akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla - Sustainable ...

AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJAOPĆINE TUZLA (SEAP)Tuzla, juli (srpanj) 2011. god.

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Stručni tim za izradu SEAP-a:Emir Mešković Mr.sc. iz oblasti elektrotehnike Koordinator timaAmra Jaganjac Dipl.prof. engleskog jezika i književnosti Plan promocije i javno zagovaranjeNedim Naimkadić Dipl. inž. saobraćaja i komunikacija SaobraćajMehmed Zaimović Dipl. inž. arhitekture Urbanističko planiranjeMarko Nišandžić Dipl. inž. građevinarstva ZgradarstvoEsmir Spahić Mr.sc. iz oblasti ekonomije Ekonomska analizaEdin Dervišević Dipl. inž. tehnologije GHG kalkulacije i klimatske promjeneAmer Karabegović Dipl. inž. strojarstva GrijanjeMirzama Muftić Dipl. pravnik Monitoring i izvještavanjeArmela Efendić Dipl. inž. elektrotehnike Javna rasvjetaMirela Uljić Dipl. inž. građevinarstva VodosnadbjevanjeEdin Dizdarević Dipl. inž. mašinstva Upravljanje otpadomMajda Tešanović Mr.sc. iz oblasti elektrotehnike Obnovljivi izvori energije

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)SADRŽAJSAŽETAK ........................................................................................................................................................ 1UVOD............................................................................................................................................................. 31.1. Sporazum gradonačelnika ............................................................................................................. 31.2. Šta je Akcioni plan energetski održivog razvoja grada? ................................................................ 42. METODOLOGIJA IZRADE AKCIONOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA OPĆINE TUZLA ......... 63. URBANISTIČKO PLANIRANJE – ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ........................................................... 103.1. Opšti podaci o prostoru .............................................................................................................. 103.2. Geneza razvoja grada .................................................................................................................. 103.3. Pedološke karakteristike tla ........................................................................................................ 113.4. Klimatske karakteristike .............................................................................................................. 123.5. Namjena prostora ....................................................................................................................... 133.6. Bilans površina ............................................................................................................................ 133.7. Stanovništvo ................................................................................................................................ 153.8. Planska dokumentacija ............................................................................................................... 154. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA OPĆINE TUZLA U 2002. GODINI ..... 164.1. Metodologija prikupljanja podataka ........................................................................................... 174.2. Stanje potrošnje energije zgrada i prostora javne namjene u vlasništvu Općine Tuzla ............. 184.2.1. Zgrade i preduzeća u vlasništvu Općine Tuzla .................................................................... 194.3. Stanje potrošnje energije zgrada i prostora javne namjene koji nisu u vlasništvu/nadležnošćuOpćine Tuzla ............................................................................................................................................ 294.3.1. Zgrade i preduzeća javne namjene koja nisu u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla ....... 294.4. Ukupno zgrade javne namjene na području Općine Tuzla ......................................................... 384.5. Zgrade namjenjene za stanovanje .............................................................................................. 404.5.1. Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja .................................................................. 404.5.2. Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja ........................................................... 40

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.6. Potrošnja energenata.................................................................................................................. 415. ANALZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU SAOBRAĆAJA OPĆINE TUZLA U 2002. GODINI ........ 445.1. Vozni park u vlasništvu Općine Tuzla .......................................................................................... 445.1.1. Opšti podaci ........................................................................................................................ 445.1.2. Potrošnja goriva .................................................................................................................. 455.2. Javni prevoz putnika ................................................................................................................... 465.2.1. Javni autobuski prevoz ........................................................................................................ 465.2.2. Taksi prevoz putnika u Tuzli ................................................................................................ 485.2.3. Ukupna potrošnja goriva za podsektor javni prevoz .......................................................... 494.3. Privatna i komercijalna vozila ..................................................................................................... 504.3.1. Opći podaci ......................................................................................................................... 505.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozila ............................................................................... 515.4. Zaključak...................................................................................................................................... 526. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE OPĆINE TUZLA U 2002. GODINI .. 536.1. Uvod ............................................................................................................................................ 536.2. Opšti podaci o javnoj rasvjeti Općine Tuzla............................................................................. 546.3. Struktura električne mreže javne rasvjete Općine Tuzla ............................................................ 556.4. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Općine Tuzla ............................................ 576.5. Zaključak...................................................................................................................................... 577. UPRAVLJANJE OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE TUZLA ................................................................... 597.1. Uvod ............................................................................................................................................ 597.2. Količine i sastav otpada ............................................................................................................... 597.3. Deponovanje i tretman komunalnog otpada na deponiji Desetine ........................................... 618. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SISTEMU VODOSNADBIJEVANJA OPĆINE TUZLA .................... 628.1. Uvod ............................................................................................................................................ 62

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)8.2. Glavni resursi, transport i distribucija voda ................................................................................ 629. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE NA PODRUČJU OPĆINE TUZLA ............................................................ 659.1. Biomasa ....................................................................................................................................... 659.1.1. Korištenje biomase za proizvodnju toplinske i električne energije .................................... 659.1.2. Korištenje biogoriva u prometu .......................................................................................... 699.1.3. Korištenje otpada za proizvodnju toplinske i električne energije ....................................... 699.1.4. Korištenje deponijskog plina ............................................................................................... 709.2. Energija vjetra ............................................................................................................................. 719.3. Energija sunca ............................................................................................................................. 719.4. Geotermalna energija ................................................................................................................. 759.5. Energija vode............................................................................................................................... 7710. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 ZA OPĆINU TUZLA ................................................................ 7810.1. Uvod ........................................................................................................................................ 7810.2. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora zgradarstva općine Tuzla..................................... 7910.3. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora saobraćaja općine Tuzla ...................................... 8110.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisije CO 2 iz sektora saobraćaja Općine Tuzla8110.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Općine Tuzla ...................................................................... 8210.3.3. Emisije CO 2 javnog prevoza putnika .................................................................................... 8310.3.4. Emisije CO 2 privatnih i komercijalnih vozila ........................................................................ 8410.3.5. Ukupne emisije CO 2 iz sektora saobraćaja Općine Tuzla .................................................... 8510.4. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete općine Tuzla ................................. 8610.5. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora upravljanja otpadom Općine Tuzla ..................... 8610.6. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora vodosnadbjevanja Općine Tuzla ......................... 8810.7. Ukupni Referentni inventar emisija CO 2 Općine Tuzla ............................................................ 8911. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 DO 2020. GODINE ................................. 90

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.1. Uvod ........................................................................................................................................ 9011.2. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva ....................... 9011.2.1. Opće mjere .......................................................................................................................... 9111.2.2. Organizacione mjere ........................................................................................................... 9111.2.3. Strateško-planske mjere ..................................................................................................... 9111.2.4. Obrazovne i edukacije mjere .............................................................................................. 9211.2.5. Konkretne operativne mjere ............................................................................................... 9311.3. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 u sektoru saobraćaja Općine Tuzla .................... 10211.3.1. Planske mjere za smanjenje emisije CO 2 u saobraćaju i unapređenje saobraćaja u OpćiniTuzla 10311.3.2. Promotivne, informativne i edukacijske mjere i aktivnosti .............................................. 10411.3.3. Mjere za vozila u vlasništvu Općine Tuzla ......................................................................... 10411.3.4. Mjere za javni prevoz putnika ........................................................................................... 10411.3.5. Mjere za privatna i komercijalna vozila ............................................................................ 10511.3.6. Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora saobraćaja općine Tuzla ................................ 10511.4. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 u sektoru javne rasvjete Općine Tuzla ............... 11511.5. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 iz deponovanog otpada ...................................... 11711.5.1. Uvod .................................................................................................................................. 11711.5.2. Reciklaža i kompostiranje.................................................................................................. 11811.5.3. Spaljivanje komunalnog otpada ........................................................................................ 12311.6. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 u sistemu vodosnadbjevanja Općine Tuzla ........ 12611.7. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti korištenjem obnovljivih izvora energije13111.7.1. Prijedlog mjera za poticanje povećanog korištenja energije biomase u Tuzli .................. 13111.7.2. Prijedlog mjera za poticanje povećanog korištenja biogoriva u Tuzli ............................... 13211.7.3. Prijedlog mjera za korištenje otpada za proizvodnju toplinske i električne energije ....... 134

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.7.4. Prijedlog mjera za korištenje solarne enrgije za proizvodnju toplinske energije ............. 13411.8. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoru urbanističkog planiranja . 13611.8.1. Principi urbanističkog planiranja i projektovanja .............................................................. 13611.8.2. Vegetacija .......................................................................................................................... 13811.8.3. Urbanističko planiranje u Tuzli – pozitivni i negativni primjeri s aspekta energetskeefikasnosti sa prijedlogom aktivnosti................................................................................................ 13911.9. Ukupno smanjenje emisija CO 2 po sektorima za Općinu Tuzla............................................. 14112. IZVORI FINANSIRANJA PLANA PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 ...................... 14212.1. Budžet Općine Tuzla .............................................................................................................. 14212.2. ESCO model ........................................................................................................................... 14312.3. Razvojna banka FBiH ............................................................................................................. 14312.4. Fond za zaštitu okoliša Tuzlanskog kantona i Federacije Bosne i Hercegovine .................... 14412.5. Dostupne kreditne linije za finansiranje projekata energetske efikasnosti .......................... 14512.5.1. Kreditna linija za energijsku efikasnost - EBRD program finansiranja održivih energija zaZapadni Balkan – realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo i UniCredit banke DD Sarajevo 14512.5.2. KfW - kreditna linija za energetsku efikasnost – Realizuje se preko Raiffeisen banke DDSarajevo 14612.6. Programi Europske unije i instrument pretpristupne pomoći .............................................. 14712.6.1. Instrument predpristupne pomoći – IPA na snazi od 2007. godine ................................. 14712.6.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE) ......................................................... 14912.6.3. TAIEX program Evropske Unije ......................................................................................... 14912.6.4. TWINNING program Evropske Unije ................................................................................. 15012.6.5. Programi zajednice ............................................................................................................ 15012.6.6. Evropa za građane ............................................................................................................. 15112.6.7. Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i ogledne aktivnosti – FP 7 ...... 15112.6.8. CONCERTO program.......................................................................................................... 15212.7. Okvirni program za Konkurentnost i inovacije (CIP) ............................................................. 153

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.8. Program Cjeloživotnog učenja .............................................................................................. 15412.9. Program TEMPUS IV .............................................................................................................. 15412.10. Program KULTURA ................................................................................................................ 15412.11. Program MEDIA ..................................................................................................................... 15412.12. Strukturni instrumenti Europske unije .................................................................................. 15512.12.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) .................................................................... 15512.12.2. Kohezijski fond (CF) ....................................................................................................... 15512.12.3. Evropski socijalni fond (ESF) .......................................................................................... 15512.12.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) ............... 15612.12.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS) .......................... 15612.12.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) ...................... 15712.12.7. European Local Energy Assistance (ELENA) .................................................................. 15712.13. Programi i projekti bilateralne i multilateralne saradnje sa međunarodnim organizacijama15712.14. USAID – fond za finansiranje pilot projekata iz oblasti energetske efikasnosti .................... 15812.15. Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu - GTZ ........................................................ 15913. PRAĆENJE, KONTROLA I IZVJEŠTAVANJE ....................................................................................... 16013.1. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela za provedbu Akcionog plana16113.2. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje na području OpćineTuzla 16213.2.1. Informacioni sistem za praćenje energetske potrošnje za sektor zgradarstvo ................ 16213.2.2. Informacioni sistem za praćenje energetske potrošnje za sektor saobraćaja .................. 16313.2.3. Informacioni sistem za praćenje energetske potrošnje za sektor javne rasvjete ............. 16313.3. Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošača ......................................................... 16313.4. Uspostava informaciono – edukacijskog centra za klimatske promjene i energetskuefikasnost .............................................................................................................................................. 164

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)14. PLAN PROMOCIJE AKCIONOG PLANA ........................................................................................... 16515. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA .......................................................................................................... 169

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)POPIS SLIKASlika 4.1: Struktura potrošnje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravu ............................... 20Slika 4.2: Struktura potrošnje energije u zgradama preduzeća u vlasništvu Općine Tuzla ......................... 21Slika 4.3: Struktura potrošnje energije u zgradama za zdravstvenu zaštitu u vlasništvu Općine Tuzla ...... 22Slika 4.4: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasništvu OpćineTuzla.... 23Slika 4.5: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla ...... 24Slika 4.6: Struktura potrošnje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla ...... 25Slika 4.7: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasništvu Općine Tuzla ......... 26Slika 4.8: Struktura potrošnje energije u zgradama i prostorima u vlasništvu Općine Tuzla ...................... 27Slika 4.9: Udio potrošnje energije u zgradama i prostorima u vlasništvu Općine Tuzla ............................. 27Slika 4.10: Struktura potrošnje energije po sektorima zgrada u vlasništvu Općine Tuzla .......................... 28Slika 4.11: Struktura potrošnje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i državnu upravu ............ 30Slika 4.12: Struktura potrošnje enrgije u zgradama preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona,federacije ili države ..................................................................................................................................... 31Slika 4.13: Struktura potrošnje enrgije u zgradama za zdravstvenu zaštitu ............................................... 32Slika 4.14: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost .......................................... 33Slika 4.15: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost ............................................. 34Slika 4.16: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima ................................................ 35Slika 4.17: Struktura potrošnje energije u zgradama i preduzećima javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla.......................................................................................................... 36Slika 4.18: Udio potrošnje energije u zgradama i preduzećima javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla.......................................................................................................... 36Slika 4.19: Struktura potrošnje energije po sektorima zgrada koje nisu u vlasništvu Općine Tuzla ........... 37Slika 4.20: Struktura energetske potrošnje u zgradama javne namjene na području Općine Tuzla........... 38Slika 4.21: Udio energetske potrošnje u zgradama javne namjene na području Općine Tuzla .................. 38Slika 4.22: Struktura potrošnje energije po sektorima u zgradama javne namjene u Općini Tuzla ........... 39Slika 4.23: Struktura potrošnje energije u sistemu daljinskog grijanja ....................................................... 42

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.24: Struktura potrošnje električne energije ..................................................................................... 42Slika 4.25: Struktura potrošnje uglja za zagrijavanje .................................................................................. 42Slika 4.26: Ukupna struktura potrošnje energije u sektoru zgradarstva .................................................... 43Slika 5.1: Struktura vozila u vlasništvu Općine Tuzla .................................................................................. 45Slika 5.2: Struktura relativne potrošnje goriva vozila u vlasništvu Općine Tuzla ........................................ 45Slika 5.3: Udjeli potrošnje goriva u podsektoru vozila u vlasništvu Općine Tuzla ...................................... 46Slika 5.4: Broj prevezenih putnika „GIPS“ dd Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina .................................... 47Slika 5.5: Broj pređenih kilometara „GIPS“ dd Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina ................................. 48Slika 5.6: Broj raspoloživih mjesta „GIPS“ dd Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina .................................. 48Slika 5.7: Ukupan broj prevezenih putnika na području općine Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina ....... 49Slika 5.8: Ukupan broj registrovanih vozila na području općine Tuzla u periodu 2002 - 2010 godina ....... 50Slika 5.9: Struktura registrovanih vozila prema tipu u 2002. godini ........................................................... 50Slika 5.10: Udio potrošnje goriva za privatna i komercijalna vozila na Općine Tuzla ................................. 51Slika 5.11: Energetski udio potrošnje goriva po podsektorima saobraćaja u Općini Tuzla......................... 52Slika 6.1: Snadbdjevanje javne rasvjete iz pripadajućih Elektrodistribucija................................................ 53Slika 6.2: Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti ................................................................. 55Slika 6.3: Ukupan broj uređaja za regulaciju rada JR .................................................................................. 567.1: Približan sastav komunalnog otpada (na bazi mjerenja po naseljima u Tuzli) .................................... 59Slika 9.1: Karta raspodjele šumskog područja Bosne i Hercegovine ........................................................... 66Slika 9.2: Iskorištenost tla u BiH .................................................................................................................. 66Slika 10.1: Udio emisije CO2 po podsektorima u sektoru zgradarstva ....................................................... 81Slika 10.2: Usporedba potrošnje goriva u sektoru saobraćaja Općine Tuzla .............................................. 85Slika 10.3: Emisija CO2 sektora saobraćaja Općine Tuzla ........................................................................... 86Slika 10.4: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO 2 ....................................................................... 89Slika 11.1: Proširenje mreže javne rasvjete Općine Tuzla u periodu od 2002. do 2011. godine ............... 115

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 11.2: Porast potrošnje električne energije iz javne rasvjete zbog proširenja ................................... 116Slika 11.3: Šematski prikaz tehnološkog procesa spaljivanja komunalnog otpada .................................. 124Slika 11.4: Šema mehaničke obrade (MO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije .................................. 125Slika 11.5: Šema mehaničko biološke obrade (MBO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije ................. 125Slika 11.6: Jedan od mogućih primjera urbane matrice u umjerenoj klimi sjeverne hemisfere ................ 137Slika 11.7: Određivanje rastojanja između nizova zgrada formiranih po pravcu I-Z ................................ 138Slika 11.8: a) Primjer efekta rashlađivanja od La Fontaine parka u Montrealu, Kanada b) Stepenrashlađivanja u odnosu na pokrivenost vegetacijom ............................................................................... 138

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)POPIS TABELA:Tabela 3.1: Struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta Općine Tuzla .................................................. 14Tabela 3.2: Struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta u urbanom gradskom području Tuzle ........... 14Tabela 4.1: Struktura potrošnje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravu ........................... 20Tabela 4.2: Struktura potrošnje energije u zgradama preduzeća u vlasništvu Općine Tuzla ..................... 21Tabela 4.3: Struktura potrošnje energije u zgradama za zdravstvenu zaštitu u vlasništvu Općine Tuzla .. 22Tabela 4.4: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla 23Tabela 4.5: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla ... 24Tabela 4.6: Struktura potrošnje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla .. 25Tabela 4.7: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasništvu Općine Tuzla ..... 26Tabela 4.8: Struktura potrošnje energije u zgradama i prostorima u vlasništvu Općine Tuzla .................. 28Tabela 4.9: Struktura potrošnje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i državnu upravu ........... 30Tabela 4.10: Struktura potrošnje enrgije u zgradama preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona,federacije ili države ..................................................................................................................................... 31Tabela 4.11: Struktura potrošnje enrgije u zgradama za zdravstvenu zaštitu ........................................... 32Tabela 4.12: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost ....................................... 33Tabela 4.13: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost .......................................... 34Tabela 4.14: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima ............................................. 35Tabela 4.15: Struktura potrošnje energije u zgradama i preduzećima javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla.......................................................................................................... 37Tabela 4.16: Struktura energetske potrošnje u zgradama javne namjene na području Općine Tuzla ....... 39Tabela 4.17: Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja ..................................................................... 40Tabela 4.18: Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja .............................................................. 40Tabela 4.19: Potrošnja energenata u sektoru zgradarstva Općine Tuzla za 2002. godinu ........................ 41Tabela 4.20: Ukupna struktura potrošnje energije u sektoru zgradarstva ................................................. 43Tabela 5.1: Vrste i potrošnja goriva za vozila u vlasništvu Općine Tuzla .................................................... 45

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Tabela 5.2: Vrste i potrošnja goriva za vozila javnog autobuskog prevoza ................................................ 47Tabela 5.3: Vrste i potrošnja goriva za taksi vozila ..................................................................................... 49Tabela 5.4: Ukupna potrošnja goriva podsektora javnog prevoza ............................................................. 49Tabela 5.5: Potrošnja goriva u 2002. godini na području Općine Tuzla...................................................... 51Tabela 7.1: Deponovanje komunalnog otpada na deponiji Desetine u toku 2002. godine ........................ 60Tabela 9.1:Struktura proizvoda od prerađenog drveta u Bosni i Hercegovini za 2003. ............................. 66Tabela 9.2: Prikaz troškova za pet tipičnih sistema za grijanje u javnoj zgradi (50-60 kW), 2005.godine . 68Tabela 9.3: Troškovi goriva, pogona i održavanja ...................................................................................... 68Tabela 9.4: Dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunčevim zračenjem po mjesecimaza grad Tuzla ............................................................................................................................................... 72Tabela 9.5: Omjer kolektorskih gubitaka i toplinskog opterećenja i omjer apsorbirane Sunčeve energije uopterećenja za grad Tuzla ........................................................................................................................... 73Tabela 9.6: Procjena proizvodnje energije iz fotonaponskog sistema snage 1 kW .................................... 73Tabela 9.7: Geotermalni izvori – toplinski potencijal u direktnoj primjeni ................................................. 76Tabela 10.1: Faktori emisije CO 2 ................................................................................................................. 79Tabela 10.2: korišteni Faktori emisije CO 2 u (g CO 2 /kWh) .......................................................................... 80Tabela 10.3: Emisije CO 2 sektora zgradarstva Općine Tuzla za 2002. godinu ............................................ 80Tabela 10.4: Emisije CO2 voznog parka u vlasništvu Općine Tuzla ............................................................. 82Tabela 10.5: Potrošnje goriva i emisije CO2 autobuskog prevoza .............................................................. 83Tabela 10.6: Emisije CO2 po vrstama goriva taksi službe ........................................................................... 83Tabela 10.7: Ukupna potrošnja goriva, energije i emisije CO2 za podsektor javnog prevoza .................... 83Tabela 10.8: Ukupna potrošnja pojedine vrste goriva i energije podsektora ............................................. 84Tabela 10.9: Emisije CO2 i drugih značajnijih polutanata za podsektor privatna i komercijalna vozila ..... 84Tabela 10.10: Ukupne emisije CO2 iz sektora saobraćaja Općine Tuzla ..................................................... 85Tabela 10.11: Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjete ....... 86Tabela 10.12: Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 sistema vodosnadbjevanja OpćineTuzla ............................................................................................................................................................ 88

