskazivanja CO 2 -ekv emisije, emisije CH 4 i N 2 O treba množiti s definiranim stakleničkimpotencijalima, koji za CO 2 iznosi 1, za CH 4 21, a za N 2 O 310. U tablici 6.2 te na slici 6.1 prikazane suemisije CO 2 sektora zgradarstva Grada Zagreba.Tablica 6.2: Emisije CO 2 sektora zgradarstva Grada ZagrebaKATEGORIJAiz potrošnjeel. en.iz potrošnjetoplineiz potrošnjeprirodnogplinaEmisija, t CO 2izpotrošnjelož uljaIzpotrošnjeLPG-aiz potr.ogrjev.drvaiz svih izvoraSTAMBENE I JAVNE ZGRADE U VLASNIŠTVU GRADAŠkolstvo 7 784,4 14 229,9 9 895,4 11 226,7 0,0 43 136,3Zdravstvo 6 277,3 10 809,2 9 832,6 47,0 0,0 26 966,0Uprava 1 856,1 1 930,8 1 249,8 1 299,9 0,0 6 336,7Kultura 2 190,5 18,8 4 124,4 0,0 0,0 6 333,6Poslovni prostorii stanovi uvlasništvu grada 5 925,2 4 909,5 4 854,7 0,0 0,0 15 689,4Zgrade članicaZagrebačkogholdinga 22 060,9 10 514,5 6 891,3 1 474,0 58,0 40 998,7UKUPNO 46 094,4 42 412,7 36 848,1 14 047,6 58,0 0,0 139 460,8ZGRADE KOMERCIJALNIH I USLUŽNIH DJELATNOSTIUKUPNO 194 800,3 166 677,3 137 311,7 0,0 0,0 498 789,3STAMBENE ZGRADE – KUDANSTVAUKUPNO 318 745,1 256 595,1 459 889,4 58 447,8 0,0 0,0 1 093 677,4ZGRADARSTVOUKUPNO559 639,7 465 685,2 634 049,2 72 495,4 58,0 0,0 1 731 927,450

t CO2ElektričnaenergijaToplinaPrirodniplinLoživo uljeUNPogrievnodrvoAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba700000Emisije CO₂ iz sektora zgradarstva6000005000004000003000002000001000000Stambene zgrade -kudanstvaZgrade komercijalnih iuslužnih djelatnostiStambene i javnezgrade u vlasništvuGradaSlika 6.1: Emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada ZagrebaNajvedi udio u ukupnoj emisiji CO 2 čini emisija iz prirodnog plina s udjelom od 36,6%, zatim slijedineizravna emisija iz potrošnje električne energije (32,3%), emisija iz potrošnje toplinske energije(26,6%), dok emisija CO 2 iz loživoga ulja i ukapljenog naftnog plina (UNP) čini manje od 5%.Promatrajudi sektor zgradarstva najvedi udio u ukupnim emisijama čine kudanstva (63,1%). Zgradekomercijalnih i uslužnih djelatnost doprinose s udjelom od 28,8%, dok zgrade i poduzeda u vlasništvuGrada doprinose ukupnim emisijama s 8,1%. Proračunata je i emisija CO 2 -ekv iz goriva te ona zasektor zgradarstvo iznosi 1 732 kt CO 2 -ekv.6.3. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zagreba6.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisija CO 2 iz sektora prometa Grada ZagrebaU urbanim je sredinama sektor prometa, osobito cestovni promet, najznačajniji čimbenik onečišdenjazraka, koji u velikoj mjeri pridonosi stvaranju stakleničkih plinova - CO 2 , CH 4 i N 2 O. Emisija CO 2 izmotornih vozila ovisna je o brojnim parametrima od kojih su glavni kakvoda goriva, konstrukcijskeizvedbe motora i vozila, režim vožnje, vanjski meteorološki uvjeti, održavanje motora i njegovastarosti, i dr.Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora prometa Grada Zagreba podijeljen je na tri osnovnapodsektora: emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada; emisije CO 2 javnog prijevoza; emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozila.Za proračun emisije uslijed izgaranja i ishlapljivanja goriva iz sektora prometa korišten je programskipaket COPERT III, razvijen od strane EEA (European Environmental Agency) u sklopu EMEP/CORINAIRmetodologije. Detaljan opis EMEP/CORINAIR metodologije i programskog paketa COPERT III dan je uPodlogama.51

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba6.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Grada ZagrebaPodsektor vozila u vlasništvu Grada obuhvada vozni park Gradske uprave i svih članica Zagrebačkogholdinga.U tablici 6.3 prikazane su emisije stakleničkih plinova voznog parka u vlasništvu Grada Zagreba u2008. godini prema korištenom gorivu, a tablica 6.4 daje sumarni prikaz ukupno potrošene energije ipridruženih emisija i ekvivalenta emisija CO 2 ovog podsektora.Tablica 6.3 : Emisije stakleničkih plinova voznog parka u vlasništvu Grada ZagrebaAUTOMOBILI U VLASNIŠTVU GRADAENERGENTKoličina potrošenog gorivaEmisija, tt TJ CO 2 CH 4 N 2 O CO 2 -ekvMotorni benzin 424,42 18,93 1298,52 0,09 0,01 1304,03Dizel 4237,49 180,94 13262,97 0,90 0,11 13315,62UNP 2,52 0,12 7,37 0,00 0,00 7,40Prirodni plin 33,23 1,61 90,07 0,01 0,00 90,29UKUPNO 201,60 14658,93 1,01 0,12 14717,35Tablica 6.4: Prikaz ukupno potrošene energije i pridruženih emisija te ekvivalenta emisija CO 2vozila u vlasništvu Grada Zagreba.POTKATEGORIJAPotrošena energija,MWhEmisija CO 2 t Emisija CO 2 -ekv, tVozila u vlasništvu Grada Zagreba 55 877,9 14 658,9 14 717,3Udio emisija CO 2 vozila u vlasništvu Grada Zagreba u ukupnoj emisiji CO 2 iz sektora prometa Gradaiznosi 2,8%.Detaljni opis korištene metodologije, potrošnje i vrste goriva, te korišteni emisijski faktori i ogrjevnevrijednosti dani su u Podlogama.za6.3.3. Emisije CO 2 javnog prijevoza Grada ZagrebaPodsektor javnog prijevoza Grada Zagreba obuhvada autobusni prijevoz i vozila na električni pogon(tramvaji, žičara i uspinjača). Prema podacima Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET-a), autobusniprijevoz u 2008. godini čini 323 autobusa koji kao gorivo koriste dizel i biodizel. U 2008. godinipotrošnja dizela je iznosila 10 298,2 t, a biodizela 265,82 t, što čini 2,2% ukupne potrošnje gorivagradskog autobusnog prijevoz.Potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova po kategorijama autobusa prikazane su u tablici 6.5 .52

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 6.5 : Potrošnje goriva i emisije stakleničkih plinova po kategorijama autobusaSEKTOR PODSEKTOR TEHNOLOGIJABROJ POTR.COCOVOZILA GORIVA, t2 , t CH 4 , t N 2 O, t 2 -ekv,tConventional 267 565,9 1775,9 0,14 0,06 1797,0Euro I 89 188,6 592,0 0,04 0,02 598,9MeđugradskiEuro II 101 214,1 671,8 0,03 0,02 679,4Euro III 95 201,3 631,9 0,02 0,02 638,8Euro IV 76 161,1 512,2 0,02 0,02 517,8AutobusiUKUPNO 628 1331 4183,8 0,25 0.14 4231.9Conventional 99 3156,4 9890,8 1,69 0,31 10021,1Euro I 19 605,8 1898,2 0,23 0,06 1921,3GradskiEuro II 82 2614,4 8192,4 0,93 0,25 8290,5Euro III 95 3028,9 9491,2 0,76 0,29 9598,1Euro IV 28 892,7 2797,4 0,16 0,09 2827,5UKUPNO 323 10298,2 32270 3,77 1.00 32658.5UKUPNO 951 11629,2 36453,8 4,02 1,14 36890,4Ovdje je važno napomenuti da se emisija CO 2 iz potrošnje biodizela ne bilancira jer je to gorivo CO 2neutralno. Emisijski faktori, kao i emisije proračunati su COPERT III modelom.Vozila na električni pogon (tramvaji, žičara i uspinjača) neizravno doprinose emisiji stakleničkihplinova. Emisijski faktor od 323 g/kWh izračunat je kao prosjek emisijskih faktora niza od 2004. do2007. godine dobivenih dijeljenjem emisije CO 2 iz termoelektrana HEP-a i proizvedene električneenergije za svaku spomenutu godinu. U tablici 6.6 prikazane su potrošnje električne energije i emisijeCO 2 vozila na električni pogon za 2008. godinu.Tablica 6.6: Potrošnje električne energije i emisije CO 2 vozila na električni pogon za 2008. godinu.TRAČNI JAVNI PRIJEVOZ (VOZILA NA ELEKTRIČNI POGON)Neizravna emisijaELEKTRIČNA ENERGIJA Emisijski faktorPOTKATEGORIJACO 2kWh gCO 2 /kWh t CO 2Tramvaj 61 411.060 323 19 842,91Žičara 52 942 323 17,11Autobus 21 926 323 7,08UKUPNO 61 485 928 323 19 867,10U tablici 6.7 dane su potrošnje energije te pripadajude emisije i ekvivalenti emisija CO 2 za autobusni itračni prijevoz Grada Zagreba.Tablica 6.7: Potrošnje energije te pripadajude emisije i ekvivalenti emisija CO 2 za autobusni i tračniprijevoz Grada ZagrebaJAVNI PRIJEVOZ U GRADU ZAGREBUPOTKATEGORIJAPotrošena energija,MWhEmisija CO 2 t Emisija CO 2 -ekv, tUKUPNO 138 029,0 56 320,9 56 757,5Autobusni prijevoz 137 967,5 36 453,8 36 890,4Vozila na električni pogon 61,5 19 867,1 19 867,1Detaljni opis korištene metodologije, podaci o broju, starosti i potrošnjama vozila javnog gradskogprijevoza, emisijski faktori i drugi relevantni podaci dani su u Podlogama.53

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba6.3.4. Emisije CO 2 osobnih i komercijalnih vozilaPodsektor osobna i komercijalna vozila čine sljedede kategorije: osobna vozila; kombinirana vozila; teretna vozila; mopedi i motocikli.Ukupna potrošnja pojedine vrste goriva podsektora u 2008. godini prikazana je u tablici 6.8.Tablica 6.8: Ukupna potrošnja pojedine vrste goriva podsektora u 2008. godiniPotrošnja goriva, t/god Diesel gorivo BezolovnibenzinLPGPrirodni plinOsobna vozila 56.472,7 124.361,2 2.282,7 33,2Teretna i kombinirana vozila 105.660,1 9.251,7 - -Mopedi i motocikli - 2.523,9 - -UKUPNO 162.132,8 136.136,8 2.282,7 33,2Rezultat proračuna COPERT III modelom se iskazuje kao ukupna emisija stakleničkih plinova popojedinim kategorijama vozila.U tablici 6.9 dane su potrošnje goriva i pripadajude emisije i ekvivalent CO 2 za podsektor osobnih,teretnih i kombiniranih vozila.Tablica 6.9: Emisije i ekvivalent CO 2 za podsektor osobnih i komercijalnih vozilaOsobna i kombiniranavozilaPotrošena energija,MWhEmisija CO 2 tEmisija CO 2 -ekv, tOsobna vozila2 184 857,4 567 350,3 596 338,2Teretna i kombiniranavozila1 368 158,0 361 069,9 367 921,5Mopedi i motocikli31 268,3 8 043,0 8 345,1UKUPNO 3 584 283,7 936 463,2 972 604,8Opis korištene metodologije, usporedbe potrošnji, emisijski faktori i drugi relevantni podaci zapodsektor osobnih, teretnih i kombiniranih vozila dani su u Podlogama.6.3.5. Ukupne emisije CO 2 sektora prometa Grada ZagrebaUsporedba potrošene energije i pripadajudih emisija CO 2 za podsektore prometa u Gradu Zagrebudana je u tablici 6.10.54

Potrošnja energenata, MWhEmisija CO 2 , tAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 6.10: Potrošena energija i pripadajude emisije CO 2 za podsektore prometa u Gradu ZagrebuSektorPotrošenaEmisija COEmisija COenergija, MWh2 t2 -ekv,tVozila u vlasništvu grada i gradskih poduzeda 55 877,9 14 658,9 14 717,3Javni prijevoz 138 029,0 56 320,9 56 757,5Autobusi 137 967,5 36 453,8 36 890,4Vozila na električni pogon 61,5 19 867,1 19 867,1Osobna, teretna i kombinirana vozila 3 584 283,7 936 463,2 972 604,8UKUPNO 3 778 190,6 1 007 443,1 1 044 079,6Grafički prikaz potrošnje goriva te pripadajudih emisija CO 2 i ekvivalenta emisija CO 2 dan je na slikama6.2 i 6.3.40000003500000300000025000002000000150000010000005000000Potrošnja energenta prometnog sektoraVozila u vlasništvugradaJavni prijevozOsobna ikomercijalna vozilaSlika 6.2: Potrošnja energenata prometnog sektora10000009000008000007000006000005000004000003000002000001000000Emisije CO₂ prometnog sektoraVozila u vlasništvugradaJavni prijevozOsobna ikomercijalna vozilaSlika 6.3: Emisije CO 2 prometnog sektora GradaUkupna emisija CO 2 sektora prometa Grada Zagreba iznosi oko 1007 kt, od čega više od 94% otpadana podsektor osobnih i kombiniranih vozila.55

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba6.4. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada ZagrebaEmisije CO 2 sektora javne rasvjete Grada Zagreba obuhvadaju emisije iz električne i plinske mrežejavne rasvjete. Udio plinske u ukupnoj mreži javne rasvjete Grada je gotovo zanemariv. Emisija CO 2obuhvada izravnu i neizravnu emisiju CO 2 . Opdenito izravna emisija CO 2 nastaje zbog izgaranja goriva,dok neizravna emisija CO 2 nastaje zbog potrošnje električne energije.U tablici 6.11 dane su potrošnje električne energije i pripadajude emisije CO 2 za električnu mrežujavne rasvjete a u tablici 6.12 identični parametri za plinsku mrežu.Tablica 6.11 : Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjetePotrošnja električneenergijeEmisijski faktorEmisijaMWh t CO 2 /MWh t CO 2Javna rasvjeta - električna energija 90.100 0,323 29.102,3Tablica 6.12 : Potrošnja plina i emisija CO 2 plinske mrežePotrošnja prirodnogEmisija, tplina, TJCO 2 CH 4 N 2 O CO 2 -ekvJavna rasvjeta-prirodni plin 1,31 73,26 0,0066 0,0001 73,44Ukupna emisija sektora javna rasvjeta iznosi 29.175,56 t CO 2 , od čega udio emisija plinske rasvjeteiznosi 0,4%.6.5. Ukupni referentni inventar emisija CO 2 Grada Zagreba6.5.1. Energetske potrošnje Grada ZagrebaReferentni inventar emisija CO 2 Grada Zagreba za 2008. godinu obuhvada emisije CO 2 iz sektorazgradarstva, prometa i javne rasvjete bazirane na energetskim potrošnjama pojedinih sektora (tablica6.13 i slika 6.14).Tablica 6.13: Podjela energetske potrošnje pojedinih sektora po energentimaPotrošnja goriva MWh %EnergentJavnaUkupno po Udio poPrometZgradarstvorasvjetaenergentima energentimaDizel 2.061.493,1 2.061.493,1 18,54Loživo ulje 262.917,0 262.917,0 2,36Motorni benzin 1.686.583,7 1.686.583,7 15,17Biodizel 2.739,4 2.739,4 0,02UNP 29.738,5 257,9 29.996,4 0,27Prirodni plin 313,8 363,9 3.156.357,9 3.157.035,6 28,39Ogrjevno drvo 187.201,0 187.201,0 1,68Električna energija 61,5 90.100,0 1.732.630,8 1.822.792,2 16,39Toplina 1.909.679,6 1.909.679,6 17,17UKUPNO 3.780.930,0 90.463,9 7.249.044,1 11.120.438,0 100,0Udio pojedinogsektora, %34,00 0,81 65,19 100,0 100,056

Potrošnja energije, MWhPotrošnja energije, MWhAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3.500.000Energetska potrošnja po energentima3.000.0002.500.0002.000.0001.500.0001.000.000500.0000PrirodniplinDizel Toplina ElektričnaenergijaMotornibenzinLoživo uljeOgrjevnodrvoUNPBiodizelSlika 6.4: Energetska potrošnja po energentu u 2008. godiniIz slike 6.4 proizlazi da je prirodni plin, energent s najvedim udjelom u ukupnoj potrošnji energije.Potrošnja prirodnog plina u 2008. godini iznosila je 3157 GWh, što čini 28% od ukupne potrošnjeenergije. Dominantni energenti, osim prirodnog plina su još i električna energija, dizel, toplina iz CTSate motorni benzin s potrošnjama od 2061 GWh, 1910 GWh, 1823 GWh i 1687 GWh, čiji udio uukupnoj energetskoj potrošnji Grada Zagreba iznosi preko 95%.Ukupna potrošnja energije promatranih sektora Grada Zagreba iznosi 11 120 GWh, od čega se 7 249GWh troši u zgradarstvu, a slijedi sektor prometa s potrošnjom od 3781 GWh (slika 6.5).8.000.000Energetska potrošnja7.000.0006.000.0005.000.0004.000.0003.000.0002.000.0001.000.0000Zgradarstvo Promet Javna rasvjetaSlika 6.5: Energetska potrošnja po sektorima u 2008. godini57

Potrošnja energije, MWhAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaNa slici 6.6 dana je raspodjela ukupne energetske potrošnje Grada Zagreba po sektorima ienergentima.8.000.0007.000.000Ukupna potrošnja energenataToplinaElektrična energija6.000.0005.000.0004.000.0003.000.0002.000.0001.000.0000Zgradarstvo Promet Javna rasvjetaOgrjevno drvoPrirodni plinUNPBiodizelMotorni benzinLoživo uljeDizelSlika 6.6: Raspodjela ukupne potrošnje energije po sektorima i energentimaNajvedi udio (65%) u ukupnoj potrošnji energije ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektorprometa s 34%. Prirodni plin (3156 GWh) i toplinska energija (1910 GWh) su najzastupljenijienergenti sektora zgradarstva, dok se u sektoru prometa najviše troše dizel (2061 GWh) i benzin(1687 GWh).6.5.2. Emisije CO 2 Grada ZagrebaReferenti inventar emisija CO 2 Grada Zagreba obuhvada izravne emisije CO 2 nastale izgaranjem gorivai neizravne emisije CO 2 iz potrošnje električne i toplinske energije za sektore zgradarstva, prometa ijavne rasvjete.U tablici 6.14 prikazane su emisije CO 2 po sektorima i energentima.58

Emisija t CO2Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 6.14: Emisija CO 2 po sektorima i energentimaEnergentPromet Javna rasvjeta ZgradarstvoEmisija t CO 2 %Ukupno poenergentimaUdio poenergentimaDizel 545.266,1 545.266,1 19,70Loživo ulje 72.495,4 72.495,4 2,62Motorni benzin 433.828,8 433.828,8 15,67Biodizel 0,0 0,0 0,00UNP 8.391,0 58,0 8.449,0 0,31Prirodni plin 90,1 73,3 634.049,2 634.212,5 22,91Ogrjevno drvo 0,0 0,0 0,00Električna energija 19.867,1 29.102,3 559.639,7 608.609,1 21,98Toplina 465.685,2 465.685,2 16,82UKUPNO 1.007.443,1 29.175,6 1.731.927,4 2.768.546,1 100,00Udio pojedinogsektora, %36,39 1,05 62,56 100,0 100,00Na slici 6.7 prikazana je ukupna emisija tCO 2 po sektorima, a na slici 6.8 emisija po pojedinimenergentima. Slika 6.9 daje skupni prikaz emisija CO 2 po sektorima i energentima.Emisija CO₂ po sektorima2.000.0001.800.0001.600.0001.400.0001.200.0001.000.000800.000600.000400.000200.0000Zgradarstvo Promet Javna rasvjetaSlika 6.7: Emisija CO 2 inventara po sektorimaUkupna emisija inventara iznosi 2769 kt CO 2 . Najvedi izvor emisije, kao i potrošnje energenata, jesektor zgradarstva s emisijom od 1732 kt CO 2 , a slijedi ga sektor prometa s emisijom od 1007 kt CO 2 .59

Emisija t CO2Emisija t CO2Prirodni plinElektričnaenergijaDizelToplinaMotorni benzinLoživo uljeUNPBiodizelOgrjevno drvoAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba700.000600.000500.000400.000300.000200.000100.0000Emisija CO₂ po energentimaSlika 6.8: Emisija CO 2 inventara po energentimaEmisija CO 2 iz potrošnje prirodnog plina u 2008. godini iznosila je 634 kt CO 2 , što čini 23% ukupneemisije inventara. Dominantni izvori emisija, uz prirodni plin su električna energija, dizel, toplina temotorni benzin s emisijama od 609 kt CO 2 , 545 kt CO 2 , 466 kt CO 2 i 433 kt CO 2 . Udio emisijanavedenih energenata zajedno čini preko 95% ukupne emisije CO 2 Grada Zagreba.Emisija CO₂ po sektorima i energentima2.000.0001.800.0001.600.0001.400.0001.200.0001.000.000800.000600.000400.000200.0000Zgradarstvo Promet Javna rasvjetaSlika 6.9: Prikaz emisije CO 2 po sektorima i energentimaToplinaElektričnaenergijaOgrjevno drvoPrirodni plinUNPBiodizelMotornibenzinLoživo uljeDizelNajvedi udio (63%) u ukupnim emisijama CO 2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektorprometa s 36%. Emisije prirodnog plina (634 kt CO 2 ) i električne energije (560 kt CO 2 ) sunajzastupljenije u sektoru zgradarstva dok su u sektoru prometa najvede emisije nastale potrošnjomdizela (545 kt CO 2 ) i benzina (433 kt CO 2 ).Emisija CO 2 proračunata je iz svih dostavljenih podataka o potrošnji energije, dok su emisije preostaladva direktna staklenička plina (metan, CH 4 te dušikov oksid, N 2 O) proračunate za sektore u kojima istenastaju izgaranjem goriva. Proračunata emisija CO 2 -ekv prikazana je sektorski u tablici 6.15.60

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 6.15: Prikaz emisija CO 2 -ekv po sektorimaPromet Javna rasvjeta ZgradarstvoUkupno poenergentimaEmisija kt CO 2 -ekv 1044,2 29,1 1732,0 2805,3Udio 37,2 1,0 61,8 1006.6. ZaključakPoznata je činjenica da preko 50% ukupnih emisija stakleničkih plinova nastaje u gradovima injihovim okolicama. Nadalje, procjenjuje se da u Europskoj uniji oko 80% stanovništva živi ugradovima. Iz svega navedenog može se zaključiti da je uloga gradskih vlasti iznimno važna zaublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša na gradskoj, nacionalnoj i globalnoj razini.Referentni inventar emisija Grada Zagreba za 2008. godinu obuhvada izravne (izgaranje goriva) ineizravne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO 2 iz tri sektora neposredne potrošnjeenergije: 1) zgradarstva 2) prometa i 3) javne rasvjete. Ukupna emisija CO 2 iz promatranih sektora uGradu Zagrebu iznosila je u 2008. godini 2769 kt CO 2 .Usporedba Referentnog inventara emisija CO 2 Grada Zagreba za 2008. godinu s posljednjimNacionalnim inventarom emisija pokazuje da promet Grada Zagreba doprinosi s 16,3%, a zgradarstvos 21,6% ukupnim emisijama spomenutih sektora Republike Hrvatske. Promatrano u odnosu na brojstanovnika emisija t CO 2 /stanovniku u Gradu Zagrebu iznosi 3,48. U studiji European Green City Indexanalizirane su emisije CO 2 za 30 europskih gradova u 2007. godini. Grad s najmanjom emisijom od2,19 tCO 2 /stanovniku je Oslo, dok je grad s najvedom emisijom od 9,72 t CO 2 /stanovniku Dublin, dokje prosjek emisija analiziranih gradova iznosio 5,09 tCO 2 /stanovniku. Iz navedenog se prikaza možezaključiti da je Grad Zagreb po emisiji t CO 2 /stanovniku ispod prosjeka 30 analiziranih europskihgradova ali, uzevši u obzir da ovim Referentnim inventarom emisija CO 2 nije obuhvaden sektorindustrije, stvarni iznos t CO 2 /stanovniku u Gradu Zagrebu je znatno vedi.61

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba62

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba7. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA CO 2 D0 2020. GODINE7.1. UvodPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, a u skladu s preporukama Europskekomisije, Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 do 2020. godine sadržiidentificirane mjere energetske učinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete GradaZagreba.Mjere za sektore zgradarstva i prometa podijeljene su na nekoliko potkategorija ovisno opodsektorima na koje se odnose kao i osnovnim namjenama i karakteristikama. Posebnupotkategoriju za sektore zgradarstva i prometa čine mjere koje proizlaze iz nacionalne legislative.Mjere za unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete su, u odnosu na sektore zgradarstva iprometa, daleko malobrojnije i nisu podijeljene u potkategorije.U ovom de poglavlju biti dan pregled svih mjera čija bi implementacija rezultirala smanjenjem emisijaCO 2 u Gradu Zagrebu, neovisno o investicijskim troškovima, potencijalima energetskih ušteda iekonomsko-energetskoj isplativosti njihove provedbe. Za dio ekonomsko-energetski isplativih i do2020. godine provedivih mjera, u slijededem de se poglavlju navesti opisi mjera, očekivane uštedeenergije i emisija CO 2, vremenski okvir provedbe, procjene investicijskih troškova te tijela zadužena zanjihovu implementaciju.7.2. Mjere koje proizlaze iz hrvatske nacionalne legislative7.2.1. ZgradarstvoMjere za povedanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu u Strategiji energetskog razvoja RepublikeHrvatske (NN 130/09) (u daljem tekstu Strategija) su dane za sektore kudanstava i uslužnihdjelatnosti.Prema Strategiji mjere za povedanje energetske učinkovitosti u kudanstvima su:1. Usvajanje i primjena svih podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o prostornomuređenju i gradnji (NN 76/07);2. Kontinuirano provođenje informacijskih kampanji za podizanje svijesti građana iosnivanje mreže informativnih središta;3. Označavanje energetskih karakteristika trošila (kudanskih uređaja i dr.) i usvajanjeminimalnih standarda za trošila;4. Individualno mjerenje potrošnje energije na mjestima gdje to nije slučaj (posebice zatoplinsku energiju iz CTS-a), korištenje inteligentnih brojila u kombinaciji s upravljivimuređajima te dostavljanje informativnih računa kupcima energije;5. Financijski poticaji fizičkim osobama za provedbu mjera energetske učinkovitosti.Mjere za povedanje energetske učinkovitosti u sektoru uslužnih djelatnosti su sljedede:1. Izrada i primjena građevinske regulative potpuno usklađene sa zahtjevima EU Direktive oenergetskim svojstvima zgrada (2002/91/EC);2. Redovita provedba inspekcija kotlova i sustava ventilacije u zgradama;3. Kontinuirano provođenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti zaposlenika u javnojupravi;4. Provedba programa Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i županijama;5. Provedba nacionalnog programa Dovesti svoju kudu u red;6. Uvođenje sustavnog gospodarenja energijom u objekte komercijalnih usluga;7. Nastavak osiguravanja financijskih poticaja za provedbu mjera energetske učinkovitosti;63