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Tabela 10.13: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO 2 .................................................................. 89Tabela 11.1: Prikaz masenog udjela pojedinih frakcija u komunalnom otpadu za referentnu 2002 godinu.................................................................................................................................................................. 120Tabela 11.2: Prikaz ukupne mase izdvojenih frakcija iz komunalnog otpada na bazi 100% tretmana .... 121Tabela 11.3: Dužina cjevovoda (m) u sistemu vodosnabdijevanja, stanje 2011. godina .......................... 127Tabela 11.4: Pozitivni i negativni efekti gustine naseljenosti na potrošnju energije ................................ 136Tabela 11.5: Ukupni potencijal smanjenja emisija po sektorima ............................................................. 141

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)SAŽETAKOpćina Tuzla je jedan od prvih bosanskohercegovačkih gradova i općina koja je pristupila Sporazumugradonačelnika (Covenant of Mayors), iz čega proizlazi obaveza izrade Akcionog plana energetskiodrživog razvoja (Sustainable Energy Action Plan – SEAP) Općine Tuzla. Izrada SEAP-a za Općinu Tuzlaobuhvatila je 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje vremenskog okvira provedbe SEAP-a za Općinu Tuzla: 2002.-2020. godina;2. Klasifikacija sektora energetske potrošnje na nivou Općine Tuzla (u skladu s preporukamaEuropske komisije i posebnosti Općine Tuzla): zgradarstvo, saobraćaj, javna rasvjeta, čvrsti otpadi vodosnadbjevanje;3. Analiza stanja u urbanističkom planiranju i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih izvoraenergije na području Općine Tuzla;4. Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potrošnje po sektorima i pripadajućimpodsektorima;5. Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 prema rezultatima analize energetske potrošnje;6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO 2 do 2020.godine;7. Određivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;8. Određivanje mehanizama nadgledanja i izvještavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti imjera;9. Određivanje plana i programa promocije SEAP-a za Općinu Tuzla10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO 2 .Za navedene sektore i podsektore energetske potrošnje Općine Tuzla prikupljeni su potrebni energetskiparametri za 2002. godinu na osnovu kojih su provedene detaljne energetske analize sektora. Analizasektora zgradarstva rezultirala je raspodjelom energetske potrošnje prema kojoj se 95% ukupne energijetroši u stambenom, 4% u zgradama koje nisu u vlasništvu Općine Tuzla dok udio zgrada u vlasništvuOpćine Tuzla iznosi svega 1%. Ukupna potrošnja goriva u sektoru saobraćaja Općine Tuzla iznosi32.743,47 tona goriva od čega 89,92% otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 8,79% napodsektor javnog prevoza, a 1,29% na vozila u vlasništvu Općine Tuzla. Za napajanje javne rasvjete u2002 godini utrošeno je 4.792.278 kWh, dok je za rad pumpnih stanica u sistemu vodosnadbjevanjautrošeno 14.091.000,00 kWh električne enrgije. U toku 2002 godine na deponiji Desetine deponovano jeoko 43.000 tona komunalnog otpada, što je uzrokovalo emitovanje 258.000 m 3 odlagališnog plina.U skladu s rezultatima provedenih energetskih analiza za sektore zgradarstva, saobraćaja, javne rasvjete,čvrstog otpada, vodosnadbjevanja, prostornog planiranja, te potencijala u oblasti obnovljivih izvoraenergije, identificirane su mjere energetske efikasnosti čija će provedba rezultirati smanjenjem emisijaCO 2 na nivou Općine Tuzla za više od 20% u 2020. godini u odnosu na referentnu 2002. godinu. Ukupanpotencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 160 kt CO2, odnosno nešto oko 26%emisija CO 2 iz 2002. godine, što je više od planiranog cilja od 20%. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nijepotrebna provedba svih analiziranih mjera, već je moguć odabir određenih mjera prema mogućnostimaprovedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).1

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Izradom ovog Akcionog plana Općina Tuzla je ispunila obavezu preuzetu pistupanjem Sporazumugradonačelnika s jedne, te će postati jedan od prvih gradova i općina u regiji koja se prihvatanjem togvažnog dokumenta službeno opredijelila za održivi energetski razvoj s druge strane.2

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)UVOD1.1. Sporazum gradonačelnikaEurospka unija (EU) provodi globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja predstavlja jedan od njenihnajznačajnijih prioriteta. EU se obavezala da do 2020 godine reducira sveukupnu emisiju CO 2 zanajmanje 20% u odnosu na nivoe emisije iz 1990. godine. Obzirom da su, prema zvaničnim podacimaEuropskog statističkog zavoda (EUROSTAT), urbana područja u EU odgovorna za 80% energetskepotrošnje i pripadajućih emisija CO 2 , lokalne vlasti imaju ključnu ulogu u ispunjavanju energetskih iklimatskih ciljeva EU. Zbog toga je Europska komisija 29. januara 2008. godine pokrenila veliku inicijativupovezivanja gradonačelnika energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjeneiskustava u provedbi efikasnih mjera za poboljšanje energetske efikasnosti urbanih sredina.Kao rezultat te inicijative potpisan je Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) u skladu s kojim seopćine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju CO 2 na svom području iznadpostavljenog cilja od 20%. Ovim sporazumom su definisane uloge lokalnih vlasti u implementaciji togposla kroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora energije i druge akcijekoje se odnosena energiju u različitim područjima pod ingerencijom lokalnih vlasti.Primarno područje djelovanja predstavljaju programi i akcije uštede energije u javnim zgradama uvlasništvu lokalnih vlasti koje predstavljaju značajne potrošače energije, npr. za zagrijavanje iosvjetljavanje. Pored toga, značajne mjere za redukciju korištenja energije mogu se postići u drugimuslugama koje nude lokalne vlasti, kao što su javni prevoz i javna rasvjeta.Prostorno planiranje i organizacija sistema prevoza su nadležnost većine lokalnih i regionalnih vlasti, ukojima strateško planiranje i uspostava energetskih standarda koji će se poštivati pri izgradnji novihzgrada mogu značajno reducirati korištenje energije.Lokalne vlasti mogu pomoći u informisanju i motivisanju svojih građana, preduzeća i drugih subjekata nalokalnom nivou kako efikasnije koristiti energiju, te provoditi aktivnosti na podizanju svijesti o značajuuključenja cjelokupne zajednice u podržavanju politika energetske efikasnosti. Također mogu raditi napromociji lokalne proizvodnje energije i ohrabrivanju građana davanjem finansijske podrške zaimplementaciju njihovih projekata i incijatva za obnovljive izvore energije.Ove obaveze i uloge lokalnih vlasti koje proističu iz potpisivanja Sporazuma gradonačelnika će se postićikroz izradu inventara emisija kao osnove za izradu i implementaciju Akcionog plana energetski održivograzvoja grada. Tokom provedbe Akcinog plana lokalne vlasti će podnositi redovne izvještaje o njegovojrealizaciji Europskoj komisiji svake dvije godine i redovno informisati javnost o njegovim rezultatima, teprednostima i mogućnostima korištenja energije na efikasniji način. Za nesmetano provođenje svihnavedenih aktivnosti je potrebno prilagoditi strukture lokalnih vlasti i osigurati dovoljne ljudskepotencijale. Tokom cjelokupnog procesa lokalne vlasti će rezmjenjivati iskustva i znanja sa drugimgradovima i opštinama, organizovati Energetske dane, te dati svoj doprinos godišnjoj Konferencijigradonačelnika EU o energetski održivoj Europi.Do početka juna 2011. godine Sporazm gradonačelnika je potpisalo više od 2700 gradova i općina iz svihdijelova Europe, a interes za pristupanjem novih gradova je veoma velik. Od gradova i općina iz Bosne i3

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Hercegovine u inicijativu su se tokom 2009. godine uključili Banja Luka (januar) i Sarajevo (mart), tokom2010. godine Tuzla (februar), Bijeljina (oktobar), Prijedor (novembar), Bihać, Kakanj, Trebinje i Zenica(decembar), te u 2011. godini Laktaši, Livno i Travnik (mart) i Bosanska Gradiška (april).1.2. Šta je Akcioni plan energetski održivog razvoja grada?Akcioni plan energetski održivog razvoja (Sustainable Energy Action Plan - SEAP) je ključni dokumentSporazuma gradonačelnika koji prezentuje način na koji će lokalne vlasti ispuniti obaveze preuzetenjegovim potpisivanjem do 2020. godine. U planu se koriste rezultati Referentnog inventara emisija saciljem identifikacije najznačajnijih područja u kojima je moguće poduzeti konkretne akcije i koja dajunajviše potencijala za dostizanje ciljane redukcije CO 2 od strane lokalnih vlasti. Plan definiše konkretnemjere redukcije, kao i vremenske okvire i odgovornosti, koji će dugoročnu strategiju pretvoriti ukonkretne provodive aktivnosti.Sporazum gradonačelnika se odnosi na akcije na lokalnom nivou koje su u nadležnosti lokalnih vlasti.SEAP bi se trebao koncentrisati na mjere koje će pomoći redukciji emisije CO 2 i konačne potrošnjeenergije od strane kranjih korisnika. Obaveze iz ovog Sporazuma se odnose na kompletno geografskopodručje potpisnica lokalnih vlasti. Zbog toga, SEAP bi trebao obuhvatiti akcije koje se tiču i javnog iprivatnog sektora. Međutim, od lokalnih vlasti se očekuje da predsatvljaju primjer i stoga preuzmunajveći dio mjera koje se odnose na zgradarstvo, saobraćaj, itd. Lokalne vlasti mogu donijeti odluku dasveukupnu redukciju emisije CO 2 odrede kao apsolutnu redukciju ili per capita redukcijuOsnovna ciljana područja su zgradarstvo i gradski prevoz. SEAP također može obuhvatiti akcije koje seodnose na lokalnu proizvodnju električne enerije (razvoj PV, snage vjetra, CHP, poboljšanje u lokalnojproizvodnji energije) kao i proizvodnju zagrijavanja/hlađenja. Pored toga, SEAP bi trebao obuhvatitipodručja u kojima lokalne vlasti dugoročno mogu utjecati na potrošnju energije (kao što je prostornoplaniranje), ohrabriti tržište proizvodima energetske efikasnosti i usluga (javno zagovaranje), kao ipromjene u ponašanju krajnjih potrošača (rad sa građanima i drugim interesnim skupinama). Nasuprottome, industrijski sektor nije ključni cilj Sporazuma gradonačelnika, te lokalne vlasti mogu odabrati dauključe akcije u ovom sektoru ili ne. U bilo kojem slučaju, fabrike pokrivene sa ETS (European CO 2Emission Trading Scheme) ne bi trebale biti uključene, osim ukoliko nisu uključene u postojeće planovelokalnih vlasti.Vremenski okvir za Sporazum gradonačelnika je 2020. Zbog toga, SEAP mora sadržavati jasne upute zastrateške akcije koje lokalne vlasti moraju poduzeti kako bi ispunile obaveze do 2020. SEAP možepokrivati i duži period, ali u tom slučaju mora sadržavati međurezultate i ciljeve za 2020. godinu. Kakonije moguće uvijek detaljno planirati konkretne mjere i budžet za tako dugo vremensko razdoblje,lokalne vlasti mogu napraviti razliku između:• vizije, sa dugoročnom strategijom i ciljevima do 2020, uključujući obaveze u područjima kao štosu prostorno planiranje, saobraćaj i prevoz, javno zagovaranje, standardi za nove/renoviraneobjekte, itd.;• detaljne mjere za narednih 3-5 godina koji pretvaraju dugoročnu strategiju u ciljeve i akcije.Potpisnici sporazuma se obavezuju da će podnijeti SEAP za svoju opštinu u roku od godine dana nakonpotpisivanje te dostavljati periodične izvještaje o implementaciji koji odražavaju tok njihovog akcionogplana. SEAP mora biti usvojen od strane Općinskog vijeća, te dostavljen na nacionalnom jeziku putem4

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Kutka za potpisnice (Signatories' Corner), a istovremeno će potpisnice ispuniti on-line SEAP predložak(template) na engleskom jeziku koji omogućava sažetak inventara emisija i ključnih elemenata SEAP-a.Europska komisija je izradila Priričnik za izradu Akcionog plana energetski održivog razvoja grada u ciljuolakšavanja njegove primjene i provedbe lokalnim vlastima, te upoređivanja postignutih rezultata međueuropskim gradovima, te je ovaj Akcioni plan izrađen u skladu sa uputama u Priručniku.5

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)2. METODOLOGIJA IZRADE AKCIONOG PLANA ENERGETSKIODRŽIVOG RAZVOJA OPĆINE TUZLAOd 03.02.2010. godine kada je Općina Tuzla potpisala Sporazum gradonačelnika odvijale su se aktivnostina pripremi i izradi Akcionog plana energetski održivog razvoja Općine Tuzla, koje bi se mogle podijeliti unekoliko osnovnih koraka:1. Pripremne radnje za početak izrade(obezbjeđenje političke volje, izvora finansiranja, stručnihresursa, itd.)2. Formiranje tima za izradu Akcionog plana prema prioritetnim pravcima djelovanja3. Izrada Akcionog plana energetski održivog razvoja Općine Tuzla (u daljem tekstu Akcioni plan)4. Usvajanje Akcionog plana od strane Općinskog vijeća kao službenog dokumenta Općine TuzlaPripremna fazaFormiranje SEAP timaIzrada Akcionog planaPrihvaćanje Akcionog plana2010. 2011.03.02.2010. Pristupanje SporazumugradonačelnikaJuli 2011. Usvajanje Akcionogplana na sjednici Općinskogvijeća TuzlaDa bi se osigurao uspjeh procesa (od izrade Akcionog plana do provedbe i praćenja) bitno je osiguratidovoljno snažnu podršku na političkom nivou, što u ovom slučaju podrazumijeva podršku Načelnika iOpćinskog vijeća Tuzla. Samo pristupanje Sporazumu gradonačelnika pokazuje pozitivno stajalište ipredstavlja prvi korak općinske uprave u smjeru održivog energetskog razvoja Općine Tuzla. Dovoljanpokazatelj je taj da je i prije pistupa Sporazumu gradonačelnika u Općini Tuzla na inicijativu Načelnikaformirana komisija Tuzla – energetski efikasan grad koja je svoj rad okončala neposredno predformiranje SEAP tima.Vodeći ljudi u općinskoj administraciji moraju biti uključeni u proces izrade Acionog plana, a prije svega uosiguranju ljudskih resursa i finansijskih sredstava. U pripremnoj fazi vođene su aktivnosti u definisanjuprimarnih područja aktivnosti Akcionog plana koji će ujedno biti u skladu sa strategijom razvoja OpćineTuzla, i u skladu s kojim će se osigurati stručni kadar za izradu Akcionog plana. Uspostavljeni su aktivnikontakti i aktivnosti u okviru mreže gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika u cilju prikupljanjapozitivnih iskustava prilikom izrade Akcionih planova, te sagledavanje potrebnih kadrovskih i finansijskihresursa.Kroz projekat Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) BiH pod nazivom Mainstreamingenvironmental governance: linking local and national action in BiH čiji je primarni cilj uspostavamehanizma (fonda) za podršku gradovima u BiH u usvajanju i postizanju ciljeva koji se odnose naklimatske promjene, kroz podršku procesu razvijanja i usvajanja akcionih planova za suočavanje saklimatskim promjenama na nivou gradova, osigurana su finansijska sredstva za izradu Akcionog plana.6

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Izrada akcionog plana je obuhvatila 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje vremenskog okvira provedbe SEAP-a za Općinu Tuzla: 2002.-2020. godina;2. Klasifikacija sektora energetske potrošnje na nivou Općine Tuzla (u skladu s preporukamaEuropske komisije i posebnosti Općine Tuzla): zgradarstvo, saobraćaj, javna rasvjeta, čvrsti otpadi vodosnadbjevanje;3. Analiza stanja u urbanističkom planiranju i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih izvoraenergije na području Općine Tuzla;4. Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potrošnje po sektorima i pripadajućimpodsektorima;5. Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 prema rezultatima analize energetske potrošnje;6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja CO 2 do 2020.godine;7. Određivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;8. Određivanje mehanizama nadgledanja i izvještavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti imjera;9. Određivanje plana i programa promocije SEAP-a za Općinu Tuzla ;10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO 2 .Prema preporukama Europske komisije, prilikom određivanja vremenskog okvira za provođenjeAkcionog plana za referentnu godinu bi se trebala uzeti 1990. godina, ili najranija godina za koju lokalnevlasti raspolažu potrebnim podacima o energetskim potrošnjama i pripadajućim emisijama. Imajući uvidu da je Općina Tuzla 1990. godine prvenstveno bila rudarski i industrijski centar, te da je tokomagresije na BiH u periodu 1992-1995. godina veliki broj industrijskih postrojenja i preduzeća prestao saradom ili promijenio svoju namjenu, pri čemu su mnoga preduzeća ostala dijelom ili u cjelosti bezpotrebne dokumentacije, ova godina se ne može uzeti za referentnu (baznu) godinu. Uzimajući u obzirproces konsolidacije preduzeća i ustanova nakon 1995. godine, tokom kojeg je većina uspostavila procesevidentiranja i dokumentovanja potrebnih podataka o energetskoj potrošnji, kao referentna je odabrana2002. godina, za koju će biti izrađen Referentni inventar emisija. Vremenski okvir provođenja Akcionogplana čini razdoblje od referentne 2002. godine do 2020. godine.Obzirom da Akcioni plan treba da postavi ciljeve smanjenja emisije CO 2 po pojedinim sektorima ipodsektorima energetske potrošnje, sljedeća aktivnost je podrazumjevala njihovu klasifikaciju na nivouOpćine Tuzla. U skladu sa preporukama Europske komisije, primarne sektore energetske potrošnje napodručju Oipćine Tuzla čine zgradarstvo, saobraćaj i javna rasvjeta, a kao sektori od interesa koji pružajumogućnost direktnog djelovanja sa ciljem postizanja redukcije emisije evidentirani su i gospodarenječvrstim otpadom i vodosnadbjevanje. Pored toga, značajna pažnja posvećena je urbanističkomplaniranju kao i potencijalima obnovljivih izvora enregije na području Općine Tuzla kao sektora u kojemprojekti i inicijative mogu dati značajan doprinos u postizanju konačnog cilja.Za potrebe analize, energetska potrošnja u sektoru zgradarstva Općine Tuzla je svrstana u sljedećepodsektore:• Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla;• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla,• Zgrade namjenjene za stanovanje;koje su za potrebe detaljnije energetske potrošnje i analize podijeljene u dodatne podsektore premanamjeni za koju se upotrebljavaju.7

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Za potrebe izrade analize energetske potrošnje u sektoru saobraćaja izvršena je njegova podjela je nasljedeće podsektore:• Vozni park u vlasništvu Općine Tuzla;• Javni prevoz putnika;• Privatna i komercijalna vozila.Sektor javne rasvjete čini cjelokupna električna mreža javne rasvjete na području Općine Tuzla.Obzirom da u sektoru gospodarenja otpadom nije moguće izvršiti podjelu na odgovarajuće podsektore,on obuhvata transport i odlaganje otpada na sanitarnoj deponiji Desetine u Općini Tuzla.Najznačajnija aktivnost u cilju postavljanja realnih ciljeva uštede energije i smanjenja CO 2 do 2020.godine je prikupljanje kvalitetnih podataka o energetskoj situaciji i potrošnji energije za referentnugodinu, što je obzirom na nepostojanje sistemskog rješenja na nivou općinske infrastrukture ujedno inajkompleksnija aktivnost. Iz navedenih razloga za svaki od sektora izrađeni su odgovarajući upitnici kojisu sadržavali sve neophodne podatke o potrošnji energije koji su upućeni svim subjektima relevantnimza energetsku potrošnju u pojedinom sektoru.Za sve podsektore zgradarstva Općine Tuzla za 2002. Godinu potrebno je prikupiti podatke o:• opći podaci o podsektoru,• ukupna površina podsektora (m 2 ),• broj objekata podsektora,• ukupna potrošnja električne energije podsektora (kWh),• specifična potrošnja električne energije podsektora (kWh/m 2 ),• potrošnja toplinske energije podsektora iz sistema daljinskog grijanja (KWh),• ukupna potrošnja energije grijanja korištenjem uglja (KWh),• ukupna potrošnja energije grijanja iz lož ulja (KWh),• ukupna potrošnja energije grijanja podsektora (KWh),• specifična potrošnja energije grijanja podsektora (kWh/m 2 ),• ukupna potrošnja energije podsektora (KWh),• specifična potrošnja energije podsektora (kWh/m 2 )Za sve podsektore saobraćaja općine Tuzla određeni su sljedeći parametri:• Opšti podaci o podsektoru;• Struktura voznog parka prema namjeni vozila;• Klasifikacija prema vrsti potrošenog goriva;• Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru.Potrebni podaci za analizu potrošnje energije u javnoj rasvjeti Općine Tuzla su:• Opšti podaci o javnoj rasvjeti• Struktura električne mreže javne rasvjete• Kategorije električnih rasvjetnih tijela• Tipovi električnih izvora svjetlosti• Ukupna potrošnja električne energije općine TuzlaU sektoru gospodarenja čvrstim otpadom u svrhu analize emisije CO 2 potrebni su sljedeći podaci:8

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• Broj kamiona autosmećara i dnevnih pražnjenja istih na deponiju,• Zapremina tovarnog prostora kamiona,• Prosječna specifičnu težinu presovanog (450kg/m 3 ) i nepresovanog (250kg/m 3 ) otpada,• Otpad dovučen u pekama i kiper kamionimaU sektoru vodosnadbjevanja u svrhu analize emisije CO 2 potrebni su sljedeći podaci:• Broj i kapacitet (l/s) izvorišta sa kojih se vodom snadbjeva Općina Tuzla,• Podaci o pumpnim stanicama i utrošku električne energije,• Podaci o rezervoarima i njihovim kapacitetima (m 3 ),• Dužina mreže i procijenjeni gubiciU toku aktivnosti na prikupljanju ulaznih podataka, pojavile su se određene poteškoće obzirom da sepokazalo da određeni subjekti ne raspolažu svim neophodnim podacima za analizu energetske potrošnje(što je naročito izraženo u sektoru zgradarstva). Kako su za uspješnu analizu energetske potrošnjepreduslov kvalitetni podaci, jedna od najznačajnijih, ako ne i najznačajnija mjera koja proizilazi izpomenutog problema, je uspostava sistematskog prikupljanja i obrade prikupljenih podataka na nivoucjelokupne općinske infrastrukture. Uspostava i aktiviranje jednog ovakvog sistemskog rješenja na nivousvih preduzeća i ustanova na području Općine Tuzla je prijeka potreba i preporuka, koja daje podlogu dase već 2012. godine izvrši ponovna analiza za tu godinu i eventualna revizija određenih mjera i aktivnostipredviđenih ovim Akcionim planom.Ujedno je napravljena i analiza postojećeg stanja u oblasti urbanističkog planiranja užeg i šireg gradskogpodručja, kako bi se identifikovale mogućnosti poduzimanja konkretnih planskih aktivnosti u svakom odsektora, a koji bi mogli doprinijeti postizanju konačnog cilja smanjenja emisije CO 2 .Obzirom da za period referentne godine na području Općine Tuzla nije bilo značajnijih korištenjaobnovljivih izvora energije, te da projekti energetske efikasnosti također nisu bili zastupljeni u značajnojmjeri, posebna poažnja posvećena je analizi potencijala koje pruža Općina Tuzla sa stanovištamogućnosti korištenja raznih oblika obnovljivih izvora energije.Prikupljeni podaci o energetskoj potrošnji raznih sektora i podsektora, predstavljaju ulazne podatke zaizradu Referentnog inventara emisija CO 2 , kao sljedeće vrlo važne aktivnosti u okviru izrade Akcionogplana. Ovaj Referentni inventar emisija je urađen prema IPCC protokolu za određivanje emisijaonečišćujućih tvari u atmosferu koji je protokol Međuvladinog tijela za klimatske promjene(Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC) kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenihnaroda (United Nations Environment Programme – UNEP) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO) uprovođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations FrameworkConvention on Climate Change – UNFCCC).Na bazi Referentnog invetara emisija CO 2 za sve obuhvaćene sektore i podsektore energetske potrošnjeu Općini Tuzla, analize potencijala obnovljivih izvora energije i drugih relevantnih faktora kao što jeizrada Prostornog plana i Strategije razvoja Općine Tuzla, izrađen je plan prioritetnih aktivnosti i mjeračije provođenje može rezultirati ciljanim smanjenjem emisija CO 2 . Za svaku od mjera i aktivnosti iz planapredviđeni su potencijalni izvori finansiranja, vremenski rokovi za provođenje i potencijal smanjenja CO 2 .Također su predviđeni i mehanizmi za nadgledanje stepena izvršenja mjera i aktivnosti iz Akcionogplana, kao i način periodičnog izvještavanja u skladu sa obavezama koje proizilaze iz Sporazumagradonačelnika.9

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)3. URBANISTIČKO PLANIRANJE – ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA3.1. Opšti podaci o prostoruTeritorija općine Tuzla se nalazi na području sjeveroistočne Bosne i Hercegovine, odnosno u krajnjemsjeveroistočnom dijelu kako FBiH tako i Tuzlanskog kantona. Geografski položaj općine Tuzla određen jeizmeđu 18° 32’ 45” i 18° 52’ 09” geografske dužine i 44° 27’ 57” i 44° 39’ 39” geografske širine, nanadmorskoj visini između 200 i 700 m/n. Gradsko područje se nalazi na 18° 42’ geografske dužine i 44°33’ geografske širine.Susjedne općine su slijedeće: sa sjevera Srebrenik, na zapadu Lukavac, na jugu Živinice, a na istokuKalesija. Takođe, općina Tuzla se na sjeveroistočnoj strani graniči sa entitetom Republika Srpska.Prostorni okviri općine Tuzla su: sa sjeveroistoka planinski vijenac Majevica, sa jugozapadne straneplanine Ozren, Konjuh i Javornik, odnosno slivovi rijeka Spreče i Jale.Površina općine Tuzla iznosi 30.255 ha, što predstavlja 11,41% od ukupne površine Tuzlanskog kantona.Urbanom području grada Tuzle pripada 4.745 ha, odnosno 16% površine općine.Geomorfološke i orohidrografske karakteristike svrstavaju područje općine u peripanonsku oblast,odnosno kontaktnu zonu Dinarida i Panonske nizije.3.2. Geneza razvoja gradaOpćina Tuzla predstavlja jedno od najstarijih naselja u Bosni i Hercegovini. Arheološki nalazi (iskopineulomaka keramičkih posuda) govore u prilog tome da je čak u mlađem kamenom dobu (neolitu) naovom prostoru postojalo naselje sojeničkog tipa. Prema provjerenim istorijskim podacima slani izvori inaselje oko njih bili su poznati i starim Grcima, a arheološki dokazi pa i ime naselja Salines govore da su iRimljani na ovom mjestu eksploatisali so i gradili naselja. Prvi pisani dokument potiče iz 950. godinenove ere, a i prvi poznati bosanski vlastelini su ostavili pisane tragove o postojanju naselja na ovomprostoru. Sve do XV stoljeća prostor Usore sa Soli bio je jako uporište bosanske Crkve i jedan odrazvijenijih prostora bosanske države.Tuzla, koja se od vremena turske uprave naziva ovim imenom – prevodom slavenskog imena Soli, u prvojpolovini XVI vijeka počinje da sa razvija bržim tempom, iako u njoj nije bilo sjedište kadiluka.Danas nemamo nikakve podatke o izgledu srednjevijekovne varoši ali je izvjesno da se ona razvijala okoprostora današnjeg Solnog trga, u to vrijeme centralne tačke – pazarišta. Analogno drugim gradovima uBiH, jer neki nastaju tek u tursko doba, može se pretpostaviti nastanak i daljni razvoj urbaneaglomeracije. Sakralnim i javnim objektima, koji su bez sumnje prvo nastali u blizini Solnog trga, dat jeurbani karakter ovoj naseobini, a daljni razvoj je tekao formiranjem stambenih zona – mahala izvancentralnog područja koje postaje čaršija. Ovaj razvoj u pravilu nije koncentričan, jer se budući urbaniprostor obilježava mahalama formiranim na različitim tačkama, da bi se u kasnijim fazama prostorizmeđu postepeno popunjavao.Dolaskom Austrougarske u gradu se brže razvijaju industrijski kapaciteti. Ali 1891. godine još jedan velikipožar uništava tuzlansku čaršiju, koja nikada više nije poprimila fizionomiju kakvu je imala i kakvu danas10

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)imaju sarajevska, mostarska i druge čaršije nastale u ovom periodu. Pa ipak, čaršija se ponovo podiže naistom mjestu. Osnovne karakteristike prvobitne planske osnove su rekonstruisane, shodno propisimatada važećeg Građevinskog reda iz 1880. godine, a novi objekti su izgrađeni u duhu arhitekture tog doba.Na taj način funkcija čaršije sačuvana je na istom mjestu potvrđujući njenu istoričnost.Tuzla je grad koji se za vrijeme austrougarske uprave razvija intenzivno kao industrijski grad.Modernizacijom solane i razvojem rudarstva raste broj stanovnika (1885. god. Tuzla je imala 7.189, a1895. god. 10.227 stanovnika). Doseljeni radnici i stručnjaci izmijenili su postojeću nacionalnu, klasnu isocijalnu strukturu stanovništva. Grade se značajni upravni, administrativni, školski, sakralni, a posebnokomunalni objekti, te Tuzla s početka stoljeća već ima formiranu fizionomiju jednog srednjoevropskoggrada. Na istočnom i zapadnom dijelu grada podižu se vojni logori, a za pripadnike okupacione uprave,privrede i vojske grade se stambene zgrade, izvodi se mreža vodovoda i kanalizacije, a turski putevi isokaci se rekonstruišu i modernizuju.Grad se za vrijeme austrougarske uprave razvijao praktično unutar granica iz turskog doba, najčešćeinterpolacijama i popunjavanjem praznih prostora koji su nastajali usljed čestih požara. Zato u Tuzli inema jačih urbanih poteza iz ovog perioda, što je uglavnom osnovni razlog da su karakteristični elementiosnove osmansko – turskog grada i danas čitljivi.Period između dva svjetska rata je vrijeme stagnacije razvoja grada, a malobrojni pojedinačni objektinisu mogli bitno uticati na koncepciju grada u cjelini. Dok je u vrijeme od 1885. god. do 1910. god brojstanovnika porastao za 60%, u vremenu od 1921. god. do 1931. god. porastao je za svega 16%.Period poslije II svjetskog rata obilježen je snažnijom izgradnjom grada i teritorijalnim širenjem u dvapravca (istok i zapad), a istorijsko područje, koje je s početka ovog perioda bilo još uvijek fizičkifunkcionalno formirano urbano tkivo, postaje neuslovno za daljnji razvoj, ponajviše zbog pojačanogslijeganja tla.Ratni period 1992. – 1995. godine, na području BiH, obilježen je devastacijom i uništavanjemmaterijalnih dobara i stradanjem stanovništva, a došlo je i do masovnih ratnih migracija (masovnogiseljavanja ali i masovnog useljavanja skoro na svim područjima, pa i na području općine Tuzla). Krajnjirezultat bio je zaustavljen razvoj grada, čiji oporavak počinje intenzivnom izgradnjom nakon 2000.godine.3.3. Pedološke karakteristike tlaU zavisnosti od geološkog substrata, klimatskih, ortografskih, biotskih, antropogenih i drugih faktora napodručju općine Tuzla razvili su se različiti tipovi zemljišta. Najveći prostor zauzimaju plića tla, kiselereakcije sa niskim sadržajem organskih materija, fosfora i kalija.Na području općine Tuzla zastupljene su slijedeće kartografske jedinice: automorfna i hidromorfna tla.Obje jedinice dalje se definišu po klasama, tako da u okviru automorfnih tla prepoznajemo klasunerazvijenog tla (smonice i ljutovače), klasu kambičnog tla (eutrična smeđa tla, distrična smeđa tla),klasu eluvijalno-iluvijalnog tla(lesivirana tla na silikatnim i silikatno-karbonatnim substratima) i klasutehnogenih tla. U okviru hidromorfnih tla prepoznajemo klasu nerazvijenog tla (aluvijalno, fluvijalno tloili fluvisol), klasu pseudoglejnog tla, klasu semiglejnog tla i klasu močvarno-glejnog tla.11

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)3.4. Klimatske karakteristikePodručje općine Tuzla ima umjereno kontinentalnu klimu sa određenim specifičnostima izazvanimlokalnim reljefom i položajem u odnosu na dominantne regije u okolini – Bosanski planinski masiv sajedne i Panonska nizija sa druge strane. U centralnom području je tuzlanska zavala sa općimkarakteristikama umjereno kontinentalne ili srednjoevropske klime.Opće karakteristike umjereno kontinentalne klime su topla ljeta, sa prosječnim julskim temperaturamaod oko 20°C i umjereno hladne zime sa prosječnim januarskim temperaturama cca -1° do -2°C. Prosječnagodišnja temperatura je 10°C. Naravno, postoje i određena odstupanja tako da je u januaru 2006. g.zabilježena najniža temperatura sa srednjom prosječnom vrijednošću od -1,85°C, dok je 2004. g.zabilježen najtopliji mjesec juli sa prosječnom temperaturom 25,70°C. Najviša zabilježena temperaturana ovim prostorima je 2000. g. 40,4°C, a najniža temperatura je zabilježena 2003. g. -20,1°C.Najviša srednja vrijednost ukupnih mjesečnih padavina zabilježena na meteorološkoj stanici u Tuzliodnosi se na mjesec juni i iznosi 111mm, a najmanja na mjesece oktobar i februar i iznosi 56 mm i 55mm. Maksimalna količina padavina zabilježena je 2004. godine 1032 mm, a najveći broj dana sapadavinama zabilježen je iste godine 177 dana.Najveći broj dana sa sniježnim pokrivačem 9,7 cm je u mjesecu januaru, a zatim u decembru 5,9 cm ifebruaru 5,7 cm. Sniježni pokrivač veći od 30 cm javlja se u prosjeku 5 dana godišnje, a maksimalnavisina sniježnog pokrivača u posljednjih 35 godina zabilježena je u februaru 1984. god. i iznosila je 97 cm.Najveći broj dana pod snijegom zabilježen je 2003. god. 66 dana.Vjetar je, obzirom na složenost i dugotrajnost analiza vezanih za ovu problematiku meteorološke staniceTuzla, kao meteorološki parametar analiziran samo za period 1981. – 1990. g. Generalni tok strujanja napodručju općine Tuzla je takav da je najveća učestalost vjetra iz sjeveroistočnog kvadranta, a potomslijedi jugozapadni. Maksimalni udari vjetra dostižu brzinu od 20m/s, u skoro svim slučajevima izjugoistočnog pravca ali se prilikom projektovanja mora računati sa brzinom 30 – 35 m/s. Vjetar sanajvećom učestalošću je NE (sjeveroistočni), zatim N (sjeverni) i SW (jugozapadni), dok S (južni) vjetarima najveću jačinu ali se najrjeđe javlja. Obzirom na svoj geografski položaj, može se reći da je ovopodručje izloženo vjetru, sa niskim procentom tišina c = 35%.Srednji godišnji vazdušni pritisak u Tuzli iznosi 980,2 hPa. Najveći je u oktobru i iznosi 983,2 hPa, a najnižiu februaru kada iznosi 976,4 hPa. Prosječan godišnji broj dana sa gradom u Tuzli je 3, a ograničava se napodjednaku vjerovatnost pojava grada u periodu od maja do jula.Godišnje vrijednosti za baznu, 2002. godinu:• Apsolutna max temperatura zraka ............... 36,2°C• Apsolutna min temperatura zraka................ -18,2°C• Količina padavina 0,1 mm........................... 964,7• Broj dana sa sniježnim pokrivačem 1cm..... 40• Max visina sniježnog pokrivača................... 24• Broj dana sa padavinama 16212

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)3.5. Namjena prostoraOrohidrografski uslovi, geološka građa terena, klimatske karakteristike, radom stvorene vrijednosti ali isavremena demografska kretanja uticali su na postojeće korištenje zemljišta.Površina općine Tuzla iznosi 30.255ha. Analiza korištenja prostora po namjenama pokazuje da ustrukturi površina najveće površina pripada poljoprivrednom i šumskom zemljištu. Poljoprivrednozemljište zastupljeno je sa 12.667.6 ha ili 41,9%. Preko 90% poljoprivrednog zemljišta na područjuopćine čini obradivo zemljište, a 90% obradivog zemljišta pripada drugoj agrozoni. Šumska zemljišta suzastupljena sa 10.781,8 ha ili 35,6% od ukupne površine općine.Građevinsko zemljište zauzima površinu od 5.612,0 ha što je 18,6% od ukupne površine općine. Namjenedefinisane unutar površine građevinskog zemljišta su različite, a analiza njihovih površina pokazuje danajveći udio u ukupnoj površini građevinskog zemljišta pripada stambenoj zoni koja je zastupljena sa4.672,7 ha, dok privredna zona zauzima 593,1 ha.Zone za rekreaciju zastupljene su sa 395,8 ha što je 1,3% od ukupne površine općine, a sportskorekreativno-memorijalnezone u okviru građevinskog zemljišta zauzimaju 102,4 ha što je 0,4% od ukupnepovršine općine. Ove zone su registrovane, osim u urbanom području grada i u još nekim naseljenimmjestima na ostalom području općine.Deponije šljake i pepela zauzimaju površinu od 144,3 ha ili 0,5%, površine namijenjene za deponiječvrstog otpada iznose 19,1 ha, a degradirano zemljište zauzima površinu od 51,6ha. Kada se ovoj grupipridodaju površine pod elektroenergetskim vodovoma, eksploataciona polja i područje slijeganja terena,možemo konstatovati da neplodna i druga zemljišta na području općine Tuzla zauzimaju značajnepovršine.Mreža cestovnog saobraćaja, koju čine magistralne, regionalne i lokalne ceste, zauzima površinu od345,5 ha što je 1,2% od ukupne površine općine. U okviru te površine, magistralne ceste zastupljene susa 54,0 ha, mreža regionalnih cesta sa 20,3 ha, a mreža lokalnih cesta sa 280,2 ha.Površine namijenjene za groblja iznose 64,1 ha ili 0,2%, rekultivisano zemljište 87,4 ha ili 0,3% i zemljištesa posebnom namjenom 53,1 ha ili 0,2% od ukupne površine općine. Rekultivisano zemljište se odnosina deponiju šljake i pepela ”Drežnik” i ”Plane”. Zemljište sa posebnom namjenom u ukupnoj površini senalazi u okviru urbanog područja grada i odnosi se na nekadašnju vojnu kasarnu u Solini, kompleks vojnepolicije Grabov potok i strelište Pašabunar.3.6. Bilans površinaAnaliza osnovnih vidova korištenja zemljišta prezentovana u narednim tabelama, odnosi se na područjeopćine i urbano područje grada Tuzle. Od ukupne površine općine Tuzla (30.255 hektara), gradskompodručju pripada 4.745 hektara, odnosno 16%, dok 25.510 hektara (84%) pripada vangradskompodručju ili ostalom području općine. U strukturi površina po namjeni, u gradskom području je 35,6%površine angažovano u zonama stanovanja (1.689,5 ha). Sljedeća namjena po veličini u urbanompodručju grada je poljoprivredno zemljište (21,9%, odnosno 1.038,7 ha). Pod šumama u gradskompodručju je obuhvaćeno 909,9 ha (19,2% od ukupne površine grada).13

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)OPĆINA TUZLANamjena P(ha) %Poljoprivredno zemljište 12.667,6 41,9Šumsko zemljište 10.781,8 35,6Stambena zona 4.623,7 15,3Stambeno-poslovna zona 170,7 0,6Poslovna zona 61,5 0,2Društveno-opslužni centar 60,6 0,2Privredna zona 593,1 2,0Rekreativna zona 395,8 1,3Sportsko rekreativna memorijalna zona 101,4 0,4Groblje 64,1 0,2Rekultivisano zemljište 87,4 0,3Posebna namjena 53,1 0,2Vodne površine 23,9 0,1Degradirano zemljište 51,6 0,2Deponija čvrstog otpada 19,1 0,1Deponija šljake i pepela 144,3 0,5Magistralne ceste 54,0 0,2Regionalne ceste 20,3 0,1Lokalne ceste 280,2 0,9UKUPNO: 30.255 100,0Tabela 3.1: Struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta Općine TuzlaGRADSKO PODRUČJE OPĆINE TUZLANamjena P(ha) %Poljoprivredno zemljište 1.038,7 21,9Šumsko zemljište 909,9 19,2Stambena zona 1.689,5 35,6Stambeno-poslovna zona 170,7 3,6Poslovna zona 61,5 1,3Privredna zona 281,6 5,9Rekreativna zona 289,9 6,1Sportsko rekreativna memorijalna zona 53,5 1,1Groblje 24,7 0,5Rekultivisano zemljište 57,9 1,2Posebna namjena 53,1 1,1Vodne površine 1,5 0,0Deponija šljake i pepela 10,1 0,2Magistralne ceste 25,3 0,5Regionalne ceste 5,3 0,1Lokalne ceste 71,9 1,5UKUPNO: 4.745 100,0Tabela 3.2: Struktura osnovnih vidova korištenja zemljišta u urbanom gradskom području Tuzle14