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8. Uvođenje Zelene javne nabave.Cilj povedanja energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva je smanjiti ukupnu finalnu energetskupotrošnju sektora za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupna energetska ušteda 9% do 2016.godine) u skladu s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi 2006/32/EC oenergetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Grada Zagreba propisanih Zakonom oučinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08) su sljedede:1. Donošenje Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije GradaZagreba kao planski dokument za vrijeme od 3 godine;2. Donošenje Plana energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Grada Zagrebakao provedbenog planskog dokumenta za vrijeme od jedne godine.Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Grada Zagreba propisanih Pravilnikom oobaveznom energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08) su:1. Certificiranje postojedih zgrada javne namjene površine vede od 1000 m 2 ;2. Izlaganje certifikata na vidljivom mjestu u zgradi.7.2.2. PrometStrategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, kao mjere za povedanje energetske učinkovitostiu prometu navodi:1. Propisivanje strožih standarda za nova vozila;2. Provedbu informacijskih kampanja o energetski učinkovitom ponašanju u prometu;3. Planiranje i uspostavu učinkovitijih prometnih sustava;4. Poticanje projekata čistijeg prometa i kupovine energetski učinkovitijih vozila.Nadalje, Strategija postavlja cilj korištenja obnovljivih izvora energije u prometu u 2020. godini na10% udjela obnovljivih izvora energije korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnjubenzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom prijevozu te ukupne električneenergije korištene u prijevozu.Mjere energetske učinkovitosti koje proizlaze iz obveza Grada Zagreba propisanih Zakonom obiogorivima (NN 65/09) su sljedede:1. Donošenje Programa poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu Grada Zagrebakao planski dokument za vrijeme od 3 godine;2. Donošenje Plana poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu Grada Zagreba kaoprovedbenog planskog dokumenta za vrijeme od jedne godine.Detaljniji opisi spomenutih legislativnih dokumenata iz kojih, između ostalog, proizlaze i obvezeGrada Zagreba u cilju smanjenja energetske potrošnje i poticanja korištenja obnovljivih izvoraenergije u sektorima zgradarstva i prometa dani su u poglavlju 11.64

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba7.3. Mjere za smanjenje emisija CO 2 u sektoru zgradarstva Grada ZagrebaU skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, prioritetne mjere iaktivnosti za sektor zgradarstva podijeljene su u sljededih pet potkategorija: opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstva; promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnosti; mjere za zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada; mjere za stambeni sektor zgrada; mjere za zgrade komercijalni i uslužni podsektora.7.3.1. Opde mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora zgradarstvaKategorijom opde mjere obuhvadene su mjere koje se odnose na zgradarstvo Grada Zagreba u cjelini.Tijekom izrade ovog Akcijskog plana uočeni su problemi u prikupljanju podataka o energetskojpotrošnji u različitim kategorijama zgrada. Iz tog razloga, ovdje su predložene 4 mjere koje se uprvom redu odnose na uklanjanje barijera pradenju i kontroli energetskih potrošnji u zgradarstvuGrada Zagreba:1. Izrada metodologije za prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja za sektor zgradarstvaGrada prema klasifikaciji zgrada koja se koristi u ovom Akcijskom planu (1. zgrade uvlasništvu Grada; 2. stambene zgrade; 3. zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti);2. Prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja prema razvijenoj metodologiji na godišnjoj,mjesečnoj i dnevnoj osnovi (ovisno o vrsti pokazatelja), pri čemu de se za prikupljanje koristitisustavi automatskog daljinskog očitanja te očitanje od strane djelatnika radi dodatneprovjere ispravnosti;3. Izrada informacijskog sustava gospodarenja energijom za Grad Zagreb koji de sadržavati sveprikupljene podatke i pokazatelje te omogudavati izradu svih potrebnih i relevantnih analiza;4. Izrada godišnje energetske bilance Grada prema klasifikaciji zgrada iz ovog Akcijskog plana.Za provedbu navedenih mjera nadležan je Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj,pri čemu je potrebno uključiti i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada – Odjel zastatistiku.Za navedene 4 mjere može se dati procjena investicijskih troškova ali ne i procjena energetskihušteda i pripadajudih smanjenja emisija CO 2 . Treba naglasiti da se radi o iznimno važnim mjerama jerje bez prikupljanja relevantnih energetskih pokazatelja prema jednoznačnoj metodologiji nemogudepratiti stvarno kretanje energetskih potrošnji a time niti pripadajudih smanjenja emisija CO 2 iz sektorazgradarstva što u konačnici znači da se nede modi odrediti da li je postavljeni cilj do 2020. godinepostignut ili ne.Slijededa podgrupa opdih mjera koja ima iznimno velik utjecaj na smanjenje emisija CO 2 u GraduZagrebu do 2020. godine je uspostava sheme sufinanciranja implementacije identificiranih mjeraenergetske učinkovitosti za sektor zgradarstva u cjelini. Iskustva svih energetski osviještenih irazvijenih europskih gradova pokazuju da se bez programa sufinanciranja, te raznih drugih poticajnihprograma gradskih uprava ne može očekivati značajnija provedba mjera energetske učinkovitosti kojabi do 2020. trebala rezultirati smanjenjem emisija CO 2 za više od 20%.Predložene opde mjere ove podgrupe su sljedede:1. Izrada studije o metodologiji, načinima poticanja i sustavu kriterija za razne poticajne shemegrada za izgradnju novih zgrada toplinskih karakteristika iznad propisanih Tehničkimpropisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08);65

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba2. Primjena poticajnih shema Grada (bespovratna sredstva, subvencije i dr.) za izgradnju novihzgrada toplinskih karakteristika iznad propisanih Tehničkim propisom o racionalnoj uporabienergije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08);3. Izrada studije o metodologiji, načinima poticanja i sustavu kriterija za razne poticajne shemegrada za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama (solarni kolektori, kotlovnice nabiomasu i dr.);4. Primjena poticajnih shema Grada (bespovratna sredstva, subvencije i dr.) za korištenjeobnovljivih izvora energije u zgradama (solarni kolektori, kotlovnice na biomasu i dr.).Za ovu je podgrupu opdih mjera, također, karakteristično da je vrlo teško kvantitativno procijenitinjihov utjecaj na energetske uštede i pripadajude smanjenje emisija CO 2 ali je sasvim sigurno da beznjihove primjene nede biti mogude zadovoljiti postavljeni cilj od 21% smanjenja emisije CO 2 do 2020.godine.7.3.2. Promotivne, informativne i edukativne mjere i aktivnostiPotkategoriju promotivnih, informativnih i edukativnih mjera i aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteteživota svih građana Grada Zagreba čine sljedede mjere:1. Nastavak i unapređenje rada Infogalerija energetske efikasnosti (EE);2. Nastavak s radom postojedih i otvaranje novih EE info kutaka (do sada otvorena 2);3. Postavljanje EE info vitrina u razne dijelove Grada (do sada postavljeno 12);4. Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskimtemama na poleđini energetskih računa;5. Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti građana oenergetskoj učinkovitosti u zgradama: Kako izgraditi energetski učinkovitu kudu?; Rekonstrukcija zgrada na načelima održive gradnje; Energetski certifikati – energetska potrošnja kao tržišna kategorija prilikom kupnje,iznajmljivanja i sanacije zgrada; Mjere energetske učinkovitosti u kudanstvima - termostatski ventili, solarni sustavi zapripremu potrošne tople vode, energetski učinkovita stolarija, kudanski uređaji Aenergetskog razreda; Oznake energetske učinkovitosti – Zašto kupovati samo uređaje A energetskog razreda?; I stand by mod troši električnu energiju! – isključenje kudanskih uređaja iz električnemreže nakon upotrebe; Štedljiva unutrašnja rasvjeta; Grijanje na biomasu; Solarni kolektori; Dizalice topline; Inteligentna zgrada – što je to?; Što je niskoenergetska („trolitarska“) kuda“)?; Što je pasivna („jednolitarska) kuda?; Što je Faktor 10?;6. Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO 2 : U suradnji s fakultetima, institutima i agencijama organizacija domadih imeđunarodnih konferencija na znanstveno-stručnoj razini o promjeni klime ienergetskim strategijama Grada; Organizacija savjetovanja i suradnje predstavnika različitih gradova o planiranim ipostignutim energetskim uštedama;66

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba7. Edukativne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljnegrupe građana: Organizacija tribina u pojedinim naseljima s temom energetske učinkovitosti; Kako štediti energiju? – za djecu predškolske i školske dobi; Akcije u školama: natječaji za sastavke ili crteže s temom promjene klime i uštedeenergije, podjela nagrada i izložbe radova; Izdavanje dječjih slikovnica na temu energetske učinkovitosti (kao što je npr. uNjemačkoj izdana slikovnica „Život u pasivnoj kudi“); Energetski učinkoviti uređaji – prodavači; Načela održivih sanacija zgrada – građevinski radnici – građevinska operativa; Hrvatska gospodarska komora; Obrtničke komore; U suradnji s tekudim EU projektima u okviru programa Inteligentna energija zaEuropu;8. Obrazovanje: Uvođenje kolegija o načinima štednje energije u kudanstvima i školama za učenikeopdih i strukovnih srednjih škola u Zagrebu (Gradski ured za obrazovanje, kulturu išport); Financijski podržati studentske natječajne radove koji promiču energetskuučinkovitost; Ustanoviti fond za nagrade za energetski učinkovite i inovativne studentskediplomske radove; U suradnji s Društvom arhitekata Grada Zagreba organizirati natječaje za energetskiučinkovite projekte na području Grada.9. Poticanje energetski učinkovite i održive gradnje u arhitektonskim i urbanističkoarhitektonskimnatječajima koji se raspisuju za područje Grada: Natječaji za novogradnje; Natječaji za obnovu – rekonstrukciju; U suradnji s Društvom arhitekata Grada Zagreba organizirati natječaje za energetskiučinkovite projekte na području Grada; U natječajne programe (projektne zadatke) energetsku učinkovitost i održivost uvestikao kategoriju vrednovanja s udjelom do 20% od ukupne ocjene projekta.Za ovu je kategoriju mjera, jednako kao i za opde mjere, vrlo teško kvantitativno procijeniti njihovutjecaj na energetske uštede i pripadajude smanjenje emisija CO 2 . Na osnovu iskustava energetskiosviještenih gradova Europske unije, procijenjeno je da bi kontinuirana provedba gore navedenihpromotivnih, obrazovnih i informativnih mjera do 2020. godine rezultirala ukupnom uštedomtoplinske energije čitavog sektora zgradarstva Grada Zagreba od 20% odnosno u iznosu od 5 141 064MWh (Poglavlje 8.2).7.3.3. Mjere za zgrade i poduzeda u vlasništvu GradaIdentificirane mjere energetske učinkovitosti za zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada se, premaosnovnim karakteristikama mogu podijeliti u tri grupe: pripremne aktivnosti; provedbeni projekti; legislativne mjere.67

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaSkupina pripremnih aktivnosti obuhvada sljedede mjere i aktivnosti:1. Uvođenje Informacijskog sustavnog gospodarenja energijom u zgradama i poduzedima uvlasništvu Grada: centralizirano prikupljanje svih relevantnih podataka o zgradama (građevinske karakteristike,godine izgradnje, godina i opis rekonstrukcija, energetska potrošnja svih tipova energije,mjesečni računi za energente i dr.); izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada; provedba energetskih pregleda u zgradama; izrada investicijskih studija za provedbu mjera energetske učinkovitosti identificiranih krozenergetske preglede; određivanje dinamike provedbe identificiranih mjera energetske učinkovitosti;2. Uvođenje sheme 50-50% prema kojoj se postignute energetske uštede, odnosno izbjegnutienergetski troškovi ravnomjerno dijele između Gradske uprave kao vlasnika zgrade i korisnikazgrada. Dosadašnja praksa prema kojoj korisnici zgrada (škola, bolnica i dr.) koji svojimsavjesnim ponašanjem ostvaruju energetske uštede a da od toga u konačnici nemaju nikakvedobiti je iznimno demotivacijska. Brojna iskustva pokazuju da provedba 50-50% sheme kaojaki motivacijski čimbenik rezultira promjenom ponašanja korisnika zgrade što u konačnicidrastično smanjuje potrošnju energije. Po potrebi u ovu aktivnost mogude je uključivanjeMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa kao nadležnog za pitanje školstva.3. Izrada i izlaganje na vidljivom mjestu Display postera s energetskim pokazateljima opotrošnji energije za grijanje, potrošnji vode, te emisijama CO 2 za sve zgrade i poduzeda uvlasništvu GradaPopis konkretnih projekata, čija implementacija direktno utječe na energetske potrošnje ipripadajude smanjenje emisija CO 2 je vrlo dugačak, a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj nasmanjenje emisija CO 2 najvedi:1. Ugradnja solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode u obrazovne i zdravstveneustanove Grada Zagreba;2. Ugradnja solarnih sustava za pripremu potrošne tople vode u stanove u vlasništvu GradaZagreba;3. Ugradnja termostatskih ventilskih setova na sve radijatore u zgradama i poduzedima uvlasništvu Grada;4. Zamjena rasvjetnih tijela u učionicama obrazovnih i odgojnih ustanova Grada Zagrebamodernim i energetski učinkovitim svjetlotehničkim rješenjima u skladu sa europskimnormama i direktivama5. Zamjena kotlovnica na lož ulje kotlovnicama na pelete u osnovnoškolskim i predškolskimustanovama;6. Zamjena kotlovnica na lož ulje kotlovnicama na prirodni plin u osnovnoškolskim ipredškolskim ustanovama;7. Toplinska izolacija fasada i krovišta u 50% svih zgrada u vlasništvu Grada;8. Ugradnja energetski visokoučinkovitih prozora u 30% svih zgrada u vlasništvu Grada;9. Ugradnje dizalica topline;10. Ugradnja fotonaponskih sustava;Legislativne mjere na gradskoj razini koje de rezultirati znatnim smanjenjem emisija CO 2 su sljedede:1. Uvođenje Zelene javne nabave za opremu i usluge u zgradama u vlasništvu Grada Zagreba;2. Donošenje Odluke Gradske skupštine prema kojem sve nove zgrade u vlasništvu Gradatrebaju imati solarne sustave za pripremu tople vode.68

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba7.3.4. Mjere za sektor stambenih zgradaStambeni sektor Grada Zagreba sudjeluje s 68% u ukupnoj energetskoj potrošnji sektora zgradarstva iima iznimno velik potencijal energetskih ušteda. Mjere energetske učinkovitosti podsektora mogu sepodijeliti na mjere za nove i postojede zgrade. Stupanjem na snagu Tehničkog propisa o racionalnojupotrebi energije i toplinskoj zaštiti zgrada, novoizgrađenim zgradama stambene namjene, jemaksimalna dozvoljena potrošnja energije za grijanje ograničena na iznose između 51 i 95 kWh/m 2ovisno o faktoru oblika zgrade. Samom uspješnom provedbom propisa značajno de se smanjitipotrošnja novih stambenih zgrada. Problem je veliki fond postojedih stambenih zgrada GradaZagreba čija specifična potrošnja toplinske energije iznosi 179,07 kWh/m 2 .Prijedlog mjera za nove zgrade stambene namjene obuhvada sljedede mjere i aktivnosti:1. Uvođenje načela održive gradnje u poticajnu stanogradnju (zgrade POS-a) na području gradaZagreba: Propisati kriterije energetske učinkovitosti za poticanu stanogradnju (toplinskazaštita iznad propisane, dozvoljeni koeficijenti prolaza topline za razne građevinskeelemente i dr.); Održiva javna nabava svih građevinskih, električnih i strojarskih elemenata te sustavaunutar zgrade; Zelena javna nabava svih projektantskih, graditeljskih, instalaterskih i dr. usluga; Provedba pet opde prihvadenih načela održive gradnje; Obnova prema EU primjerima najbolje prakse („Faktor 10“).2. Donošenje Odluke na razini Gradske skupštine da novoizgrađene stambene zgradeopremljene solarnim sustavima za pripremu tople vode pladaju manje komunalne naknade.Mjere energetske učinkovitosti za postojede zgrade stambene namjene obuhvadaju 3 kategorije: Pripremne aktivnosti; Provedbene projekte; Legislativne mjere.Pripremne su aktivnosti, kao i u slučaju podsektora zgrada u vlasništvu Grada, sve one mjere kojenede direktno utjecati na smanjenje energetskih potrošnji i emisija CO 2, ali de postaviti neophodnepreduvjete za njihovu uspješnu implementaciju.Za ovu su kategoriju, identificirana je sljededa mjera:1. Uvođenje načela i kriterija energetske učinkovitosti u održavanje stambenih zgrada: Izrada Priručnika o održavanju stambenih zgrada na načelima energetskeučinkovitosti i održivosti u suradnji sa stručnjacima Gradskog stambeno-komunalnoggospodarstva; Izrada Priručnika o korištenju stambenih prostora u cilju smanjenja toplinskihgubitaka i postizanja kvalitete zraka (preporuke za ponašanje stanara u smisluodržavanja povoljnih mikroklimatskih uvjeta - temperature prostora, potrebneizmjene zraka, vlažnosti zraka i sl.); Izrada Studije mogudih sanacija postojedih zgrada u Zagrebu različitih tipova ivremena izgradnje s iskazom troškova za sanaciju, ostvarenom uštedom energije ipostignutim razredom energetske učinkovitosti. Studiju izraditi za različite mjeresanacije: 1. edukativne, bez troškova za sanaciju, 2. mjere s malim troškovima i brzimpovratom sredstava, 3. mjere s vedim ulaganjima i dužim povratom investicije;69

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba Organizacija radionica i seminara o energetski učinkovitim sanacijama stambenihzgrada za predstavnike suvlasnika stanara Subvencioniranje mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvoraenergije u stambenim zgradama (solarni kolektori, štedna rasvjeta, toplinska zaštitaiznad zakonski propisane, sustav za daljinsko očitanje potrošnje, termostatski setovi,hidraulička regulacija i dr.) Izrada uputa za korištenje zgrada nakon sanacije pogotovo za izvedbu na razinipasivne kude ili tzv. „faktor 10“ uključujudi i upute o sustavima koji su ugrađeni u tzv.inteligentnu kudu.Provedbeni projekti energetske učinkovitosti za postojedi i bududi stambeni sektor zgrada, čijaimplementacija direktno utječe na energetske potrošnje i pripadajude smanjenje emisija CO 2 sumnogobrojni a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj na smanjenje emisija CO 2 najvedi:1. Ugradnja solarnih sustava za pripremu tople vode u 3000 kudanstava do 2020. godine;2. Rekonstrukcija toplinske izolacije vanjske ovojnice i sanacija krovišta na načelima održivegradnje u 35% postojedeg stambenog fonda zgrada do 2020. godine;3. Zamjena kotlovnica na lož ulje kotlovnicama na pelete u 50% kudanstava do 2020. godine;4. Poticanje gradnje pasivnih i niskoenergetskih obiteljskih kuda i stambenih zgrada.Za uspješnu provedbu identificiranih konkretnih projekata važno je osmisliti i pokrenuti programsubvencioniranja (pog. 7.1.2. – Opde mjere).Mjera koja može rezultirati smanjenjem potrošnje toplinske energije u stambenom fondu zgrada i do25% je mjerenje stvarne potrošnje toplinske energije u kudanstvima priključenima na centraliziranitoplinski sustav Grada Zagreba. Dosadašnja praksa da se potrošnja toplinske energije plada po m 2grijanog prostora a ne po stvarnoj potrošnji je iznimno demotivirajuda i rezultira velikom ineracionalnom energetskom potrošnjom.7.3.5. Mjere za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnostiPodsektor komercijalnih i uslužnih zgrada Grada Zagreba sudjeluje s 25% u ukupnoj energetskojpotrošnji sektora zgradarstva i ima iznimno velik potencijal energetskih ušteda.Mjere energetske učinkovitosti podsektora se, generalno, mogu podijeliti na mjere za nove ipostojede zgrade. Stupanjem na snagu Tehničkog propisa o racionalnoj upotrebi energije i toplinskojzaštiti zgrada, novoizgrađenim zgradama nestambene namjene, je maksimalna dozvoljena potrošnjaenergije za grijanje ograničena na iznose između 51 i 95 kWh/m 2 ovisno o faktoru oblika zgrade.Samom uspješnom provedbom propisa značajno de se smanjiti potrošnja novih zgrada. Problem jeveliki fond postojedih zgrada komercijalnih i uslužnih djelatnosti Grada Zagreba čija je specifičnapotrošnja toplinske energije procijenjena na 170,00 kWh/m 2 .Prijedlog mjera za postojede zgrade podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada sljededemjere i aktivnosti:1. Uvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrade na način da odgovaravažedim propisima;2. Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivih izvora energije:a. Dizalice topline;b. Biomase;c. Solarnih kolektora;3. Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja;70

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4. Ugradnja štednih žarulja.Prijedlog mjera za nove zgrade podsektora komercijalnih i uslužnih djelatnosti obuhvada sljededemjere i aktivnosti:1. Smanjenje komunalnih naknada za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti toplinskihkarakteristika iznad propisanih Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije itoplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08);2. Smanjenje komunalnih naknada za zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti koji dio svojihenergetskih potreba zadovoljavaju iz obnovljivih izvora energije (solarni kolektori, kotlovnicena biomasu i dr.).7.4. Mjere za smanjenje emisija CO 2 u sektoru prometa Grada ZagrebaU skladu s preporukom Europske komisije kao i konkretnom situacijom u Gradu, prioritetne mjere iaktivnosti za sektor prometa podijeljene su u sljedede potkategorije: Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa; Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti; Zelena javna nabava; Mjere za vozila u vlasništvu Grada; Mjere za javni prijevoz; Mjere za osobna i komercijalna vozila.7.4.1. Planske mjere za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometaPotkategoriju planskih mjera za smanjenje emisija CO 2 iz sektora prometa čine sljedede mjere:1. Uvođenje informacijskog sustava za nadzor prometa;a. Mjera uključuje uvođenje suvremene prometne signalizacije kao medijakomuniciranja sa vozačima, ugradnju mjernih uređaja kontrole prometnog toka iokoline, što operativnim službama omoguduje da u svakom trenutku imaju pregledsituacije na cesti, predvide pojave neugodnih situacija, pravilno djeluju i spriječemogude konflikte;2. Mjere za povedanje protočnosti prometa na području Grada Zagreba;a. Pravo prolaska javnom prijevozu po posebnim trakama;b. Ugradnja sustava za osiguravanje prednosti prolaska vozilima javnog prijevoza naraskršdima;c. Savska cesta bez osobnih i teretnih vozila - demonstracijski koridor projekta CIVITAS;3. Uvođenje naknada za prometno onečišdenje;a. Temeljem iskustava drugih gradova mogude je uvesti naknade za prometnoonečišdenje centra grada Zagreba. Preusmjeravanjem prometa iz centra grada nedese bitno smanjiti emisija CO 2 , ved de do smanjenja štetnih emisija dodi vedimodnosno učestalijim korištenjem javnog gradskog prijevoza. Iz prikupljenih naknadaza prometno onečišdenje mogude je financirati mjere za sektor javnog gradskogprijevoza s ciljem povedanja kvalitete usluge prijevoza te uspostavljanjem šire zonebesplatnog korištenja (odnosno zone za koju se pladaju naknade za onečišdenje);4. Mjere za povedanje sigurnosti u prometu u Gradu Zagrebu.71

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba7.4.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnostiPromotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvalitete prometa ismanjenja emisija CO 2 u Gradu Zagrebu su sljedede:1. Kampanja : Recimo DA javnom prijevozu!;2. Promocija car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozila;3. Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole);4. Promoviranje upotrebe alternativnih goriva;5. Osnivanje informativno-demonstracijskog centra za građane o korištenju vozila naalternativna goriva (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.) uz mogudnostiznajmljivanja vozila na alternativna goriva;6. Nastavak rada CIVITAS ELAN FORUMA – organizacija tribina, radionica i okruglih stolova,provođenje anketa i istraživanja, distribucija informativnog i promotivnog materijala i dr.;7. Nastavak tečajeva za vozače modernih niskopodnih tramvaja - 67 vozača tramvaja prošlotrening za upravljanje novim kočionim sustavom za efikasnije generiranje električneenergije;8. Kampanja: Jedan dan u tjednu bez automobila;9. Poticanje korištenja jednog vozila za djelatnike koji žive u istom/susjednom dijelu grada;10. Dvogodišnja promotivna akcija Bioetanol.7.4.3. Zelena javna nabavaOva potkategorija mjera obuhvada sljedede mjere i aktivnosti:1. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila u vlasništvu Grada i članica Zagrebačkogholdinga;2. Uvođenje kriterija zelene javne nabave za vozila javnog prijevoza.7.4.4. Mjere za vozila u vlasništvu Grada ZagrebaPotkategoriju mjera za vozila u vlasništvu Grada i članica Holdinga čine sljedede mjere:1. Uvođenje Sustavnog gospodarenja energijom u vozilima u vlasništvu Grada i članicaHoldinga: Utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva i potrošnja,itd.); Prijedlog mjera za povedanje učinkovitosti (npr. optimizacija ruta i vremena vožnje,itd.); Pradenje provedbe;2. Nabava novih vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova (alternativna goriva);3. Car sharing za djelatnike istog poduzeda grada Zagreba odnosno gradske uprave.7.4.5. Mjere za javni prijevozPotkategoriju mjera za javni prijevoz čine sljedede mjere:1. Uvođenje Sustavnog gospodarenja energijom u vozilima javnog prometa: Utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva i potrošnja,itd.); Prijedlog mjera za povedanje učinkovitosti (npr. optimizacija ruta i vremena vožnje,itd.); Pradenje provedbe.72

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba2. Skup mjera za povedanje kvalitete javnog prijevoza (novi tramvaji, LED display za prikazdolaska/odlaska,…) Postupna zamjena starih tramvaja modernim niskopodnim tramvajima Ugradnja LED displaya za prikaz dolaska tramvaja/autobusa na svim tramvajskim iautobusnim stajalištima u Gradu – CIVITAS Integrirani tarifni sustav s odgovarajudim stimulativnim povlasticama i popustima,itd.3. Skup mjera za povedanje udjela i učinkovitosti javnog prijevoza u prometu na čitavompodručju Grada, što uključuje cijeli niz mjera i kapitalnih investicija: Uvođenje novog brzog šinskog prijevoza, tipa metro, odnosno lakošinskog sustava Uvođenje i unapređenje konvencionalne tzv. prigradske željeznice u gradski iprigradski prijevoz Obnova pruge i modernizacija vozila Širenje mreže konvencionalnih sustava javnog prijevoza, nove pruge, novi kolosijeci,nova stajališta Unapređenje opreme i infrastrukture, stajališta, nadstrešnica Integriranje prijevozničkih sustava Park&ride sustav Zamjena postojedih dotrajalih autobusa ZET-a autobusima s pogonom naalternativna goriva Uvođenje autobusa na hibridni pogon u javni prijevoz Grada Zagreba Uvođenje električnih vozila za promet parkovima i rekreacijskim zonama GradaZagreba Minibusevi u večernjim satima zamjenjuju standardne autobuse na linijama sočekivanim manjim brojem putnika4. Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prijevoza5. Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađe, uz osiguranospremište za bicikle i servis te mjerenje prijeđenih km.7.4.6. Mjere za osobna i komercijalna vozilaPotkategoriju mjera za osobna i kombinirana vozila čine sljedede mjere:1. Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove grada (Ilica, Gornji grad, i dr.) konvencionalnimvozilima;2. Izuzede od naplate ulaska u visoko zagušene dijelove grada (Ilica, Gornji grad, i dr.) za vozilapogonjena alternativnim gorivima;3. Dozvola korištenja žute trake vozilima s 3 ili više putnika7.5. Mjere za sektor javne rasvjeteMjere za smanjenje potrošnje energije i svjetlosnog zagađenja u sektoru javne rasvjete GradaZagreba su sljedede:1. Zamjena postojedih s energetski učinkovitijim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima;2. Uspostava jedinstvenog registra javne rasvjete na GIS platformi;3. Upravljanje rasvjetnim tijelima ugradnjom modernih elektroničkih prigušnica.U poglavlju 8. dan je pregled ekonomsko-energetski optimalnih mjera za sva tri sektora energetskepotrošnje Grada Zagreba.73

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba74

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8. VREMENSKI I FINANCIJSKI OKVIR PROVEDBE PLANA PRIORITETNIH MJERA I AKTIVNOSTI8.1. UvodU prethodnom je poglavlju dan sveobuhvatni prikaz identificiranih mjera i aktivnosti Akcijskog planaenergetski održivog razvitka Grada Zagreba u razdoblju od 2008. do 2020. godine za sektorezgradarstva, prometa i javne rasvjete Grada Zagreba. Temeljem toga izvršen je odabir prioritetnihmjera, čijom de se primjenom ostvariti zacrtani cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova od 21% do2020. godine u odnosu na 2008. godinu. Prioritetne mjere prikazane su u nastavku ovog poglavlja utabličnom prikazu, pri čemu su svakoj mjeri pridruženi slijededi parametri: vremenski okvir provedbe; tijelo zaduženo za provedbu; procjena investicijskih troškova provedbe; procjena očekivanih energetskih ušteda; procjena smanjenja emisija CO 2 ; investicijski troškovi po ušteđenoj tCO 2 ; mogudi izvori sredstava za provedbu; kratki opis mjere i način provedbe.Radi bolje preglednosti, svaka mjera prikazana je sažeto u tabličnom prikazu. Mogudi izvori sredstavaza provedbu svake mjere određeni su temeljem pregleda prikazanog u 10. poglavlju.Dio prikazanih mjera odnosi se na cjelokupno područje Grada Zagreba (primjerice mjere vezane uzobrazovanje, promociju i promjenu ponašanja), dok je za dio mjera određena i posebna gradskačetvrt predviđena za njihovu primjenu.8.2. Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora zgradarstva Grada ZagrebaU nastavku je dan prikaz mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova iz sektora zgradarstva GradaZagreba, pri čemu su mjere podijeljene na sljedede grupe: Promocija, obrazovanje i promjena ponašanja; Zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba; Stambene zgrade; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti.U 7. poglavlju dan je i prikaz mjera koje su svrstane u kategoriju Opde mjere, a koje su usmjerene uprvom redu na aktivnosti kao što su izrada metodologije za prikupljanje i analiza relevantnihpokazatelja o energetskoj potrošnji u sektoru zgradarstva te izrada raznih studija i podloga zauvođenje konkretnih mjera. U tom smislu kategorija Opde mjere sadrži u osnovi pripremne aktivnostiza provođenje preostalih mjera, a samim time njihovom provedbom ne ostvaruju se direktneenergetske uštede odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova. Iz tog razloga mjere iz navedenekategorije nisu uključene u prikaz prioritetnih mjera.75

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.2.1. Obrazovanje, promocija i promjena ponašanjaIme mjere/aktivnostObrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnikazgrada u vlasništvu Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)500.000 kn godišnjeProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)81.490 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 18.120Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 276Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje seredovno provode: Organizacija obrazovnih radionica o načinimauštede energije; Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka,brošura, postera, naljepnica, i sl.) Organizacija tribina, i slično.Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno jeuvesti i poticajnu shemu za štednju energije (primjericeshema 50/50) u sklopu čega dio financijskih sredstava odostvarene uštede u energiji ostaje na raspolaganju pojedinojustanovi u kojoj je ušteda ostvarena.76

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostObrazovanje i promocija energetske učinkovitosti zagrađaneZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)45.000.000 kn godišnjeProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)778.667 MWh toplinske energije79.476 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 198.830Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 226Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje seprovode na redovnoj osnovi: Kontinuirano informiranje potrošača o načinimaenergetskih ušteda i aktualnim energetskimtemama; Provedba tematskih promotivno- informativnihkampanja za podizanje svijesti građana oenergetskoj učinkovitosti u zgradama; Organizacija skupova za promicanje racionalneuporabe energije i smanjenja emisije; Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji ikorištenju zgrada na održivi način za ciljne grupegrađana; Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnihmaterijala o energetskoj učinkovitosti i korištenjuobnovljivih izvora energije; Nastavak i unapređenje rada info-galerijaenergetske učinkovitosti, info-kutaka i info-vitrina,i druge.77

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.2.2. Zgrade i poduzeda u vlasništvu Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostUvođenje solarnih kolektora za zdravstvene ustanove uvlasništvu Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2018.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)41.000.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)9.344 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2.077Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 19.765Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IPA program FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarSve zgrade u sektoru zdravstva (bolnice, domovi zdravlja,domovi za starije i nemodne) do 2018. godine ugradit desolarne kolektore za pripremu tople vode.Potrebna površina kolektora na temelju procijenjene uštedeod 9.344 MWh iznosi oko 7500 m 2 .Investicija iznosi oko 41 mil. kuna, prema važedih cijenamana tržištu.Ime mjere/aktivnostModernizacija rasvjete u 500 školskih učionicaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2017.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)5.000.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)87 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 28Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 214.750Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IPA FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarModernizacija rasvjete (po uzoru na projekt Zdrave oči) u500 školskih učionica osnovnih i srednjih škola u GraduZagrebu do 2017. godine.Procjena troškova za prosječnu učionicu (58 m 2 ) iznosi12.000 kn. Procjena ušteda za prosječnu učionicu iznosi 173kWh godišnje.Ukupna investicija 6 mil kn, ukupne uštede 86,5 MWhgodišnje.78

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole ivrtide – zamjena kotlovima na peleteZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2019.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)8.400.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)18.670 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 5.147Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 1.632Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun IPA program FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCO / revolving fondKratki opis/komentarModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole i vrtidedo 2019. godine, pri čemu je predviđeno da 50% postojedihkotlova bude zamijenjeno kotlovima na pelete.Ukupno 45 objekata, ukupne površine oko 93 tisude m 2 .Procijenjena ukupna snaga kotlova iznosi oko 8.4 MW,procjena troškova (uz 1000 kn/kW) oko 8.4 mil. kn.Ime mjere/aktivnostModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole ivrtide - zamjena kotlovima na plinZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2016.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)3.400.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)1.867 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 514Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 6.623Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR Strukturni fondovi EU ESCOKratki opis/komentarModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole i vrtidedo 2016. godine, pri čemu je predviđeno da 50% postojedihkotlova bude zamijenjeno kotlovima na prirodni plin.Ukupno 45 objekata, ukupne površine oko 93 tisude m 2 .Procijenjena ukupna snaga kotlova iznosi oko 8.4 MW,procjena troškova (uz 400 kn/kW) oko 3.4 mil kn.79

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostToplinska izolacija vanjske ovojnice i krovišta za zgrade uvlasništvu Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)273.720.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)109.500 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 24.346Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 11.267Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentar Obnova toplinske izolacije vanjske ovojnice i krovišta za 50%svih zgrada u vlasništvu Grada Zagreba do 2020. godine.Sveukupna površina dijela zgrada za koje de se vršititoplinska izolacija (grijana površina) iznosi oko 1,35 mil m 2 .Ušteda oko 80 kWh/m 2 , investicija oko 200 kn/m 2 .Ime mjere/aktivnostZamjena dotrajale stolarije za zgrade u vlasništvu GradaZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)201.200.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)28.740 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 6.390Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 31.532Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentarZamjena dotrajale stolarije za 30% zgrada u vlasništvu GradaZagreba do 2020. godine.Sveukupna površina dijela zgrada za koje de se vršitizamjena stolarije (grijana površina) iznosi oko 712 tisuda m 2 .Ušteda oko 35 kWh/m 2 , investicija oko 245 kn/m 2 .80

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostUgradnja termostatskih ventila za zgrade u vlasništvuGrada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2018.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)45.000.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)43.792 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 9.738Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 4.630Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO program Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW) ESCOKratki opis/komentarUgradnja termostatskih ventila za sve zgrade u vlasništvuGrada Zagreba do 2018. godine.Za školske i zdravstvene ustanove predviđeni antivandalnitermostatski ventili.Ušteda 16 kWh/m 2 , prosječan broj radijatora iznosi 0.0517radijatora/m 2 (na temelju podataka iz analiziranih područnihureda Grada Zagreba), cijena kompleta termostatskogventila iznosi oko 320 kn.Ime mjere/aktivnostUvođenje kriterija zelene javne nabave za kupovinuelektričnih uređaja za zgrade u vlasništvu Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)7.500.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)7.135 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2.305Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 3.254Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR ESCOKratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za sve zgrade u vlasništvu Grada Zagreba putemuvođenja Zelene javne nabave.Kriteriji pri kupovini uređaja trebaju biti unaprijed definiranii standardizirani posebnim Pravilnikom, a svi novi uređajitrebaju zadovoljavati kriterije.81

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostUvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu GradaZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2010.- 2015.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)10.000.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)14.270 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 4.609Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 2.170Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR ESCOKratki opis/komentarPrema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnimkudanstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je da dese do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sažarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima.Predlaže se zamjena svih starih žarulja u zgradama uvlasništvu Grada Zagreba sa žarnom niti štednim žaruljamado 2015. godine.Ime mjere/aktivnostSanacija toplinske ovojnice svih zgrada na Gornjem graduZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2017.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)16.500.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)6.570 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 1.460Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 11.260Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarSanacija toplinske ovojnice svih zgrada (u vlasništvu GradaZagreba, ali i ostalih) na Gornjem gradu.Za zgrade koje nisu u vlasništvu Grada Zagreba predlaže seda Grad subvencionira sanaciju s 20%, dok za zgrade uvlasništvu sudjeluje sa 100%.82

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.2.3. Stambeni sektor8.2.4. Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostSubvencija za rekonstrukciju toplinske zaštite vanjskeovojnice i sanaciju krovišta stambenih zgradaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)222.400.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)44.500 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 98.910Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 4.505Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarSubvencioniranje rekonstrukcije toplinske zaštite vanjskeovojnice i sanaciju krovišta za 35% postojedeg stambenogsektora do 2020. godine.Predlaže se da Grad Zagreb subvencionira 20% troškovarekonstrukcije u ukupnom iznosu od oko 222 mil kn. 20% bitde potrebno osigurati iz raznih mogudih izvora, a građani bisudjelovali sa 60% ukupne investicije.Ime mjere/aktivnost Subvencija ugradnje solarnih kolektora za 3000kuda/stanovaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)16.800.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)12.114 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2.694Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 6.247Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarSubvencioniranje ukupno 3.000 solarnih kolektorskihsustava za kude/stanove do 2020. godine.Predlaže se da Grad Zagreb sudjeluje s 20% usubvencioniranju u ukupnom iznosu od oko 16,8 mil kn. 20%bit de potrebno osigurati iz raznih mogudih izvora, a građanibi sudjelovali sa 60% ukupne investicije.83

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostSubvencija zamjene kotlova na lož ulje kotlovima na peleteza kude/stanoveZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)16.700.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)166.020 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 45.780Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 366Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentar Subvencioniranje ugradnje kotlova na pelete za 50%kudanstava koja koriste lož ulje do 2020. godineUkupna površina kudanstava grijana na lož ulje iznosi1.855.537 m 2 , dok potrošnja lož ulja za kudanstva iznosi 179kWh/m 2 . Procijenjena investicija iznosi oko 1.000 kn/kW pokotlu, potrebna snaga kotla za 50% površine uz 90 W/m 2iznosi oko 83.5 MW.Predlaže se da Grad Zagreb subvencionira 20% troškovaukupnom iznosu od oko 16,7 mil kn. 20% bit de potrebnoosigurati iz raznih mogudih izvora, a građani bi sudjelovali sa60% ukupne investicije.Ime mjere/aktivnostSubvencioniranje uvođenja mjerenja potrošnje toplinskeenergije za zgrade koje se griju iz toplane u svaki stanZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2015.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)55.288.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)263.060 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 64.150Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 874Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarUgradnja uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energijeza zgrade koje toplinsku energiju dobivaju iz toplane u svakistan.Bazirano na iskustvima drugih EU gradova u kojima jeprovedena ova mjera uštede u potrošnji toplinske energijekredu se i do 25%, pri čemu je za Grad Zagrebpretpostavljena prosječna ušteda od 20%.Predlaže se da Grad Zagreb subvencionira ugradnju mjernihuređaja s 20% ukupne investicije, odnosno sa oko 56 mil. kn,a građani bi sudjelovali s 80% ukupne investicije.84

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostSolarna priprema tople vode i izolacija zgrada u ZapruđuZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2018.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)3.800.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)4.930 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 1.095Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 3.445Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarSanacija toplinske ovojnice svih zgrada u Zapruđu teuvođenje solarnih kolektora za pripremu tople vode.Predlaže se da Grad Zagreb subvencionira 20% troškova uukupnom iznosu od oko 16,7 mil. kn. 20% investicijskihtroškova trebati de osigurati iz raznih mogudih izvora, agrađani bi sudjelovali sa 60% ukupne investicije.85

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostEnergetski učinkovita obnova zgrada u Trnskom – ProjektZG FAKTOR 10Zadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEA Arhitektonski fakultet Sveučilišta u ZagrebuPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Investicija je ovisna o pojedinoj zgradi (vremenu izvedbe)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva) Obnovom postojedih zgrada do razine energetskogstandarda pasivne kude mogu se postidi uštede vede od 90%odnosno 10 putaProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) -Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarPrimjeri najbolje prakse u EU potvrđuju visoku isplativostenergetski učinkovite obnove.Isto je potvrđeno rezultatima znanstveno-istraživačkoghrvatsko-američkog projekta (Arhitektonski fakultetSveučilišta u Zagrebu i Lawrence Berkeley National Institute,Barkeley, California) za Energetsku i ambijentalnurehabilitaciju (obnovu) na primjeru naselja Trnsko uZagrebu, PN 777 iz 1985. godine.Prema ovom istraživačkom projektu u jednoj od mnogihsimuliranih varijanti (povedanje toplinske izolacije za samo5,0 cm, trostruko ostakljenje i smanjenje ventilacijskihgubitaka) drastično se smanjuje energetska potrošnja. Uprosjeku za 78% ili 2 625 kWh/god po stanu. Za 1598stanova koliko ima u Trnskom ušteda bi bila oko 4200MWh/godišnje.U Zagrebu ima oko 15.750 stanova izgrađenih između 1957.i 1962. koje nazivamo „prvom generacijom”. Obnovom togstambenog fonda uštedjelo bi se više od 41.000 MWhgodišnje ili više od 4.300.000 m 3 zemnog plina.86

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostPoticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za stambene zgradeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)35.000.000 kn ukupnoProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)49.340 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 15.940Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 2.196Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja (isključivo AA klase) za stambene zgrade. Predlažese da Grad Zagreb subvencionira ovu mjeru s 10%, odnosnoukupno s oko 35 mil kn, a ostatak snose građani.Ime mjere/aktivnostUvođenje štednih žarulja u sve stambene zgradeZadužen za provedbu -Početak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2016.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 0Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)98.683 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 31.875Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu -Kratki opis/komentarPrema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnimdomadinstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je dade se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sažarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima.U skladu s navedenim zamjena žarulja sa žarnom nitištednim žaruljama bit de obvezna za cjelokupni stambenisektor te se stoga ne predviđa subvencioniranje ove mjere.87

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostDonošenje Pravilnika o obvezi ugradnje solarnih kolektoraza pripremu PTV u nove zgradeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.- 2012.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 18.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)16.974 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 3.774Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 4.777Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarDonošenje pravilnika o obvezi ugradnje solarnih kolektoraza sve nove stambene zgrade.Predlaže se da Grad Zagrebu subvencionira ovu mjeru s10%.Ime mjere/aktivnostPoticanje gradnje pasivnih i nisko-energetskih obiteljskihkuda i stambenih zgradaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 20.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)9.540 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 2.121Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 9.443Izvor sredstava za provedbu Gradski proračun FZOEU HBOR CONCERTO Strukturni fondovi EU Regionalni fondovi (EIB, KfW)Kratki opis/komentarPoticanje gradnje pasivnih i nisko-energetskih obiteljskihkuda i stambenih zgrada za nove zgrade.Predlaže se da Grad Zagrebu subvencionira ovu mjeru s10%.88

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.2.5. Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnostiIme mjere/aktivnostUvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinskeizolacije zgradeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 45.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)136.700 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 30.400Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 1.480Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentar Uvjetovanje dobivanja poticaja za postojedezgrade/poduzeda u komercijalnom i uslužnom sektorupoboljšanjem toplinske izolacije i krovišta zgrade na načinda odgovara važedim propisima.Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.Ime mjere/aktivnostUvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem obnovljivihizvora energijeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2013.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 30.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)68.350 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 15.200Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 1.973Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentar Uvjetovanje dobivanja poticaja za postojedezgrade/poduzeda u komercijalnom i uslužnom sektorukorištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnjutoplinske energije.Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.89

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostPoticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za postojede zgradeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 15.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)30.155 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 9.740Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 1.540Izvor sredstava za provedbuGradski proračunKratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za postojede zgrade iz komercijalnog i uslužnogsektora.Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.Ime mjere/aktivnostUgradnja štednih žarulja za komercijalni i uslužni sektorZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Nisu predviđeni troškoviProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva)30.155 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 9.740Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) -Izvor sredstava za provedbu -Kratki opis/komentarPrema EU uredbi o proizvodima za rasvjetu u privatnimdomadinstvima (EC Regulation 244/2009) predviđeno je dade se do 2016. godine prestati proizvoditi klasične žarulje sažarnom niti te de se sve klasične žarulje zamijeniti štednima.U skladu s navedenim zamjena žarulja sa žarnom nitištednim žaruljama bit de obvezna za cjelokupni stambenisektor te se stoga ne predviđa subvencioniranje ove mjere.90

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostSmanjene komunalne naknade za nove zgrade ukomercijalnom i uslužnom sektoru toplinskihkarakteristika boljih od važedih propisaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvojPočetak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 3.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)4.200 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 930Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 3.221Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentar Smanjene komunalne naknade za nove zgrade ukomercijalnom i uslužnom sektoru toplinskih karakteristikaiznad onih propisanih Tehničkim propisom o racionalnojuporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08)Ukidanje komunalne naknade i vodne naknade koje seobračunavaju po bruto volumenu građevine za povedanivolumen građevine uslijed povedanja toplinske izolacije kojije vedi od volumena kojim se osigurava propisana vrijednosttoplinske zaštite. Pogotovo za projekte – građevine koje secertificiraju sa A i A+ (pasivna zgrada) klasom energetskepotrošnje ili koje se certificiraju kao Zelena gradnja.Povedati dubinu za izvedbu zemnih skupljača topline(hladnode) koja ne zahtijeva koncesiju prema primjerimaEU. U zatvorenim sustavima zemnih skupljača (izmjenjivača)i dubinskih sondi ne troši se resurs npr. podzemna voda, vedse samo izmjenjuje toplina (hladnoda).Prije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.Ime mjere/aktivnost Smanjene komunalne naknade za nove zgrade ukomercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljiveizvore energijeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 3.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)3.356 MWh toplinske energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 745Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 4.025Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentar Smanjene komunalne naknade za nove zgrade ukomercijalnom i uslužnom sektoru koje koriste obnovljiveizvore energijePrije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.91

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnostPoticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređaja za nove zgradeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivirazvoj REGEAPočetak/kraj provedbe (godine) 2014.- 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri) 5.000.000Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)2.100 MWh električne energijeProcjena smanjenja emisije (t CO 2 ) 677Troškovi po smanjenju emisije (kn/t CO 2 ) 7.380Izvor sredstava za provedbu Gradski proračunKratki opis/komentar Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnihuređajaPrije provođenja mjere potrebno provesti detaljnu analizuradi utvrđivanja stanja, mogudnosti i načina provedbe.92

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.3. Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora prometa Grada ZagrebaU nastavku je dan prikaz mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova iz sektora prometa GradaZagreba, pri čemu su mjere podijeljene na sljedede podsektore: Planske mjere Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti Osobna i komercijalna vozila Vozila u vlasništvu i korištenju Grada Zagreba Javni prijevozPodsektor Planske mjere, prikazan u 7. poglavlju, sadrži mjere i aktivnosti vezane uz planiranje, boljuregulaciju prometa i slično. U sektoru Javni prijevoz uključene su i kapitalne investicije vezane uzpovedanje udjela i učinkovitosti javnog prijevoza na području Grada Zagreba (primjerice uvođenjeprigradske željeznice, brzog lakošinskog sustava i sl). Za provedbu mjera vezanih uz kapitalneinvesticije potrebno je provesti opsežne pripremne aktivnosti u obliku studija izvodljivosti i ostalihanaliza bez kojih nije bilo mogude dati procjenu potrebnih investicija i ostalih parametara.Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 130/09) te Zakon o biogorivima (NN 65/09)propisuju cilj korištenja biogoriva od 10% ukupne potrošnje goriva u sektoru prometa do 2020.godine za cjelokupnu Republiku Hrvatsku, a što je u skladu s novom EU Direktivom o promocijikorištenja energije iz obnovljivih izvora (EC Directive 2009/28/EC). Prema odredbama Zakona obiogorivima Vlada RH odnosno nadležna ministarstva donijet de niz propisa i podzakonskih akatakojima de se detaljnije regulirati svi aspekti potrebni za ostvarenje navedenog cilja, uključujudi ifinancijske poticanje mehanizme. Iako donošenje tih propisa nije u direktnoj nadležnosti GradaZagreba, određeni dio mjera iz sektora prometa u skladu je s navedenim dokumentima u smislu dapotiče i promovira upotrebu biogoriva, odnosno opdenito alternativnih goriva. U sljededem poglavlju,u kojem je dana procjena smanjenja emisija stakleničkih plinova koja de rezultirati provedbom svihmjera navedenih u ovom poglavlju, pretpostavljeno je da de cilj korištenja biogoriva propisanZakonom o biogorivima te Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske biti ostvaren, čime dese također ostvariti značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova.93

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.3.1. Planske mjereIme mjere/aktivnost Uvođenje naknada za prometno onečišdenje u centru Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvojPočetak/kraj provedbe 2014.- 2020.(godine)Procjena troškova 500.000 kn za izradu studije o uvođenju naknada za prometno onečišdenje. 300.000 kn(jedinična ili ukupna po godišnje za provedbu aktivnosti.mjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Ukupna godišnja ušteda iznosi 3.800.000 litara goriva. Pretpostavka raspodjele goriva je50/50% dizel/benzin.Procjena smanjenja emisije 9.060(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 254emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Temeljem iskustava drugih gradova iz zemalja EU predlaže se uvođenje naknade za prometnoonečišdenje centra grada Zagreba. Preusmjeravanjem prometa iz centra grada nede se bitnosmanjiti emisija CO 2 , ved de do smanjenja štetnih emisija dodi vedim odnosno učestalijimkorištenjem javnog gradskog prijevoza. Iz prikupljenih naknada za prometno onečišdenjemogude je financirati javni gradski prijevoz s ciljem povedanja kvalitete usluge prijevoza teuspostavljanjem šire zone besplatnog korištenja, a dio sredstava mogude je usmjeriti uobrazovanje i promociju s ciljem korištenja javnog gradskog prijevoza umjesto osobnih vozila.Prije provođenja mjere potrebno je izraditi detaljnu studiju koja treba odrediti kategorijevozila koja bi bila obuhvadena naknadom, visinu naknada za vozila ovisno o razini štetneemisije, dijelove grada tj. zone koje su obuhvadene naplatom naknade za onečišdenje.Također, studijom je potrebno odrediti sustav naplate naknade kao i kontrolne mehanizmeprovedbe mjere.94

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Ugradnja sustava za pradenje i usmjeravanje prometa na području Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Zagrebački Holding d.o.o.Početak/kraj provedbe 2013.- 2020.(godine)Procjena troškova(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 2% u sektoru Osobna i komercijalna vozila te u sektoru Javni prijevozlitre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Troškovi po smanjenjuemisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnosti HBOR Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarUštede u potrošnji energenata primjenom ove mjere, nastale bi poglavito zbog osiguranjaprioriteta javnog gradskog prometa na semaforiziranim raskrižjima, a također i zbogoptimiziranja rada semaforskih uređaja. Postotak uštede odnosi se na ukupan dnevni prometu gradu, odnosno na potrošnju u Sektoru osobnih i komercijalnih vozila, dok bi u užemsredištu grada ušteda mogla biti znatno veda.95

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.3.2. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnostiIme mjere/aktivnost Informiranje i treniranje ekološki prihvatljivog načina vožnje (auto škole)Zadužen za provedbu Grad Zagreb HAK Auto školePočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova 500.000 kn za izrade programa(jedinična ili ukupna po 300.000 kn godišnje za provedbu aktivnostimjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 4.230.000 l goriva godišnjelitre goriva)Procjena smanjenja emisije 10.050(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 348emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE programKratki opis/komentarPotrebne aktivnosti: Sastaviti program jednodnevnih ili dvodnevnih tečajeva za RH ustanove nadležne zaosposobljavanje vozača Ekološki prihvatljiv način vožnje treba postati sastavni dio osposobljavanja vozačatokom vozačkih ispita U obliku smjernica (konkretnih primjera) vozačima se trebaju preporučiti mjerepoput redovite provjere tlak u gumama, smanjenje nepotrebnog teret u vozilu,uključivanja-isključivanja klima uređaja, preporuka vožnje s češdim prebacivanjem uviši stupanj prijenosa, umjerene brzine vožnje, pradenja potrošnje goriva naputnom računalu Posebno je potrebno promovirati ekološki prihvatljiv način vožnje kod vozačajavnog prijevoza u obliku seminara i radionica96

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Promoviranje upotrebe alternativnih gorivaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet REGEAPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Povedanje opde razine znanja građana o vozilima na alternativni pogon u medijima(jedinična ili ukupna po 1.200.000,00 kn godišnjemjeri)Organizacija tečaja i vođenje demonstracija 600.000,00 knProcjena uštede (% ili kWh,litre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Troškovi po smanjenjuemisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava zaprovedbuKratki opis/komentarSubvencija za kupovinu novog ekološki prihvatljivijeg vozila iznosi 10% bruto cijene vozila, štoza flotu od 50 vozila (cijena pojedinačnog vozila cca 220.000 kn) iznosi 1.100.000,00 kn-Smanjenje emisije uračunato u ukupno smanjenje emisije koje proizlazi obvezamadefiniranim u Zakonu o biogorivima- Gradski proračun Državni proračun IEE programPovedanje opde razine znanja građana o vozilima pogonjenima alternativnim gorivom krozrazne promotivne aktivnosti i treninge ophođenja s takvim vozilima.Poticanje uvođenja vozila pogonjenih alternativnim gorivom za taksi službe kroz subvencijepri kupnji novog vozila. U okviru kratkoročnih mjera može se razmotriti i subvencioniranjepregradnji postojedih vozila na pogon UNP-om (LNG).Ime mjere/aktivnost Osnivanje informativno-demonstracijskog centra za građane o načinu rada i uporabe vozilapogonjenih alternativnim gorivima (električna energija, prirodni plin, biogoriva i dr.)Zadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet REGEAPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova 300.000,00 kn za pripremu i provedbu programa(jedinična ili ukupna po 2.500.000,00 kn za nabavku demonstracijskih vozilamjeri)Procjena uštede (% ili kWh, -litre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Smanjenje emisije uračunato u ukupno smanjenje emisije koje proizlazi obvezamadefiniranim u Zakonu o biogorivimaTroškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu Državni proračun IEE programKratki opis/komentarU suradnji sa visokoškolskim ili znanstvenim ustanovom izraditi seriju predavanja o razlikamai načinu rada motora pogonjenih alternativnim gorivima.Da bi se predavanja učinila atraktivnija za širi krug zainteresiranih svakako ih treba popratitidemonstracijskim modelima kao i s nekoliko potpuno funkcionalnih vozila, čija bi se uporabaprobnim vožnjama demonstrirala tijekom predavanja.Kao dodatna ponuda u kasnijoj fazi mogao bi se napraviti demonstracijski rent-a-car u kojembi se mogla iznajmljivati isključivo vozila pogonjena alternativnim pogonskim sustavima.97

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Kampanja Jedan dan tjedno bez automobilaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet REGEAPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova 1.200.000 kn/god za promociju kampanje(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 3.000.000 l goriva godišnjelitre goriva)Procjena smanjenja emisije 7.154(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 1.677emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE programKratki opis/komentarKampanja Jedan dan tjedno bez automobila u kojoj se vozače potiče da jedan dan u tjednuostave svoje automobile kod kude, a zauzvrat, dobivaju jeftiniju kartu u javnom prijevozu,popust za kulturne i sportske aktivnosti, popust u trgovinama ili trgovačkim centrima.Može se pretpostaviti da prosječno vozilo u dnevnom gradskom ciklusu potroši od 2.5 do 4.0litre goriva. Ukoliko bi u akciji sudjelovalo 5000 vozila dnevna ušteda iznosi 15000 litaragoriva.98