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)3.7. StanovništvoU posljednjih 50-tak godina, kako u Bosni i Hercegovini, tako i na području današnjeg Tuzlanskogkantona i općine Tuzla, odvijali su se intenzivni procesi industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije. Onisu bili nešto snažniji u periodu do 1981. goodine, a kasnije usporeniji, obzirom da je udarni talas do tadabio u velikoj mjeri završen.Populacija se razvijala po modelu industrijskog društva – postepeno opadanje nataliteta, smanjivanje istabilizacija na smanjenom nivou, a nakon toga blagi porast mortaliteta, kao i učvršćivanje tendencijeslabljenja dinamike rasta ukupnog broja stanovništva, odnosno sve niže stope rasta. Rat 1991. – 1995.godine je još snažnije uticao na taj tok.Na teritoriji općine Tuzla 1991. godine je u naseljima od preko 2.000 stanovnika (4 plus Grad) živjelo 68%od ukupnog stanovništva općine, pri čemu je 64% živjelo u urbanom području Tuzle. Do 2001. godinesituacija se još snažnije izmijenila u korist urbanog stanovništva, kada je procijenjeno da u naseljimaveličine preko 2.000 stanovnika živi 76% od ukupnog stanovništva općine, a danas se može procijeniti dau urbanom području tuzle živi blizu 70% stanovništva općine.Broj stanovnika u općini Tuzla prema popisu od 1991. godine je iznosio 131.553. Procijenjeni brojprisutnog stanovništva u općini Tuzla za baznu, 2002. god iznosi cca 135.800. U međuvremenu se desilosnažno povećanje broja stanovnika u općini Tuzla u periodu 1992. – 1996. kao posljedica migracijaizazvanih ratnim i poratnim dešavanjima, kada je u općinu Tuzla useljeno preko 41.000 izbjeglih iraseljenih lica iz drugih područja, a iseljeno preko 18.000 stanovnika općine Tuzla. Smirivanjeturbulencija je nastupilo 1998. godine ali je nakon 2003. godine došlo do opadanja prirodnog prirasta itime do opadanja broja prisutnog stanovništva.3.8. Planska dokumentacijaOd strateških planskih dokumenata Tuzla raspolaže slijedećim:1. Prostorni plan opštine Tuzla za period 1986-2000/2005 (”Službeni glasnik opštine Tuzla”, broj:6/89 i 2/06),2. Prostorni plan Tuzlanskog kantona za period 2005-2025 (”Službene novine Tuzlanskog kantonabr. 9/063. Trenutno je u toku izrada Prostornog plana općine Tuzla za period 2006-2026 za koji je Općinskovijeće donijelo Odluku o pristupanju izrade na sjednici održanoj 22. 02. 2006. godine, a udecembru je izrađena Prostorna osnova ovog Plana i u toku su javne rasprave.4. Za potrebe izrade navedenih Prostornih planova urađene su i određene studije kao što su:• Studije izrađene za potrebe izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona,• Studijski separat o ekonomskom razvoju kao podloga za izradu Prostornog plana općineTuzla za period 2006-2026 – faza jedan (revidiran),• Studijski separat – Energetika kao podloga za izradu Prostornog plana općine Tuzla za period2006-2026, (prije izvršene revizije),• Dugoročna strategija razvoja općine Tuzla do 2015. godine.15

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVAOPĆINE TUZLA U 2002. GODINIZa potrebe analize, energetska potrošnja u sektoru zgradarstva Općine Tuzle je svrstana u sljedećepodsektore:1. Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla;2. Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla,3. Zgrade namjenjene za stanovanje;Zgrade javne namjene u vlasništvu ili nadležnošću općine Tuzla su svrstane u sledećih 7 kategorija :1. Zgrade za lokalnu i mjesnu upravu,2. Zgrade preduzeća u vlasništvu općine,3. Zgrade za zdravstvenu zaštitu,4. Zgrade za obrazovnu djelatnost,5. Zgrade za kulturnu djelatnost,6. Zgrade za sportsku djelatnost,7. Ostale zgrade i prostori u vlasništvu općine,Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu općine Tuzla su takođe svrstane u 7 sledećih kategorija:1. Zgrade za kantonalnu, federalnu i državnu upravu,2. Zgrade preduzeća u vlasništvu kantona, federacije ili države,3. Zgrade za zdravstvenu zaštitu,4. Zgrade za obrazovnu djelatnost,5. Zgrade za kulturnu djelatnost,6. Zgrade za sportsku djelatnost,7. Ostale zgrade i prostori u vlasništvu kantona, federacije ili države,Zgrade namjenjene za stanovanje su svrstane u sledeće dvije kategorije :1. Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja,2. Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja,16

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.1. Metodologija prikupljanja podatakaRelevantni podaci za analize energetskih potrošnji u zgradarstvu prikupljeni su iz sljededih izvora:1. Općinska služba za prostorno uređenje i zaštitu okoline,2. Općinska služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica,3. Općinska služba za stambene poslove i povratak,4. JKP „Centralno grijanje“ d.d. Tuzla,5. Elektrodistribucija Tuzla,6. Nadležna kantonalna, federalna i državna ministarstva koji imaju objekte u Tuzli,7. Preduzeća u vlasništvu kantona,federacije, države koja imaju prostore u Tuzli,8. Menadžmenti svih javnih objekata u općini Tuzla,9. Predstavnika svih mjesnih zajednica sa područja općine Tuzla,10. Prostornog plana općine TuzlaPodaci su prikupljani na osnovu unaprijed pripremljenih upitnika za javne zgrade koji su distribuiraniputem općinskih službi. Općina je takođe organizirala prikupljanje popunjenih upitnika te po potrebivršila ponovne provjere istih. Podaci za objekte za stanovanje su prikupljeni iz raznih općinskihdokumenata i baza podataka. Jedan od ključnih izvora je i Prostorni plan općine Tuzla. Podaci zapotrošnju električne energije su provjereni sa nadležnim elektrodistributivnim preduzećem dok supodaci za potrošnju energije za grijanje iz sistema daljinskog grijanja provjereni sa javnim preduzećemCentralno grijanje.Na osnovu prikupljenih podataka, za sve podsektore zgradarstva grada Tuzle bit će dati sljedećiparametri:1. opći podaci o podsektoru,2. ukupna površina podsektora (m 2 ),3. broj objekata podsektora,4. ukupna potrošnja električne energije podsektora (kWh),5. specifična potrošnja električne energije podsektora (kWh/m 2 ),6. potrošnja toplinske energije podsektora iz sistema daljinskog grijanja (KWh),7. ukupna potrošnja energije grijanja korištenjem uglja (KWh),8. ukupna potrošnja energije grijanja iz lož ulja (KWh),9. ukupna potrošnja energije grijanja podsektora (KWh),10. specifična potrošnja energije grijanja podsektora (kWh/m 2 ),11. ukupna potrošnja energije podsektora (KWh),12. specifična potrošnja energije podsektora (kWh/m 2 ),U ovisnosti o pouzdanosti, prikupljeni podaci su svrstani u 3 kategorije:1. potpuno pouzdani podaci – podaci dobiveni prikupljanjem računa za objekte pojedinepotkategorije i podaci dobiveni iz dva neovisna izvora,2. pouzdani podaci, podaci dobiveni prikupljanjem podataka a koji odgovaraju prosjeku podatakapodsektora,3. procijenjeni podaci (u nedostatku potrebnih podataka oni su procijenjeni raznim iskustvenimmetodama i/ili izvedeni odnosno proračunati iz postojedih podataka).17

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.2. Stanje potrošnje energije zgrada i prostora javne namjene u vlasništvuOpćine TuzlaUrbani dio općine Tuzla je spojen na sistem daljinskog grijanja koji toplinsku energiju dobijakogeneracijom iz Termoelektrane Tuzla. Sistem daljinskog grijanja (u daljem tekstu SDG) je u pogonupunih 28 godina. Prilikom projektovanja i planiranja istog nisu se mogle predvidjeti neke stvari koje su naodređeni način izašle iz okvira onoga što je glavni projekat magistralnog vrelovoda TE Tuzla-grad Tuzlaobuhvatio.Općina Tuzla je 1981. godine odgovarajućima odlukama i aktima donijela odluku da je trajnoobezbjeđenje snabdjevanja grada Tuzle toplinskom energijom putem jedinstvenog sistema daljinskogzagrijavanja. U tom smislu je odlučeno i sa TE “Tuzla” dogovoreno da se toplinska energija možeobezbjediti rekonstrukcijom postojećih blokova 100 i 200 MW.Iste godine je formirana radna grupa koja je utvrdila granice zona toplifikacje sa 31. lokalitetom iukupnim toplinskim konzumom od 300 MW. Tada je planirano da daljinskim zagrijavanjem trebaobuhvatiti:• sve buduće stambene objekte u društvenoj svojini• sve postojeće stambene društvene i privredne objekte sa instalacijom grijanja• sve postojeće društvene stambene objekte bez instalacije (spratnosti P+4 i više)Ovakvim planom bili su isključeni individualni stambeni objekti bez obzira na lokaciju. Kako iz raznihrazloga ovakav plan nije realizovan do rata, a u ratnom i poratnom periodu nije bilo planske izgradnje ipriključenja objekata na sistem grijanja, neophodno je bilo utvrditi nove zone toplifikacije. Tako jeOpćinsko vijeće Tuzla dalo saglasnot na Granice zona daljinskog grijanja grada Tuzle koje je napravilo''Centralno grijanje'' d.d. Tuzla u junu 2001. godine. Tim dokumentom je SDG grada Tuzle podijeljen na39 zona toplifikacije.Pri definisanju izvora toplinske energije bila je zacrtana izgradnja novog kombinovanog TE-TO bloka od100 MW. Međutim zbog drugačijih planova Elektroprivrede nije se realizovala ova ideja već je odlučenoda će se toplinska energija obezbijediti rekonstrukcijom postojećeg bloka 100 MW u TE”Tuzla”. To jerješenje tada bilo tehno-ekonomski opravdanije i racionalnije. Tako je 1983. godine završena 1. fazadaljinskog grijanja grada Tuzle koja je obuhvatila:• rekonstrukciju bloka 3 (100 MW) i izgradnju toplinske stanice u TE “Tuzla”, kapaciteta 174 MWt,• izgradnju magistralnog vrelovoda u dužini od 10 km, kapaciteta 220 MW na režimu 145/75 0 C,• izgradnju distributivne mreže dužine 3.130 m i 16 podstanica kapaciteta 17 MW u naselju„Sjenjak“U 2003. godini je završena 2. faza rekonstrukcije daljinskog grijanja grada Tuzle koja je obuhvatilarekonstrukciju bloka 4 (200 MW) i izgradnju toplinske stanice u TE ''Tuzla'', kapaciteta 220 MWt.Danas je sistem daljinskog grijanja u 28-moj godini eksploatacije.Projektnim zadatkom magistralnog vrelovoda je definiran toplinski konzum sa 220 MW, gdje suuračunati i toplinski gubicu na distribuciji toplinske energije.Prilikom projektiranja magistralnog vrelovoda i radova na toplifikacija grada Tuzle polazilo se odčinjenice da je grad Tuzla po svom prostornom smještaju spada u izrazito izduženo naselje, a osim toga,posred naselja uklinila se zona slijeganja zbog eksploatacije sonih ležišta, tako da se može govoriti o dvadijela grada, zapadnom i istočnom.Zapadni dio grada gotovo da je već bio izgrađen, pa se računalo da je razvoj grada orijentiran na istočnidio.Toplinski kapacitet projektiranog magistralnog vrelovoda zavisi od temperaturnog režima rada istatičkog pritiska.18

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.2.1. Zgrade i preduzeća u vlasništvu Općine TuzlaPodsektor zgrada u vlasništvu Općine Tuzla, u ovisnosti o djelatnosti kojoj su namijenjene dijeli se usedam kategorija:• Zgrade za lokalnu i mjesnu upravu,• Zgrade preduzeća u vlasništvu općine,• Zgrade za zdravstvenu zaštitu,• Zgrade za obrazovnu djelatnost,• Zgrade za kulturnu djelatnost,• Zgrade za sportsku djelatnost,• Ostale zgrade i prostori u vlasništvu općine,Proces prikupljanja potrebnih podataka za zgrade i preduzeća u vlasništvu Općine Tuzla je bio vrlo složeni dugotrajan. Jedan od razloga složenosti procesa prikupljanja podataka sigurno leži u velikom brojuzgrada i prostora a drugi, ne manje važan razlog je nepostojanje registra objekata te nepostojanjesistema za prikupljanja podataka na nivou općine. Takođe je prepoznato da se podaci o potrošnjienergije u većini slučajeva ne prikupljaju niti na nivou zgrade te da dobiveni podaci su često bili netačni.To u suštini znači da u velikom broju slučajeva uposlenici zgrada ne razumiju niti problematiku a nitipotrebu kontrole potrošnje energije što je za posljedicu imalo potrebu za provjerom podataka krozdruge izvore podataka. Sve ovo govori o vrlo niskom nivou svijesti te o nepostojanju adekvatnogmenagmenta za praćenje potrošnje energije.4.2.1.1. Zgrade za lokalnu i mjesnu samoupravuOpća karakteristika ovog sektora je da su prostori vrlo razuđeni i često smješteni u ruralnom dijeluopćine. U prosjeku su to brojni prostori male kvadrature i često vrlo loše gradjeni sa nepostojanjem bilokakve izolacije vanjskog omotača objekta.U općini postoji ukupno 37 objekata za smjestaj uprave ukupne površine grijanog prostora 8.489 m 2 iliprosječne površine po objektu od 229,44 m 2 .U ovom sektoru u 2002 godini ukupno je potrošeno 1.450.005,37 KWh energije. Specifična potrošnjaovog sektora iznosi 170,80 KWh/m 2 a specifična potrošnja energije grijanja iznosi 138,83 KWh/m 2godišnje. Ovo je relativno niska specifična potrošnja a osnovni razlog je taj što se ovi objekti pogotovo ururalnom dijelu ne koriste tokom cijelog dana.19

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.1: Struktura potrošnje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravuZbog ruralne lokacije vidljivo je da ovaj sektor troši najviše energije iz uglja.Zgrade za lokalnu i mjesnu samoupravuElektrična energija KWh/god. 271.367,40Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 31,97Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 103.360,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 910.246,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. 165.000,00Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m2 god. 138,83UKUPNO kWh/god. 1.450.005,37UKUPNO kWh/m 2 god. 170,80Tabela 4.1: Struktura potrošnje energije u zgradama za lokalnu i mjesnu samoupravu4.2.1.2. Zgrade preduzeća u vlasništvu Općine TuzlaU ovom sektoru su dobiveni podaci za ukupno 6 zgrada ukupne površine grijanog prostora 2.263 m 2 iliprosječna površina zgrade iznosi 377,17 m 2 . Ovdje pretpostavljamo da nisu došli podaci za sve zgrade ilisva preduzeća. Prije svega se to odnosi na zgrade JKP Vodovod i kanalizacija. Ukupna potrošnja energijeu ovom sektoru iznosi 743.657,76 KWh ili specifična potrošnja od 328,62 KWh/m 2 godišnje a specifičnapotrošnja energije za grijanje je 267,83 KWh/m 2 godišnje što je prilično visoka specifična potrošnja aosnovni razlog je korištenje starih kotlovnica na ugalj jer nijedan od ovih objekata nije spojen na sistemdaljinskog grijanja.20

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.2: Struktura potrošnje energije u zgradama preduzeća u vlasništvu Općine TuzlaZgrade preduzeća u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 137.497,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 60,76Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 156.000,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 606.100,00Energija grijanja iz loz ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 336,77UKUPNO kWh/god. 899.657,76UKUPNO kWh/m 2 god. 397,55Tabela 4.2: Struktura potrošnje energije u zgradama preduzeća u vlasništvu Općine Tuzla4.2.1.3. Zgrade za zdravstvenu zaštitu u vlasništvu Općine TuzlaU ove zgrade spadaju osim zgrade Doma zdravlja uglavnom gradske apoteke, apotekarski depoi ilaboratoriji te zgrade ambulanti. Ukupno je 29 raznih prostora ukupne površine grijanog prostora16.864,00 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi 581,52 m 2 . Ukupna godišnja potrošnjaenergije u ovom sektoru iznosi 4.747.900,18 KWh. Specifična potrošnja energije je 281,54 KWh/m 2godišnje dok je specifična energija grijanja 243,36 KWh/m 2 godišnje.21

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.3: Struktura potrošnje energije u zgradama za zdravstvenu zaštitu u vlasništvu Općine TuzlaVidljivo je da objekti zdravstva prije svega zbog svoje lokacije u dobroj mjeri koriste energiju grijanja izdaljinskog sistema grijanja.Zgrade za zdravstvenu zaštitu u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 643.909,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 38,18Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 2.771.663,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 1.332.290,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 243,36UKUPNO kWh/god. 4.747.900,18UKUPNO kWh/m 2 god. 281,54Tabela 4.3: Struktura potrošnje energije u zgradama za zdravstvenu zaštitu u vlasništvu Općine Tuzla4.2.1.4. Zgrade za obrazovnu djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaU ove zgrade spadaju isključivo zgrade obdaništa na području Općine Tuzla. Ukupno je 11 raznihprostora ukupne površine grijanog prostora 5.651,80 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektuiznosi 513,80 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi 1.109.300,40 KWh.Specifična potrošnja energije je 196,27 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energija grijanja 174,87KWh/m 2 godišnje.22

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.4: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasništvu OpćineTuzlaVidljivo je da zgrade obdaništa prije svega zbog svoje lokacije u dobroj mjeri koriste energiju grijanja izdaljinskog sistema grijanja.Zgrade za obrazovnu djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 120.937,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 21,40Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 988.342,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. -Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 174,87UKUPNO kWh/god. 1.109.300,40UKUPNO kWh/m 2 god. 196,27Tabela 4.4: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla4.2.1.5. Zgrade za kulturnu djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaUkupno je 9 raznih prostora ukupne površine grijanog prostora 5.175,67 m 2 . Prosječna površina grijanogdijela po objektu iznosi 575,07 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi793.573,62 KWh. Specifična potrošnja energije je 153,33 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energijagrijanja 126,71 KWh/m 2 godišnje. Ovako niska potrošnja energije u ovim zgradama nije rezultat dobrogenergetskog stanja zgrade nego prije svega posljedice da se ovi objekti koriste samo povremeno i popotrebi.23

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.5: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaTakođe je vidljivo da su objekti uglavnom smješteni u gradu i da koriste energiju iz daljinskog sistemagrijanja osim za neke spomen domove i slične objekte koji su locirani u ruralnom dijelu općine i koristeuglavnom energiju uglja za zagrijavanje.Zgrade za kulturnu djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 137.757,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 26,62Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 458.790,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 197.000,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 126,71UKUPNO kWh/god. 793.573,62UKUPNO kWh/m 2 god. 153,33Tabela 4.5: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla4.2.1.6. Zgrade za sportsku djelatnost u vlasništvu općineU ovom sektoru imamo 2 objekta i to JKSPC Mejdan i Stadion Tušanj, ukupne površine grijanog prostora17.277,25 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi 8.638,63 m 2 . Ukupna godišnjapotrošnja energije u ovom sektoru iznosi 4.102.782,78 KWh. Specifična potrošnja energije je 237,47KWh/m 2 godišnje dok je specifična energija grijanja 199,68 KWh/m 2 godišnje.24

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.6: Struktura potrošnje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaOvo je dosta visoka potrošnja energije i svakako treba biti jedan od prioriteta za smanjenje potrošnjeenergije obzirom da se radi o samo dva objekta i oba su u sistemu daljnskog grijanja. Takodje je značajnopomenuti da ovi objekti imaju visoku potrošnju električne energije zbog velikih potreba za toplomvodom tokom cijele godine.Zgrade za sportsku djelatnost u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 652.745,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 37,78Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 3.450.000,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. -Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 199,68UKUPNO kWh/god. 4.102.782,78UKUPNO kWh/m 2 god. 237,47Tabela 4.6: Struktura potrošnje energije u zgradama za sportsku djelatnost u vlasništvu Općine Tuzla4.2.1.7. Ostale zgrade i prostori u vlasništvu Općine TuzlaOvdje su svrstani objekti kao Dom penzionera, Centar za socijalni rad te mnogobrojne čitaonice iposlovni prostori raspoređeni po cijelom prostoru Općine Tuzla. Podatke u ovom podsektoru treba uzetisa velikom rezervom obzirom da mnogi prostori nisu u upotrebi a veliki dio poslovnih prostora su izdatikomercijalnim firmama u zakup. U ovom podsektoru imamo 60 objekta ukupne površine grijanogprostora 46.695,72 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi 778,26 m 2 . Ukupna godišnjapotrošnja energije u ovom sektoru iznosi 14.658.850,45 KWh. Specifična potrošnja energije je 313,92KWh/m 2 godišnje dok je specifična energija grijanja 252,47 KWh/m 2 godišnje.25

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.7: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasništvu Općine TuzlaObzirom na visok nivo potrošnje i električne i energije grijanja u ovom podsektoru će biti neophodnobrzo uspostavljanje registra zgrada i prostora te provjera potrošnje energije. Najveći pojedinačnipotrošač energije je zgrada Doma penzionera.Ostale zgrade i prostori u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 2.869.635,60Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 61,45Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 5.510.093,40Energija grijanja iz uglja KWh/god. 6.279.060,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 252,47UKUPNO kWh/god. 14.658.850,45UKUPNO kWh/m 2 god. 313,92Tabela 4.7: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima u vlasništvu Općine Tuzla4.2.1.8. Ukupno zgrade i prostori u vlasništvu Općine TuzlaUkupno na području Općine Tuzla a u vlasništvu općine ima 154 zgade/prostora ukupne površinegrijanog prostora 102.416,88 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi 665,04 m 2 . Ukupnagodišnja potrošnja energije iznosi 27.762.070,56 KWh. Specifična potrošnja energije je 271,07 KWh/m 2godišnje dok je specifična energija grijanja 223,87 KWh/m 2 godišnje.26

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.8: Struktura potrošnje energije u zgradama i prostorima u vlasništvu Općine TuzlaSlika 4.9: Udio potrošnje energije u zgradama i prostorima u vlasništvu Općine TuzlaNajviše energije u javnim zgradama u vlsništvu općine Tuzla troši se iz sistema daljinskog grijanja i to48% dok je još uvijek dosta visoka potrošnja energije iz uglja te električne energije. Zanemariva jepotrošnja lož ulja i plina.27

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Zgrade i prostori u vlasništvu Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 4.833.848,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 47,20Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 13.438.248,40Energija grijanja iz uglja KWh/god. 9.324.696,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. 165.000,00Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 223,87UKUPNO kWh/god. 27.762.070,56UKUPNO kWh/m 2 god. 271,07Tabela 4.8: Struktura potrošnje energije u zgradama i prostorima u vlasništvu Općine TuzlaSlika 4.10: Struktura potrošnje energije po sektorima zgrada u vlasništvu Općine TuzlaIz prethodnog dijagrama vidljivo je da najvise energije se trosi u zgradama za sportsku, obrazovnu te za„ostale“ zgrade i prostore u vlasništvu općine Tuzla.28