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.3.3. Vozila u vlasništvu/korištenju Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Uvođenje Sustavnog gospodarenja energijom u vozilima u vlasništvu GradaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i prometPočetak/kraj provedbe Uvođenje sustava: 2010.-2014.(godine)Provođenje mjera za smanjenje potrošnje: 2015.-2020.Procjena troškova 250.000 kn za izradu studije - utvrđivanje stanja i prijedlog mjera za uvođenje sustavnog(jedinična ili ukupna po gospodarenjamjeri)3.000.000 kn za provedbu mjera, što uključuje opremanje vozila GPS uređajima, povezivanjeu zajednički informacijski sustav, obrada i analiza podatakaProcjena uštede (% ili kWh,litre goriva)U prvoj fazi (utvrđivanje postojedeg stanja) nema ušteda. Nakon uvođenja sustava, temeljempostojedeg stanja odredit de se pojedine mjere za smanjenje potrošnje odnosno provestioptimizacija.Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Troškovi po smanjenjuemisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava zaprovedbuKratki opis/komentarMoguda ušteda 10% ukupne potrošnje goriva do 2020.-- Gradski proračun IEE programAktivnosti koje je potrebno provesti: Utvrđivanje trenutnog stanja ruta vožnji i potrošnje vozila u vlasništvu Grada (svihvoznih parkova pojedinih sektora i podružnica) Investicija u sustave za GPS tracking i sustave za kontrolu tlaka u gumama u svimvozilima koja su u vlasništvu Grada Na temelju postojedeg stanja napraviti prijedlog mjera za povedanje učinkovitosti(optimizacija ruta i vremena vožnje) Pradenje provedbeNaznačeni postotak odnosi se na mogudu uštedu koja bi nastala uvođenjem kontrole inadzora nad potrošnjom goriva u vozilima u vlasništvu ili na korištenju Grada. Bilo bi uputnostimulirati korisnike vozila koji ostvaruju manju potrošnju.99

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Uvođenje Zelene javne nabave za sva vozila u vlasništvu Grada ZagrebaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i prometPočetak/kraj provedbe 2010-2020(godine)Procjena troškova 300.000 kn za pripremu provedbe odnosno izradu studije(jedinična ili ukupna pomjeri)Oko 10.000 kn dodatnih troškova za osobna vozila s manjom emisijom stakleničkih plinova uodnosu na konvencionalna vozila.Procjena uštede (% ili kWh, -litre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Smanjenje emisije CO 2 po vozilu iznosi oko 30 g/km. Ukupno za 289 postojedih osobnih vozilaod kojih svako godišnje prijeđe oko 15.000 km ukupno smanjenje iznosi 130 t CO 2 .Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Zelenom javnom nabavom za sva vozila u vlasništvu grada Zagreba propisala bi se nabavkaisključivo vozila s malom emisijom CO 2 (osobna vozila < 120 g/km) odnosno vozila naalternativna goriva. Izradom studije utvrdilo bi se trenutno stanje voznog parka u vlasništvugrada Zagreba, napravio pregled postojedih vozila obzirom na veličinu i razinu emisije CO 2kao i planovi za nabavku novih vozila. Studijom o zelenoj javnoj nabavi vozila definirali bi sekriteriji koje nova vozila moraju zadovoljiti, a temeljem toga bi se izradio pravilnik o Zelenojjavnoj nabavi vozila.Zelena javna nabava trebala bi poticati nabavku vozila primjerene veličine i tipa za pojedinenamjene, primijeniti pravila Pozitivne diskriminacije pri odabiru vozila s malom emisijom CO 2 ,vozila pogonjenih alternativnim gorivima, kao i uporabu alternativnih goriva u novimvozilima.Ime mjere/aktivnost Car sharing za djelatnike istog poduzeda grada Zagreba odnosno gradske upraveZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet REGEAPočetak/kraj provedbe 2010-2020(godine)Procjena troškova 150.000 kn godišnje(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 120.000 l goriva godišnjelitre goriva)Procjena smanjenja emisije 4.292(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 280emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Poticanje car sharing modela za djelatnike istog poduzeda grada Zagreba odnosno gradskeuprave. Više zaposlenika koji žive u istom dijelu grada mogu na posao dolaziti u zajedničkomvozilu, čime bi se racionalizirala uporaba vozila, a time i smanjila emisija CO2.Sama mjera nije zahtjevna u pogledu troškova, jer se za njezinu provedbu koriste postojedavozila, ali bi trebalo napraviti bazu korisnika i zaposlenika pojedinog poduzeda, odnosnosustav upravljanja voznim parkom unutar kojeg bi se rasporedila vozila prema brojukorisnika.100

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.3.4. Javni prijevozIme mjere/aktivnost Uvođenje Sustavnog gospodarenja energijom u vozilima javnog prijevozaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet ZETPočetak/kraj provedbe 2010.- 2016.(godine)Procjena troškova 300.000 kn za utvrđivanje stanja i prijedlog mjera(jedinična ili ukupna po 5.000.000 kn za provedbu mjeramjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)U prvoj fazi (utvrđivanje postojedeg stanja) nema ušteda. Nakon uvođenja sustava, temeljempostojedeg stanja odredit de se pojedine mjere za smanjenje potrošnje odnosno provestioptimizacija.Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Troškovi po smanjenjuemisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava zaprovedbuKratki opis/komentarMoguda ušteda 10% ukupne potrošnje goriva do 2020.-- Gradski proračun IEE program za pripremne aktivnostiUtvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje i potrošnje vozila javnog prometa).U sklopu utvrđivanja potrebno je izraditi (odrediti) gradski ciklusa autobusa u gradu Zagrebu(na temelju vedeg broja tahografa iz ZET-a), a iz GPS tracking-a odrediti što su ravničarske, ašto brdske rute.Nakon utvrđivanja i karakterizacije ruta izradio bi se program mjera za povedanjeučinkovitosti (optimizacija ruta i vremena vožnje kao i odabira vozila i njegove opreme).Investicija u sustave za kontrolu tlaka u gumama i sustava za vaganje autobusa u svimgradskim garažama javnog prijevoza. Opremanje vozila prema ruti ispravnim dimenzijamakotača.Stimulacija štednog načina vožnje biranjem i nagrađivanjem vozača mjeseca.Pradenje provedbe.Kontrola svih vozila grada Zagreba pomodu GPSa- upravljanje voznim parkom (eng. fleetcontrol).101

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Uvođenje novog, brzog gradskog, podzemno-nadzemnog tračničkog sustava (metro, lakitračnički sustav)Zadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet ZET Koncesionari (javno-privatno partnerstvo)Početak/kraj provedbe 2018.- 2020.(godine)Procjena troškova Nije bilo mogude procijeniti bez detaljnijih analiza.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 5% indirektnih ušteda u sektoru Osobna i komercijalna vozilalitre goriva)Procjena smanjenja emisije -(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBOR Državni proračunKratki opis/komentar Sa stanovišta realnih novčanih mogudnosti za investiranje u ovakve kapitalne investicije, bezpotpore EU fondova i države u financiranju, kao i sa stanovišta realnog dinamičkog planaovaj, inače kasni rok početka primjene mjere, još uvijek je vrlo optimističan. Takav bioptimistički plan bio ostvariv u slučaju čvrste odluke o pokretanju projekta za koji u ovomtrenutku nisu realizirane potrebne predradnje koje se odnose na izradu idejnog rješenja istudije izvodljivosti.Mogudi koncept realizacije predstavlja i koncesiju za gradnju i upravljanje na duži rok i bezutjecaja na formiranje cijene prijevozne usluge. Time bi se osigurao prihvatljiv prihodkoncesionara. Od svih elaboriranih mjera ova bi mjera imala dugoročno najsnažniji utjecajglede energetske učinkovitosti i smanjenja emisije CO 2 bududi se radi o sustavu potpunoneovisnom o ostalom prometu s visokom razinom, pouzdanosti i točnosti, koja nedostajekonvencionalnim oblicima javnog gradskog prijevoza tipa tramvaj i autobus.102

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Razvoj i unaprjeđenje gradsko-prigradske željezniceZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture HŽPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Nije bilo mogude procijeniti bez detaljnijih analiza.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 5% indirektnih ušteda u sektoru Osobna i komercijalna vozilalitre goriva)Procjena smanjenja emisije -(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBOR Državni proračunKratki opis/komentar Ova mjera uključuje unapređenje odnosno zamjenu signalne tehnike na Glavnomželjezničkom kolodvoru, obnovu voznog parka gradsko prigradskih vlakova, izgradnju ilirekonstrukciju vedeg broja željezničkih postaja i kolodvora na gradsko prigradskim relacijama,informatizaciju sustava, primjenu taktnog voznog reda i drugo.Uštede u ovom slučaju bile bi indirektne i ostvarile bi se u drugom sektoru putem smanjenjakorištenja osobnih motornih vozila. Utjecaj željeznice na promjenu opredjeljenja u izboruoblika putovanja je vrlo značajan: od trenutka kada je uvedena zajednička pokazna kartaZET/HŽ 1992 god., eliminirana su dodatna pladanja za uslugu na zajedničkom tarifnompodručju što je utjecalo na povedanje atraktivnosti željezničkog prometa na gradskimrelacijama i udesetostručilo njezin prijevozni učinak. Uspostavljanjem Tarifno prijevozničkeunije na širem gradsko prigradskom području taj efekt bi se još povedao.Trenutno je učešde željeznice u prijevoznom učinku u gradsko prigradskom putničkomprijevozu oko 10 %. Uvođenjem Tarifno prijevozničke unije i integracijom prijevozničkihsustava na području regije još bi se više povedao utjecaj željeznice u preraspodjeli putnika najavni prijevoz. Ključni čimbenik te pozitivne preraspodjele je znatno veda putna brzina odtramvaja i autobusa.103

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Razvoj i unapređenje mreže javnog prijevozaZadužen za provedbu Grad Zagreb ZET Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo,komunalne poslove i prometPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Nije bilo mogude procijeniti bez detaljniji analiza.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 2% indirektnih ušteda u sektoru Osobna i komercijalna vozilalitre goriva)Procjena smanjenja emisije -(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnosti Regionalni fondovi (EIB, KfW) Strukturni fondovi EU HBORKratki opis/komentar Razvojem i unaprjeđenjem mreže javnog prijevoza on postaje dostupniji korisnicima i možedirektno utjecati na promjenu načina ostvarivanja putovanja, odnosno na izbor javnogprijevoza.Ovoj mjeri nije pridodan vedi značaj u ostvarenju efekta uštede goriva jer se radi o tome da bizbog proširenja mreže mogao nastati kontra efekt u smislu stanovitog povedanja pogonskepotrošnje u javnom prijevozu. Uštede bi se mogle ostvarivati u drugom Sektoru osobnih ikomercijalnih vozila smanjenja korištenja individualnog prijevoza. Ova se mjera po svojemučinku u uštedi pogonskog goriva poklapa sa mjerom povedanja kvalitete javnog prijevoza.104

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Osiguranje prioriteta javnog gradskog prometa na koridorima kojima prometuje zajedno sostalim vozilimaZadužen za provedbu Grad Zagreb MUP-Prometna policija Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo,komunalne poslove i promet ZETPočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Nije bilo mogude procijeniti bez detaljniji analiza.(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 5% u sektoru javnog prijevozalitre goriva)Procjena smanjenja emisije -(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnosti HBORKratki opis/komentar Ova mjera može donijeti značajne direktne efekte u naznačenome postotku, u odnosu naukupne pogonske troškove konvencionalnih prijevoznih sredstava (tramvaja i autobusa), amože također imati i posredne efekte koji se mogu pojaviti u obliku ušteda u pogonskomgorivu u individualnom motornom prometu.Trenutno je mogude ostvarivati efekte prioriteta javnoga gradskog prijevoza putem tehničkoregulativne mjere posebnih traka namijenjenih javnom gradskom prijevozu, a perspektivno jeto mogude postizati ugradnjom suvremene signalne opreme i uređaja koji se planiraju uokviru realizacije projekta uspostavljanja i opremanja sustava automatskog upravljanjaprometom.Predviđeni efekti ušteda na ovom području mogu se očekivati uz preduvjet dosljednogaktivnog nadzora i kontrole prije spomenute regulativne mjere tzv. žutih traka. Pretpostavkatakvom pristupu osigurana je nedavnim pokretanjem Prometnog redarstva. Mjera osiguranjaprioriteta javnog prometa po svom učinku djelomično se preklapa s vedim brojem tehničkoregulativnih i drugih mjera opisanih u ovom poglavlju. Najznačajniji je njihov sinergijskiučinak.105

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Uvođenje Zelene javne nabave za sva vozila javnog prijevoza u Gradu ZagrebuZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i prometPočetak/kraj provedbe 2010.- 2016.(godine)Procjena troškova 500.000 kn za razradu i provedbu(jedinična ili ukupna po 20.000-40.000 kn po vozilu dodatnomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, -litre goriva)Procjena smanjenja emisije 20 g/km po vozilu(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Zelenom javnom nabavom za sva vozila javnog prijevoza u vlasništvu grada Zagreba propisalabi se nabavka isključivo ili barem najvedim dijelom vozila s malom emisijom CO 2 . Izradomstudije utvrdilo bi se trenutno stanje voznog parka u vlasništvu grada Zagreba, napraviopregled postojedih vozila, ruta na kojima se ta vozila koriste i planovi za nabavku novih vozila.Studijom o zelenoj javnoj nabavi vozila definirali bi se kriteriji koje nova vozila morajuzadovoljiti, a temeljem toga bi se izradio pravilnik o Zelenoj javnoj nabavi vozila. Zelena javnanabava trebala bi poticati nabavku vozila prilagođenih pojedinim namjenama, kao što suautobusi određene veličine za pojedinu rutu, posebna vozila (minibus) za nodne ili vožnje sasmanjenim intenzitetom putnika.Ime mjere/aktivnost Zamjena postojedih dotrajalih autobusa ZET-a autobusima s hibridnim i pogonom naalternativna gorivaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet ZETPočetak/kraj provedbe 2010.- 2017.(godine)Procjena troškova Kupovina testnih autobusa i izrada studije(jedinična ili ukupna po 11.100.000,00 kn ( potrebno oko 3 -4 autobusa)mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, Moguda ušteda u gorivu kod vozila na hibridni pogon je 25% - 30%litre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Smanjenje emisije uračunato u ukupno smanjenje emisije koje proizlazi obvezamadefiniranim u Zakonu o biogorivimaTroškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Utvrđivanje potrošnje fosilnih goriva trenutne flote gradskih autobusa u gradu Zagrebu.Kupovina nekoliko testnih autobusa pogonjenih alternativnim gorivom i hibridnim pogonom,te izrada studije u kojoj bi se usporedilo smanjenje emisije stakleničkih plinova pojedinihtestnih autobusa i njihove operativne učinkovitosti (troškovi održavanja) u usporedbi skonvencionalnim autobusima iz flote gradskih autobusa Grada Zagreba. Na temelju studijedonijeti odluku o nabavki adekvatnog autobusa.106

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prijevozaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva REGEA Zagrebački Holding d.o.o.Početak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova 4.500.000,00 kn(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, Jednak je količini proizvedenog biodizela, procjena 1 l / domadinstvu do 2020litre goriva)Procjena smanjenja emisije(t CO 2 )Smanjenje emisije uračunato u ukupno smanjenje emisije koje proizlazi obvezamadefiniranim u Zakonu o biogorivimaTroškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentar Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja je relativno lako ostvarljiv projekt. Do sada suizrađene studije s ciljem određivanja potencijala za prikupljanje otpadnog jestivog ulja napodručju Zagreba. Iako procijenjene količine nisu znatne, treba imati na umu da su koristi odprovedbe ovakvog projekta višestruke, jer proizvodnja goriva nije jedini cilj, nego isprječavanje izlijevanja otpadnog jestivog ulja u kanalizacijski sustav koji ga na taj način lakomože začepiti.Primjerenom raspodjelom radnih mjesta mogu se pomodu ugrožene skupine (osobe sinvaliditetom ili smanjenom radnom sposobnošdu), a kontinuirana provedba projekta de osimpromocije održivog gospodarenja stvoriti i naviku ka prihvatljivom ophođenju prema otpadu,a posebice prema sekundarnim sirovinama.Osnovna uloga Grada Zagreba u ovoj mjeri sastoji se u pružanju potpore poduzetničkihinicijativama, u dijelu prikupljanja otpadnog jestivog ulja i eventualno u izboru i osiguranjulokacije pogona za proizvodnju biodizela.107

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Uspostava mreže bicikala za iznajmljivanje opremljenih IT zaštitom od krađeZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet REGEA ZETPočetak/kraj provedbe 2010.- 2015.(godine)Procjena troškova ukupno 20.000.000 kn(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 600.000 litara goriva godišnjelitre goriva)Procjena smanjenja emisije 1540(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 12.987emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE program za pripremne aktivnostiKratki opis/komentarU sklopu provedbe mjere potrebno je provesti sljedede aktivnosti: urediti i označiti nove biciklističke staze u gradu izraditi panoe s kartama označenih biciklističkih staza smanjiti mogudnost broj mogudih nesreda biciklista odvajanjem biciklističkih stazaod prometnica namijenih motornim vozilima uspostaviti mrežu garaža za bicikle. Garaže treba smjestiti u blizini autobusnih iželjezničkih kolodvora, škola, ureda i tvornica. Kako bi ih se spriječilo garaže jepotrebno opremiti video nadzorom. U garažama treba osigurati servis, a garažetrebaju omogudit ostavljanje i privatnih bicikala. nabaviti bicikle koji de se iznajmljivati pri čemu ved pri nabavci treba voditi računada bicikli trebaju biti opremljene zaštitom od krađe. promovirati i poticati korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva posebno nakratkim udaljenosti do 5 (10) km Programima ponašanja u prometu i školama vožnje započeti edukaciju ved uosnovnim školama.108

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.3.5. Osobna i komercijalna vozilaIme mjere/aktivnost Uvođenje car-sharing modela za povedanje okupiranosti vozilaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i prometPočetak/kraj provedbe 2012.- 2017.(godine)Procjena troškova Ukupno 50.000.000 kn(jedinična ili ukupna pomjeri)Uključeno u troškove: izgradnja 3 garaže ili parkirališta, uspostava car-sharing sustava inabava vozila + promocijaProcjena uštede (% ili kWh, 1.800.000 litara goriva godišnjelitre goriva)Procjena smanjenja emisije 4.292(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 11.648emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu IEE programKratki opis/komentarU svijetu je u upotrebi više od 333.000 car-sharing vozila u više od 800 gradova. Na temeljutih iskustava proizlazi da jedno car-sharing vozilo zamjenjuje 5 do 8 privatnih osobnih vozila.Car-sharing je racionalnija upotreba osobnog vozila i ušteda je novaca za nekoga tko nemastvarne potrebe za vlastitim vozilom (ne treba kupiti vozilo, platiti sva davanja i osiguranje,održavanje,…)Potrebne aktivnosti: Promocija car-sharing kao jednostavne, dostupne usluge s minimalnim brojemformulara za koju se plada samo vrijeme i broj prijeđenih kilometar (stvarnaupotreba vozila), u kojoj registrirani korisnici mogu koristiti vozilo koje žele slokacije koja im je najbliža 24 sata dnevno samo uz prethodnu prijavu puteminterneta, telefona ili na samoj lokaciji Uvođenje car sharing sustava, čime se omoguduje stvaranje dodatnog prihodagradu, bilo kroz organizaciju i vlastitu ponudu vozila u car sharing sustavu bilo krozprodaju koncesije nekom od zainteresiranih poduzetnika109

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Subvencije za nabavu vozila na alternativna gorivaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i prometPočetak/kraj provedbe 2012.- 2020.(godine)Procjena troškova 4.500.000 kn za subvenciju nabavke približno 200 vozila(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, -litre goriva)Procjena smanjenja emisije 80% od konvencionalnih(t CO 2 )Troškovi po smanjenju -emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu Državni proračunKratki opis/komentarTemeljem pozitivnih iskustava iz drugih europskih država odrediti iznose subvencija zanabavku određenih vrsta vozila.Financiranje djelomično iz novo uvedenih naknada za ulazak u gradsko središte, a djelomičnoiz sredstava grada.Iznos subvencije u iznosu od približno 10 % od cijene vozila u vidu jednokratnog poticajakupcu takvog vozila.Modele subvencioniranja uskladiti s poreznom politikom RH.110

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba8.4. Mjere smanjenja emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete Grada ZagrebaIme mjere/aktivnost Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski učinkovitijima i ekološki prihvatljivijimarasvjetnim tijelimaZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet – Sektor za građenje i održavanje komunalne infrastrukturePočetak/kraj provedbe 2010.- 2019.(godine)Procjena troškova 1950 kn/ rasvjetnom tijelu(jedinična ili ukupna po Ukupno za 68.000 rasvjetnih tijela: 132.600.000 Knmjeri)Procjena uštede (% ili kWh,litre goriva)92,75 kWh/ rasvjetnom tijeluUkupno: 6.307 MWhProcjena smanjenja emisije 2.037(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 65.100emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za Gradski proračunprovedbu FZOEU HBOR ESCOKratki opis/komentar Trenutno stanje javne rasvjete u Gradu Zagrebu oko 68.000 zastarjelih rasvjetnih tijela (namijenjenih za ugradnju živinih sijalica), zastarjela konstrukciju, neučinkovita optika, zahtjevna za montažu i održavanje,veliko svjetlosno zagađenje okolišaAktivnosti koje je potrebno provesti uključuju postepenu zamjenu s modernim rasvjetnimtijelima uz sljedede uvjete: energetski učinkovitija tehnologija izrade optike omoguduje ugradnju sijalica manje snage uz zadržavanjepostojedeg nivoa osvijetljenosti sadrže elektronske prigušnice – moguda regulacija na svakom rasvjetnom tijeluIme mjere/aktivnost Upravljanje intenzitetom javne rasvjetomZadužen za provedbu Grad Zagreb Gradski ured prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalneposlove i promet – Sektor za građenje i održavanje komunalne infrastrukturePočetak/kraj provedbe 2010.- 2020.(godine)Procjena troškova Ne zahtjeva dodatne investicije(jedinična ili ukupna pomjeri)Procjena uštede (% ili kWh, 18.020 MWhlitre goriva)Procjena smanjenja emisije 5.820(t CO 2 )Troškovi po smanjenju 0emisije (kn/t CO 2 )Izvor sredstava za -provedbuKratki opis/komentar Mjera ne zahtjeva dodatna financijska sredstva iz sljededih razloga: investicija sadržana unutar mjere zamjene zastarjelih rasvjetnih tijela moderna rasvjetna tijela sadrže propaljivače i elektronske prigušnice pri čemu se nasvakoj pojedinačnoj svjetiljci prilikom montaže podešavaju režima rada u skladu sazahtjevima na intenzitet osvijetljenosti pojedine javne površineSmanjuje se potrošnja energije zbog smanjenog intenziteta osvjetljenja u nodnim satima narasvijetljenim površinama nižeg prioriteta.111

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba112

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba9. PROCJENA SMANJENJA EMISIJA CO 2 ZA IDENTIFICIRANE MJERE DO 2020. GODINE9.1. Uvodna razmatranjaZa potrebe procjene smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine za identificirane mjere energetskeučinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Zagrebu prikazane u prošlompoglavlju izrađene su projekcije kretanja energetskih potrošnji i emisija do 2020. godine za dvascenarija: scenarij bez mjera i scenarij s mjerama.Scenarij bez mjera je temeljni scenarij koji pretpostavlja porast energetske potrošnje prepuštenetržišnim kretanjima i navikama potrošača, bez sustavne provedbe mjera energetske učinkovitosti, aliuz pretpostavku uobičajene primjene novih, tehnološki naprednijih proizvoda kako se tijekomvremena pojavljuju na tržištu.Scenarij s mjerama pretpostavlja smanjenje energetskih potrošnji i pripadajudih emisija CO 2 do 2020.godine provedbom identificiranih mjera energetske učinkovitosti u sektorima zgradarstva, prometa ijavne rasvjete.9.2. Projekcije emisija CO 2 iz sektora prometaScenarij bez mjera za sektor prometa izrađen je uz pretpostavku da de do 2015. godine udiostanovnika po vozilu dostidi razinu od 2,1 što predstavlja prosječnu razinu u 2008. godini za zemljeEuropske Unije, dok de taj udio u 2020. godini iznositi 2.0 stanovnika/vozilu 1 . Broj stanovnika GradaZagreba u 2020. godini određen je s obzirom na broj stanovnika u 2008. godini (788.850 stanovnika,Odjel za statistiku Grada Zagreba) i na procijenjeni porast stanovništva od strane Odjela zademografiju Grada Zagreba te iznosi 807.274S obzirom na udio osobnih vozila u 2008. godini i prognozi porasta broja stanovnika Grada do 2020.godine, ukupan broj cestovnih vozila (tablica 9.1) procijenjen je na 497.366.Tablica 9.1: Procjena broja vozilabroj vozila 2008udio pojedine vrste projekcija vozila uvozila u 20082020.Osobna vozila 336.268 0,812 403.637Teretna vozila 51.640 0,125 61.986Motocikli i mopedi 25.494 0,062 30.602Autobusi 951 0,002 1.142Ukupan broj vozila 414.353 1 497.366Detaljna raspodjela voznog parka osobnih vozila, teretnih vozila, autobusa te motocikala potrebna zaCOPERT model napravljena je uz pretpostavku da de udio pojedine vrste vozila u voznom parku bitijednak udjelu te vrste vozila u RH u 2008. godini. Pretpostavljeno je da su ostali parametri (pređeniput, brzina po kategorijama, temperatura…) potrebni za proračun konstantni, tj. jednaki parametrimakorištenim u proračunu emisija za 2008. godinu.COPERT modelom proračunate su potrošnje goriva i emisija CO 2 pojedinih vrsta vozila scenarija bezmjera (tablica 9.2). Projekcija emisije voznog parka u vlasništvu Grada procijenjena je uzpretpostavku da de udio emisije toga sektora biti jednak udjelu iz 2008. godine.1 Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišdene tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, sprojekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine, (NN 152/09)113

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.1: Projekcija potrošnje energije i emisije za 2020. godinu za scenarij bez mjeraProjekcije sektora prometPotrošnja energijeEmisijaScenarij bez mjeraTJ MWh t CO 2Osobna i komercijalna vozilabenzin (uz udio biogoriva) 6.304,8 1.751.336,2 450.046,9dizel (uz udio biogoriva) 8.628,1 2.396.702,2 635.442,6lpg 120,1 33.363,2 9.383,2biogoriva 0 0,0 0,0UKUPNO 15.053,0 4.181.401,6 1.094.872,6Vozila u vlasništvu Gradabenzin (uz udio biogoriva) 20,2 5.614,7 1.351,1dizel (uz udio biogoriva) 255,5 70.984,5 17.007,1lpg 0,1 36,9 8,2prirodni plin 1,2 335,1 90,1biogoriva 0,0 0,0 0,0UKUPNO 277,1 76.971,2 18.456,5Javni prijevozdizel (uz udio biogoriva) 579,0 160.844,8 42.526,9biodizel 9,9 2.739,4 0,0el. energija (šinski transport) 0,2 63,3 20.431,1UKUPNO 589,1 163.647,5 62.958,0UKUPNO sektor PROMET 15.919,3 4.422.020,4 1.176.287,1Izrada scenarija s mjerama bazira se na procjeni smanjenja energetske potrošnje sektora prometa u2020. godini prema mjerama prikazanim u prošlom poglavlju. Mjere su podijeljene po podsektorimate su za svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO 2 (tablica 9.3). Na slici 9.1prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu sektorapromet.114

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.2: Uštede i potencijali smanjenja emisija sektora promet za pojedine mjereMJERE I POTENCIJALI SMANJENJASEKTORA PROMETbenzinldizelluštedebenzin TJdizelTJPotencijali smanjenjaemisijabenzin dizelt CO 2 t CO 2Osobna i komercijalna vozilaUvođenje naknada za prometnoonečišdenje u centru Grada 1.900.000 1.900.000 61,0 66,5 4.185,5 4.876,4Informiranje i treniranje ekološkiprihvatljivog načina vožnje 2.206.782 2.023.882 70,9 70,9 4.861,3 5.194,3Kampanja „Jedan dan tjedno bezautomobila“ 1.500.000 1.500.000 48,2 52,5 3.304,3 3.849,8Uvođenje car-sharing modela 900.000 900.000 28,9 31,5 1.982,6 2.309,9Ugradnja sustava za pradenje iusmjeravanje prometa na područjuGrada Zagreba 3.926.763 4.927.234 126,1 172,6 8.650,2 12.648,8Uvođenje novog, brzog gradskog,podzemno nadzemnog tračničkogsustava* 9.816.907 12.318.084 315,2 431,4 21.625,5 31.622,1Razvoj i unapređenje gradskoprigradske željeznice* 9.816.907 12.318.084 315,2 431,4 21.625,5 31.622,1Razvoj i unaprjeđenje mreže javnogprijevoza* 3.926.763 4.927.234 126,1 172,6 8.650,2 12.648,8Korištenje biogoriva 19.845.447 25.503.073 637,3 893,2 43.717,2 65.469,6UKUPNO 53.839.569 66.317.590 1.728,9 2.322,5 118.602,3 170.241,9Vozila u vlasništvu gradaCar sharing za djelatnike istogpoduzeda grada Zagreba odnosnogradske uprave 60.000 60.000 1,9 2,1 132,2 154,0Uvođenje zelene javne nabave zavozila u vlasništvu/korištenju GradaZagreba 0 50.640 0,0 1,8 0,0 130,0Korištenje biogoriva 2.829 57.885 0,1 2,0 6,2 148,6UKUPNO 62.829 168.525 2,0 5,9 138,4 432,6Javni prijevozUspostava mreže bicikala zaiznajmljivanje 0 600.000 0,0 21,0 0,0 1.539,9Uspostava park&ride sustava 0 270.000 0,0 9,5 0,0 693,0Ugradnja sustava za pradenje iusmjeravanje prometa na područjuGrada Zagreba 0 330.671 0,0 11,6 0,0 848,9Osiguranje prioriteta javnoggradskog prometa na koridorimakojima prometuje zajedno s ostalimprometom 0 826.678 0,0 29,0 0,0 2.122,2Korištenje biogoriva 0 2.027.145 0,0 71,0 0,0 5.203,9UKUPNO 0 4.054.494 0,0 142,0 0,0 10.407,953.902.397,5 70.540.608,2 1.730,9 2.470,4 118.740,7 181.082,4UKUPNO SEKTOR PROMET124.443.005,7 4.201,34 299.823,04*Mjere su dio podsektora javni prijevoz, no prikazane su u podsektoru osobna i komercijalna vozila jer direktnoutječu na smanjenje potrošnje energenata tog sektora. Potencijali smanjenja emisija tih mjera izražavaju sepreko ušteda u sektoru osobna i komercijalna vozila115

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaOsobna ikomercijalna vozila96,3%Vozila u vlasništvugrada0,2%Javni prijevoz3,5%Slika 9.1: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora prometUkupan potencijal smanjenja emisija sektora promet iznosi 181.082,4 t CO 2 . Podsektor Osobna ikomercijalna vozila doprinosi ukupnom potencijalu sa 96,3%, što iznosi 288.844,2 t CO 2 , javni prijevozdoprinosi sa 3,5% što u t CO 2 iznosi 10.407,88, dok ostatak od 570,99 t CO 2 pripada Javnom prijevozu.Scenarij s mjerama izrađen je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablici 9.3, pri čemu jeemisija scenarija s mjerama izračunata kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijala smanjenja.U tablici 9.4 prikazane su potrošnje energije te emisije scenarija s mjerama za sektor prometa.Tablica 9.3: Projekcija potrošnje energije i emisija za 2020. godinu za scenarij s mjeramaProjekcije u 2020. godinu sektora prometPotrošnja energijeEmisijascenarija s mjeramaTJ MWh t CO 2Osobna i komercijalna vozilabenzin (uz udio biogoriva) 4.575,9 1.271.087,2 331.444,6dizel (uz udio biogoriva) 6.305,6 1.751.553,3 465.200,7lpg 120,1 33.363,2 9.383,2Biogoriva 1.530,5 425.125,2 0,0UKUPNO 11.001,6 3.056.003,8 806.028,4Vozila u vlasništvu Gradabenzin (uz udio biogoriva) 18,2 5.054,3 1.212,7dizel (uz udio biogoriva) 249,6 69.345,2 16.574,5lpg 0,1 36,9 8,2prirodni plin 1,2 335,1 90,1Biogoriva 2,1 588,4 0,0UKUPNO 269,2 74.771,5 17.885,5Javni prijevozdizel (uz udio biogoriva) 449,7 124.915,8 32.119,1biodizel 58,3 16.208,2 0,0el. energija (šinski transport) 0,2 63,3 20.431,1UKUPNO 449,9 124.979,0 52.550,1UKUPNO sektor PROMET 11.720,7 3.255.754,3 876.464,1116

t CO2Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaUsporedbom scenarija bez mjera i scenarija s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija smjerama za 25,5% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom iz 2008. godineproizlazi da je ista manja za 13,0%. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarija uz usporedbu saemisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.5 i na slici 9.3.Tablica 9.4. Projekcije sektora Promet po scenarijimaScenarijPotrošnja energije, MWh % uEmisija t CO 2%u odnosuodnosu2008 2020 2008 2020 na 2008na 2008Scenarij bezmjera3.780.930,01 4.422.020,38 16,96 1.007.443,07 1.176.287,15 16,76Scenarij smjerama3.780.930,01 3.255.754,27 -13,89 1.007.443,07 876.464,11 -13,001.400.000Usporedba emisija sektora prometa1.200.0001.000.000800.000600.000400.000200.000Vozila u vlasništvu GradaJavni prijevozOsobna i komercijalna vozila0Emisija 2008 BAU Scenarij Scenarij smjeramaSlika 9.2: Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora promet117

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba9.3. Projekcije emisija CO 2 iz sektora zgradarstvaPreko poznate potrošnje energenata u 2008. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godineizrađen je scenarij bez mjera za sektor zgradarstva. Projekcije potrošnje energenata te pripadajudaemisija prikazani su u tablicama 9.6 i 9.7.Tablica 9.5: Potrošnja energenata scenarija bez mjera sektora zgradarstvoPotrošnja energije (MWh), 2020.Električna ToplinskaOgrjev.Prirodni plin Lož ulje UNPKATEGORIJAenergija energijadrvoSTAMBENE I JAVNEZGRADE U VLASNIŠTVUGRADAŠKOLSTVO 24.100,2 58.353,7 49.260,3 40.715,4ZDRAVSTVO 19.434,5 44.326,2 48.947,4 170,4UPRAVA 5.746,5 7.918,0 6.221,6 4.714,4KULTURA 6.781,6 77,0 20.531,5 0,0POSLOVNI PROSTORI ISTANOVI U VLASNIŠTVU 18.344,3 20.133,0 24.167,0 0,0GRADAZGRADE ČLANICAZAGREBAČKOG HOLDINGA68.300,0 43.118,0 34.305,5 5.345,8 257,9 54,4UKUPNO: 142.707,0 173.925,9 183.433,4 50.946,1 257,9 54,4ZGRADE KOMERCIJALNIHI USLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTI603.096,8 683.509,7 683.550,7 0,0 0,0STAMBENE ZGRADE -KUDANSTVAKUDANSTVA 986.827,0 1.052.244,0 2.289.373,8 211.970,9 0,0 187.146,6UKUPNO 1.732.630,8 1.909.679,6 3.156.357,9 262.917,0 257,9 187.201,0118

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.6: Projekcija emisije CO 2 scenarija bez mjera sektora zgradarstvoEmisija t CO 2 , 2020.KATEGORIJA Električna Toplinska Prirodnienergija energija plinLož ulje UNP UkupnoSTAMBENE I JAVNEZGRADE U VLASNIŠTVUGRADAŠKOLSTVO 24.655,2 59.155,7 50.130,3 40.715,4 0,0 0,0ZDRAVSTVO 19.886,5 44.692,2 49.350,4 170,4 0,0 0,0UPRAVA 5.746,5 7.918,0 6.221,6 4.714,4 0,0 0,0KULTURA 6.939,6 193,0 20.657,5 0,0 0,0 0,0POSLOVNI PROSTORI ISTANOVI U VLASNIŠTVU 18.344,3 20.133,0 24.167,0 0,0 0,0 0,0GRADAZGRADE ČLANICAZAGREBAČKOG68.300,0 43.118,0 34.305,5 5.345,8 257,9 54,4HOLDINGAUKUPNO: 143.872,0 175.209,9 184.832,4 50.946,1 257,9 54,4ZGRADEKOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIHI645.044,8 704.483,7 704.524,7 0,0 0,0 0,0USLUŽNIH DJELATNOSTISTAMBENE ZGRADE -KUDANSTVAKUDANSTVA 1.008.013,0 1.073.453,0 2.312.766,8 211.970,9 0,0 187.146,6UKUPNO 1.796.929,8 1.953.146,6 3.202.123,9 262.917,0 257,9 187.201,0Da bi se izradio scenarij s mjerama bilo je potrebno odrediti uštede u energiji u ostvarive do 2020.godine prema mjerama prikazanim u prethodnom poglavlju. Mjere su podijeljene po sektorima te suza svaku mjeru izračunate uštede i potencijali smanjenja emisije CO 2 (tablice 9.8 i 9.9). Na slici 9.3prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija svakog podsektora ukupnom potencijalu sektorazgradarstvo.119

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.7: Uštede u odnosu na BAU scenarij sektora ZgradarstvoProcjena uštede MWhSektor Podsektor MjeraElektričnaPrirodni Loživog UkupnaToplinaenergijaplin ulje uštedaZdravstvo Solarni kolektori za zdravstvo 4.672,0 4.672,0 9.344,0Školstvo Zdrave oči u 500 školskih učionica 87,0 87,0ŠkolstvoModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole i vrtide 50%postojedih kotlova na pelete 18.668,0 18.668,0ZGRADE UVLASNIŠTVUGRADAZAGREBAŠkolstvoModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole i vrtide50% postojedih kotlova na plin 1.866,8 1.866,8Školstvo,Zdravstvo,Uprava, Kultura,Posl. prostori istanovi, zgradečlanica Zg hold.Toplinska izolacija fasade i krovišta 54.743,3 54.743,3 109.486,6Zamjena stolarije 14.370,1 14.370,1 28.740,2Termostatski ventili za sve zgrade u vlasništvu 21.896,0 21.896,0 43.792,0Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja 7.135,4 7.135,4Uvođenje štednih žarulja u 100% zgrada 14.270,7 14.270,7Obrazovanje i promjena ponašanja za zgrade u vlasništvu Grada Zagreba 40.745,0 40.745,0 81.490,0STAMBENISEKTORUKUPNO 21.493,1 136.426,4 136.426,4 20.534,8 314.880,7Subvencija za rekonstrukciju fasade i sanaciju krovišta 222.400,0 222.400,0 444.800,0Solarni kolektori za 3000 kuda/stanova 6.057,0 6.057,0 12.114,0Zamjena kotlovnica na lož ulje biomasom 166.022,5 166.022,5Uvođenje mjerenja potrošnje toplinske en. za zgrade na toplani u svakistan 263.061,0 263.061,0Sanacija toplinske ovojnice svih zgrada na Gornjem gradu 3.284,6 3.284,6 6.569,2Kudanstva Solarna priprema tople vode i izolacija zgrada u Zapruđu 2.463,5 2.463,5 4.927,0Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja 49.341,4 49.341,4Uvođenje štednih žarulja u 100% zgrada 98.682,7 98.682,7Donošenje pravilnika - nove zgrade moraju imati solarne kolektore 8.487,2 8.487,2 16.974,4Poticanje izgradnje pasivnih i niskoenergetskih kuda i stambenih zgrada 4.770,0 4.770,0 9.540,0Obrazovne aktivnosti za stambeni sektor 286.807,0 286.807,0 573.614,0Obrazovne aktivnosti za električnu energiju za stambeni sektor 49.341,0 49.341,0UKUPNO 197.365,1 797.330,3 534.269,3 166.022,5 1.694.987,1120

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaKOMERCIJALNII USLUŽNISEKTORZgradekomercijalnih iuslužnihdjelatnostiUvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrade(zadovoljavanje propisa) 68.351,0 68.351,0 136.701,9Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem OIE 34.175,5 34.175,5 68.351,0Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja 30.154,8 30.154,8Ugradnja štednih žarulja 30.155,0 30.155,0Smanjene komunalne naknade za zgrade iznad propisa za nove zgrade 2.097,5 2.097,5 4.195,0Poticanje kupovine energ. učinkovitih električnih uređaja za nove zgrade 2.097,0 2.097,0Obrazovne aktivnosti za komercijalno-uslužni 102.526,5 102.526,5Obrazovne aktivnosti za električnu energiju za komercijalno-uslužni 30.155,0UKUPNO 92.561,8 207.150,5 207.150,5 0,0 271.654,7UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 311.419,9 1.140.907,2 877.846,2 186.557,3 2.516.730,6121

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.8: Potencijali smanjenja emisije CO 2 sektora ZgradarstvoPotencijal smanjenja emisije t CO 2Sektor Podsektor MjeraElektričnaPrirodni Loživog UkupnaToplinaenergijaplin ulje uštedaZdravstvo Solarni kolektori za zdravstvo 0,0 1.139,3 938,5 0,0 2.077,8Školstvo Zdrave oči u 500 školskih učionica 28,1 0,0 0,0 0,0 28,1ŠkolstvoModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole i vrtide 50%postojedih kotlova na pelete 0,0 0,0 0,0 5.147,4 5.147,4ZGRADE UVLASNIŠTVUGRADAZAGREBAŠkolstvoModernizacija kotlovnica na lož ulje za osnovne škole i vrtide50% postojedih kotlova na plin 0,0 0,0 0,0 514,7 514,7Školstvo,Zdravstvo,Uprava, Kultura,Posl. prostori istanovi, zgradečlanica Zg hold.Toplinska izolacija fasade i krovišta 0,0 13.349,4 10.996,8 0,0 24.346,3Zamjena stolarije 0,0 3.504,2 2.886,7 0,0 6.390,9Termostatski ventili za sve zgrade u vlasništvu 0,0 5.339,5 4.398,5 0,0 9.737,9Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja 2.304,7 0,0 0,0 0,0 2.304,7Uvođenje štednih žarulja u 100% zgrada 4.609,4 0,0 0,0 0,0 4.609,4Obrazovanje i promjena ponašanja za zgrade u vlasništvu Grada Zagreba 0,0 9.935,9 8.184,9 0,0 18.120,7STAMBENISEKTORKudanstvaUKUPNO 6.942,3 33.268,3 27.405,3 5.662,2 73.278,0Subvencija za rekonstrukciju fasade i sanaciju krovišta 0,0 54.233,4 44.675,7 0,0 98.909,1Solarni kolektori za 3000 kuda/stanova 0,0 1.477,0 1.216,7 0,0 2.693,8Zamjena kotlovnica na lož ulje biomasom 0,0 0,0 0,0 45.778,2 45.778,2Uvođenje mjerenja potrošnje toplinske en. za zgrade na toplani u svakistan 0,0 64.148,8 0,0 0,0 64.148,8Sanacija toplinske ovojnice svih zgrada na Gornjem gradu 0,0 801,0 659,8 0,0 1.460,8Solarna priprema tople vode i izolacija zgrada u Zapruđu 0,0 600,7 494,9 0,0 1.095,6Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja 15.937,3 0,0 0,0 0,0 15.937,3Uvođenje štednih žarulja u 100% zgrada 31.874,5 0,0 0,0 0,0 31.874,5Donošenje pravilnika - nove zgrade moraju imati solarne kolektore 0,0 2.069,6 1.704,9 0,0 3.774,6Poticanje izgradnje pasivnih i niskoenergetskih kuda i stambenih zgrada 0,0 1.163,2 958,2 0,0 2.121,4Obrazovne aktivnosti za stambeni sektor 0,0 69.939,4 57.613,8 0,0 127.553,1Obrazovne aktivnosti za električnu energiju za stambeni sektor 15.937,1 0,0 0,0 0,0 15.937,1UKUPNO 63.748,9 194.433,1 107.324,0 45.778,2 411.284,2122

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaKOMERCIJALNII USLUŽNISEKTORZgradekomercijalnih iuslužnihdjelatnostiUvjetovanje dobivanja poticaja poboljšanjem toplinske izolacije zgrade(zadovoljavanje propisa) 0,0 16.667,7 13.730,3 0,0 30.398,1Uvjetovanje dobivanja poticaja korištenjem OIE 0,0 8.333,9 6.865,2 0,0 15.199,0Poticanje kupovine energetski učinkovitih električnih uređaja 9.740,0 0,0 0,0 0,0 9.740,0Ugradnja štednih žarulja 9.740,1 9.740,1Smanjene komunalne naknade za zgrade iznad propisa za nove zgrade 0,0 511,5 421,3 0,0 932,8Poticanje kupovine energ. učinkovitih električnih uređaja za nove zgrade 677,3 0,0 0,0 0,0 677,3Obrazovne aktivnosti za komercijalno-uslužni 0,0 25.001,6 20.595,5 0,0 45.597,1Obrazovne aktivnosti za električnu energiju za komercijalno-uslužni 9.740,1 0,0 0,0 0,0 9.740,1UKUPNO 29.897,5 50.514,7 41.612,4 0,0 122.024,6UKUPNO SEKTOR ZGRADARSTVA 100.588,6 278.216,1 176.341,7 51.440,3 606.586,8123

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaRaspored potencijala smanjenja emisije CO₂ sektorazgradarstvaKomercijalne iuslužne djelatnosti20,1%Zgrade u vlasništvuGrada12,1%Stambeni sektor67,8%Slika 9.3: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo Grada ZagrebaUkupan potencijal smanjenja emisija sektora Zgradarstvo iznosi 606.586,8 t CO 2 . Stambeni sektordoprinosi ukupnom potencijalu sa 67,8%, što iznosi 411.284,2 t CO 2 , Komercijalne i uslužnedjelatnosti doprinose potencijalu sa 20,1% što u t CO 2 iznosi 122.024,6 dok ostatak od 73.278,0 t CO 2pripada Zgradama u vlasništvu Grada.Scenarij s mjerama kreiran je na način da su u obzir uzete mjere prikazane u tablicama 9.8 i 9.9.Emisija scenarija s mjerama je određena je kao razlika emisije scenarija bez mjera i potencijalasmanjenja. U tablici 9.10 prikazane su potrošnje energije, dok su u tablici 9.11 prikazane emisijescenarija s mjerama.Tablica 9.9: Potrošnja energenata scenarija s mjerama sektora zgradarstvoPotrošnja energije (MWh) Scenarij s mjerama, 2020.KATEGORIJAElektrična ToplinskaPrirodni plin Lož ulje UNPenergija energijaOgrjev.drvoSTAMBENE I JAVNE ZGRADE UVLASNIŠTVU GRADAŠKOLSTVO 20.899,8 14.671,8 14.395,8 20.180,6 0,0 0,0ZDRAVSTVO 16.927,7 6.412,5 9.499,9 170,4 0,0 0,0UPRAVA 4.891,5 1.963,8 1.786,7 4.714,4 0,0 0,0KULTURA 5.907,1 47,9 5.932,2 0,0 0,0 0,0POSLOVNI PROSTORI ISTANOVI U VLASNIŠTVU GRADA 15.614,9 4.993,4 6.940,0 0,0 0,0 0,0ZGRADE ČLANICA ZAGREBAČKOGHOLDINGA 58.137,9 10.694,1 9.851,4 5.345,8 257,9 54,4UKUPNO: 122.378,9 38.783,5 48.405,9 30.411,3 257,9 54,4ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTI 552.483,0 497.333,2 497.374,2 0,0 0,0 0,0STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVAKUDANSTVA 810.648,0 276.122,7 1.778.497,5 45.948,4 0,0 187.146,6UKUPNO 1.485.509,8 812.239,4 2.324.277,7 76.359,7 257,9 187.201,0124

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.10: Projekcija emisije CO 2 scenarija s mjerama sektora zgradarstvoKATEGORIJAElektričnaenergijaEmisija t CO 2 Scenarij s mjerama, 2020.Toplinska PrirodniLož ulje UNP Ukupnoenergija plinSTAMBENE I JAVNE ZGRADE UVLASNIŠTVU GRADAŠKOLSTVO 6.750,6 3.577,8 2.891,8 5.564,5 0,0 18.784,8ZDRAVSTVO 5.467,6 1.563,7 1.908,3 47,0 0,0 8.986,7UPRAVA 1.580,0 478,9 358,9 1.299,9 0,0 3.717,7KULTURA 1.908,0 11,7 1.191,7 0,0 0,0 3.111,3POSLOVNI PROSTORI ISTANOVI U VLASNIŠTVU GRADA 5.043,6 1.217,7 1.394,1 0,0 0,0 7.655,4ZGRADE ČLANICA ZAGREBAČKOGHOLDINGA 18.778,6 2.607,8 1.979,0 1.474,0 58,0 24.897,3UKUPNO: 39.528,4 9.457,6 9.723,8 8.385,4 58,0 67.153,1ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTI 178.452,0 121.277,3 99.912,5 0,0 0,0 399.641,8STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVAKUDANSTVA 261.839,3 67.333,9 357.264,6 12.669,6 0,0 699.107,4UKUPNO 479.819,7 198.068,8 466.900,9 21.055,0 58,0 1.165.902,3U tablicama 9.8 i 9.9 prikazane su uštede i potencijali smanjenja za svaku mjeru zasebno.Tablica 9.11: Ušteda sektora zgradarstvo prikazana prema podsektorimaUšteda, MWhKATEGORIJAElektrična Toplinska PrirodniLož uljeenergija energija plinUNPOgrjev.drvoSTAMBENE I JAVNE ZGRADE UVLASNIŠTVU GRADAŠKOLSTVO 3.755,3 44.484,0 35.734,5 20.534,8 0,0 0,0ZDRAVSTVO 2.958,8 38.279,7 39.850,6 0,0 0,0 0,0UPRAVA 855,0 5.954,2 4.435,0 0,0 0,0 0,0KULTURA 1.032,5 145,1 14.725,3 0,0 0,0 0,0POSLOVNI PROSTORI ISTANOVI U VLASNIŠTVU GRADA 2.729,4 15.139,6 17.227,0 0,0 0,0 0,0ZGRADE ČLANICA ZAGREBAČKOGHOLDINGA 10.162,0 32.423,9 24.454,0 0,0 0,0 0,0UKUPNO: 21.493,1 136.426,4 136.426,4 20.534,8 0,0 0,0ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTI 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTI 92.561,8 207.150,5 207.150,5 0,0 0,0 0,0STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVA 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0KUDANSTVA 197.365,1 797.330,3 534.269,3 166.022,5 0,0 0,0UKUPNO 311.419,9 1.140.907,2 877.846,2 186.557,3 0,0 0,0125

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 9.12: Potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora zgradarstvo prema podsektorimaPotencijal smanjenja emisije t CO 2KATEGORIJAElektrična Toplinskaenergija energijaPrirodni plin Lož ulje UNP UkupnoSTAMBENE I JAVNE ZGRADE UVLASNIŠTVU GRADAŠKOLSTVO 1.213,0 10.847,6 7.178,3 5.662,2 0,0 24.901,1ZDRAVSTVO 955,7 9.334,7 8.005,2 0,0 0,0 18.295,6UPRAVA 276,2 1.452,0 890,9 0,0 0,0 2.619,0KULTURA 333,5 35,4 2.958,0 0,0 0,0 3.326,9POSLOVNI PROSTORI ISTANOVI U VLASNIŠTVU GRADA 881,6 3.691,9 3.460,6 0,0 0,0 8.034,0ZGRADE ČLANICA ZAGREBAČKOGHOLDINGA 3.282,3 7.906,7 4.912,3 0,0 0,0 16.101,4UKUPNO: 6.942,3 33.268,3 27.405,3 5.662,2 0,0 73.278,0ZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTIZGRADE KOMERCIJALNIH IUSLUŽNIH DJELATNOSTI 29.897,5 50.514,7 41.612,4 0,0 0,0 122.024,6STAMBENE ZGRADE - KUDANSTVAKUDANSTVA 63.748,9 194.433,1 107.324,0 45.778,2 0,0 411.284,2UKUPNO 100.588,6 278.216,1 176.341,7 51.440,3 0,0 606.586,8Na slici 9.5 prikazan je doprinos potencijala smanjenja emisija za podsektor stambene i javne zgradeu vlasništvu Grada, dok je na slici 9.6 prikazan doprinos svih kategorija sektora Zgradarstvo.Raspored potencijala smanjenja emisije CO₂ podsektora stambene i javnezgradeZgrade članicaZagrebačkog holdinga22,0%Školstvo34,0%Poslovni prostori i stanoviu vlasništvu grada11,0%Kultura4,5%Uprava3,6%Zdravstvo25,0%Slika 9.4: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO2 (%) podsektora stambene i javne zgrade uvlasništvu Grada126

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaUkupan potencijal smanjenja emisija sektora Stambene i javne zgrade u vlasništvu Grada iznosi73.278,0 t CO 2 . Podsektor Školstvo doprinosi ukupnom potencijalu sa 34,0%, što iznosi 24.901,1 tCO 2 , Zdravstvo doprinosi potencijalu sa 25,0% što u t CO 2 iznosi 18.295,6, Objekti i uredi gradskihtvrtki doprinose s udjelom od 22,0% dok ostali podsektori doprinose s udjelom od 19,1%.Raspored potencijala smanjenja emisija sektora zgradarstva po kategorijamaŠkolstvo4,1%Zdravstvo3,0%Uprava0,4%Kudanstva67,8%Kultura0,5%Zgrade komercijalnih iuslužnih djelatnosti20,1%Poslovni prostori1,3%Zgrade članicaZagrebačkog holdinga2,7%Slika 9.5: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 (%) sektora zgradarstvo prema podsektorimaPodsektori Stambene zgrade i Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti su ključni s obzirom naveličinu potencijala smanjenja te zajedno doprinose ukupnom potencijalu sa 87,9% odnosno533.308,8 t CO 2 .Usporedbom scenarija bez mjera sa scenarijem s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija smjerama za 34,2% manja. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama s emisijom 2008. godine proizlazida je ista manja za 32,7% od emisije 2008. godine. Ukupne emisije i potrošnje energije oba scenarijauz usporedbu sa emisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.14 i na slici 9.7.Tablica 9.13: Projekcije sektora zgradarstvo po scenarijimaPotrošnja energije, MWh % uEmisija t CO 2 %uScenarijodnosuodnosu2008 2020 2008 2020na 2008na 2008Scenarij bezmjera7.249.044,09 7.402.576,09 2,12 1.731.927,43 1.772.489,12 2,34Scenarij smjerama7.249.044,09 4.885.845,46 -32,60 1.731.927,43 1.165.902,32 -32,68127

t CO2Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba2.000.0001.800.0001.600.0001.400.0001.200.0001.000.000800.000600.000400.000200.0000Usporedba emisija sektora zgradarstvoEmisija 2008 BAU Scenarij Scenarij s mjeramaSlika 9.6: Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine sektora zgradarstvo9.4. Projekcije emisija CO 2 iz sektora javna rasvjetaStambene i javnezgrade u vlasništvuGradaZgrade komercijalnih iuslužnih djelatnostiStambene zgradePreko poznate potrošnje energenata u 2008. godini te očekivanog porasta potrošnje do 2020. godinekreiran je scenarij bez mjera. Projekcije potrošnje energenata te pripadajuda emisija prikazani su utablici 9.15.Tablica 9.14: Potrošnja energije i emisija scenarija bez mjera sektora javna rasvjetaJavna rasvjetaPotrošnjaenergije 2008.,MWhPorast potrošnjeelektrične energije uMWh u 2020.Potrošnja energije u2020. BAU scenarija,MWhEmisija BAUscenarija,t CO 2Električna energija 90.100,00 9.010,00 99.110,00 32.012,53Prirodni plin 363,89 0,00 363,89 73,26UKUPNO 90.463,89 9.010,00 99.473,89 32.085,79Mjere su podijeljene po sektorima te je za svaku mjeru u tablici 9.16 prikazana ušteda i pripadajudipotencijal smanjenja.Tablica 9.15: Popis mjera te pripadajude uštede i potencijal smanjenja emisije CO 2 sektora JavnarasvjetaNaziv mjereProcjena uštede Potencijal smanjenjaMWhemisije t CO 2Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetskiučinkovitijim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima6.307,0 2.037,2Upravljanje intenzitetom javne rasvjetom 18.020,0 5.820,5UKUPNO 24.327,0 7.857,6Ukupan potencijal smanjenja emisija sektora Javna rasvjeta 7.857,6. Mjera s najvedim potencijalomje Upravljanje intenzitetom javne rasvjete čiji udio iznosi 74% ukupnog potencijala sektora.128

t CO2Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaUsporedbom scenarija bez mjera sa scenarijem s mjerama može se zaključiti da je emisija scenarija smjerama 25% manja od emisije scenarija bez mjera. Uspoređujudi emisiju scenarija s mjerama semisijom iz 2008. godine proizlazi da je ista manja za 17% od emisije 2008. godine. Ukupna emisija ipotrošnja energije oba scenarija uz usporedbu s emisijom 2008. godine prikazana je u tablici 9.17.Tablica 9.16: Projekcije sektora javne rasvjete po scenarijimaPotrošnja energije, MWh % uEmisija t CO 2 %uScenarijodnosuodnosu2008 2020 2008 2020na 2008na 2008Scenarij bezmjera90.463,89 99.473,89 9,96 29.175,56 32.085,79 9,97Scenarij smjerama90.463,89 75.146,89 -16,93 29.175,56 24.228,17 -16,9635.000Usporedba emisija sektora javna rasvjeta30.00025.00020.00015.00010.0005.0000Emisija 2008 BAU Scenarij Scenarij s mjeramaSlika 9.7: Usporedba projekcija emisija s emisijom 2008. godine za sektor javne rasvjete9.5. Ukupne projekcije emisije CO 2 inventara Grada ZagrebaProjekcije emisija izradile su se za sva tri sektora finalne potrošnje energije Grada Zagreba: promet,zgradarstvo i javnu rasvjetu. Prilikom izrade projekcija korišteni su emisijski faktori istovjetni onimakorištenima pri izradi Inventara za baznu godinu, premda faktori za određivanje neizravnih emisijaCO 2 variraju od godine do godine s obzirom na način proizvodnje električne energije i topline. Priprocjeni tih emisija nije uzeta u obzir činjenica da je Strategijom energetskog razvoja RepublikeHrvatske predviđena izgradnja dvije TE na ugljen te jedne plinske elektrane do 2020. godine, štouvelike utječe na emisijski faktor, prvenstveno električne energije.Tablica 9.18 daje pregled ukupnih emisija inventara po sektorima za scenarij bez mjera i scenarij smjerama. Najvedi udio u ukupnim emisijama oba scenarija ima sektor zgradarstva. Udio toga sektoraukupnim emisijama scenarija bez mjera iznosi 59,5%, dok udio u scenariju s mjerama iznosi 56,4%.Udio sektora promet emisijama scenarija bez mjera iznosi 39,5%, dok u scenariju s mjerama taj udioiznosi 42,4%. Iz priloženih udjela može se zaključiti da je zgradarstvo sektor s najvedim potencijalom129