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.3. Stanje potrošnje energije zgrada i prostora javne namjene koji nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla4.3.1. Zgrade i preduzeća javne namjene koja nisu u vlasništvu/nadležnošćuOpćine TuzlaPodsektor zgrada i prostora javne namjene koji nisu u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla, u ovisnosti odjelatnosti kojoj su namijenjene dijeli se u sedam kategorija:• Zgrade za kantonalnu, federalnu i državnu upravu,• Zgrade preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona, federacije ili države,• Zgrade za zdravstvenu zaštitu,• Zgrade za obrazovnu djelatnost,• Zgrade za kulturnu djelatnost,• Zgrade za sportsku djelatnost,• Ostale zgrade i prostori u vlasništvu/nadležnošću kantona, federacije ili države,Proces prikupljanja potrebnih podataka je bio složen i dugotrajan. Jedan od razloga složenosti procesaprikupljanja podataka sigurno leži u velikom broju zgrada i prostora a drugi, ne manje važan razlog jenepostojanje registra objekata te nepostojanje sistema za prikupljanja podataka. Takođe je prepoznatoda se podaci o potrošnji energije u većini slučajeva ne prikupljaju niti na nivou zgrade te da dobivenipodaci su često bili netačni. To u suštini znači da u velikom broju slučajeva uposlenici zgrada ne razumijuniti problematiku a niti potrebu kontrole potrošnje energije što je za posljedicu imalo potrebu zaprovjerom podataka kroz druge izvore podataka. Sve ovo govori o vrlo niskom nivou svijesti te onepostojanju adekvatnog menadžmenta za praćenje potrošnje energije.4.3.1.1. Zgrade za kantonalnu, federalnu i državnu upravuOpća karakteristika ovog sektora je da su prostori uglavnom smješteni u urbanom području općineprilično velike površine. Ukupno postoji 11 objekata za smjestaj viših razina uprave, ukupne površinegrijanog prostora 12.819,62 m 2 ili prosječne površine po objektu od 1.165,42 m 2 .U ovom sektoru u 2002 godini ukupno je potrošeno 3.155.022,80 KWh energije. Specifična potrošnjaovog sektora iznosi 246,11 KWh/m 2 a specifična potrošnja energije grijanja iznosi 185,97 KWh/m 2godišnje.29

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.11: Struktura potrošnje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i državnu upravuZbog urbane lokacije vidljivo je da su sve zgrade u ovom podsektoru spojene na daljinski sistem grijanja.Zgrade za kantonalnu, federalnu i državnu upravuElektrična energija KWh/god. 770.945,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 60,14Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 2.384.077,80Energija grijanja iz uglja KWh/god. -Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 185,97UKUPNO kWh/god. 3.155.022,80UKUPNO kWh/m 2 god. 246,11Tabela 4.9: Struktura potrošnje energije u zgradama za kantonalnu, federalnu i državnu upravu4.3.1.2. Zgrade preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona, federacije ili državeU ovom sektoru su dobiveni podaci za ukupno 22 zgrade ili prostora ukupne površine grijanog prostora26.716,82 m 2 , prosječna površina zgrade iznosi 1.214,40 m 2 . Ukupna potrošnja energije u ovom sektoruiznosi 8.202.748,80 KWh ili specifična potrošnja od 307,03 KWh/m 2 godišnje a specifična potrošnjaenergije za grijanje je 223,02 KWh/m 2 godišnje što je dosta visoka specifična potrošnja.30

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.12: Struktura potrošnje enrgije u zgradama preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona,federacije ili državeVećina objekata je spojena na sistem daljinskog grijanja tako da je energija grijanja uglavnom energija izsistema daljinskog grijanja. Uočljiva je jako visoka specifična potrošnja električne energije i to prije svegau fabrici obuće AIDA i zgradama elektrodistribucije.Zgrade preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona,federacije ili državeElektrična energija KWh/god. 2.244.279,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 84,00Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 5.136.825,80Energija grijanja iz uglja KWh/god. 765.820,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. 55.824,00Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 223,02UKUPNO kWh/god. 8.202.748,80UKUPNO kWh/m 2 god. 307,03Tabela 4.10: Struktura potrošnje enrgije u zgradama preduzeća u vlasništvu/nadležnošću kantona,federacije ili države4.3.1.3. Zgrade za zdravstvenu zaštituU ove zgrade spadaju u najvećem dijelu zgrade JZU UKC Tuzla. Ukupno je 17 raznih prostora ukupnepovršine grijanog prostora 55.797,34 m2. Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi 3.282,20m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi 26.384.216,87 KWh. Specifična potrošnjaenergije je 472,86 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energija grijanja 405,22 KWh/m 2 godišnje.31

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.13: Struktura potrošnje enrgije u zgradama za zdravstvenu zaštituObjekti kliničkog centra su enormno veliki potrošači energije i to prije svega energije grijanja iz uglja,zbog starih i neizolovanih objekata i zbog vrlo neracionalnog sistema grijanja.Zgrade za zdravstvenu zaštituElektrična energija KWh/god. 3.774.229,40Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 67,64Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 512.481,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 22.097.506,47Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 405,22UKUPNO kWh/god. 26.384.216,87UKUPNO kWh/m 2 god. 472,86Tabela 4.11: Struktura potrošnje enrgije u zgradama za zdravstvenu zaštitu4.3.1.4. Zgrade za obrazovnu djelatnostU ove zgrade spadaju zgrade osnovnih i srednjih škola te zgrade univerziteta na području općine Tuzla.Ukupno je 62 objekta ukupne površine grijanog prostora 120.694,29 m 2 . Prosječna površina grijanogdijela po objektu iznosi 1.946,68 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi29.452.695,63 KWh. Specifična potrošnja energije je 244,03 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energijagrijanja 229,95 KWh/m 2 godišnje.32

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.14: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnostZbog velikog broja objekata i relativno velike prosječne površine po objektu te znatne potrošnje energijeovo je sigurno dio za rad na smanjenju potrošnje energije.Zgrade za obrazovnu djelatnostElektrična energija KWh/god. 1.699.643,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 14,08Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 16.726.594,90Energija grijanja iz uglja KWh/god. 10.874.091,70Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. 152.366,03Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 229,95UKUPNO kWh/god. 29.452.695,63UKUPNO kWh/m 2 god. 244,03Tabela 4.12: Struktura potrošnje energije u zgradama za obrazovnu djelatnost4.3.1.5. Zgrade za kulturnu djelatnostUkupno je 4 objekta ukupne površine grijanog prostora 6.996,70 m 2 . Prosječna površina grijanog dijelapo objektu iznosi 1.749,18 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije u ovom sektoru iznosi1.470.173,00 KWh. Specifična potrošnja energije je 210,12 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energijagrijanja 192,14 KWh/m 2 godišnje.33

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.15: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnostObjekti su uglavnom smješteni u gradu i uglavnom koriste energiju iz daljinskog sistema grijanja.Zgrade za kulturnu djelatnostElektrična energija KWh/god. 125.800,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 17,98Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 1.044.373,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 300.000,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 192,14UKUPNO kWh/god. 1.470.173,00UKUPNO kWh/m 2 god. 210,12Tabela 4.13: Struktura potrošnje energije u zgradama za kulturnu djelatnost4.3.1.6. Zgrade za sportsku djelatnostNisu dobiveni podaci niti za jednu zgradu za sportsku djelatnost koji nisu u vlasništvu/nadležnošćuopćine Tuzla.4.3.1.7. Ostale zgrade i prostoriU ovom podsektoru imamo 4 objekta ukupne površine grijanog prostora 6.592,00 m 2 . Prosječnapovršina grijanog dijela po objektu iznosi 1.648,00 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije u ovomsektoru iznosi 2.208.915,00 KWh. Specifična potrošnja energije je 335,09 KWh/m 2 godišnje dok jespecifična energija grijanja 305,87 KWh/m 2 godišnje.34

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.16: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorimaOstale zgrade i prostoriElektrična energija KWh/god. 192.635,00Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 29,22Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 275.880,00Energija grijanja iz uglja KWh/god. 1.740.400,00Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. -Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 305,87UKUPNO kWh/god. 2.208.915,00UKUPNO kWh/m 2 god. 335,09Tabela 4.14: Struktura potrošnje energije u ostalim zgradama i prostorima4.3.1.8. Zgrade i preduzeća javne namjene koja nisu u vlasništvu/nadležnošću općineTuzlaUkupno na području Općine Tuzla objekata javne namjene a koji nisu u vlasništvu općine ima 120ukupne površine grijanog prostora 229.616,77 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi1.913,47 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 70.873.772,10 KWh. Specifična potrošnjaenergije je 308,66 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energija grijanja 270,30 KWh/m 2 godišnje.35

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.17: Struktura potrošnje energije u zgradama i preduzećima javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine TuzlaSlika 4.18: Udio potrošnje energije u zgradama i preduzećima javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla36

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Zgrade i preduzeća javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 8.807.531,40Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 38,36Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 26.080.232,50Energija grijanja iz uglja KWh/god. 35.777.818,17Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. 208.190,03Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 270,30UKUPNO kWh/god. 70.873.772,10UKUPNO kWh/m 2 god. 308,66Tabela 4.15: Struktura potrošnje energije u zgradama i preduzećima javne namjene koja nisu uvlasništvu/nadležnošću Općine TuzlaNajviše energije u javnim zgradama koje nisu u vlasništvu općine Tuzla troši se iz uglja i to 51 %.Zanemariva je potrošnja lož ulja i plina.Slika 4.19: Struktura potrošnje energije po sektorima zgrada koje nisu u vlasništvu Općine TuzlaIz prethodnog dijagrama vidljivo je da najviše energije se troši u zgradama za obrazovnu te zazdravstvenu djelatnost.37

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.4. Ukupno zgrade javne namjene na području Općine TuzlaUkupno na području općine Tuzla objekata javne namjene ima 274 ukupne površine grijanog prostora332.033,65 m 2 . Prosječna površina grijanog dijela po objektu iznosi 1.211,80 m 2 . Ukupna godišnjapotrošnja energije iznosi 98.635.564,50 KWh. Specifična potrošnja energije je 297,07 KWh/m 2 godišnjedok je specifična energija grijanja 255,98 KWh/m 2 godišnje.Slika 4.20: Struktura energetske potrošnje u zgradama javne namjene na području Općine TuzlaSlika 4.21: Udio energetske potrošnje u zgradama javne namjene na području Općine TuzlaNajviše energije u javnim zgradama troši se iz uglja i to 46 %. Zanemariva je potrošnja lož ulja i plina.38

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Zgrade javne namjene na području općine TuzlaElektrična energija KWh/god. 13.641.379,40Specifična potrošnja el.energije KWh/m 2 god. 41,08Energija iz sistema daljinskog grijanja KWh/god. 39.518.480,90Energija grijanja iz uglja KWh/god. 45.102.514,17Energija grijanja iz lož ulja KWh/god. 373.190,03Specifična potrošnja energije grijanja KWh/m 2 god. 255,98UKUPNO kWh/god. 98.635.887,71UKUPNO kWh/m 2 god. 297,07Tabela 4.16: Struktura energetske potrošnje u zgradama javne namjene na području Općine TuzlaSlika 4.22: Struktura potrošnje energije po sektorima u zgradama javne namjene u Općini TuzlaIz prethodnog dijagrama vidljivo je da najvise energije se trosi u zgradama za obrazovnu te zazdravstvenu djelatnost.39

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.5. Zgrade namjenjene za stanovanjeZgrade namjenjene za stanovanje su za područje općine Tuzla svrstane u dvije osnovnekategorije i to:• Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja,• Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja,UKUPAN BROJ DOMAĆINSTAVA 51.4434.5.1. Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanjaPodaci su prikazani u sledećoj tabeli:BROJ DOMAĆINSTAVA PRIKLJUČENIH NA DALJINSKO GRIJANJE 11.901UKUPNA POVRSINA DOMAĆINSTAVA PRIKLJ.NA DALJINSKO GRIJANJE 705.312,00 m 2UKUPNA POTROŠENA ENERGIJA ZA GRIJANJE DOMACINSTAVA 132.728.369,30 KWh/GOD.SPECIFIČNA POTROŠNJA ENERGIJE 188,18 KWh/m 2 GOD.Tabela 4.17: Zgrade i objekti na daljinskom sistemu grijanja4.5.2. Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanjaPodaci su u sledećoj tabeli. Napominjemo da je osnovni energent ugalj te da potrošnja drugihenergenata je zanemariva i nije razmatrana u ovom dokumentu.BROJ DOMAĆINSTAVA SA INDIVIDUALNIM SISTEMOM GRIJANJA 39.542UKUPNA POVRSINA DOMAĆINSTAVA PRIKLJ.NA DALJINSKO GRIJANJE 2.174.810 m 2UKUPNA ENERGIJA ZA GRIJANJE DOMAĆINSTAVA 652.443.000,00 KWh/GOD.UKUPNA POTROŠNJA UGLJA ZA GRIJANJE 237.511,10 TONA/GOD.Tabela 4.18: Zgrade i objekti sa individualnim sistemom grijanja40

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.6. Potrošnja energenataU narednoj tabeli je prikazana potrošnja energenata u sektoru zgradarstva općine Tuzla za 2002 godinu.KATEGORIJA OBJEKATAKOGENERACIJA-DALJINSKOGRIJANJEKWh/GODELEKTRIČNAENERGIJA(KWh/GOD)UGALJ(TONA/GOD)LOŽ ULJEL/GODZGRADE JAVNE NAMJENE U VLASNIŠTVUOPĆINE TUZLAZGRADE ZA LOKALNU I MJESNU UPRAVU 103.360,00 271.367,40 198,74ZGRADE PREDUZEĆA U VLASNIŠTVUOPĆINE TUZLA156.000,00 137.497,00 132,34ZGRADE ZA ZDRAVSTVENU ZASTITU 2.771.663,00 643.909,00 290,89ZGRADE ZA OBRAZOVNU DJELATNOST 988.342,00 120.937,00 -ZGRADE ZA KULTURNU DJELATNOST 458.790,00 137.757,00 43,01ZGRADE ZA SPORTSKU DJELATNOST 3.450.000,00 652.745,00 -OSTALE ZGRADE I PROSTORI UVLASNISTVU OPĆINE TUZLA5.510.093,40 2.869.635,60 1.370,97UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE UVLASNIŠTVU OPĆINE TUZLA13.438.248,40 4.833.848,00 2.035,96 -ZGRADE JAVNE NAMJENE KOJE NISU UVLASNIŠTVU OPĆINE TUZLAZGRADE ZA KANTONALNU ENTITETSKU ILIDRŽAVNU UPRAVU2.384.077,80 770.945,00 - -ZGRADE PREDUZEĆA U VLASNIŠTVUKANTONA,ENTITETA ILI DRŽAVE5.136.825,80 2.244.279,00 167,21 500,00ZGRADE ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU 512.481,00 3.774.229,40 4.824,78 120,00ZGRADE ZA OBRAZOVNU DJELATNOST 16.726.594,90 1.699.643,00 2.374,26 1.553,00ZGRADE ZA KULTURNU DJELATNOST 1.044.373,00 125.800,00 65,50 -ZGRADE ZA SPORTSKU DJELATNOST - - - -OSTALE ZGRADE I PROSTORI UVLASNIŠTVU KANTONA,ENTITETA ILI275.880,00 192.635,00 380,00 380,00DRŽAVEUKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE KOJENISU U VLASNIŠTVU OPĆINE TUZLA26.080.232,50 8.807.531,40 7.811,75 2.553,00STAMBENI OBJEKTI 132.728.369,30 123.524.252,00 237.511,10SVE UKUPNO 172.246.850,20 137.165.631,40 247.358,81 2.553,00Tabela 4.19: Potrošnja energenata u sektoru zgradarstva Općine Tuzla za 2002. godinu41

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 4.23: Struktura potrošnje energije u sistemu daljinskog grijanjaSlika 4.24: Struktura potrošnje električne energijeSlika 4.25: Struktura potrošnje uglja za zagrijavanje42

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Javne zgrade u vlasništvu OpćineTuzlaJavne zgrade koje nisu uvlasništvu Općine TuzlaStambeni objekti na daljinskomsistemu grijanjaStambeni objekti koji nisu nadaljinskom sistemu grijanjaKWh/godEl.energija Ugalj Daljinsko grijanje Ukupno4.833.848,00 9.324.696,00 13.438.248,40 27.596.792,408.807.531,40 35.777.818,17 26.080.232,50 70.665.582,0728.562.400,00 132.728.369,30 161.290.769,3094.900.800,00 652.443.000,00 747.343.800,00Ukupno 137.104.579,40 697.545.514,17 172.246.850,20 1.006.896.943,77Tabela 4.20: Ukupna struktura potrošnje energije u sektoru zgradarstvaSlika 4.26: Ukupna struktura potrošnje energije u sektoru zgradarstva43

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)5. ANALZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU SAOBRAĆAJAOPĆINE TUZLA U 2002. GODINIZa potrebe izrade analize energetske potrošnje u sektoru saobraćaja izvršena je njegova podjela je nasljedeće podsektore:• Vozni park u vlasništvu Općine Tuzla;• Javni prevoz putnika;• Privatna i komercijalna vozila.Relevantni podaci za analizu energetske potrošnje u saobraćaju prikupljeni su iz sljedećih izvora:• Ministarstvo untrašnjih poslova Tuzlanskog kantona;• Javna preduzeća u vlasništvu Općine Tuzla;• Javne ustanove i druge javne institucije u vlasništvu Općine Tuzla;• Federalni Zavod za statistiku.Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore saobraćaja općine Tuzla određeni su sljedećiparametri:• Opšti podaci o podsektoru;• Struktura voznog parka prema namjeni vozila;• Klasifikacija prema vrsti potrošenog goriva;• Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru.5.1. Vozni park u vlasništvu Općine Tuzla5.1.1. Opšti podaciVozni park u vlasništvu Općine Tuzla uključuje putničke automobile te komercijalna i kombinovana vozilakako u vlasništvu Općine Tuzla tako i u vlasništvu javnih preduzeća i ustanova koje su u vlasništvu OpćineTuzla. Prema raspoloživim podacima ukupan broj putničkih vozila iznosi 76, a komercijalnih 104.Komercijalna vozila su namjenjena prvenstveno za obavljanje komunalnih djelatnosti, a obuhvaćajukategorije kombiniranih vozila (30) i teretnih vozila (74).44

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)5.1.2. Potrošnja gorivaSlika 5.1: Struktura vozila u vlasništvu Općine TuzlaUkupno je u podsektoru vozila u vlasništvu Općine Tuzla u 2002. godini potrošeno 18,31 TJ energije(Tabela 5.1.), pri čemu dizelsko gorivo sudjeluje s udjelom od 87%, a motorni benzin s 13% (Slika 5.2.).Na slici 5.3 prikazan su udjeli potrošnje goriva u podsektoru vozila u vlasništvu Općine Tuzla.Vrsta goriva Potrošnja, l/god Potrošnja, TJDizel 452.632 16,15Motorni benzin 66.941 2,16Ukupno 18,31Tabela 5.1: Vrste i potrošnja goriva za vozila u vlasništvu Općine TuzlaSlika 5.2: Struktura relativne potrošnje goriva vozila u vlasništvu Općine Tuzla45

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 5.3: Udjeli potrošnje goriva u podsektoru vozila u vlasništvu Općine Tuzla5.2. Javni prevoz putnikaJavni prevoz putnika u općini Tuzla odvija se putem autobusnog saobraćaja i taksi vozilima. U nastavkuovog poglavlja za potrebe izrade energetske analize biti će detaljnije analizirane obje kategorijepodsektora javnog prevoza.5.2.1. Javni autobuski prevozAutobuski javni prevoz organiziran je na području općine Tuzla i na području susjednih općina.Razgranatost autobuske mreže ograničena je mrežom saobraćajnica i topologijom grada te stoga imamalu gustoću pokrivenosti. Cjelokupni autobuski saobraćaj odvija se na 35 gradskih i prigradskih linija,dok se taksi prevoz obavlja uglavnom u gradskom području.Tradicionalni nosilac funkcije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika u Općini Tuzla je preduzeće„GIPS“ dd Tuzla. U svojoj višedecenijskoj istoriji ta firma imala je različite faze: od početaka šezdesetihgodina, preko ekspanzije sedamdesetih i osamdesetih, do kulminacije rada i rezultata početkomdevedesetih godina prošlog stoljeća. Nakon ratne destrukcije, postratne stagnacije i dosta spore obnovevoznog parka i funkcije prevoza putnika „GIPS“ dd Tuzla je trenutno na solidnom nivou razvijenosti i sadazadovoljava značajan obim transportnih potreba stanovništva.Autobuska mreža „GIPS“ dd Tuzla uključuje 172 autobuska stajališta na području Općine Tuzla. Od 2008.godine kada je iz centra grada izmještena autobuska stanica „Pinga“, veći broj autobuskih linija jeizmjenjen i njihov broj se povećao na 50, a one idu do autobuskih terminala koji su smješteni na46