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebasmanjenja emisije CO 2 (tablica 9.19 i slika 9.9). Emisija scenarija s mjerama tog sektora smanjena je za32,7% u odnosu na 2008. godinu. Emisija sektora javne rasvjete smanjena je za 17,0%, dok je emisijasektora promet smanjena za 13,0% u odnosu na emisiju bazne godine. Ukupno smanjenje inventara uodnosu na baznu godinu iznosi 25,4%.Tablica 9.17: Projekcije emisije Inventara za scenarij bez mjera i scenarij s mjeramaScenarij Sektor 2008 2020% u odnosu na2008Promet 1.007.443,07 1.176.179,86 16,75Scenarij bez mjeraZgradarstvo 1.731.927,43 1.772.489,12 2,34Javna rasvjeta 29.175,56 32.085,79 9,97UKUPNO 2.768.546,06 2.980.754,77 7,66Promet 1.007.443,07 876.356,82 -13,01Scenarij s mjeramaZgradarstvo 1.731.927,43 1.165.902,32 -32,68Javna rasvjeta 29.175,56 24.228,17 -16,96UKUPNO 2.768.546,06 2.066.487,30 -25,36Ukupna emisija scenarija bez mjera iznosi 2980,7 kt CO 2 , što je u odnosu na 2008. godinu povedanjeod 7,7%. Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorima u 2020. godini prikazani su u tablici 9.19.Tablica 9.18: Ukupni potencijali smanjenja emisija po sektorimaSektor Potencijal smanjenja Udio u ukupnom potencijalu, %Promet 299.823,04 32,8Zgradarstvo 606.586,80 66,3Javna rasvjeta 7.857,62 0,9UKUPNO 914.267,47 -raspodjela potencijala smanjenja emisijeZgradarstvo66,3%Javna rasvjeta0,9%Promet32,8%Slika 9.8: Raspodjela potencijala smanjenja emisije CO 2 (%) Inventara po sektorimaUkupni potencijali smanjenja emisija u 2020. godini za Grad Zagreb iznosi 914.267,5 t CO 2 .zgradarstvo je sektor s najvedim potencijalom smanjenja emisija koji iznosi 606.586,8 t CO 2 , što jeekvivalentno udjelu od 66,3%. Potencijal smanjenja emisije sektora promet iznosi 299.823,0 t CO 2 ,što prikazano preko udjela iznosi 32,8%. Najmanji udio od 0,9% u odnosu na ukupni potencijal imasektor javne rasvjete.Na slici 9.10 prikazane su ukupne emisije CO 2 u 2020. godini za scenarij bez mjera i scenarij smjerama te usporedba s emisijom iz 2008. godine i indikativnim ciljem.130

t CO2Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba3.500.000Ukupne projekcije emisije CO₂ po scenarijima3.000.0002.500.0002.000.000Javna rasvjetaPromet1.500.0001.000.000ZgradarstvoIndikativni cilj500.0000Emisija bazne godine BAU Scenarij Scenarij s mjeramaSlika 9.9: Ukupne projekcije emisije CO 2 po scenarijimaPredloženi indikativni cilj smanjenja emisije CO 2 je 21% u 2020. godini, u odnosu na emisiju 2008.godine što je ekvivalentno emisiji od 2.187.151,4 t CO 2 (crvena crta na slici 9.9). Ukupna emisijascenarija s mjerama u 2020. godini iznosi 2.066.487,30 t CO 2 što je za 120.664,08 t CO 2 ispodpredloženog cilja.9.6. ZaključakGrad Zagreb se potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika uključio u europsku inicijativu za smanjenjeemisije stakleničkih plinova i predložio indikativni cilj smanjenja emisije CO 2 od 21% (2.187.151,4 tCO 2 ) u 2020. godini, u odnosu na emisiju 2008. godinu.Za potrebe procjene smanjenja emisija CO 2 u 2020. godini za identificirane mjere energetskeučinkovitosti za sektore zgradarstva, prometa i javne rasvjete u Gradu Zagrebu izrađene su projekcijekretanja energetskih potrošnji i emisija u 2020. godini za dva scenarija: scenarij bez mjera i scenarij smjerama. Emisija scenarija bez mjera u 2020. godini iznosit de 2.980.754,77 t CO 2 , što je za 793,6 ktCO 2 , odnosno za 26,6% više od predloženog indikativnog cilja te se može zaključiti da bez primjenemjera predloženi cilj nede modi biti ostvaren. No, ako se primjene sve predviđene mjere, emisijascenarija s mjerama iznosit de 2.066.487,30 t CO 2 , što je za 120.664,08 t CO 2 ispod predloženogindikativnog cilja. Uz provedbu svih predviđenih mjera emisija CO 2 u 2020. godini bila bi manja odindikativnog cilja za 5,5% što znači da nije nužno provesti sve identificirane mjere za postizanje ciljasmanjenja emisije od 21%.131

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba10. MEHANIZMI FINANCIRANJA PROVEDBE PLANA PRIORITETNIH MJERA10.1. Pregled mogudih izvora financiranjaGradu Zagrebu na raspolaganju su značajni izvori za financiranje predloženih mjera i aktivnosti uobliku bespovratnih sredstava kroz razne programe Europske unije, a ti de se izvori još znatnopovedati nakon što Republika Hrvatska postane punopravni član Unije te joj budu na raspolaganjusredstva strukturnih fondova (Tablica 10.1). Za korištenje tih sredstava biti de potreban znatanangažman u vidu prijavljivanja pojedinih projekata na veliki broj natječaja u okviru raznih programa.Nužne predradnje kako bi to bilo mogude odnose se na jačanje ljudskih kapaciteta u vidu osnivanjaposebnih timova odnosno ureda koji de pratiti otvorene natječaje te izrađivati projektne prijedloge uskladu s propisanim uputama. Grad Zagreb ved je napravio značajne korake u tom smislu osnivanjemGradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, a Grad Zagreb je i jedan od osnivačaRegionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.Tablica 10.1: Pregled mogudih izvora financiranja mjera i aktivnostiIzvor financiranjaVrstaMaksimalniiznosUdio uukupnimtroškovima (%)Godina u kojoj susredstva naraspolaganjuProračun Grada Zagreba Vlastita sredstva - 100 2010.ESCO modelVlastitaNijesredstva/privatniodređenkapital100 2010.HBORKredit/vlastita sredstvaNijeodređen50 2010.FZOEUBespovratna sredstva1 700 000 knpo projektu40 2010.IPA 1 Pomod u tranziciji ijačanje institucijaIPA 2 Prekograničnasuradnja Hrvatska-SlovenijaTransnacionalni program zaJugoistočnu EuropuCIP, IEEFP 7, SuradnjaCONCERTOStrukturni fondoviELENAWeBSEDFFOtvoreni regionalni fond zaOIE i EEBespovratnasredstva/vlastitasredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaBespovratna sredstvaKredit/ vlastitasredstvaBespovratna sredstva/vlastita sredstvaNijeodređen300 000 Eurpo projektu206 mil. Eurukupno2,5 mil Eurpo projektu32,4 mlrdEur ukupno150 mil Eurukupno347,41 mlrdEurukupno15 mil. Eurpo projektu6 mil Eurpo projektu400 000 Eurpo projektu85 2010.-2013.85 2010.-2013.85 2007.-2013.75 2010.75 2007.-2013.50-100 2007.-2013.- Ulaskom u EU100 2010.50-100 2010.50-100 2008.-2011.132

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba10.2. Proračun Grada ZagrebaProračun je osnovni financijski dokument Grada Zagreba kojim se procjenjuju prihodi i primitci teutvrđuju rashodi i izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova,funkcija i programa Grada Zagreba, u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Proračun GradaZagreba u zadnje tri godine bilježio je konstantan rast: od 7,45 milijardi kuna u 2007. godini do 7,85milijardi u 2009. godini. Međutim, zbog teške makroekonomske situacije u zemlji, proračun za 2010.godinu planira se u okvirima 7,5 milijardi kuna, što de nedvojbeno utjecati na smanjenje dugoročnihinvesticijskih aktivnosti. Projekcije za 2011. i 2012. godinu oslanjaju se na makroekonomskepokazatelje gospodarskog oporavka i predviđaju rast proračuna na 7,7 milijardi kuna u 2011. godini i8 milijardi kuna u 2012. godini. Detaljniji opis strukture i procesa donošenja proračuna prikazan je uPrilogu 10.Mogudnosti zaduživanja Grada Zagreba zakonski su ograničene uredbom o zaduživanju jedinicalokalne i područne samouprave iz Zakona o proračunu. Kreditna opteredenost jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samouprave prati se na razini zakonskog ograničenja od 20% ostvarenihprihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. U kreditnu opteredenost uključuje se stanjeduga same jedinice i izdana jamstva pravnim osobama u vedinskom, izravnom ili neizravnomvlasništvu Grada Zagreba i ustanovam čiji je Grad osnivač. U 2008. godini kreditna opteredenostGrada Zagreba iznosila je 13,6%. Prema bonitetnoj kudi Standard & Poor's (S&P) Grad Zagrebtrenutno ima BBB- ocjenu rizičnosti za dugoročno zaduživanje, uz negativne izglede za bududekretanje rejtinga, što predstavlja pad u odnosu na sredinu 2009. godine kada je ocjena rizičnostiiznosila BBB. Prikaz ocjena kreditnog rizika prema bonitetskim kudama Standard & Poor's te Moody'sdan je u Prilogu 10. Ovakvo negativno kretanje posljedica je nesigurnosti glede bududih kretanjaprihoda Grada Zagreba uslijed ekonomske krize u zemlji, kao i tendencije daljnjeg povedanjazaduženja koja se otpladuju iz poreznih prihoda. Sniženi kreditni rejting znatno umanjuje i poskupljujerealne mogudnosti dodatnog zaduženja u inozemstvu.Sa stajališta energetske učinkovitosti i zaštite okoliša u Gradu Zagrebu značajan iskorak učinjen jeosnivanjem Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj sredinom 2009. godine. Unovom Uredu objedinit de se svi ekološki i energetski programi i projekti na razini Grada Zagreba.Planirani proračun za 2010. godinu kretat de se oko 70 milijuna kuna s očekivanim porastom od 50%do 2012. godine.Potrebno je naglasiti da postojedi proračunski proces i sustav proračunskog planiranja posebno neizdvaja, niti potiče financiranje projekata i mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energijei zaštite okoliša. Način planiranja proračuna u Hrvatskoj zasniva se na podjeli rashoda jedinica lokalnei područne samouprave na troškove za održavanje i troškove za investicije, a proračun za idudugodinu zasniva na iznosu troškova u tekudoj godini. Cjelokupni sustav planiranja proračuna iznimno jedemotivirajudi za provedbu projekata energetske učinkovitosti jer umjesto da se nagrađuje ustanovekoje smanjuju energetsku potrošnju njima se smanjuje proračun za idudu godinu. Istodobno, nepostoji mogudnost preusmjeravanja troškova s pladanja troškova za energiju na kupovinu energetskiučinkovite opreme koja de u konačnici smanjiti energetske troškove.Drugo se ograničenje odnosi na problem nemogudnosti prenošenja proračunskih sredstava jedinicalokalne i područne samouprave na bududa razdoblja. Zakonsko ograničenje onemoguduje izdvajanjesredstava osiguranih energetskim uštedama na poseban račun namijenjen novim projektimaenergetske učinkovitosti. Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora energije iz proračuna ograničeno te za vede projekte treba osigurati dodatnemehanizme financiranja.133

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaU Hrvatskoj nije zaživio niti proces tzv. zelene javne nabave, a koji je rasprostranjen u vedem brojuzemalja Europske unije. Proces se bazira na principu da ekološki i energetski učinkovite usluge ioprema imaju prednost pred ne-ekološkim uslugama i opremom.U skladu s navedenim ograničenjima, dane su sljedede preporuke vezano uz njihovo uklanjanjeodnosno ublažavanje:1. Razvoj poticajnog financijskog okruženja vezanog uz povedanje energetske učinkovitostiodnosno smanjenje potrošnje energije za sve zgrade javne namjene u vlasništvu gradaZagreba. Kao početni korak predlaže se pokretanje pilot projekta za nekoliko odabranihustanova u kojima bi se uveo sustav poticanja baziran na ostvarenim uštedama, na način dadio uštede (primjerice 50%) ostvarene u odnosu na prethodnu godinu ostaje na raspolaganjupojedinoj ustanovi pri čemu se ista može iskoristiti za daljnje povedanje energetskeučinkovitosti;2. Uvođenje procesa zelene javne nabave u sve postupke javne nabave koje provodi Grad Zagreb.10.3. ESCO modelESCO je skradenica od Energy Service Company i predstavlja generičko ime koncepta na tržištu uslugana području energetike. ESCO model obuhvada razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljempoboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projektaje smanjenje troška za energiju i održavanje ugradnjom nove učinkovitije opreme i optimiziranjemenergetskih sustava, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju odnekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.Rizik ostvarenja ušteda u pravilu preuzima ESCO tvrtka davanjem jamstava, a pored inovativnihprojekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenja potrošnje energije često se nude ifinancijska rješenja za njihovu realizaciju. Tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitost,klijent plada jednaki iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta koji se dijeli na stvarni(smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakon otplate investicije, ESCO tvrtkaizlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Svi projekti su posebno prilagođeni klijentu te jemogude i proširenje projekta uključenjem novih mjera energetske učinkovitosti uz odgovarajudupodjelu investicije. Na taj način klijent je u mogudnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja,bududi da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijentostvaruje pozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.Dodatna prednost ESCO modela predstavlja činjenica da tijekom svih faza projekta korisnik uslugesurađuje samo s jednom tvrtkom po principu sve na jednom mjestu, a ne sa više različitih subjekata,čime se u velikoj mjeri smanjuju troškovi projekata energetske učinkovitosti i rizik ulaganja u njih.Također, ESCO projekt obuhvada sve energetske sustave na određenoj lokaciji što omogudavaoptimalan izbor mjera s povoljnim odnosom investicija i ušteda.Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeda, ustanove i jedinice lokalne samouprave.Zasad jedina ESCO tvrtka u Hrvatskoj je HEP ESCO, tvrtka u sastavu Hrvatske elektroprivrede koja jeosnovana 2003. godine. Za tu svrhu je Hrvatska elektroprivreda d.d., odnosno HEP ESCO primio zajamSvjetske banke u iznosu od 4,4 milijuna Eura i donaciju Global Environment Facility-a u iznosu od 5milijuna dolara. HEP ESCO trenutačno provodi više od 60 projekata javne rasvjete, zgradarstva,industrije i sustava opskrbe energijom. U Zagrebu je HEP ESCO proveo projekt modernizacije javne134

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebarasvjete u Aveniji Dubrovnik, te Zelenom valu: ulice Jurja Žerjavida, Baruna Franje Trenka i PavlaHatza. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 4,2 milijuna kuna, a izvedba projekta je trajala dvijegodine.U skladu s ograničenjima vezanima uz financiranje projekata energetske učinkovitosti navedenih uprethodnom poglavlju, predlaže se uspostava posebnog mehanizma financiranja projekataenergetske učinkovitosti te obnovljivih izvora energije od strane Grada Zagreba u obliku ESCO tvrtke.10.4. Revolving fondRevolving fond je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranih vrsta projekatakoji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnih ustanova i financijskihinstitucija. Razlog za osnivanje revolving fondova je nesklad između tržišne ponude i potražnje zafinanciranjem energetski učinkovitih projekata. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na kojise fond može osnovati i financirati.Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih banaka o osnivanju revolving fonda, pričemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili putem namjenskog poreza. Inicijalna, običnobespovratna sredstva fonda mogu osigurati međunarodne institucije poput GEF-a (GlobalEnvironmental Facility) ili Svjetske banke. Komercijalnim bankama se za financiranje projekataenergetske učinkovitosti odobravaju beskamatni krediti iz samog fonda što rezultira kamatnimstopama znatno povoljnijim od tržišnih. Međutim, banke imaju pravo traženja kreditnog osiguranja uobliku financijske ili materijalne imovine zajmoprimca. Krajnji korisnici mogu biti javna poduzeda,ustanove i jedinice lokalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, te ESCO kompanije. Brigu o naplatiplasmana preuzimaju banke koje su dužne u roku vratiti u fond pozajmljena sredstva ili pladajuzatezne kamate. Na ovaj način država se osigurava od tržišnog rizika osim oportunitetnog troškapozajmljenih beskamatnih sredstava. Kako se zajmovi vradaju u fond, oslobađaju se sredstva zaizdavanje novih zajmova te na taj način novac stalno cirkulira u sustavu. Najveda mana ovog konceptasvakako je u potrebi za uvođenjem dodatnih poreznih davanja iz kojih bi se fond financirao.Drugi model razlikuje se od prvog prvenstveno načinom financiranja i smanjenom ulogom države.Umjesto beskamatnih sredstava, komercijalnim bankama se omogudava korištenje garancije kojuobično izdaju međunarodne institucije poput GEF-a. Na temelju garancije za koju pladaju određenukamatu banke plasiraju komercijalne kredite po kamatnim stopama nižim od tržišnih. Do sada su uregiji zabilježene tri uspješne provedbe ovog modela, sve u tadašnjim zemljama kandidatima zaulazak u EU:1. CEEF - Commercializing Energy Efficiency Finance2. HEECP - Hungary Energy Efficiency Co-Financing Program3. REEF - Romanian Energy Efficiency FundDetaljan prikaz navedenih primjera dan je u Prilogu 10.Usprkos tome što je vedina dosadašnjih iskustava korištenja revolving fond financijskog mehanizmaograničena na fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam može uspješno primijeniti i zafinanciranje projekata na lokalnom nivou te se stoga predlaže njegovo pokretanje za područje GradaZagreba.10.5. Hrvatska banka za obnovu i razvoj135

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaHrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osnovana je 12. lipnja 1992. godine donošenjem Zakonao Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu (HKBO) (NN 33/92). HBOR je razvojna i izvozna bankaosnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Osnivač i 100%-tni vlasnikHBOR-a je Republika Hrvatska koja jamči za sve nastale obaveze. Temeljni kapital utvrđen jeZakonom o HBOR-u (NN 138/06) u visini od 7 milijardi kuna čiju dinamiku uplate iz Državnogproračuna određuje Vlada Republike Hrvatske.U travnju 2004. godine, potpisivanjem Sporazuma o suradnji uspostavljena je poslovna suradnjaizmeđu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i HBOR-a sa ciljem pružanjapotpore i poticanja ulaganja u projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenjaobnovljivih izvora energije.U cilju pokretanja i uspješne realizacije što vedeg broja projekata energetske učinkovitosti u HrvatskojFZOEU i HBOR kontinuirano raspisuju natječaje za dodjelu financijskih sredstava u obliku kredita,subvencija i donacija za projekte iz područja: održive gradnje; poticanja korištenja obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i dr.); poticanja održivog razvoja ruralnih prostora; zaustavljanje migracija iz ruralnih u urbana područja; zaštite okoliša i dr.Jedinice lokalne i područne samouprave, njihova komunalna i trgovačka društva, obrtnici te drugepravne i fizičke osobe mogu dobiti kredite za ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva za navedenenamjene. HBOR u pravilu kreditira do 50% predračunske vrijednosti investicije bez uključenog porezana dodanu vrijednost. U sklopu investicije može se, ukoliko to priroda investicije dozvoljava,financirati i do 30% trajnih obrtnih sredstava od iznosa ukupno odobrenog kredita. Za kreditnasredstva namijenjena za financiranje u okviru tih namjena postoji mogudnost subvencioniranjakamatne stope u visini od dva posto sredstvima FZOEU-a. Ova linija kreditiranja započela je 2005.godine, a unutar nje je u 2006. i 2007. godini financirano 10 projekata u privatnom sektoru.Najmanji iznos kredita je ograničen na 100.000 kuna dok najvedi iznos nije ograničen, a ovisi o HBORovimmogudnostima financiranja, konkretnom investicijskom programu, kreditnoj sposobnostikrajnjeg korisnika, te vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. Rok otplate iznosimaksimalno 12 godina, uz poček od 2 godine. Iznimno, za infrastrukturne projekte rok otplate možebiti do 15 godina, uključujudi poček do 5 godina.Dosad najvažnija suradnja s Gradom Zagrebom ostvarena je kroz Projekt obnove i modernizacijetramvajskog voznog parka iz 2003. godine, vrijednog 112 milijuna Eura. Obzirom na dobar kreditnirejting HBOR-a, te nove programe orijentirane na financiranje energetski učinkovitih projekata tasuradnja bi se u bududnosti svakako trebala nastaviti.10.6. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitostFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOIEU) osnovan je Zakonom o Fondu za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) sukladno odredbama članka 60. stavka 5. Zakona ozaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i članka 11. Zakona o energiji (NN 68/01), a započeo je s radom 1.siječnja 2004. godine.136

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaFond je osnovan kao izvanproračunski fond u svojstvu pravne osobe i s javnim ovlastima utvrđenimaZakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj fonda je sudjelovati svojimsredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa imajudi u vidu postizanje energetskeučinkovitosti, odnosno korištenja obnovljivih izvora energije.Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda Fonda od: naknada onečišdivača okoliša; naknada korisnika okoliša; naknada na opteredivanje okoliša otpadom; posebnih naknada za okoliš na vozila na motorni pogon.Sredstva Fonda se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama Zakona oFondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 154/08 i NN 18/09), Programu rada ifinancijskom planu Fonda (NN 183/04). Javni natječaj objavljuje se u Narodnim novinama, na webstranicama Fonda, te u javnim glasilima. Korisnici mogu biti jedinice lokalne samouprave, trgovačkadruštva i druge pravne osobe, obrtnici te fizičke osobe.U 2009. godini planirani proračun Fonda za programe i projekte iznosio je 1.135.599.000,00 kn. Odtog iznosa, 1.060.879.000,00 kn uložit de se u projekte zaštite okoliša, a 74.720.000,00 kn u projekteenergetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.Sredstva fonda dodjeljuju se putem: beskamatnih zajmova; subvencija; financijske pomodi; donacija.Prema opdim kriterijima za dodjelu sredstava Fonda Grad Zagreb ima pravo na dodjelu do 40%planiranih sredstava ulaganja. Premda dosad nije bilo vede suradnje s Gradom Zagrebom, obzirom nastabilnost prihoda i visinu proračuna Fonda, ta bi se suradnja svakako trebala potaknuti.10.7. Programi Europske unije i instrument pretpristupne pomodiSredstva Europske Unije koja se stavljaju na raspolaganje za projekte korištenja obnovljivih izvoraenergije i energetske učinkovitosti, dostupna su kroz različite programe pretpristupne pomodi iPrograme Europske unije, pri čemu postoje značajne razlike u temeljnoj logici poslovanja i namjeni.Program pretpristupne pomodi je individualiziran za svaku zemlju i usuglašava se s Europskomkomisijom, dok su Programi Europske unije namijenjeni svim članicama EU i pridruženim članicamakoje temeljem Memoranduma o razumijevanju (eng. Memorandum of Understanding – MoU)pristupe programu te za sudjelovanje pladaju članarinu.10.7.1. Instrument pretpristupne pomodi - IPASvim jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj je za financiranje projekataobnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti dostupan instrument pretpristupne pomodi IPA(Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA je instrument pretpristupne pomodi za razdoblje od2007. do 2013. godine, koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. ProgramIPA uspostavljen je Uredbom Vijeda EU, a njegova financijska vrijednost za sedmogodišnje razdobljeiznosi 11,468 milijardi Eura.137

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaOsnovni cilj IPA programa je pomodi državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama uprocesu usklađivanja njihovih zakonodavstava s pravnom stečevinom EU te pripremi za korištenjestrukturnih fondova. Republika Hrvatska korisnica je IPA programa od 2007. godine do trenutkastupanja u članstvo EU. Za koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured zarazvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF), a za financijsko upravljanjeMinistarstvo financija.Program IPA sastoji se od sljededih pet sastavnica:1. Pomod u tranziciji i izgradnja institucija;2. Prekogranična suradnja;3. Regionalni razvoj (transport, okoliš, ekonomski razvitak);4. Razvoj ljudskih potencijala;5. Ruralni razvoj.Grad Zagreb se kao jedinica lokalne samouprave za provedbu identificiranih mjera energetskeučinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije može se prijaviti na sljedede programe: Pomod u tranziciji i jačanje institucija (2010.-2012.). Prihvatljive aktivnosti/projektiobuhvadaju reformu statističkog sustava za evidentiranja energetske potrošnje teinstitucionalno jačanje za upravljanje EU strukturnim fondovima unutar Grada Zagreba; Prekogranična suradnja Hrvatska-Slovenija ( 2010.-2012.). Prihvatljive aktivnosti/projektiuključuju mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, kvalitete zraka i zajedničkoprostorno planiranje te nabavka i razvoj računalnog programa za prikupljanje podataka oenergetskoj potrošnji u raznim sektorima za Grad Zagreb.Detaljni popis prioritetnih područja po pojedinim dijelovima dan je u Prilogu 10.Udio potpore u ukupnim prihvatljivim troškovima je 85%, a potpore su između 20.000 i 300.000 Eura.Financijska sredstva odnosno proračun za razdoblje 2010.-2012. još je nepoznat stoga što još nisupotpisani Financijski sporazumi za te programske godine s Europskom komisijom.10.7.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE)U okviru druge komponente programa IPA - Prekogranična suradnja, Republika Hrvatska je upartnerstvu sa susjednim državama izradila šest bilateralnih programa prekogranične suradnje te jetakođer bila uključena u izradu Transnacionalnog programa za jugoistočnu Europu i Mediteranprograma transnacionalne suradnje. Program se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj,koji je za programsko razdoblje 2007.-2013. godina predvidio proračun od 206 milijuna eura.Sudjelovanje država koje nisu članice EU financirat de se iz IPA pretpristupnog programa i Europskogprograma za susjedstvo.Programsko područje obuhvada 16 europskih zemalja: Hrvatsku, Rumunjsku, Bugarsku, Sloveniju,Mađarsku, Grčku, Albaniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Austriju, Slovačku,Italiju (regije Lombardia, Veneto, Puglia, Friuli-Venezia-Giulia, Trento, Bolzano, Emilia Romagna,Umbria, Marche, Abruzzo i Molise), Ukrajinu i Moldaviju.Prioriteti programa su sljededi:1. Olakšavanje inovacija i poduzetništva2. Zaštita i poboljšanje okoliša3. Poboljšanje pristupačnosti138