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)istočnom i zapadnom ulazu u Tuzlu. „GIPS“ dd Tuzla na redovnim linijama saobraća se sa 120 autobusa ina godinu preveze oko 15 miliona putnika. Autobusi koji se koriste za prevoz putnika su većinomniskopodni i zbog toga su pristupačni većem broju stanovništva. U 2008. godini „GIPS“ dd Tuzla izvršio jenabavku deset niskopodnih autobusa sa EURO 3 motorima, a 2010. godine nabavku trideset autobusasa EURO 3 motorima koji imaju ugrađene dodatne filtere čestica.Javnim autobuskim prevozom na području općine Tuzla u 2002. godini prevezeno je 15.184.084 putnika,a broj prevezenih putnika na području općine Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina je prikazan na slici 4.3.Potrošnja goriva u javnom autobuskom prijevozu putnika je prikazana u litrima te u energetskimjedinicama, radi usporedbe. U 2002. godini u autobuskom javnom prevozu potrošeno je 2.283.639 litaradizela odnosno 81,50 TJ energije (Tabela 5.2.). Svi autobusi „GIPS“ dd Tuzla koriste dizel kao pogonskogorivo. U 2002. godini na pređenih 100 kilometara u autobuskom javnom prevozu potrošnja goriva jeiznosila 40,26 l/100 km, dok je potrošnja goriva na hiljadu prevezenih putnika iznosila 150,39 l/1000putnika. Broj prevezenih putnika u razdoblju 2002 – 2010 je u znatnom padu tačnije manji je za 3 milionaputnika u 2010. godini u odnosu na 2002. godinu što je prikazano je na slici 5.4., broj pređenihkilometara u periodu 2002 – 2010 prikazan je na slici 5.5.Vrsta goriva Potrošnja, l/god Potrošnja, TJDizel 2.283.639 81,50Ukupno 81,50Tabela 5.2: Vrste i potrošnja goriva za vozila javnog autobuskog prevozaSlika 5.4: Broj prevezenih putnika „GIPS“ dd Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina47

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 5.5: Broj pređenih kilometara „GIPS“ dd Tuzla u periodu 2002 – 2010 godinaNa slici 5.6. prikazan je broj raspoloživih mjesta u javnom autobuskom prevozu putnika na područjuOpćine Tuzla.Slika 5.6: Broj raspoloživih mjesta „GIPS“ dd Tuzla u periodu 2002 – 2010 godina5.2.2. Taksi prevoz putnika u TuzliNa području Tuzle egzistira veliki broj taksi prevoznika, tačnije 320 taksi prevoznika. Najveći broj taksiprevoznika pruža svoje usluge u užem dijelu gradskog područja. Iako je broj taksi prevoznika mali uodnosu na ukupan broj registrovanih vozila na području Općine Tuzla veliki broj stanovništva koristinjihove usluge najprije zbog brzine dolaska na odredište i niskih cijena usluga. Usluge taksi prevoza napodručju općine Tuzla prema raspoloživim podacima u toku 2002. godine koristilo je približno 4.000.000korisnika, što iznosi oko 20 % ukupnog broja prevezenih putnika (Slika 5.7.). U periodu 2002 – 2006godina negdje oko 15% svih taksi vozila bilo je na benzinski pogon, a ostatak na dizelski pogon. Pojavomplinskih instalacija i pogona na ukapljeni naftni plin LPG, te stalno poskupljenje naftnih derivata danas jeznatno izmjenjenilo sliku potrošnje goriva taksi vozila, prema dostavljenim podacima 50% taksi vozilaima pogona na LPG, a ostatak je na dizelski pogon.48

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 5.7: Ukupan broj prevezenih putnika na području općine Tuzla u periodu 2002 – 2010 godinaUkupno je u taksi prevozu na području Općine Tuzla u 2002. godini potrošeno 43,04 TJ energije (Tabela5.3.), u čemu dizelsko gorivo sudjeluje s udjelom od 83,65%, a motorni benzin sa 16,35%.Vrsta gorivaPotrošnja TJDizel 35,96Motorni benzin 7,08Ukupno 43,04Tabela 5.3: Vrste i potrošnja goriva za taksi vozila5.2.3. Ukupna potrošnja goriva za podsektor javni prevozPodsektor javnog prevoza sastoji se od gradskih i prigradskih autobusa i taksi vozila. Ukupna potrošnjaenergije (TJ) po kategorijama podsektora za 2002. godinu prikazana je u Tabeli 4.4. u čemu autobuskiprevoz sudjeluje s udjelom od 65,44%, a taksi prevoz sa 34,56%.KategorijePotrošnja TJAutobuski prevoz 81,50Taksi prevoz 43,04Ukupno 124,54Tabela 5.4: Ukupna potrošnja goriva podsektora javnog prevoza49

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4.3. Privatna i komercijalna vozila4.3.1. Opći podaciU 2002. godini na području Općine Tuzla ukupno je registrovano 23.105 vozila. Broj registrovanih vozilaiz godine u godinu raste, čime je pritisak na postojeće saobraćajnice i uticaj saobraćaja na okoliš sve veći.Porast broja vozila na području Tuzle prikazan je na slici 5.8. Od ukupnog broja registrovanih vozila napodručju Općine Tuzla najveći dio otpada na putnička (90%), zatim teretna i radna (6%), ostalekatergorije vozila (traktori, radne mašine itd (2%) te mopede i motocikle (1%) i autobuse (1%). Strukturaregistrovanih vozila u 2002. godini prema tipu vozila prikazana je na slici 4.8Slika 5.8: Ukupan broj registrovanih vozila na području općine Tuzla u periodu 2002 - 2010 godinaSlika 5.9: Struktura registrovanih vozila prema tipu u 2002. godini50

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)5.3.2. Potrošnja goriva za razne tipove vozilaPodaci o strukturi i ukupnoj potrošnji goriva nisu bili dostupni te je za potrebe ovog Akcijskog plananapravljena procjena potrošnje goriva za navedene kategorije vozila.Proračun je napravljen primjenom modela COPERT IV, razvijenog od strane Europske agencije za okoliš(European Environment Agency) u okviru aktivnosti Europskog tematskog centra za vazduh i klimatskepromjene (Europan Topic Centre on Air and Climate Change) i on predstavlja jedini priznati alat za ovenamjene na europskom nivou. Procjena potrošnje goriva za privtna i komercijalna vozila data je u tabeli5.5.Potrošnaj goriva t/god Benzin Dizel Potrošnja, TJPrivatna vozila 5.914,39 9.109,42 651,50Teretna vozila 43,31 12.758,44 553,36Mopedi i motocikli 42,63 0,00 1,86Ostali autobusi 0,00 1.571,98 67,95UKUPNO 6.000,33 23.439,84 1.274,66Tabela 5.5: Potrošnja goriva u 2002. godini na području Općine TuzlaUdjeli potrošnje za pojedine kategorije vozila, u TJ, prikazani su na slici 5.10.Slika 5.10: Udio potrošnje goriva za privatna i komercijalna vozila na Općine TuzlaOd ukupne potrošnje goriva podsektora privatna i komercijalna, privatna vozila čine 51,11%, teretnačine 43,41%, ostali autobusi (turistički, privatni, prevoz radnika i sl.) 5,33%, a mopedi i motocikli 0,15%.51

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)5.4. ZaključakProvedena analiza potrošnje goriva sektora saobraćaja na području Općine Tuzla pokazuje dalekonajveći udio potrošnje otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila (Slika 5.11).U skladu s time, predložene mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz sektora saobraćajatemelje se znatnim dijelom na cilju promjene prikazanog udjela u korist javnog prijevoza, ali i naobrazovanju i promociji o ekološki prihvatljivijim načinima vožnje.Slika 5.11: Energetski udio potrošnje goriva po podsektorima saobraćaja u Općini TuzlaUkupna potrošnja goriva sektora saobraćaja Općine Tuzla iznosi 32.743,47 tona goriva od čega 89,92%otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 8,79% na podsektor javnog prevoza, a 1,29% navozila u vlasništvu Općine Tuzla. Udio benzina u ukupnoj potrošnji goriva iznosi 18,97%, a dizela 81,03%.Alternativna goriva (prirodni plin, UNP, biogoriva i dr.) se ne koriste.Javni gradski prevoz predstavlja vrlo važan dio saobraćaja svakog grada, pa i Općine Tuzla, a u odnosu nakorištenje privatnih automobila ima značajne prednosti. U tom smislu jedan od osnovnih ciljeva održivogsaobraćaja treba biti povećanje efikasnosti i udjela javnog gradskog prevoza putnika. Općina Tuzla je većzapočela sa nizom aktivnosti usmjerenih prema tom cilju, u što se može svrstati uvođenje sistemanaplate parkiranje u užem gradskom jezgru, izrada Idejnog rješenja visećeg tramvaja iznad korita rijekeJale i druge aktivnosti.52

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)6. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETEOPĆINE TUZLA U 2002. GODINI6.1. UvodMreža javne rasvjete od marta 1998. godine je u vlasništvu općine Tuzla. Do te godine za održavanje,rekonstrukciju i izgradnju javne rasvjete bila je nadležna JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo,podružnica Elektrodistribucija Tuzla. Javna rasvjeta općine Tuzla snadbjevena je iz 4 podružniceElektrodistribucije Tuzla, s tim da je snadbijevanje 95 % javne rasvjete Tuzla iz podružniceElektrodistribucije Tuzla, 2 % iz podružnice Živinice, 2 % Srebrenik i 1 % Lukavac.Kako je Općina Tuzla, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica nadležna zaodržavanje, rekonstrukciju i izgradnju javne rasvjete od 1998. godine, raspolaže i preciznim podacima (izpreuzete i novonastale tehničke dokumentacije, te iskustvima na terenu) koji su omogućili analizu stanjai prijedlog mjera energetske efikasnosti za izradu Akcionog plana.Računi za utrošak električne energije za mjerna mjesta javne rasvjete iz četiri podružnice iz kojih susnadbjevena dolaze na adresu Službe za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica iomogučavaju uvid i analizu stanja potrošnje električne energije.Svi podaci se nalaze na jednom mjestu što olakšava prikupljanje podataka za provođenje i praćenjeAkcionog plana.Slika 6.1: Snadbdjevanje javne rasvjete iz pripadajućih ElektrodistribucijaRelevantni podaci za analizu energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete općine Tuzla uzeti su izsljedećih izvora:53

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, podružnice Elektrodistribucije: Tuzla, Živinice, Srebrenik iLukavac. (kako je u tarifnom sistemu izdvojena grupa javne rasvjete omogućilo je tačnupotrošnju električne energije (kW/h) za baznu 2002. godinu).• općina Tuzla, Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica (podaci omjernim mjestima (u trafo stanicama / u MOJR), vrsti stubova, nadzemna/podzemna napajanja,vrsta stubova, tip svjetiljki sa izvorom svjetlosti)Napominjemo da su podaci za potrošnju električne energije za javnu rasvjetu potpuno tačni, a podacikoji se odnose na broj stubova, svjetiljki, izvora svjetlosti djelimično tačni.Na osnovu prikupljenih podataka za javnu rasvjetu općine Tuzla u nastavku su dati sljedeći podaci ikarakteristike :• Opšti podaci o javnoj rasvjeti• Struktura električne mreže javne rasvjete• Kategorije električnih rasvjetnih tijela• Tipovi električnih izvora svjetlosti• Ukupna potrošnja električne energije općine Tuzla6.2. Opšti podaci o javnoj rasvjeti Općine TuzlaMreža javne rasvjete općine Tuzla napaja se sa 254 mjerna mjesta. Sa pripadajaćih trafo područja –mjernih mjesta napojeno je oko 10.678 svjetiljki koje su montirane na željezne stubove visine od 3 m do10 m, reflektorske stubove visine cca 12 m, ab stubove, a neznatan dio svjetiljki je montiran na sajle(visilice – ankerisane na objekte).Javna rasvjeta osvjetljava dvije glavne saobraćajnice (Sjevernu i Južnu) sa pripadajućim transverzalama,naselja, trgove, pješačke zone, kao i iluminacije važnijih objekata. Na Sjevernoj i Južnoj saobraćajnici sapripadajućim transverzalama montirani su stubovi visine cca 9 m, a u urbanim naseljima, na igralištima,na pješačkoj zoni, šetalištima i parkovima montirani su stubovi visine cca 4m. Neznatan je broj svjetiljki uzemlji, koje osvjetljavaju spomenike, ili se nalaze uz pješačke staze i u noćnim satima obilježavajunjihove konture.Sa ciljem smanjenja potrošnje energije, svjetlosnog zagađenja te unapređenja kvaliteta osvjetljenostiprometnih i javnih površina Općina Tuzla je 2000. započela sa zamjenom zastarjelih rasvjetnih tijela. Stim da su u novougrađivana rasvjetna tijela umjesto živinih sijalica montirani natrijev i metalhalogeniizvori svjetlosti.Prvi program ušteda krenuo je 2000. godine zamjenom živinih sijalica sa ekološki prihvatljivijimnatrijumovim izvorima svjetlosti na Sjevernoj i Južnoj saobraćajnici sa pripadajućim transverzalama.Krajem 2002. godine u skladu sa programom ušteda zamijenjivane su stare devastirane svjetiljke saživinim izvorom svjetlosti od 125W, novim svjetiljkama, sa neuporedivo boljim stepenom zaštite (IP 66),veoma dobrih fotometrijskih karakteristika sa natrijumovim izvorom svjetlosti snage 70 W. Na terenu jepostignuta veća osvijetljenost, ušteda (sa 125 W na 70 W , cca 56 %) u potrošnji električne energije, a sadobrim stepenom zaštite smanjeni su toškovi održavanja (nove svjetiljke su zaštičene od prodoraprašine, vlage, i otpornije na mehaničke udare – vandalizam).54

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Zastupljenost pojedinih izvora svjetlosti za baznu 2002.godinu na našoj općini je :• 78 % živin izvor svjetlost,• 21 % natrijum i• 1 % metalhalogene sijalce.Srtuktura električne mreže javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti prikazana je na slici:Slika 6.2: Struktura javne rasvjete prema vrsti izvora svjetlosti6.3. Struktura električne mreže javne rasvjete Općine TuzlaMrežu javne rasvjete Općine Tuzla čine: napojna – mjerna mjesta javne rasvjete, uređaji zaprogramiranje vremena uključenja i isključenja javne rasvjete, brojila za mjerenje utroška električneenergije, grebenaste sklopke (0-1-2- ; isključeno – ručno – automatski), napojni kablovi, razdjelnicirasvjete, stubovi, zidni nosači, sajle, svjetiljke i sijalice. Mjerna mjesta se napojaju sa NN mreže,pripadajućih trafo područja, na osnovu elektroenergetske saglasnosti dobivene od nadležneElektrodistribucije.Mreža javne rasvjete općine Tuzla napaja se sa 254 mjerna mjesta. Oprema za regulaciju (reprograminje)vremenskog rada (uključenja i isključenja) javne rasvjete kao i brojila za mjerenje utroška električneenergije smještena je dijelom u MOJR (mjerni ormar javne rasvjete), a dijelom u trafo stanicama. MOJR-isu smješteni na ŽTS, AB stubovima, zidanim objektima, STS-a i kao slobodnostojeći (način montažeMOJR-e je odredjen elektroenergetskom saglasnosti ). U trafo stanicama se do sada nalazi 62 % mjernihmjesta, a 38 % je van njih.55

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Program rada javne rasvjete je regulisan fotoćelijama , mehaničkim i digitalnim uklopnim satovima. Kakoje većina mjernih mjesta u urbanoj sredini, fotoćelije se nisu pokazale dobre za vremensku regulacijurada javne rasvjete iz razloga trenutnog pojavljivanja veće količine svjetlosti (farovi vozila, osvjetljenjaobližnjih objekata, zaprljanost atmosferskim talogom kao i namjerno zatvaranje foto oka od stranetrećih lica). Od ukupnog broja uređaja za vremensku regulaciju rada javne rasvjete 30% su fotoćelije,19% mehanički, a 51% digitalni uklopni satovi. Od uklopnih satova zastupljeni su: „ENEL“ RS 14 MS01053, „ENEL“ DS1, „ISKRA“ TKM2-01, „ISKRA“ TKM3 – 01, „ČAJAVEC“ , „ISKRA “ TKM7-TP1.Slika 6.3: Ukupan broj uređaja za regulaciju rada JRPlan općine Tuzla je da postepeno sva mjerna mjesta javne rasvjete prebaci u MOJR kako bi pristupmjernim mjestima i otklanjanje kvarova bio stalno omogućen.Trenutno u trafo stanicu ne možemo ućibez najave dispečerskom centru elektrodistribucije i prisustva stručnog lica. Iz svega navedenogproizilazi da ovo dosta otežava rad na mjernim mjestima javne rasvjete, i traži dodatno izdvajanjebudžetskih sredstava za angažovanje stručnog lica elektrodistribucije na manipulacijama izlaza javnerasvjete u trafostanicama 10 / 0,4 kV.Svjetiljke starije generacije (starosti cca 30 godina), prvenstveno su bile namijenjene za ugradnju živinogizvora svjetlosti. Većina njih je dotrajala, razbijena su zaštitna stakla, smanjena otpornost na vlagu, krutetvari i prašinu. U gradskim naseljima u svjetiljkama tipa UD 2 x 125 W živa često su se nalazila i gnijezdaptica.Danas proizvođači posvećuju veliku pažnju prilikom izrade svjetiljke o njenom uticaju na ekologiju,izgledu, održavanju (većina svjetiljki je uradjena u IP 66 sealsafe sistemu), jednostavnoj montaži, saboljom mehaničkom, termičkom i električnom zaštitom, kao i ugradjenom izvoru svjetlosti. Konstrukcijaoptike svjetiljke i tehnologije izrade reflektora omogućavaju povećanje stepena iskoristivosti svjetiljke,što rezultira manjom potrebnom instaliranom snagom sijalice, boljim svjetlotehničkim parametrima tezadovoljenjem visokih ekoloških standarda (smanjenje svjetlosnog onečiščenja). U posljednje vrijemeugradjuju se natrijumove sijalice, sa dužim vijekom trajanja, koje znatno štede električnu energiju uodnosu na živine izvore svjetlosti, a efekat osvjetljenja je isti pa i bolji, od živinih izvora svjetlosti. Živine56

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)svjetiljke snage 125 W zbog dotrajalosti se sukcesivno zamjenjuju, svjetiljkama sa natrijumovim izvoromsvjetlosti snage 70 W što je omogućilo bolju osvjetljenost uz veliku uštedu u potrošnji električneenergije.Najnoviji trend je pojava LED svjetiljki na bazi kojih je Općina Tuzla uradila pilot projekat. Zamjenomsvjetiljki sa natrijumovim izvorom svjetloti snage 250 W u svjetiljku LED snage 75 W. Svjetiljke sumontirane prije desetak mjeseci, dobrih su karakteristika, zadovoljavajuće su osvijetljenosti za tukategoriju puta, i sa neuporedivo dužim životnim vijekom.Stanje javne rasvjete (dotrajali napojni vodovi, veliki broj ugradjenih kablovskih spojnica, uradjenaprivremena rješenja napajanja – nadzemnim premoštenjima, dotrajale svjetiljke i stubovi; na glavnimsaobraćajnicama stubovi su oštećeni usljed saobraćajnih nezgoda, dok ih na mnogim mjestima nema,odnosno stubovi su usljed mehaničkog udara pali, kablovi su izolovani i napon proslijedjen, kako oveprometne dionice ne bi ostale u beznaponskom stanju što bi predstavljalo otežano kretanje vozila ipješaka) nije zadovoljavajuće te općina Tuzla ima u planu zamjenu dotrajalih živinih svjetiljki sanatrijumovim i metalhalogenim izvorom svjetlosti, kao i zamjenu svjetiljki u svjetiljke LED.Veoma važno je istaći da je u 2002 godini mreža javne rasvjete proširena za cca 16 km. Za daljeproširenje u prigradskim zonama planirano je koristiti svjetiljke sa natrijumovim izvorom svjetlosti snage70 W. Kako su se na terenu ugradile navedene svjetiljke zahtjevi gradjana za proširenjem su se povećali,te postoje tendecije širenja javne rasvjete, što će i pored ušteda uzrokovati povećanje utroška električneenergije, iz čega proizilazi i povećano emitovanje CO 2 .Proširenjem bi se omogućio bezbjedniji i udobniji život naših gradjana, što je i cilj, a realizacija se možeprovesti u skladu sa raspoloživim budjetskim sredstvima i zahtjevima, vodeći računa o utrošku električneenrgije i emisiji CO 2 .6.4. Potrošnja električne energije sektora javne rasvjete Općine TuzlaZa napajanje javne rasvjete u 2002 godini utrošeno je 4.792.278 kWh električne enrgije. Pregledpotrošnje električne energije za javnu rasvjetu za period prije bazne – 2002. godine nismo u mogućnostiprikazati zbog nedostatka podataka. Nadležne Elektrodistribucije Tuzla raspolažu podacima za potrošnjuelektrične energije od 2002 godine (u elektronskoj formi). Za raniji period računi su arhivirani, kao iračuni koji se nalaze kod općine Tuzla. Napominjemo da za svako mjerno mjesto javne rasvjete dobijamoračun za utrošak električne energije, pa izuzimanje svih računa iz arhive, zbog njihovog evidentiranja zapar godina predstavlja ogroman posao čime ne bi mogli ispoštovati rokove za analizu akcionog planaenergetski održivog razvoja općine Tuzla , a isti ne utiču na analizu.6.5. ZaključakIz ranijeg navedenog može se zaključiti da je stanje javne rasvjete u lošem stanju, da preovaladavajusvjetiljke sa živinim izvorom svjetlosti, a većina njih su dotrajale. Snimanjem postojećeg stanja sakarakteristikama svjetiljki (izvor svjetlosti, zaštitno staklo, stanje svjetiljke dimenzije, reflektori)omogućilo bi zamjenu po prioritetima, koja bi se bazirala na uštedama električne energije i smanjenjuemisije CO 2 .57

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Kako na Sjevernoj i Južnoj saobraćajnici sa pripadajućim transverzalama imamo nove svjetiljke potrebnanam je njihova analiza mogućnosti eventualne kvalitetne zamjene samo izvora svjetlosti (npr. Natrij 250W u LED od 45 do 75 W ).Obzirom da je trenutno stanje tehničke dokumentacije javne rasvjete oskudno, u planu je izradatehničke dokumentacije sa unosom svih relevantnih podataka zasnovanih na GIS tehnologiji.Posjedovanje takve baze podataka dalo bi nam tačniji uvid stanja na terenu, analizu i određivanjeprioriteta zamjene dotrajalih svjetiljki, kao i izvora svjetlosti, te omogućilo analizu i dinamiku provodjenjamjera energetske efikasnosti na javnoj rasvjeti općine Tuzla i godišnje praćenje realizacije planaenergetski održivog razvoja.58

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)7. UPRAVLJANJE OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE TUZLA7.1. UvodJKP Komunalac Tuzla, je tokom 2002. godine bio odgovoran za upravljanje čvrstim otpadom na područjuopćine Tuzla. Već tada je preko 90% općine bilo pokriveno uslugom odvoza komunalnog otpada, fizičkalica i privredni subjekti.Odvoz komunalnog otpada vršio se pomoću modernih autosmećara za utovarotpada iz kontejnera (V=1,1m 3 ) raspoređenih u urbanom dijelu grada, te kanti iz domaćinstava uvisinskim zonama i ruralnom dijelu općine. Pored autosmećara radio je i određeni broj vozila za prevozvelikih kontejnera, peka (V=7m 3 ) uglavnom pokrivajući odvoz komunalnog otpada iz većih privrednihsubjekata.Komunalni otpad sa teritorije općine Tuzla čine otpad iz domaćinstava, ustanova, ugostiteljstva,zanatstva i trgovine, saobraćaja, javnih gradskih površina kao i otpad sličan komunalnom iz industrijskihpreduzeća kao što je prehrambena industrija locirana u gradskoj zoni Tuzle. U gradskim naseljima najvećiproizvođači smeća su domaćinstva i javne gradske površine, odnosno smeće koje se skuplja sa ulica,trgova, pijaca, parkova i slično. Većina od ovih otpadaka se mogu koristiti kao sekundarne sirovine ilikao gorivo. To su sve vrste metala i legura, papira i kartona, plastike, stakla, gume, drveta, tekstila,otpaci biljnog porijekla i drugi. Otpad iz bolnica i ambulanti, otpaci uginulih životinja, industrijski opasniotpad i sl. moraju imati poseban tretman i ne dozvoljva se njihovo odlaganje na sanitarnoj deponiji. Nasanitarnoj deponiji nije dozvoljeno paljenje i gorenje čvstih otpadaka kao niti odlaganje zapaljivog,radioaktivnog ili specijalnog otpada. Na deponiju se dovozi i određena količina građevinskog otpada,šut, betonski komadi, cigla i crijep. Ovaj otpad se djelom koristi za izgradnju radnih puteva na deponiji iliza prekrivni sloj.7.2. Količine i sastav otpada7.1: Približan sastav komunalnog otpada (na bazi mjerenja po naseljima u Tuzli)59

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)U Općini Tuzla sa gradskim i prigradskim naseljima 2002. godine je živilo oko 135.600 stanovnika što ječinilo oko 42.000 domaćinstava. Od toga, 18.000 domaćinstava je u stambenim i oko 26.000 uindividualnim stambenim objektima. Referentne godine je odvozom komunalnog otpada biloobuhvaćeno cca 22.000 domaćinstava i to sva domaćinstva u stambenim naseljima i oko 4.000individualnih stambenih domaćinstava kao i sve privredne i obrazovne ustanove što je činilo total oko2.050 privrednih korisnika.MJESEC U GODINI2002JANUARFEBRUARMARTAPRILMAJJUNIJULIAUGUSTSEPTEMBAROKTOBARNOVEMBARDECEMBARSabijeni i nesabijeni otpad(450kg/m 3 i 250kg/m 3 )m 3tona8283 3727,352796 699,006876 3094,201896 474,008111 3649,952658 664,506209 2794,052568 642,006226 2801,702340 585,007315 3291,752760 690,005844 2629,802118 529,505976 2689,202106 526,505673 2552,852040 510,007860 3537,002634 658,504618 2078,101656 414,006253 2813,852130 532,50UKUPNO(tona)4426,353568,204314,453436,053386,703981,753159,303215,703062,854195,502492,103346,35TOTAL 106946 42585,30 42585,30Tabela 7.1: Deponovanje komunalnog otpada na deponiji Desetine u toku 2002. godinePrema analizi broja kamiona autosmećara i dnevnih pražnjenja istih na deponiju, gdje u računicuuvodimo zapreminu tovarnog prostora kamiona, i relativnu napunjenost od cca 90% prostora, teprosječnu specifičnu težinu presovanog otpada (450 kg/m 3 ) i nepresovanog (250 kg/m 3 ), otpad dovučenu pekama i kiper kamionima, možemo doći do mase ukupno deponovanog otpada na deponiji Desetine60

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)za referentnu godinu. Ovaj način proračuna se primjenjuje iz razloga što u sastavu deponije ureferentnoj godini nije bila instalirana kolska vaga, tako da se nisu ni vagali kamioni.Iz Tabele 7.1. možemo zaključiti da je u toku 2002. godine JKP Komunalac uz dodatak dovoza otpada IIIlica u svom aranžmanu, na deponiji Desetine deponovano oko 110.000m 3 ili 43.000 tona komunalnogotpada, te ćemo dalji proračun bazirati po ovim podacima.7.3. Deponovanje i tretman komunalnog otpada na deponiji DesetineSanitarna gradska deponija “Desetine” nalazi se sjeverozapadno od gradske zone Tuzle iznad naseljaMoluhe. U rad je puštena 1990. godine i deponovanje smeća i otpada se vršilo u skladu sa projektomdeponije koji je izradio “Unioninvest” Sarajevo 1985. godine. Deponija je projektovana i izgrađena kao«sanitarna» deponija sa svim mjerama zaštite lokacije, operatora i okoliša. Predviđena je za odlaganjekomunalnog (bezopasnog) otpada sa teritorije Općine Tuzla.Deponija je udaljena u prosjeku oko 8 km od urbane zone. Najbliže individualne kuće (vikend objekti) senalaze na udaljenosti od oko 0,3 km. Prema Projektu, deponija «Desetine» zauzima prostor od ukupno21,4 ha na k.o. Rasovac. Od toga je predviđeno:• Površina za deponovanje otpada 15,24 ha• Površina prijemno-otpremne zone 0,31 ha• Zaštitni zeleni pojas 5,85 haSav prikupljeni otpad u referentnoj 2002. godini se transportovao i odlagao na sanitarnoj deponijiDesetine u Tuzli, bez posebnog tretmana (razdvajanje sek. sirovina, kompostiranje, reciklaža).Kompletan otpad općine Tuzla se odlagao i prekrivao inertnim materijalom (zemlja) na deponiji, a sveprema planu i projektu izgradnje same deponije. U samom tijelu deponije, također prema projektuinstaliran je i izvjestan broj cijevi za otplinavanje plinova nastalih anaerobnom razgradnjom komunalnogotpada u dubljim slojevima deponije (CH 4 ).61

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)8. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SISTEMUVODOSNADBIJEVANJA OPĆINE TUZLA8.1. UvodNedostatak raspoloživih resursa u pogledu izdašnosti izvorišta na području općine u odnosu na potrebeza pitkom vodom usmjerio je prve veće aktivnosti na izgradnji vodovodnog sistema već 1910. godine nazahvatanje vode sa izvora Zatoča u slivu rijeke Gostelje kapaciteta 30,0 l/s i izgradnju vodovoda izpravca Stupara.Pedesetih godina prošlog vijeka sistem se proširio zahvaćanjem većih količina na izvorištu Zatoča, tekaptiranjem Tarevčice, tako da je gravitacioni sistem povećan na 150 l/s. Sa proširenjem vodovodnogsistema, povećavao se i rezervoarski prostor (pred naseljem 3.000 m 3 i u gradu 1.200 m 3 ).Krajem šezdesetih godina kapacitet iz pravca Stupara se povećava za dodatnih 100 l/s zahvatanjemnovih količina sa izvorišta Sedam vrela u kanjonu Gostelje.Ugradnjom pumnih agregata početkom sedamdesetih godina ovaj kapacitet se povećao na 240 l/sek(maksimum), odnosno 27 l/s (minimum). Krajem sedamdesetih godina u sistem vodosnabdijevanjauključuju se vode sa izvorišta Toplica, a potom i sa izvorišta Sprečko Polje.Kapaciteti gore pomenutih izvorišta su tokom eksploatacije povećavani, a kompletan vodovodni sistemse stalno nadopunjavao i osavremenjivao.8.2. Glavni resursi, transport i distribucija vodaOpćina Tuzla se snabdijeva pitkom vodom iz četiri glavna resursa: Stupari, na kojem u zahvaćene su vodeizvorišta Zatoča, Tarevčica i Sedam vrela (tzv. Stuparska izvorišta), te podzemnih voda Toplica i SprečkoPolje.2007. godine u sistem vodosnabdijevanja uvedene su nedostajuće količine zahvatanjem voda izakumulacije Modrac, kao novog resursa.Instalirani kapacitet zahvata Zatoča iznosi 140 l/s, minimalni kapacitet iznosi 50 l/s, a maksimalni 140 l/s.Instalirani kapacitet zahvata Tarevčica iznosi 100 l/s, minimalni kapacitet iznosi 23 l/s, a maksimalni 160l/s. Instalirani kapacitet zahvata Sedam vrela iznosi 100 l/s, bez evidentnih oscilacija u izdašnosti.Obzirom da je kvalitet zahvaćene vode na Zatoči i Tarevčici nezadovoljavajući, dok je kvalitet vodazahvaćenih na Sedam vrela promjenljiv, tretman voda Stuparskih izvorišta kapaciteta 240 l/s, izgrađen1964. godine, obuhvata filtraciju i dezinfekciju.Vodozahvat Toplica, općina Živinice, izgrađen 1980. godine, ima instalirani kapacitet 200 l/s, dok sestvarni kapacitet izvorišta kreće između 150 l/s i 250 l/s. Kvalitet vode je takav da se voda sa ovog62

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)izvorišta koristi za pitku vodu bez prečišćavanja, uz dezinfekciju vode, s tim što je temperatura vodetokom cijele godine povišena i iznosi od 18 do 22 o C.Sa izvorišta Sprečko Polje zahvataju se podzemne vode aluvijalnog nanosa rijeke Spreče, sistemomdubokih bušenih bunara. U sistemu su sedam bunara, čiji je kapacitet tokom 1994. godine poboljšanrekonstrukcijom bunara u cilju poboljšanja uslova snabdijevanja pitkom vodom istočnog dijela općineTuzla. Instalirani kapacitet zahvata Sprečko Polje iznosi 150 l/s, minimalni kapacitet iznosi 100 l/s, amaksimalni 170 l/s. Bunarima se zahvata prvi vodonosni sloj, a analizama zahvaćene vode utvrđeno je daona sadrži povećane količine željeza i mangana te se prečišćavanje vode, koje obuhvata predkloriranje,koagulaciju, flokulaciju, taloženje, filtraciju i dezinfekciju, kapaciteta 200 l/s, vrši na postrojenju u krugupumpne stanice Živinice.Koncem 2006. i početkom 2007. godine završen je projekat zahvatanja i prečišćavanja vode izakumulacije Modrac – I faza. I fazom obezbijeđeno je za općinu Tuzla dodatnih 300 l/s pitke vode. Sirovavoda iz akumulacije Modrac (330 l/s) se prečišćava na lokalitetu gradskog rezervoara Cerik , primjenommembranske tehnologije.Na svim izvorištima mjerenje zahvaćene količine vode vrši se elektromagnetnim mjeračima protoka.Transport i distribucija vode vrše se kombinovano - gravitaciono i pumpno, razgranatom mrežomukupne dužine oko 600 km.Glavni (centralni) rezervoari u sistemu su Mosnik, zapremine 3.000 m 3 , Cerik, zapremine 5.000 m 3 , ŠiSelo, zapremine 5.000 m 3 , Gradovrh, zapremine 2.000 m 3 i Gradina, zapremine 1.200 m 3 . Ostalirezervoari: Ilinčica, Marina Glava, Milješići, Husino, Kiseljak, Požarnica, Čaklovići i Gornja Tuzla, u sistemuimaju visokozonsku, niskozonsku, odnosno kontrarezervoarsku ulogu u sistemu.Sa izvorišta u Stuparima zahvaćena voda se odvodi u uređaj za prečišćavanje koji je lociran u Stuparima,te gravitaciono do sabirnog bazena pumne stanice Živinice. Sa izvorišta Toplica voda se gravitacionodovodi do sabirnog bazena pumne stanice Živinice. Sa izvorišta Sprečko Polje voda se iz sistema bunarazajedničkim cjevovodom dovodi do uređaja za tretman voda na u krugu pumpne stanice Živinice, apotom u sabirni bazen zapremine.Iz sabirnog bazena u pumnoj stanici Živinice pitka voda se pumpanjem transportuje u tri pravca i to:prema rezervoaru Mosnik, prema rezervoaru Cerik i prema rezervoaru Ši Selo.Sa rezervoara Cerik pokriva se zapadni dio urbanog dijela općine Tuzla. Sa ovog rezervoara snabdijevajuse i okolna prigradska naselja: Lipnica, Bukinje, Šićki Brod, Šići, Brgule, Mramor, Dobrnja, kao iindustrijska zona koja je u najvećoj mjeri skoncentisana na zapadnom dijelu općine.Sa rezervoara Mosnik pokriva se centralni dio grada. Sa ovog rezervoara vrši se napajanje rezervoaraGradina koji pokriva dio centralnog i sjevernog dijela grada, kao i rezervoara Ilinčica sa kojeg se pokrivajupotrebe visinske zone naselja Ilinčice i Krojčice.Sa rezervoara Ši Selo pokriva se Istočni dio grada. Sa ovog rezervoara vrši se napajanje rezervoaraGradovrh koji pokriva takođe istočni dio grada, kao i prigradska naselja Simin Han, Kovačevo Selo, Solina,Slavinovići, Čaklovići, itd.63

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)U 2002. godini sistemom javnog vodosnabdijevanja bilo je obuhvaćeno 85.000 stanovnika sa 17.000priključaka, 1.800 privrednih, odnosno industrijskih objekata.Prosječna mjesečna količina zahvaćene vode na svim izvorištima u sistemu u 2002. godini iznosila je1.500.000 m 3 /mj, dok je u istoj godini prosječna mjesečna količina isporučene – fakturisane vode iznosila860.000 m 3 /mj. Procijenjeni gubici u mreži iznosili su 37,14 %.Enormni potrošači električne energije u sistemu vodosnabdijevanja su pumpne stanice, prije svegapumpna stanica Živinice koja je istovremeno i glavna pumpna stanica na izvorištu, ali ima i prepumpnuulogu. Pored navedene pumpne stanice, sve ostale imaju ulogu prepumpne stanice, osim pumpnestanice Sedam vrela koja je glavna pumpna stanica na izvorištu.Struktura potrošnje kWh po pojedinim pumpnim stanicama u sistemu u 2002. godini data je u narednojtabeli.Pumpna stanicaUtrošak električne energije(kWh)Živinice 12.000.000,00Gradovrh 600.000,00Sedam vrela 600.000,00Husino 144.000,00Milješići 100.000,00Simin Han 150.000,00Šikara 100.000,00Batva*** 90.000,00Dragodol*** 90.000,00II Krajiška*** 35.000,00Borić*** 40.000,00Drežnik*** 40.000,00Kužići*** 30.000,00Ukupno: 14.019.000,00Table 8.1: Potrošnja električne energije na pumpnim stanicama u sistemu vodosnabdijevanja Tuzle u2002. godini*** Hidrostanice64

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)9. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE NA PODRUČJU OPĆINE TUZLAOgraničeni kapaciteti za zadovoljavanje sve većeg rasta potražnje za energijom, doveli su do nužnostirevizije trenutnog načina opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini, a samim time i u Općini Tuzla. Procesiintegracije u Evropske asocijacije kroz koje ova zemlja prolazi i njene obaveze da slijedi EU norme oočuvanju okoliša, primoravaju BiH da zadovolji evropske standarde za proizvodnju energije uograničenom roku. Na osnovu prikupljenih podataka o zatečenom stanju, provedena je analiza uticajapredloženih mjera za povećanje energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energijena zaštitu okoliša i smanjenje CO 2 u Tuzli.9.1. BiomasaBiomasu definiramo kao “svaku tvar biološkog porijekla, osim onih tvari koje su kategorizirane ugeološkim naslagama, a koje su prošle kroz postupak mineralizacije, kakve su primjerice ugljen, nafta iplin“. Korištenje biomase kao izvora energije nudi velike prednosti u usporedbi s tradicionalnim izvorimaenergije kao i drugim obnovljivim izvorima. Biomasa u obliku ogrjevnog drveta i drvenog ugljena jetrenutno rastući izvor energije u Bosni i Hercegovini, čija potrošnja se procjenjuje na 1.464.400 tona u2003. godini. U 2003. godini udio biomase u ukupnoj potrošnji energije iznosio je oko 4,2%. U teoriji,raspoloživa biomasa može doseći udio od gotovo 14% u ukupnoj potrošnji energije. Studija koju jeprovela tvrtka Innotech HT GmbH, donosi procjene o 1 milion m 3 godišnje neiskorištenog drvenogostatka, drvenog otpada, itd., što bi moglo osigurati grijanje za 130 000 kuća, odnosno 300 000stanovnika.U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nema temeljni plan za promicanje obnovljivih izvora energije krozprihvaćeni pravni okvir, niti ima numerički izražen cilj, kojim bi se utvrdio postotak pokrivanjaenergetskih potreba iz obnovljivih izvora energije u određenom razdoblju. Spomenuta situacija činijednu od glavnih barijera u razvitku obnovljivih izvora energije, pa time i biomase na čitavom područjuBiH.9.1.1. Korištenje biomase za proizvodnju toplinske i električne energijeOd ukupnog područja pod šumama, 81.3% je u vlasništvu države, a 18.7% je u privatnom vlasništvu. NaSlici 8.1 prikazana je iskorištenost tla u Bosni i Hercegovini. Gotovo 50% tla Bosne i Hercegovinepokriveno je šumama (oko 2.7 milijuna hektara), a livade i pašnjaci zauzimaju oko 20%. Oko 14% zemljeje obradivo od čega 5% čine stalni usjevi, što rezultira razvijenom poljoprivredom i šumarskomindustrijom. Iz svega se navedenog može zaključiti da biomasa ima veliki potencijal kao izvor obnovljiveenergije.65

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 9.1: Karta raspodjele šumskog područjaBosne i HercegovineSlika 9.2: Iskorištenost tla u BiHGlavna uprava šumaTrupcim³Drvo ogrjevm³Drvni ostatakm³Ukupnom³Unsko-sanski kanton 377.407 153.532 78.768 609.707Posavski kanton 7.299 3.791 1.548 12.638Tuzlanski kanton 224.970 101.407 47.293 373.670Zeničko-dobojski kanton 654.350 210.397 134.653 999.400Bosansko-podrinjski kanton 40.362 25.588 8.738 74.688Srednjo-bosanski kanton 570.226 193.338 117.685 881.249Hercegovačko-neretvanskikanton130.658 66.331 27.721 224.710Zapadno-hercegovački kanton 28.207 17.060 6.079 51.346Sarajevski kanton 198.267 66.341 40.888 305.496Hercegovačko-bosanski kanton 563.481 109.937 113.514 786.932Republika Srpska 1.791.417 516.974 279.186 2.587.577UKUPNO 4.586.644 1.464.696 856.073 6.907.413Tabela 9.1:Struktura proizvoda od prerađenog drveta u Bosni i Hercegovini za 2003.U većim urbanim područjima korištenje biomase je od manje važnosti. Postotak potrošnje biomase(posebno ogrjevnog drva i drvenog ugljena) kod drugih potrošača, kao što su poljoprivreda, trgovina iindustrija te rudarska industrija je vrlo nizak. Raspoloživi podaci pokazuju da su postrojenja za industrijuobrade drveta prilično ravnomjerno raspoređena. Glavna središta se nalaze u regijama Sarajevo, Tuzla,Travnik, Gradačac i Vitez u Federaciji Bosne i Hercegovine te u regijama Banja Luka, Šipovo, Laktasi iPrijedor u Republici Srpskoj, gdje je broj uspješnih tvrtki najveći, te su često važni regionalni poslodavci ururalnim područjima.66