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba4. Razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područjaProgram je namijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekograničnomprojektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom. U projektnom partnerstvu moraju se nalazitipartneri iz najmanje tri različite države, od kojih jedna mora biti država članica EU. Također, partnerisudjeluju u sufinanciranju projekta s 15% udjelom koji se ravnopravno raspodjeljuje međupartnerima. Sudjelovanje država nečlanica EU u programu bitan je element samog Programa. Državenečlanice potiču se da u potpunosti sudjeluju u Programu.10.7.3. Programi Europske unijeVlada Republike Hrvatske je na sjednici 2008. godine donijela Zaključak o sudjelovanju RepublikeHrvatske u Programima EU. Sve članice programa mogu sudjelovati u natječajima, pod istimuvjetima. Bududi da Hrvatska kao zemlja kandidatkinja ne pridonosi proračunu Europske unije,obavezno mora uplatiti novčani doprinos u proračun onog programa u kojem želi sudjelovati.Programi Zajednice provode se prema centraliziranom modelu provedbe u kojem su za financijskoupravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, tj. Opde uprave zadužene za pojediniprogram. Programi Europske unije s komponentom zaštita okoliša i energetika u kojem sudjelujeHrvatska su Program za konkurentnost i inovacije (CIP) i Sedmi okvirni program (FP7).Program za konkurentnost i inovacije (CIP) / program Inteligentna Energija za Europu (IEE)Program za konkurentnost i inovacije (CIP) se operativno dijeli na tri programa od kojih ProgramInteligentna energija za Europu (IEE) pokriva područje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. CIPza razdoblje 2007. - 2013. godine na raspolaganju ima proračun od 3,6 milijardi Eura, od čega IEEprogram na raspolaganju ima 730 milijuna Eura.Osnovni ciljevi IEE programa su sljededi: povedati energetsku učinkovitost te racionalno korištenje izvora energije; promicati nove i obnovljive izvore energije i poticati raznolikost energetskih izvora; promicati energetsku učinkovitost i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u transportu.Koordinator aktivnosti za IEE program u RH je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, aaktivnosti koje Europska komisija sufinancira grupirana su u sljededa četiri područja:1. SAVE (unapređivanje energetske učinkovitosti i promoviranje racionalnog korištenja energije,posebice u zgradarstvu i industriji), s godišnjim proračunom od 7,7 milijuna Eura, uključuje specifičneprioritete: energetski učinkovite zgrade; energetska učinkovitost u industrijskim postrojenjima;2. ALTENER (promoviranje korištenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne itoplinske energije),s godišnjim proračunom od 19,6 milijuna Eura, uključuje specifične prioritete: električna energija iz obnovljivih izvora energije; grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora energije; obnovljivi izvori energije u kudanstvima; biogoriva;3. STEER (promoviranje učinkovitijeg korištenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva uprometu), s godišnjim proračunom od 50 milijuna Eura, čiji specifični prioriteti su: alternativna goriva i čista vozila; energetski učinkovit promet;4. Integrirane aktivnosti (kombinacija gore navedenih područja)-prioriteti:139

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebaosnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija;europsko umrežavanje za lokalne akcije;inicijativa energetskih usluga;inicijativa edukacije na području inteligentne energije;inicijative vezane za standarde proizvoda;inicijativa kombiniranja toplinske i električne energije.Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodneorganizacije sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveška, Island iLihtenštajn) i Hrvatskoj.Sedmi okvirni program - FP7Sedmi okvirni program FP7 (FP – Framework Programme) je glavni instrument Europske unije zafinanciranje znanstvenih istraživanja i razvoja, a aktivnosti uključuju organizaciju suradnje izmeđusveučilišta, istraživačkih centara i industrije (uključujudi mala i srednja poduzeda), te pružanjefinancijske podrške za zajedničke projekte.Za razliku od prethodnih okvirnih programa, koji su trajali od tri do pet godina, Sedmi okvirni programtraje sedam godina, od 01. siječnja 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako da poboljšauspješnost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje Europskog istraživačkogpodručja i razvijanje ekonomije Europe zasnovane na znanju.FP7 se dijeli u četiri kategorije: Suradnja: Potpora međunarodnoj suradnji u istraživanjima kojima je cilj jačanjekonkurentnosti europske proizvodnje; Ideje: Potpora pionirskim istraživanjima u obliku financiranja višedisciplinarnih istraživačkihprojekata pojedinačnih timova; Ljudi: Potpora daljnjem školovanju, mobilnosti profesionalnom razvoju istraživača; Kapaciteti: Potpora jačanju i optimalnom korištenju istraživačkih i inovacijskih kapacitetadiljem Europe.Ukupni proračun iznosi 50,5 milijardi Eura za sedmogodišnji program FP7 te dodatnih 2,7 milijardiEura za petogodišnji Euroatom program za nuklearna istraživanja. Jezgru FP7 programa,čini programSuradnja, predstavljajudi dvije tredine ukupnog proračuna. Važna tematska područja programaSuradnja čine i Energija i Okoliš, a istraživanja se prije svega odnose na prilagodbu postojedegenergetskog sustava u održiviji, konkurentniji i sigurniji sustav.Na natječaje FP7 mogu se javiti odgovarajude institucije poput sveučilišta, istraživačkih centara,trgovačkih društava - posebno mala i srednja poduzeda - ili samostalni istraživači, jedinice lokalnesamouprave iz više država članica i tredih zemalja. Konzorcij predlagatelja projekta obično uključujekomplementarne članove iz sektora gospodarstva i znanosti. Vedinom su za sudjelovanje u programupotrebne tri različite pravne osobe iz različitih država članica ili zemalja kandidatkinja.CONCERTO programU sklopu FP7 programa pokrenuta je posebna inicijativa pod nazivom CONCERTO koja ima za osnovnicilj poticanje lokalnih zajednica u provedbi aktivnosti za povedanje energetske učinkovitosti i140

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebakorištenja obnovljivih izvora energije. U sklopu ove inicijative podupire se razvoj novih i inovativnihtehničkih rješenja za energetski održiv razvitak lokalnih zajednica.Godišnji proračun CONCERTO inicijative iznosi 150 milijuna Eura, a korisnici sredstava su istraživačkicentri, tvrtke, mala i srednja poduzeda, agencije, komore, lokalne i regionalne uprave i sveučilišta. Nanatječaj se mogu prijaviti članice EU, države kandidatkinje te Lihtenštajn, Norveška i Island.Sufinanciranje Europske komisije na CONCERTO projektima iznosi od 50 do 100% direktnih troškovaovisno o aktivnostima i legalnom statusu prijavitelja.Prihvatljive aktivnosti u sklopu CONCERTA uključuju sljedede: integraciju korištenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti; izgradnju eko zgrada; izgradnju kotlovnica na biomasu; uspostavljanje sustava kogeneracije; učinkovito upravljanje potrošnjom energije i njeno skladištenje te samim time povedanjesigurnosti opskrbe potrošača energijom.Zajednice koje su uključeni u CONCERTO program imaju znatne prednosti za sve građane na lokalnoj,regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanjesigurnosti opskrbe energijom: Zajednice de imati koristi od vidljivosti kao uzora prethodnicima u području unapređivanjasredstava za održivo upravljanje energijom, što doprinosi globalnim ciljevima Europske unijeu borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom. Uključenost u CONCERTO omoguduje razmjenu znanja, iskustava i informacija izmeđučlanica Stanovnici svih zajednica imaju koristi od čistijeg lokalnog okruženja, na taj način poboljšavase kvaliteta života i zdravlje građana.Danas oko 5 milijuna europskih građana živi u CONCERTO zajednicama i oko 300.000 ljudi direktno(žive ili rade u zgradama) ili indirektno imaju koristi od aktivnosti provođenih u sklopu CONCERTOprojekta. Procjenjuje se da de CONCERTO zajednica prije 2010. godine postidi smanjenje CO 2 od oko310.000 t/godišnjeU Prilogu 10. dani su primjeri projekata u sklopu CONCERTO programa.10.8. Strukturni instrumenti Europske unijeStrukturni instrumenti u službi su kohezijske politike Europske Unije, čiji je osnovni cilj ostvaritigospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvitak unutar Europske unije. Strukturniinstrumenti stvoreni su kako bi se pomoglo onim regijama Europske unije koje zaostaju u razvoju. Ciljje umanjiti razlike među regijama i stvoriti bolju gospodarsku i društvenu ravnotežu među zemljamačlanicama. U pretpristupnom razdoblju, Hrvatska i ostale zemlje kandidatkinje za članstvo imaju sepriliku pripremiti za upravljanje i korištenje fondova EU putem pretpristupnog programa IPA.Fondovi iz kojih se financira kohezijska politika su:1. Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF);2. Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF);3. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF).141

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaStrukturni fondovi na raspolaganju su zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe zadodatnim, EU ulaganjima u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Hrvatska de imati pravona sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u članstvo EU.Kohezijska politika Unije predstavlja oko tredinu ukupnih proračunskih izdataka EU (35,7%) te je takodruga po veličini proračunska stavka za razdoblje 2007.-2013., vrijedna ukupno 347,41 milijardu Eura.Cijela Europska unija obuhvadena je jednim ili više ciljeva Kohezijske politike. Za utvrđivanjezemljopisne klasifikacije, Europska Komisija svoju odluku temelji na statističkim podacima. Europa jepodijeljena na niz regija koje odgovaraju klasifikaciji poznatoj po kratici NUTS (Nomenklaturaprostornih jedinica za statistiku).Republika Hrvatska je za potrebe korištenja strukturnih fondova, podijeljena u tri NUTS 2 regije, aGrad Zagreb pripada regiji Sjeverozapadna Hrvatska.10.8.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF) namijenjen jerazvoju socijalne i gospodarske kohezije u EU kako bi se smanjile razlike u socio-ekonomskojrazvijenosti regija. Sredstva se uglavnom koriste za poboljšanje infrastrukture, lokalnog razvoja izaštitu okoliša. Fond podupire mala i srednja poduzeda, proizvodne investicije, poboljšanjeinfrastrukture i lokalni razvoj, ulaganja u obrazovanje i zaštitu zdravlja u regijama.10.8.2. Kohezijski fond (CF)Financijski mehanizam uspostavljen 1993. za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU napodručju prometa i zaštite okoliša. U Financijskoj perspektivi 2007-2013. vrijednost mu je oko 55milijardi eura. Korisnici su zemlje članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Fond uzERDF financira višegodišnje investicijske programe.10.8.3. Europski socijalni fond (ESF)Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) potiče usavršavanje i pomod pri zapošljavanju.Najvažniji je financijski instrument za promicanje zaposlenosti i razvijanje ljudskih potencijala. Nekasu od najvažnijih područja djelovanja borba protiv dugoročne nezaposlenosti i isključenosti s tržištarada, stvaranje novih radnih mjesta, obrazovanje i usavršavanje, jednake mogudnosti za žene imuškarci na tržištu rada.Hrvatski de korisnici modi koristiti ESF tek nakon priključenja EU-u, no u pretpristupnom razdoblju,komponente I i IV Instrumenta za pretpristupnu pomod (IPA) služe upravo pripremi za taj fond.142

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba10.8.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA)JESSICA predstavlja inicijativu Europske komisije za održivi razvoj i obnovu gradskih sredina, planiranuu periodu od 2007.-2013.g. Projekt se izvodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom,Razvojnom bankom Vijeda Europe te komercijalnim bankama. Ovom inicijativom potiču seupravljačka tijela u zemljama članicama kako bi dio svojih sredstava iz strukturnih fondova (pretežnoERDF) investirale u tzv. Urban development fund. On bi funkcionirao kao svojevrsni revolving fond, tj.kontinuirani izvor financijskih sredstava uz čije bi financijske instrumente (garancije, zajmove, udjeleu dobiti) komercijalne banke izdavale zajmove krajnjim korisnicima. Korisnici zajmova uključujulokalne i regionalne uprave, agencije, državnu upravu, ali i privatne investitore.Ciljevi inicijative uključuju: osiguranje investicija u obnovu gradova i razvojnih projekata u regijama EU fleksibilnije i lakše upravljanje urbanim fondovima lakše dobivanje dodatnih sredstava od EIB-a, CEB-a i drugih banaka razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih kreditiranju obnove gradskih objekataZa svaku zemlju članicu koja pokaže interes za osnivanjem takvog fonda izrađuje se posebna studijana temelju koje se određuju karakteristike bududeg fonda i instrumenti financiranja. Realizacijainicijative očekuje se u razdoblju 2007.-2013. godine. Do početka 2009. godine, zabilježen je velikiinteres za JESSICA program, a izrađene su ukupno 23 studije za 14 zemalja članica. Hrvatska deulaskom u EU i potpisivanjem memoranduma također ostvariti pravo na sudjelovanje u ovomprogramu.10.8.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS)JASPERS predstavlja oblik pomodi zemljama članicama EU koje su pristupile nakon 2004. godine.Europska komisija, EBRD i EIB formirali su 2006. godine u suradnji s Kreditanstalt für Wiederaufbau(KfW) bankom ovu inicijativu kao formu tehničke pomodi članicama pri izradi projekata koji senatječu za financiranje od strane EU fondova. Realizacija inicijative očekuje se u razdoblju 2007.-2013. godine.Područja na kojima se nudi stručna pomod uključuju: unapređenje prometne infrastrukture unutar i izvan Transeuropske mreže: željeznički,cestovni i riječni promet. intermodalni prometni sustavi i njihova interoperabilnost čisti gradski i javni promet projekti zaštite okoliša, energetske efikasnosti te upotreba obnovljivih izvora energije javno-privatna partnerstvaProgram JASPERS provode visokokvalificirani stručnjaci sa sjedištem u Luksemburgu te regionalnimuredima centralne i istočne Europe. Ne postoje financijske potpore ved se nudi besplatna tehničkapomod nacionalnim provedbenim tijelima uključenim u pripremu velikih projekata. JASPERS serazrađuje u obliku godišnjeg akcijskog plana u suradnji sa zainteresiranim zemljama članicama teEuropskom komisijom. Fokus je na projektima čija vrijednost prelazi € 25mil. (zaštita okoliša) te €50mil. za projekte prometne infrastrukture.143

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba10.8.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE)JEREMIE je inicijativa pokrenuta kao rezultat analize veličine kompanija u zemljama EU. Utvrđeno jekako 91,5% svih poduzeda ima do 9 zaposlenika te da postoji jasna korelacija između rasta plasmanakredita tim relativno rizičnim subjektima i gospodarskog rasta. Upravo zbog spomenutog rizika, malapoduzeda se suočavaju s najvedim preprekama pri pribavljanju financijskih sredstava na tržištu.Projekt je nastao kao plod suradnje EIB, EIF (European Investment Fund) i ERDF kojim se želeosigurati povoljniji uvjeti financiranja malog poduzetništva, pružiti im tehničku pomod, subvencije iligarancije pri zaduživanju. Model se odvija u više faza: u početnoj fazi EIF i Europska komisijaprikupljaju sredstva i surađuju s vladama zemalja članica koje se prijave za JEREMIE program. Izrađujese analiza financijskog tržišta kojim se nastoji utvrditi jaz između ponude i potražnje za kreditiranjemmalih i srednjih poduzetnika. Na temelju analize, koja de biti dostupna svim zainteresiranimstranama, kreira se akcijski plan za smanjenje utvrđenog jaza. Izradu analize i plana financiraju EIF iERDF. Europska komisija u suradnji s predstavnicima zemalja članica uređuju operativni programkojim se određuju konkretne mjere i izvori subvencija. Zemlje članice odgovorne su zaimplementaciju programa i projekata kao i formiranje fonda kojim upravlja menadžer delegiran odvlade pojedine zemlje. Fond prikuplja dio sredstava od potpora iz ERDF namijenjenih zemlji članici tega pretvara u financijske proizvode: garancije, venture kapital ili u za savjetodavnu i tehničku pomod.Korisnici mogu biti poduzeda do 250 zaposlenika i godišnjim prometom manjim od 50 milijuna Eura.Namjena korištenja sredstava nije strogo definirana i može uključivati projekte u poljoprivredi,industriji, uslužnim djelatnostima, zaštiti okoliša, kao i za osnivanje novih i modernizaciju postojedihpoduzeda. Realizacija inicijative očekuje se u razdoblju 2007.-2013. godine.10.8.7. European Local Energy Assistance (ELENA)ELENA je usluga tehničke pomodi pokrenuta u suradnji Europske komisije i Europske investicijskebanke krajem 2009. godine. Glavni izvor financiranja ELENA-e dolazi od programa Intelligent EnergyEurope (IEE). Tehnička pomod pružat de se gradovima i regijama pri razvoju projekata energetskeučinkovitosti i privlačenju dodatnih investicija, pri čemu su obuhvadene sve vrste tehničke podrškepotrebne za pripremu, provedbu i financiranje investicijskog programa. Europska komisija predvidjelaje sredstva u visini od 15 milijuna Eura namijenjenih korisnicima za programe koji su u skladu sukupnim energetskim ciljevima EU. Ključan kriterij pri selekciji projekata bit de njihov utjecaj naukupno smanjenje emisije CO 2 , a prihvatljivi projekti uključuju izgradnju energetski efikasnih sustavagrijanja i hlađenja, investicije u čišdi javni prijevoz, održivu gradnju i sl. Grad Zagreb postao jepunopravni korisnik ovih sredstava potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika.10.9. Western Balkans sustainable energy direct financing facilityEuropska banka za obnovu i razvoj osnovala je 2008. godine poseban fond pod nazivom WesternBalkans sustainable energy direct financing facility (WeBSEDFF), namijenjen financiranju projekataenergetski održivog razvitka u zemljama tzv. Zapadnog Balkana.Cilj ove kreditne linije je financiranje projekata koje potiču energetsku učinkovitost, a korisnici suprivatna mala i srednja poduzeda. Osim same financijske pomodi, EBRD pruža stručnu savjetodavnute tehnička pomod. WeBSEDFF fond raspolaže proračunom u iznosu 66 milijuna Eura od kojih je 50milijuna Eura namijenjeno za kredite a 11 milijuna Eura za poticaje.Krediti se plasiraju preko lokalnih banaka koje pristanu na suradnju s WeBSEDFF. Kamatne stope sutržišne uz obavezno osiguranje u obliku imovinskog ili financijskog kolaterala. Visina individualnogkredita krede se u rasponu od 100 tisuda do 2 milijuna Eura. Poticaji se izdaju u obliku smanjenja144

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebaglavnice kredita i to tek po realizaciji projekta. Visina poticaja ovisi o postignutom smanjenju emisijeCO 2. Maksimalni iznos poticaja može biti u visini 15-20% od ukupnog kredita. Prosječno dospijedekredita iznosi od 6 do 8 godina za projekte energetske učinkovitosti te od 10 do 12 godina za projekteobnovljivih izvora energije, uz prikladni period počeka.Projekti kvalificirani za kreditiranje dijele se u dvije skupine: obnovljivi izvori energije – solarni sustavi, vjetroelektrane, sustavi na biomasu, i dr.; energetska učinkovitost u industriji – kotlovnice, parni kotlovi, sustavi grijanja i hlađenja tekombinacija svih energetskih pogona.Procjenu isplativosti ulaganja provode projektni konzultanti, a odabrani de biti samo dugoročnofinancijski održivi projekti. Uloga konzultanata svodi se na provjeru sukladnosti projekta sa zadanimkriterijima, procjenu potencijalnog smanjenja emisije CO 2 , kao i pružanje savjetodavne pomodi.Kriteriji koje projekti moraju zadovoljavati su sljededi: tehnički kriteriji – projekt garantira uštedu energije od barem 20% za projekte energetskeučinkovitosti u industriji, te minimalnu stopu financijskog povrata za projekte obnovljiveizvore energije; financijski kriteriji – poduzede mora počivati na financijskim stabilnim osnovama; ostalo – projekti koji zahtijevaju nabavu dozvola, licenci i koncesija moraju te zahtjeve dobitina transparentan način, sukladan smjernicama EBRD.Odluka o odabiru projekata donosi se u roku od 4 do 9 mjeseci od početnog razgovora sa strankom.Krajem 2009. pokrenut de se i financiranje komponente programa koja ima za cilj uklanjanjeinstitucionalnih i zakonodavnih nedostataka i prepreka pri uspostavi tržišta za energetski učinkoviteprojekte. Planirani budžet iznosi 1,5 milijuna Eura.10.10. Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu EuropuOd 2007. godine Njemačka organizacija za tehničku suradnju (GTZ) je oformila novi instrument zafinanciranje regionalnih razvojnih projekta. Opdenito, GTZ projekti su često orijentirani premaostvarivanju tehničkih preduvjeta u lokalnim samoupravama da same prijavljuju projekte prema EUfondovima ili da to rade u partnerstvu s drugim lokalnim samoupravama. U ime njemačkogFederalnog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ) oformili su Otvoreni regionalni fondza Jugoistočnu Europu.Otvoren regionalni fond nadopunjuje klasične instrumente tehničke suradnje, kao što susavjetovanje, izgradnja mreže, upravljanje znanjem i trening. Svojim radom želi stvoriti i povedatiprekograničnu suradnju, povezati ved postojede znanje, iskustava i kapaciteta zemalja u regiji testvoriti pozitivnu konkurenciju među zemljama.Na projektima partneri mogu biti iz javnog, civilnog i privatnog sektora u zemljama jugoistočneEurope – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crna Gore, Srbije, Kosovo, a doneke mjere, također i iz Bugarske i Rumunjske, partneri mogu razviti i implementirati projektneprijedloge zajedno s Fondom. Prijedlozi moraju uključivati nekoliko zemalja i rezultati se moraju modiprenijeti na druge zemlje u regiji. Nadalje, ovi projekti pridonose harmonizaciji s EU: pružanjempodrške za proces stabilizacije i pridruživanja, ili kroz provedbu pravne stečevine.145

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaU sklopu Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu djeluju četiri fonda koji određujutematski kontekst za mjere: Otvoreni regionalni fond za vanjsku trgovinu Jugoistočne Europe; Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga opdina Jugoistočne Europe; Otvoreni regionalni fond za pravni oblik Jugoistočne Europe; Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije zaJugoistočnu Europu.Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije JugoistočneEurope je financiranje projekata za sigurnu opskrbu energijom jugoistočne Europe kroz učinkovitijupotrošnju energije i rastudu uporabu obnovljivih izvora energije.Uvjet za pristupanje Otvorenom regionalnom fondu za energetsku učinkovitost i obnovljive izvoreenergije za Jugoistočnu Europu je da su partneri na projektu iz najmanje 3 države. Partneri morajusudjelovati u jednakim iznosima na projektu. Projekti obično traju 2-3 godine. Fond sudjelujefinancijski u projektu u iznosu od 100.000-400.000 Eura ili pružanjem usluga (izrada studija,koncepata, razrada ciljeva, izrada strategija). Njemačko Federalno ministarstvo za gospodarskusuradnju i razvoj (BMZ) mora odobriti projekt. Aktivnosti i tematski prioriteti se razvijaju s partnerimatijekom detaljnog planiranja projekata.146

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba147

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba11. ZAKONODAVNI OKVIR ZA PROVEDBU AKCIJSKOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOGRAZVITKA GRADA ZAGREBAJedan o važnih preduvjeta uspješne provedbe Akcijskog plana energetski održivog razvitka GradaZagreba je njegova potpuna usuglašenost s relevantnom nacionalnom legislativom ali i sa svimslužbenim dokumentima prihvadenima od strane Gradske skupštine Grada Zagreba.11.1. Relevantna regulativa i dokumenti Europske unijeGlavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini Europske unije su,kronološki poredani: Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy Policy for the European Union,January 1996), siječanj 1996.; Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sources ofEnergy, White Paper for a Community Strategy and Action, November 1997), studeni 1997.; Zelena knjiga Prema Europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper„Towards a European Strategy for the Security of Energy Supply“, November 2000), studeni2000.; Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on EnergyEfficiency or Doing More with Less, June 2005), lipanj 2005.; Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom(Green Paper on an European Strategy for Sustainable, Competitive and Secure EnergySupply, March 2006), ožujak 2006.; Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: Ostvariti potencijal - Uštedjeti 20% do 2020. godine(Action plan for Energy Efficiency: Realising the potential - Saving 20% by 2020, October2006), listopad 2006.; Prijedlog Europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy, January2007), siječanj 2007.Prijedlog Europske energetske politike postavlja 4 glavna zahtjeva do 2020. godine: smanjenje emisije stakleničkih plinova iz razvijenih zemalja za 20%; povedanje energetske učinkovitosti za 20%; povedanje udjela obnovljivih izvora energije na 20%; povedanje udjela biogoriva u prometu na 10%.Bazirane na odrednicama glavnih legislativnih dokumenata EU, sljedede direktive reguliraju područjekorištenja obnovljivih izvora energije: Direktiva o promociji električne energije iz obnovljivih izvora (Directive 2001/77/EC on thepromotion of the electricity produced from renewable energy source in the internationalelectricity market, September 2001), rujan 2001.; Priopdenje o alternativnim gorivima za korištenje u cestovnom prometu i skupu mjera zapoticanje korištenja biogoriva (Communication on Alternative fuels for Road Transportationand on a Set of Measures to Promote the Use of Biofuels, November 2001), studeni 2001.; Direktiva o promociji korištenja biogoriva u prometu (Directive 2003/30/EC on Promotion ofthe Use of Biofuels for Transport, May 2003), svibanj 2003. Direktiva o promociji korištenja obnovljivih izvora energije, koja dopunjuje i naknadno ukidaDirektive 2001/77/EC i 2003/30/EC (Directive 2009/28/EC on the promotion of the use ofenergy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives2001/77/EC and 2003/30/EC), 23. travanj 2009.148

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaDirektive Europske unije koje direktno ili indirektno reguliraju područje energetske učinkovitosti su: Direktiva o označavanju energetske učinkovitosti kudanskih uređaja (Directive 92/75/ECC onthe indication by labelling and standard product information of the consumption of energyand other resources by household appliances), studeni 1992.; Direktiva o ograničavanju emisija ugljičnog dioksida kroz povedanje energetske učinkovitosti(Directive 93/76/EEC to limit carbon dioxide emissions by improving energy efficiency (SAVE)),svibanj 1993.; Direktiva o energetskim značajkama zgrada (Directive 2002/91/EC on the energy performanceof buildings), prosinac 2002.; Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova unutarEU (Directive 2003/87/EC for establishing a scheme for greenhouse gas emission allowancetrading within the Community), studeni 2003.; Direktiva o promociji kogeneracije bazirane na korisnim toplinskim potrebama naunutarnjem tržištu energije (Directive 2004/8/EC on the promotion of cogeneration based ona useful heat demand in the internal energy market), veljača 2004.; Direktiva o uspostavi sustava trgovanja dozvolama za emitiranje stakleničkih plinova u skladus mehanizmima provedbe Protokola iz Kyota (Directive 2004/101/EC for establishing ascheme for greenhouse gas emission allowance trading within the Community, in respect ofthe Kyoto Protocol’s project mechanisms), prosinac 2004; Direktiva o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (Directive 2006/32/EC onenergy end-use efficiency and energy services), lipanj 2006.11.2. Zakonodavni okvir i regulativa Republike Hrvatske11.2.1. Strategija energetskog razvitka Republike HrvatskeCilj Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske je dati glavne odrednice razvitka hrvatskogenergetskog sektora do 2020. godine.Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske postavlja sljedede hrvatske strateške ciljeve zakorištenje obnovljivih izvora energije do 2020. godine: udio obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije – 20%; udio biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu – 10%; udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključujudi velikehidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji električne energije – 35%.Strategija energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj određena je u Programu energetskeučinkovitosti za Hrvatsku, koji obuhvada razdoblje od 2008. do 2016. godine. Prema Programu kojinije legislativni, pravno obvezujudi dokument, strateški cilj RH je provedbom mjera energetskeučinkovitosti u industriji, prometu, kudanstvima i uslugama, do kraja 2016. godine postidi energetskeuštede u apsolutnom iznosu od 19,77 PJ.U Planu prioritetnih mjera energetske učinkovitosti (pog. 7.) za sektore zgradarstva i prometa GradaZagreba kao legislativne su navedene mjere energetske učinkovitosti predložene u Strategijienergetskog razvitka Republike Hrvatske.149

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba11.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativaHrvatski je sabor u razdoblju od 2001. do 2009. godine donio sljedede zakone koji određujuzakonodavni okvir energetskog sektora: Zakon o energiji (NN 68/01, 177/04, 76/07 i 152/08); Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07 i 152/08); Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07); Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06); Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08 i 83/09); Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05); Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08); Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09).Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitak energetskog sektora Hrvatske tedefinira Strategiju energetskog razvitka kao osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika iplanira energetski razvitak Republike Hrvatske. Energetski razvitak Hrvatske u smjeru korištenjaobnovljivih izvora energije i povedanja energetske učinkovitosti potporu nalazi i u Zakonu o Fondu zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) te u Uredbi o državnim potporama (NN 121/03).Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom sustavno i cjelovito uređuje uvjete inačine provođenja energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom,prava i obveze subjekata koji obavljaju predmetne djelatnosti, prava i obveze kupaca toplinskeenergije, osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te financiranje izgradnje objekata iuređaja za proizvodnju, distribuciju i opskrbu toplinskom energijom. Zakon je usuglašen srelevantnim direktivama EU, a ima za osnovni cilj poticanje razvitka novih centraliziranih toplinskihsustava i poboljšanje energetske učinkovitosti postojedih sustava. Važno je naglasiti da Zakon izričitopotiče korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije.Zakon o tržištu plina (NN 83/09) u opdim odredbama navodi da se pravila utvrđena ovim Zakonom ipropisima donesenim na temelju njega primjenjuju i na bioplin, plin iz biomase i druge vrste plina,ako se te vrste plina mogu tehnički i sigurno transportirati kroz plinski sustav.Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu su sljededi: Zakon o gradnji (NN 175/03 i NN 100/04); Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07); Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08).Zakon o gradnji propisuje uštede energije i toplinsku zaštitu jednim od šest bitnih zahtjeva zagrađevinu, a Zakon o prostornom uređenju i gradnji obaveznu energetsku certifikaciju zgrada. Natemelju članka 15. Zakona o prostornom uređenju i gradnji donesen je Pravilnik o energetskomcertificiranju zgrada (NN 113/08) i Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetskocertificiranje zgrada (NN 113/08). Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada sve novezgrade kao i zgrade koje se nalaze na tržištu zbog prodaje, kupnje ili iznajmljivanja trebat de imatienergetski certifikat (energetsku iskaznicu) o potrošnji svih tipova energije. Izdavanju energetskihcertifikata de prethoditi provedba energetskih pregleda zgrada. Prema europskim iskustvima,uspješna provedba odredbi Pravilnika trebala bi u dugoročnom periodu rezultirati smanjenjemukupne energetske potrošnje u nestambenom sektoru zgrada za 20-30%.Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09). stupio je na snagu 13. lipnja 2009. godine te uređujeproizvodnju, trgovinu i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u150

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebaprijevozu, donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu,ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogorivau prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Ovim je Zakonompredviđeno donošenje niza strateških i provedbenih dokumenata za poticanje proizvodnje i potrošnjebiogoriva u Republici Hrvatskoj pa je tako osim Nacionalnog programa poticanja proizvodnje ipotrošnje biogoriva u prijevozu propisana obveza županija i Grada Zagreba da u roku od godinu danaod stupanja Zakona na snagu donesu sljedede dokumente: Program poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije i Grada Zagreba kaoplanski dokument za vrijeme od tri godine, u skladu s Nacionalnim programom i Nacionalnimakcijskim planom, Plan poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu županije i Grada Zagreba kaoplanski dokument za vrijeme od jedne godine, u skladu s Programom županije i GradaZagreba.Stupanjem na snagu Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08)donesenog na sjednici Sabora 15. prosinca 2008. godine znatno de se ubrzati i intenzivirati processustavnog uvođenja mjera energetske učinkovitosti u sektore zgradarstva, prometa i industrije uHrvatskoj na nacionalnoj, županijskim i lokalnim razinama.Zakon obvezuje na izradu Nacionalnog programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnjienergije kao planskog dokumenta za vrijeme od deset godina kojim se, u skladu sa Strategijomenergetskog razvoja RH, utvrđuje politika za poboljšanje energetske učinkovitosti.Prema članku 9. Zakona, Grad Zagreb treba donijeti Program energetske učinkovitosti u neposrednojpotrošnji energije kao planski dokument za vrijeme od 3 godine, kojim se, u skladu s Nacionalnimprogramom i Nacionalnim akcijskim planom, utvrđuje politika za poboljšanje energetskeučinkovitosti krajnje potrošnje energije na području Grada Zagreba. Ovaj dokument sadrži prikaz iocjenu stanja te potrebe u neposrednoj potrošnji energije, ciljeve, uključujudi okvirni cilj uštedaenergije na području Grada Zagreba, mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, izvore sredstavaza financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti te druge potrebnepodatke. Grad Zagreb je dužan dostaviti Program za sljedede tri godine nadležnom Ministarstvu iFondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema osnovnim odrednicama Programa pripremase Plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije kao provedbeni, planski dokumentza vrijeme od jedne godine (u daljnjem tekstu: Godišnji plan).Godišnji plan sadrži ciljeve, uključujudi okvirni cilj ušteda energije na području Gradu, mjere ipokazatelje za poboljšanje energetske učinkovitosti, nositelje aktivnosti, rokove i procjenu potrebnihsredstava za financiranje ulaganja u primjenu mjera poboljšanja energetske učinkovitosti. Grad jedužan do kraja veljače tekude godine dostaviti Ministarstvu i Fondu Godišnji plan.Provedba opisanih odrednica Zakona omoguditi de postizanje cilja povedanja energetske učinkovitostiGrada Zagreba u skladu s nacionalnim indikativnim ciljem - smanjiti ukupnu finalnu energetskupotrošnju sektora zgradarstva, prometa i industrije za prosječno 1% godišnje (kumulativna ukupnaenergetska ušteda 9% do 2016. godine) u skladu sa zahtjevom iz Strategije energetskog razvojaRepublike Hrvatske usklađene s indikativnim ciljem energetske učinkovitosti prema EU Direktivi2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.U cilju postizanja zadanih ciljeva povedanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO 2 vrlo jevažna dobra usuglašenost Programa energetske učinkovitosti Grada Zagreba i Akcijskog planaenergetski održivog razvitka Grada Zagreba.151

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba11.3. Strateški dokumenti Grada Zagreba11.3.1. Prostorni plan Grada ZagrebaProstorni plan grada Zagreba donesen je 2001. godine, a njegove izmjene i dopune datiraju iz 2009.godine. U skladu s Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba u tijeku je izrada novog Prostornogplana.Prema Prostornom planu, grad Zagreb razvijat de se i urbano obnavljati na principima održivograzvitka. Održivi razvitak grada, pa i održivi energetski razvitak kao njegova bitna sastavnica,istaknut je kao temeljni cilj prostornog razvitka Grada Zagreba.Glavni pravci energetskog razvitka Grada, prema Prostornom planu, su sljededi: arhitektonsko oblikovanje građevina i odabir građevinskog materijala po principima održivegradnje; sanacija stambenih i drugih građevina te arhitektonsko-urbanističkih cjelina na temeljuekološkog i energetskog pristupa; urbani prostor grada Zagreba koristiti samo za energetski visoko učinkovite gospodarskedjelatnosti, koje koriste ekološki prihvatljive energente prvenstvo javnom gradskom prijevozu putnika i njegovom unapređenju (uvođenjem za okolišprihvatljivih vozila i načina prijevoza, izgradnjom potrebne prometne infrastrukture,automatizacijom u cilju poboljšanja protočnosti i dr.); uspostava cjelovitog sustava toplifikacije uz okrupnjavanje lokalnih toplifikacijskih mreža,pojedinih posebnih toplana i individualnih kotlovnica, zamjena tekudih goriva prirodnimplinom, povezivanje lokalnih toplifikacijskih mreža na CTS, preinake postojedih posebnihtoplana u male kogeneracijske energane za proizvodnju električne energije i topline, i dr.; povedanje pouzdanosti i sigurnosti opskrbe potrošača električnom energijom izgradnjomnovih transformatorskih stanica i vodova distribucijske mreže, povedavanjem instaliranesnage i proizvodnje električne energije, kao i revitalizacijom pojedinih starijih građevina imreže; potpuna plinofikacija svih postojedih neplinoficiranih te planiranih građevina, osim udaljenih,izdvojenih pojedinih građevina za koje postoje gospodarski i tehnički bolja rješenja zaopskrbu drugim energentima; optimizacija sustava za opskrbu električnom energijom, toplinom iz CTS-a i plinom; unapređenje energetske učinkovitosti, te istraživanje i što veda primjena obnovljivih izvoraenergije iskorištavanje otpada u materijalne i energetske svrhe; istraživanje i priprema projekata korištenja rijeke Save u energetske svrhe.Nadalje, jedan od iznimno važnih ciljeva razvitka Grada je racionalno korištenje prirodnih resursa,osiguravanje zaštite okoliša i unapređivanje ekološke stabilnosti s posebnim naglaskom na šume, tlo,vode i mineralne sirovine. Svrha racionalnog korištenja prirodnih resursa je u njihovu očuvanju,korištenju i prilagodbi sadašnjim i bududim potrebama, uvažavajudi principe održivog razvitka, nakojima se u konačnici, temelji i Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba.11.3.2. Ostali službeni dokumenti Grada ZagrebaRelevantni službeni dokumenti Grada Zagreba čije su glavne odrednice u vedoj ili manjoj mjeriugrađene u ovaj Akcijski plan su sljededi: Politika energetske učinkovitosti u Gradu Zagrebu, objavljena 28. ožujka 2008. godine152

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba Program zaštite i poboljšanja kakvode zraka u Gradu Zagrebu, prihvaden 26. veljače 2009.godine; Program uspostavljanja sustava automatskog upravljanja prometom Grada Zagreba (AUP),prihvaden 15. srpnja 2008. Program provođenja mjera energetske učinkovitosti u sustavu javne rasvjete Grada Zagreba(MEU JR), prihvaden 31. ožujka 2009. godine; Odluka o načinu provođenja postupka za dodjelu koncesije za obavljanje energetskedjelatnosti distribucije toplinske energije, prihvadena 27. travnja 2006. godine; Plan intervencija u zaštiti okoliša Grada Zagreba, prihvaden 5. travnja 2005. godine; Odluka o određivanju poslova javne rasvjete koji se financiraju iz proračuna Grada Zagreba,prihvadena 22. prosinca 2004. godine.Svečanim činom potpisivanja Energetske povelje, potpisivanjem Pisma namjere i davanjem Izjave opolitici energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša, 28. ožujka 2008., istaknuto je strateško opredjeljenjei primarni ciljevi politike odgovorne uprave Grada Zagreba na daljnjoj provedbi programa primjeneenergetske učinkovitosti i zaštite okoliša na cjelokupnom području Grada Zagreba.Program zaštite i poboljšanja kakvode zraka u Gradu Zagrebu, dijeli mjere zaštite na sljededekategorije: mjere za smanjivanje emisija onečišdujudeg tvari iz stacionarnih izvora; mjere za smanjivanje emisija onečišdujudih tvari iz prometa; mjere poticanja energetske učinkovitosti i uporabe čišdih goriva i obnovljivih izvora energije; nadzorne, organizacijske i administrativne mjere; mjere u slučaju mogudeg prekoračenja kritičnih i tolerantnih vrijednosti.Veliki dio Programom predloženih mjera, prvenstveno za sektore prometa i zgradarstva, našao jesvoje mjesto u Planu prioritetnih mjera i aktivnosti (pog. 7 i 8) ovog Akcijskog plana. Nadalje, dobardio mjera predloženih u Programu uspostavljanja sustava automatskog upravljanja prometom GradaZagreba (AUP) usuglašen je s prijedlogom mjera za sektor prometa, podsektor javni prijevoz (pog.8.3)Glavne odrednice Programa provođenja mjera energetske učinkovitosti u sustavu javne rasvjeteGrada Zagreba, također su ugrađene u ovaj Akcijski plan.153

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba12. PRADENJE I KONTROLA PROVEDBE PLANA PRIORITETNIH MJERAKontinuirano pradenje, kontrola te izvještavanje o postignutim rezultatima iznimno je važnakomponenta Procesa pripreme, provedbe i pradenja Akcijskog plana energetski održivog razvitkaGrada Zagreba. Svi gradovi potpisnici Sporazuma gradonačelnika imaju obvezu svake dvije godinepripremiti i dostaviti Europskoj komisiji Izvještaj o provedbi Plana prioritetnih mjera i aktivnosti (udaljem tekstu Izvještaj) Akcijskog plana koji bi uz detaljan opis provedenih mjera i aktivnosti tepostignutih rezultata, trebao sadržavati i tzv. kontrolni inventar emisija CO 2 (eng. MEI – MonitoringEmission Inventory). Usporedba referentnog inventara emisija CO 2 za 2008. godinu (pog. 6) ikontrolnog inventara emisija za 2010. godinu jednoznačno de pokazati koliko je stvarno smanjenjeemisija CO 2 u Gradu Zagrebu, te dati odgovor na pitanje da li je provedba Akcijskog plana uspješna iline.Preporuka je Europske komisije da se kontrolni inventari emisija CO 2 pripremaju svake dvije ili čaksvake godine. Ukoliko se procjeni da je izrada kontrolnog inventara emisija CO 2 svake 2 godine ipakmalo prezahtjevan zadatak, preporuka je Europske komisije da se naizmjence svake 2 godinepriprema Akcijski izvještaj bez inventara emisija CO 2 (godina 2., 6., 10., 14., itd) i Implementacijskiizvještaj s inventarom emisija CO 2 (godina 4., 8., 12., 16., itd). Akcijski i Implementacijski izvještaj dese razlikovati utoliko što de prvi dati kvalitativne informacije o implementiranim mjerama iaktivnostima, ostvarenim energetskim uštedama i smanjenjima emisija CO 2 dok de u slučajuImplementacijskog izvještaja informacije biti kvantitativne. Oba izvještaja trebaju sadržavati analizudinamike i uspješnosti provedbe identificiranih mjera kao i prijedloge korektivnih mjera za sve oneslučajeve kad se provedba mjera iz Akcijskog plana pokazala neizvedivom ili su izostali očekivanipozitivni rezultati. U cilju jednostavnije izrade Izvještaja te usporedivosti rezultata Europska dekomisija pripremiti službene obrasce za oba tipa izvještaja.Joint Research Centar Europske komisije de tijekom 2010. godine pripremiti službeni Priručnik zapradenje i kontrolu provedbe Akcijskog plana.U međuvremenu, metodologijom izrade Akcijskog plana Grada Zagreba obuhvaden je i proceskontrole i pradenja njegove provedbe koji de se naknadno usuglasiti s Priručnikom za pradenje ikontrolu provedbe Akcijskog plana Europske komisije (u ovom trenutku nema preciznog podatka kadse tijekom 2010. očekuje njegova finalizacija).Prema spomenutoj metodologiji proces pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana treba seistovremeno odvijati na nekoliko razina: Pradenje dinamike provedbe konkretnih mjera energetske učinkovitosti prema Planuprioritetnih mjera i aktivnosti; Pradenje uspješnosti provedbe projekata prema Planu; Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutarPlana; Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu.Pradenje dinamike i uspješnosti provedbe Plana prioritetnih mjera i aktivnosti provoditi de Energetskisavjet, koji može, ukoliko se, zbog obima posla, ukaže potreba, osnovati Radnu grupu za pradenje ikontrolu provedbe Akcijskog plana.Izrada uspješne metodologije pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada Zagreba je vrlokompleksan zadatak, čiji je prvi korak odrediti indikatore, odnosno koji de se parametri i na koji načinpratiti. U tablici 12.1 dan je prijedlog indikatora po raznim kategorijama i način njihove kontrole ipradenja prema preporukama i klasifikaciji Europske komisije (pog. 2).154

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 12.1: Prijedlog procesa Pradenja i kontrole provedbe Akcijskog plana Grada ZagrebaKATEGORIJAPROMETINDIKATORBroj putnika u javnomprijevozu u jednojgodiniBroj kilometarabiciklističkih staza uGraduBroj kilometarapješačkih staza uGradu ZagrebuBroj vozila koja prolazeodređenu mjernutočku ugodini/mjesecu(određivanjereprezentativnemjerne ulice/točke)Ukupna energetskapotrošnja vozila uvlasništvu GradaZagrebaUkupna energetskapotrošnja vozila naalternativna goriva ujavnom prijevozuputnika% građana GradaZagreba u blizini i sdobrim pristupomgradskom javnomprijevozuProsječni brojkilometara sa velikimdnevnim zagušenjemprometaGodišnja količinafosilnih i alternativnihgoriva prodana naodabranim benzinskimpostajama u raznimdijelovima GradaSLOŽENOSTPRIKUPLJANJAPODATAKA1 - JEDNOSTAVNO2 – SREDNJE SLOŽENO3 - SLOŽENO1NAČIN PRADENJADogovor sa ZET-omOdabir reprezentativnihlinija autobusa itramvaja koji de sepratiti1 Statistički podaci1 Statistički podaci211321Postavljanje brojačavozila u odabranumjernu točku (ulicu)Egzaktni podaci izračuna za gorivokonvertirani u kWhPodaci ZET-a iz računaza gorivo konvertirani ukWh.Provođenje anketemeđu građanima uselektiranim dijelovimaGrada ZagrebaAnaliza protočnostiprometa u selektiranimpodručjima GradaDogovor s odabranimbenzinskim postajama okontinuiranomprikupljanju i dostavipodataka155

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaZGRADEProizvodnjaenergije izobnovljivihizvoraEnergetskapoduzedaGrađani% certificiranih zgradau Gradu Zagrebuprema Pravilniku oenergetskomcertificiranju zgradaUkupna energetskapotrošnja u zgradamau vlasništvu GradaZagrebaUkupna površinaugrađenih solarnihkolektora na područjuGrada ZagrebaUkupna potrošnjaelektrične energije ukudanstvima GradaZagrebaUkupna potrošnjaplina u kudanstvimaGrada ZagrebaProizvodnja električneenergije iz obnovljivihizvora na područjuGrada ZagrebaBroj poduzedaregistriranih za razneenergetske djelatnosti,ESCO kompanija,proizvođača idistributera solarneopreme, i dr. napodručju GradaZagrebaBroj građana GradaZagreba koji posjedujurazna energetskadogađanja (javnetribine, radionice,seminare i dr.)113Podaci iz Registracertificiranih zgradaMinistarstva zaštiteokoliša, prostornoguređenja i graditeljstvaEnergetska bilancaGrada ZagrebaPodaci o dodjelisubvencija i kredita zaugradnju solarnihkolektora (FZOEU, GradZagreb, HBOR i dr.)Anketno istraživanje uodabranim dijelovimaGrada2 Podaci Elektre Zagreb2121Podaci Gradske plinareZagrebPodaci iz Registrapovlaštenih proizvođačaelektrične energijeMinistarstvagospodarstva, rada ipoduzetništvaRegistar poslovnihsubjekata priTrgovačkom sudu GradaZagrebaOrganizacija 4 tematskeradionice godišnje oenergetskojučinkovitosti, korištenjuobnovljivih izvoraenergije, održivojgradnji, i dr.Održivajavna nabavaOdabir kategorijeenergetski učinkovitihproizvoda i usluga (napr. štedna rasvjetnatijela u zgradama uvlasništvu Grada)2Pradenje i usporedbakarakteristika i količinenabavljenih rasvjetnihtijela u zgradama uvlasništvu GradaZagreba156

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaOvdje je važno naglasiti da gornja tablica nije konačna ved se prema potrebi mogu dodavati noviindikatori čije de kontinuirano pradenje i kontrola najbolje pokazati uspješnost provedbe Akcijskogplana energetski održivog razvitka Grada Zagreba.157

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba13. ZAKLJUČCI I PREPORUKEAkcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba izrađen je u okviru projekta Izgradnjasustava za gospodarenje energijom u gradovima Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i Skopju, a u skladu sobvezama proizašlima iz pristupanja Grada Zagreba Sporazumu gradonačelnika (Covenant ofMayors). Projekt je financiran sredstvima Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu EuropuNjemačkog društva za tehničku suradnju.Akcijski plan donosi sve mjere i aktivnosti potrebne za smanjenje emisija CO 2 na razini Grada Zagrebaza 21% za 2020. godinu u odnosu na referentnu 2008. godinu. Metodologija izrade Akcijskog planasukladna je smjernicama Europske komisije, a treba naglasiti da je Regionalna energetska agencijaSjeverozapadne Hrvatske aktivno sudjelovala i u razradi navedenih smjernica što je na razini cijeleEuropske unije koordinirano od strane Joint Research Centre Europske komisije. Planirane mjere ienergetska potrošnja promatra se odvojeno za tri glavna sektora – zgradarstvo, promet i javnarasvjeta, sukladno preporukama Europske komisije.Sektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora: zgrade stambene i javne namjene te poduzeda u vlasništvu Grada Zagreba; Zgrade komercijalnih i uslužnih djelatnosti koje nisu u vlasništvu Grada Zagreba; stambene zgrade (bez stambenih zgrada u vlasništvu Grada Zagreba).Sektor prometa sadrži tri podsektora: vozni park u vlasništvu Grada Zagreba; javni prijevoz na području Grada Zagreba; osobna i komercijalna vozila.Za navedene sektore i podsektore prikupljeni su potrebni energetski parametri za 2008. godinu, naosnovu kojih je provedena energetska analiza. Ukupna potrošnja energije u Gradu Zagrebu za sva trisektora iznosi oko 11,1 TWh, od čega najvedi dio (65%) otpada na zgradarstvo. Ukupna emisija CO 2 zaGrad Zagreb za 2008. godinu je iznosila oko 2,81 Mt, pri čemu ponovo najvedi udio ima zgradarstvo(62%), zatim promet (37%), dok je emisija iz javne rasvjete gotovo zanemariva (1%).Sukladno rezultatima provedenih energetskih analiza, najvedi dio mjera za smanjenje emisija CO 2odnosi se na sektore zgradarstva (29 mjera) i prometa (20 mjera). Ukupan potencijal smanjenjaemisija svih identificiranih mjera iznosi oko 702 Mt CO 2 , odnosno nešto više od 25% emisija CO 2 iz2008. godine, što je više od planiranog cilja od 21%. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije potrebnaprovedba svih analiziranih mjera, ved je mogud odabir određenih mjera prema mogudnostimaprovedbe (vremenskim, organizacijskim i financijskim).Za sve je mjere predviđena vremenska dinamika provedbe (početak i kraj), predloženi su nositeljiprovedbe, procijenjeni su troškovi (jedinični ili ukupni po mjeri), uštede (% ili kWh, litre goriva),odnosno potencijal smanjenja emisije (t CO 2 ) te pripadajudi troškovi (kn/t CO 2 ). Značajno je da se zasvaku mjeru donosi i prijedlog izvora sredstava za provedbu (proračun Grada Zagreba, domadi i straniizvori i fondovi).158

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaNajvažnije preporuke za uspješnu provedbu ovog Akcijskog plana su sljedede:1. Što prije uspostaviti organizacijsku strukturu (koordinacija, provedba, nadzor);Koordinator je ključna osoba provedbe Akcijskog plana koja od njegovog pokretanja donosi svevažne odluke i na čiji se prijedlog osnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za provedbu.Predlaže se da koordinator provedbe bude pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštituokoliša i održivi razvoj.Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provedbe treba osnovati su sljededa: Energetski savjet, koji trebaju sačinjavati predstavnici Gradske uprave i glavnih dionika, Radna grupa za provedbu Akcijskog plana prioritetnih mjera i aktivnosti.2. Uvesti sustav za pradenje energetske potrošnje i pokazatelja na području Grada Zagreba;Proces prikupljanja potrebnih podataka o energetskoj potrošnji za sektore zgradarstva i prometau sklopu izrade ovog Akcijskog plana pokazao se vrlo složenim i dugotrajnim, a u nekim jeslučajevima i vjerodostojnost prikupljenih podataka upitna. Za razliku od spomenutih sektora,podaci o energetskoj potrošnji sektora javne rasvjete se sustavno prate i potpuno su pouzdani.Sustav za pradenje energetske potrošnje svoje bi ishodište trebao imati u pouzdanominformacijskom sustavu koji bi uz primjenu suvremenih alata i metoda (daljinsko očitanje i sl.)pružao pouzdanu, preciznu i pravodobnu informaciju, ali i upozoravao na eventualne kvarove ihavarije, pogreške u vođenju ili krive obračune.3. Uvesti jedinstvenu klasifikaciju energetskih sektora i podsektora u skladu s ovim Akcijskimplanom;Ovakva klasifikacija trebala bi postati redovita praksa u gradskim uredima, zavodima i službamana koje se to odnosi, ali i u svim energetskim tvrtkama koje vrše opskrbu energijom na područjuGrada Zagreba bez obzira na to u čijem su vlasništvu (npr. HEP ODS – Elektra Zagreb, HEPToplinarstvo, Gradska plinara i sl.).4. Sustavno i odgovorno provoditi predložene mjere i aktivnosti te gospodariti energijom napodručju Grada Zagreba;Provedba predloženih mjera omogudit de izravne energetske i financijske uštede, smanjiti štetniutjecaj na okoliš, poboljšati ukupnu kvalitetu života te podidi razinu odgovornosti i svijestigrađana Grada Zagreba što je strateško opredjeljenje i cilj politike odgovorne uprave GradaZagreba.5. Pratiti i izvještavati o postignutim rezultatima;Pristupanjem Sporazumu gradonačelnika Grad Zagreb se obvezao na izradu Akcijskog planaenergetski održivog razvitka te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici iuspješnosti njegove provedbe svake dvije godine. Osim formalne obveze izvještavanja premaEuropskoj komisiji, predlaže se redovito izvještavati i građane Grada zagreba kako bi se osiguralanjihova podrška i aktivno sudjelovanje u odgovornom i promišljenom korištenju energije napodručju Grada Zagreba.159

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba6. Redovito izrađivati Registar emisija CO 2 za Grad Zagreb;Za uspješno pradenje postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorima kao izadovoljenja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO 2 kako za pojedinu mjeru tako i zaprovedbu Akcijskog plana u cjelini nužna je izrada novog Registra emisija CO 2 za Grad Zagreb.Prema preporukama Europske komisije najbolji bi se rezultati cjelokupnog procesa izrade,provedbe i pradenja Akcijskog plana postigli izradom novog Registra emisija CO 2 svake dvijegodine, pri čemu metodologija izrade treba biti identična metodologiji prema kojoj je izrađenReferentni registar emisija CO 2 za 2008. godinu. Jedino jednake metodologije izrade registraomoguduju njihovu usporedbu i u konačnici odgovor na pitanje da li su postavljeni ciljevismanjenja emisija CO 2 zadovoljeni.7. Revidirati odnosno po potrebi izraditi novi Akcijski plan;Važan dio uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom na području grada Zagrebabit de revizija odnosno po potrebi izrada novog Akcijskog plana. Takav dokument sadržavao bianalizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) teprijedlog novog Plana prioritetnih aktivnosti i mjera baziranog na konkretnim rezultatima ipodacima iz novog Registra emisija CO 2 . Za izradu novog Akcijskog plana potrebno je takođerkoristiti jednaku metodologiju kako bi svi rezultati bili usporedivi.160