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Biomasa se može uglavnom koristiti u proizvodnji toplinske i/ili električne energije. Kotlovi na biomasusu značajno unaprijeđeni tokom proteklih deset godina, emisije CO x su smanjene na vrijednosti od oko50 mg/m 3 a performanse povećale na vrijednosti od 85 i 92%, što je bliže vrijednostima za plinsko ulje iplinske kotlova.Područni toplinski sistem u Tuzli opskrbljuje se toplinom iz Tuzlanske termoelektrane, te je tako jediniprimjer postrojenja u funkciji za ko-generaciju energije za grijanje domaćinstava u Bosni i Hercegovini.Područni toplinski sistem štedi gorivo i pridonosi smanjenju ispuštanja CO 2 .Efiksnost proizvodnje električne energije iz biomase je u većini slučajeva niža u odnosu na onu utradicionalnim postrojenjima, što implicira smanjenje ekonomske isplativosti ulaganja. Veličinapostrojenja također sprečava razvoj primjene električne energije dobivene iz biomase: manjapostrojenja mogla bi ostvariti razinu isplativosti samo kada bi biomasa bila besplatna ili kada biefikasnost proizvednje električne energije doseglamnogo višu razinu od trenutne, dok veća postrojenjaimaju problem zajamčene opskrbe biomaseNavedenim aspektima treba dodati i poteškoće pri korištenju biomase. Ova vrsta postrojenja zahtijevaveliku količinu goriva, što dalje zahtijeva stalnu zajamčenu opskrbu. S jedne strane to utiče na rast cijenazbog udaljenosti koju treba prijeći u potrazi za materijalom opskrbe, no, s druge strane, trošak se možesmanjiti nabavom veće količine. Veća postrojenja su većinom smještena unutar industrija koje gorivoosiguravaju iz vlastite proizvodnje, primjerice u šumarstvu i poljoprivredno– prehrabenim industrijama,koje koriste proizvedeni otpad kao gorivo.Pretpostavljajući da se drveni peleti mogu proizvesti lokalno, moguće je za oko 5% smanjiti CO 2upotebom 10 % piljevine u kombinaciji s ugljenom. Slično tome, suspaljivanjem s ugljenom 15 – 20%sušenih drvenih peleta, moguće je postići 10 %-tno smanjenje CO 2 . U oba slučaja smanjuje se proizvodnioutput i postrojenju se može smanjiti energetski razred do 25%.Troškovi koji proizlaze iz opskrbe biomase ovise o traženoj količini, udaljenosti prijevoza i mogućimpostupcima za poboljšanje kvalitete kao što su sušenje, sjeckanje ili peletizacija.67

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Kotao iplamenikSustavregulacijePumpe, ventilii kolektoriEkspanzijskispremnikSpremnik topline iregulacijaSpremnikgorivaLako lož uljeDrveni peletiTroškovi (Euro)Drveni peletisaspremnikomtoplineCjepaniceCjepanice saspremnikomtopline1.400 5.500 4.100 1.650 1.65070 3.450 3.450 1.000 1.000500 500 500 500 50050 50 250 50 501.750 700 7003.400 3.400UKUPNO 3.770 10.200 12.400 3.200 6.600Tabela 9.2: Prikaz troškova za pet tipičnih sistema za grijanje u javnoj zgradi (50-60 kW), 2005.godinePotrebnagodišnjakoličina gorivaJediničnitroškovigorivaGodišnjitroškovigorivaGodišnjitroškovipogona iodržavanjaUkupni godišnjitroškoviLako ložuljeDrveni peletiDrveni peleti saspremnikomtoplineCjepaniceCjepanice saspremnikomtopline6.412 l/god 13,8 t/god 13,8 t/god 42,46 m³/god 42,46 m³/god0,70 € 110 €/t 110 €/t 30 €/m³ 30 €/m³4.488 € 1.518 € 1.518 € 1.273 € 1.273 €436 € 436 €4.488 € 1.518 € 1.518 € 1.709 € 1.709 €Tabela 9.3: Troškovi goriva, pogona i održavanja68

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)9.1.2. Korištenje biogoriva u prometuPojam biogorivo odnosi se na dvije linije potpuno različitih proizvoda:• Bioetanol: dobiva se iz tradicionalnih usjeva kao što su žitarice, kukuruz, repa, itd. kroz postupkeobrade sirovina, fermentacijom i destilacijom. Primjenjuje se mješanjem s benzinom ili zaproizvodnju oksidiranog dodatka za bezolovni benzin (ETBA-a)• Biodiesel (biodizel): Proizvodi se postupkom transesterifikacije i rafiniranja biljnih ulja(suncokretovo ili od repičinog sjemena), otpadnih jestivih ulja te životinjskih masti. Proizvoddobiven ovim postupkom koristi se u diesel motorima kao nadomjestak za plinsko gorivo, amože biti mješavina ili se koristiti kao zasebno gorivo.Tokom 2002. godine na području Općine Tuzla nije bilo proizvodnje biogoriva.Zbog toga je u Tuzli u narednom periodu potrebno pokrenuti pilot projekat u kojem će se koristitijestivo ulje za proizvodnju biodizela kao pogonskog goriva u autobusima gradskog i prigradskogsaobraćaja u Tuzli. Ovaj projekat bi imao dva cilja:1. Pokazati mogućnost korištenja biodizela kao pogonskog goriva u vozilima, umjestotradicionalnog fosilnog goriva, s ciljem smanjenja emisije štetnih gasova.2. Pokrenuti interesovanje za širu proizvodnju i primjenu biodizela u Bosni i Hercegovini.9.1.3. Korištenje otpada za proizvodnju toplinske i električne energijePrimarni cilj je zbrinjavanje gradskog otpada, a tek potom proizvodnja energije (iskorištavajući «zelenidio» recikliranog kućnog otpada, biomasu iz parkova i vrtova, mulj iz kolektora otpadnih voda) jer su zato potrebni veliki investicijski troškovi (oko US$ 4000/kW).Korištenje energije otpada za grijanje i/ili proizvodnju električne energije jedan je od načina zaučinkovitu upotrebu otpada uz, ukoliko se provodi ispravno, minimalan uticaj na okoliš. Postupcitermičke obrade otpada, posebno u urbaniziranim - gusto naseljenim sredinama, omogućujuistovremeno neutraliziranje štetnih svojstava i njegovo energetsko iskorištavanje. Postoje različitetehničke mogućnosti termičke obrade otpada, od kojih je sagorijevanje otpada dosad najviše korišteno.Oko potrebe i mogućnosti primjene izgaranja komunalnog otpada provedene su brojne rasprave.Obzirom na postojanje TE Tuzla, na području opštine Tuzla, potrebno je provesti temeljita istraživanja omogućnostima sagorijevanja otpada u postojećim pogonima TE Tuzla, a bez štetnih posljedica zaokolinu. Trenutno je moguća primjena biomase u procesu kosagorijevanja s domaćim ugljevima u okvirupostojećih i/ili budućih TE blokova (već je u fazi planiranja primjena biomase u procesu kosagorijevanjana bloku 4 – TE Tuzla).Obzirom na potencijalnu izgradnju bloka 7 TE Tuzla i primjenu novih tehnologija u radu bloka, ostavljase mogućnost razmatranja i ove opcije korištenja otpada u proizvodnji električne energije.69

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)9.1.4. Korištenje deponijskog plinaOsim navedenog načina termičke obrade otpada, moguće je proizvoditi i bioplin iz deponijskog otpadana savremenim uređenim deponijama procesom takozvane anaerobne hladne obrade otpada.Prosječan sastav deponijskog plina je 35-60 % metana, 37-50 % ugljen-dioksida i u manjim količinama semogu naći ugljen-monoksid, dušik, odik-sulfid, fluor, klor, aromatični ugljikovodici i drugi plinovi utragovima. Deponijski plin sa prosječnim sadržajem metana od 50 % ima donju ogrjevnu vrijednost Hd=5kWh/Nm 3 , što ga čini dobrim gorivom za pogon plinskih motora specijalno razvijenih za ovu namjenu.Plinski motor pokreće generator za proizvodnju električne energije. Putem izmjenjivača topline, dobijese toplinska energija iz vode koja hladi motor i ulje za podmazivanje, kao i iz ispušnih plinova.Kod kombinirane upotrebe električne i toplinske energije postiže se visok stupanj korisnosti ovih uređaja(el η = 40%, term η = 43%). Ovo znači da se iz 1 Nm 3 deponijskog plina (uz Hd = 5kWh/Nm 3 ) dobije 2 kWhelektrične energije i 2,15 kWh toplinske energije. Dobivena električna energija koristi se za vlastitepotrebe ili se predaje u električnu mrežu. Proizvedena toplina koristi se na deponiji za proizvodnju toplevode, u staklenicima i plastenicima za proizvodnju ranog povrća i cvijeća, u industrijskim pogonima ublizini deponije, ili za grijanje stambenih zgrada kao i kod drugih potrošača toplinske energije.Prema podacima JKP Komunalac Tuzla ukupno odloženi otpad u referentnoj 2002. godini je emitovao260 150 m 3 odlagališnog plina, od čega je učinak metana (CH 4 ) iznosio 54% tj. 140 481 m 3 CH 4 . Obziromda GWP indeks (mjera kojom se opisuje uticaj jedinične mase plina na globalno zatopljavanje, a uodnosu na istu količinu ugljen dioksida iznosi:1t CH 4 =21 t CO 2tada ekvivalentna emisija CO 2 iznosi 140 481 m 3 x21 =2 950 101 m 3 CO 2 . Ova metanska komponentaplina posjeduje energetsku vrijednost 36-38 MJ/m 3 .Široka je lepeza upotrebe deponijskog plina, a najznačajnije je:• dobivanje toplinske energije u različitim tehničkim sistemima i sistemima daljinskog grijanja,• dodatno prečišćen deponijski plin se isporučuje u mreže za distribuciju prirodnog plina,• komprimirani deponijski plin može se koristiti za pogon kamiona za skupljanje otpada, autobusa,automobila, mada zbog jako skupog procesa prečiščavanja se ne baš često ovaj vid iskorištavanjaplina i primjenjuje. Takođe ostatak amonijaka pravi velike probleme.• deponijski plin se može koristiti za prečišćavanje procjednih voda u procesu evaporacije.Pored koristi od proizvodnje električne energije i korištenja metana kao pogonskog goriva, sakupljanje iupotreba deponijskog plina je bitna i sa stanovišta zaštite okoliša.Efekat sakupljanja i upotrebe deponijskog plina na okoliš je višestruk, a ogleda se u slijedećem:• metan ima GWP prosječno 21 puta veći od GWP ugljen dioksida, što znači da emisija 1 tonemetana u atmosferu ima uticaj na proces ubrzavanja globalnog zagrijavanja jednak uticaju 21tone ugljen dioksida70

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• deponijski plin je, u određenoj smjesi sa zrakom eksplozivan. Vrlo je teško pratiti prisustvometana u tijelu deponije, pa se sakupljanjem plina smanjuje rizik od eksplozija na deponiji• ekstrakcijom deponijskog plina se smanjuje aerozagađenje i neugodni mirisi itd.9.2. Energija vjetraBudući da atlas vjetra Bosne i Hercegovine, kao niti njegovi derivati (poput karata vjetra) nisu raspoloživi,procjena potencijala vjetroenergije u BiH bazirati će se, prvenstveno na prostornoj raspodjeli srednjegodišnje brzine i snage vjetra koje su rezultat primjene globalnog modela atmosfere, uobličene u Svjetskiatlas vjetra.Agregirani rezultati razdiobe brzine, snage i smjera vjetra s rezolucijom 2,5 stupnjeva daju tek načelnusliku prostorne razdiobe vjetropotencijala iznad područja Bosne i Hercegovine koja nije primjenjiva zalociranje vjetroelektrana, ali daje naslutiti da je prostor južnog i jugoistočnog dijela BiH, uključujućiHercegovinu te dijelove Republike Srpske, najizdašniji vjetrom, te stoga i najpovoljniji za njegovoiskorištavanje ukoliko to dozvoljavaju prostorne i infrastrukturne značajke toga područja.Na lokalne vjetroklimatske prilike, međutim, utiču lokalni efekti strujanja atmosferskog zraka, kao što suorografija, hrapavost površine i prepreke strujanju, kao i stabilnost atmosfere o kojoj ovisi vertiklaniprofil vjetra. Budući da detaljnijih istraživanja u tom smislu nema u ovome času nije moguće lokalizirativjetroklimu u Bosni i Hercegovini i svesti ju na rezoluciju prikladnu za analize procjene potencijala vjetra ilociranja vjetroelektrana (100-250 m). Podaci o raspoloživom potencijalu vjetra dobiveni prizemnimmjerenjima na odabranim lokacijama mogu se u apsolutnom iznosu smatrati reprezentativnijim odpodataka globalnog modela. No, s dobrom razinom sigurnosti na osnovu modela mogu se ocijenitirelativne izdašnosti vjetropotencijalom pojedinih regija BiH. Stoga se područje juga Bosne i Hercegovinemože smatrati najperspektivnijim za razvoj vjetroelektana, dok područje Općine Tuzla se može smatratineperspektivnim.9.3. Energija suncaU Tabeli 8.4. prikazana je karta prostorne raspodjele godišnje ozračenosti vodoravne plohe na područjuBosne i Hercegovine ukupnim Sunčevim zračenjem. U skladu s promjenom zemljopisne širine, ukupnagodišnja količina Sunčevog zračenja općenito pada od sjeverozapada prema jugoistoku. Količina zračenjase povećava spuštanjem prema jugu tako da područja južne Hercegovine ostvaruju ozračenosti izmenu1,5 i 1,55 MWh/m 2 . Značajan modifikator zračenja je blizina Jadranskog mora koje u kontinent ulazi usmjeru sjeverozapad-jugoistok tako da izolinije zračenja na cijelom području Hercegovine značajnoodstupaju od pružanja u smjeru istok-zapad.Podaci o ozračenosti za grad Tuzla• Zemljopisna širina [N]: 44°31'59"• Zemljopisna dužina [E]: 18°40'59"• Kanton Tuzlanski Nadmorska visina [m]: 23271

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)MjesecDnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnimSunčevim zračenjem (KWh/m²/dan)Opt.kut[°]D/GTemp.zraka[°C]Stependanigrijanja0° 15° 25° 40° 90° Opt.kutJanuar 1.292 1.658 1.861 2.084 1.996 2.008 62 0,6 1,7 489Februar 1.960 2.374 2.591 2.807 2.448 2.737 54 0,6 4,2 370Mart 3.141 3.572 3.770 3.910 2.954 3.878 43 0,5 7,3 299April 4.323 4.623 4.708 4.649 2.882 4.701 29 0,5 11,7 104Maj 5.384 5.524 5.483 5.214 2.722 5.352 16 0,5 17,6 27Jun 5.755 5.789 5.679 5.301 2.526 5.483 11 0,5 20,9 7Jul 6.223 6.337 6.255 5.889 2.841 6.070 15 0,4 22,1 2August 5.416 5.739 5.808 5.665 3.225 5.757 25 0,4 22,4 15Septembar 4.123 4.675 4.916 5.061 3.601 5.036 40 0,4 17 65Oktobar 2.646 3.208 3.498 3.779 3.201 3.690 53 0,5 13,2 226Novembar 1.484 1.874 2.088 2.319 2.166 2.240 60 0,6 7,8 397Decembar 1.070 1.384 1.559 1.755 1.709 1.687 63 0,7 1,2 542Prosječno 3.577 3.905 4.026 4.043 2.690 4.061 34 0,5 12,3UKUPNO 1305,8 1425,4 1469,5 1475,7 981,9 1482,1 2543Tabela 9.4: Dnevna ozračenost prema jugu nagnute plohe ukupnim Sunčevim zračenjem po mjesecimaza grad TuzlaZahvaljujući razvoju tehnologije posljednjih nekoliko desetljeća, sunčani toplinski sistemi danaspredstavljaju pouzdan i učinkovit način proizvodnje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode igrijanje prostorija. Jedan kvadratni metar sunčanih kolektora može proizvesti oko 800 W topline zagrijanje tople vode ili prostora. Proizvedena toplina se može akumulirati nekoliko dana u sunčanomspremniku, no u hladnijem dijelu godine i za vrijeme oblačnih dana potrebno je osigurati dodatnuenergiju (najčešće električna energija, no može biti i biomasa, plin, i dr.) Danas na tržištu postoje vrlopouzdani toplinski sunčani sistemi.Minimalna temperatura dostavljene energije je 20°C. f-Chart metoda izračunava udio Sunčeve energije uukupno dostavljenoj energiji za zadani sunčani sistem. Rezultat proračuna je veličina f, mjesečni udioSunčeve energije u ukupno dostavljenoj energiji, koja je u funkciji dva bezdimenzionalna parametra. Prvise odnosi na omjer kolektorskih gubitaka itoplinskog opterećenja, a drugi na omjer apsorbirane Sunčeveenergije u opterećenja.Podaci su proračunati za tipičan sistem (porodične kuće ili stana) sljedećih karakteristika:• Površina kolektora: 4 m2• Optički stupanj korisnosti: 0,8• Efektivni koeficijent prijenosa topline: 2,83• Kut nagiba kolektora: 30°• broj osoba: 4• dnevna potrošnja tople vode po osobi: 50 l• volumen spremnika tople vode: 200 l72

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)TuzlaMjesec N T z G Q p X Y f Q k Q o □°C kWh/m² kWh kWh kWhJanuar 31 1,7 1,86 274,02 3,843 0,632 0,33 91,63 182,38 0,40Februar 28 4,2 2,59 247,50 3,646 0,879 0,52 127,96 119,54 0,44Mart 31 7,3 3,77 274,02 3,401 1,28 0,76 208,34 65,68 0,45April 30 11,7 4,71 265,18 3,054 1,598 0,92 245,21 19,97 0,43Maj 31 17,6 5,48 274,02 2,588 1,861 1,00 274,02 0,00 0,40Jun 30 20,9 5,68 265,18 2,328 1,927 1,00 265,18 0,00 0,39Jul 31 22,1 6,26 274,02 2,233 2,123 1,00 274,02 0,00 0,35August 31 22,4 5,81 274,02 2,209 1,971 1,00 274,02 0,00 0,38Septembar 30 17,0 4,92 265,18 2,635 1,668 0,98 258,78 6,39 0,44Oktobar 31 13,2 3,50 274,02 2,935 1,187 0,74 201,95 72,06 0,47Novembar 30 7,8 2,09 265,18 3,361 0,709 0,42 110,23 154,95 0,44Decembar 31 1,2 1,56 274,02 3,882 0,529 0,25 69,56 204,46 0,36Godina 4,70 3226,32 0,74 2400,87 825,44 0,41Sunčani udio 74,42%Dodatna energija 25,58%Tabela 9.5: Omjer kolektorskih gubitaka i toplinskog opterećenja i omjer apsorbirane Sunčeve energije uopterećenja za grad TuzlaMjesto Sarajevo Trebinje TuzlaZona 3 10 2Mjesec Mjesečno Dnevno Mjesečno Dnevno Mjesečno DnevnoJanuar 62 2,0 72 2,3 51 1,7Februar 72 2,6 82 2,9 62 2,2Mart 101 3,3 114 3,7 95 3,1April 115 3,8 128 4,3 109 3,6Maj 129 4,2 142 4,6 125 4,0Juni 127 4,2 140 4,7 122 4,1Juli 146 4,7 157 5,1 139 4,5August 140 4,5 151 4,9 132 4,3Septembar 122 4,1 135 4,5 115 3,8Oktobar 99 3,2 110 3,6 89 2,9Novembar 64 2,1 77 2,6 54 1,8Decembar 53 1,7 63 2,0 43 1,4Prosječno 103 3,4 114 3,8 95 3,1Ukupno 1230 1371 1136Tabela 9.6: Procjena proizvodnje energije iz fotonaponskog sistema snage 1 kWIz svih prikupljenih podataka i provedenih anliza može se zaključiti da postoji značajan potencijalprimjene Sunčeve energije na području Bosne i Hercegovine, koji iznosi 70,5 milijuna GWh dozračene73

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)energije ukupnog Sunčevog zračenja godišnje. U toku 2002. godine izvršena je ugradnja i puštanje u radsolarnog sistema za zagrijavanje vode u JU Dom zdravlja Tuzla koji se sastojao od 3 solarna kolektorapovršine 2m 2 sa snagom 800W/ m 2 , što ukupno predstavlja cca 5kW instalisane snage.Arhitektura zgrade treba omogućiti i maksimalno korištenje raspršenog Sunčevog zračenja kako bi seuklonila potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana, koja, osim što troši energiju, dodatno zagrijavaprostor. Također je moguće koristiti energiju okoliša odnosno energiju u tlu akumuliranog Sunčevogzračenja, kako bi se zrak u kući ljeti hladio a zimi predgrijavao, zbog značajnih razlika temperatura tla izraka tijekom godine. Jedan kvadratni metar kvalitetnog prozora može zgradi osigurati oko 600 Wtopline za grijanje zgrade. Isti kvadratni metar prozora može osigurati rasvjetu kvalitetniju od umjetnihrasvjetnih tijela zamjenjujući oko 100 W električne energije za rasvjetu.Fotonaponski sistemi su kapitalno intenzivna postrojenja koja karakteriziraju vrlo visoka početnaulaganja ali i vrlo niski troškovi pogona, uz životni vijek od preko 25 godina. Zbog spomenutih visokihpočetnih ulaganja ne može se očekivati značajniji broj sistema na području općine Tuzla bez uvođenjapoticajne cijene i jamčenja otkupa energije na državnoj i entitetskim razinama, i to na minimalnorazdoblje od 12 godina.U energetskoj strategiji FBiH prijedlog je postaviti cilj za ugradnjom cca. 100.000 m 2 solarnih kolektorado 2020. godine (što bi bio veliki pomak u odnosu na sadašnjih 5.000 m2 solarnih kolektora), što jepovećanje za 20 puta. Ako bi ovaj omjer koristili na opštinu Tuzla to bi značilo povećanje sa sadašnjih370 m 2 na 7400 m 2 , odnosno ugradnju novih 185 solarnih kolektora.U nastavku je dat proračun jednog solarnog sistema za porodičnu kuću na podrčju opštine Tuzla. Podacisu sljedeći:• Geografska širina 45 stepeni• Nagib krova 30 stepeni od horizontale• Broj osoba u domaćinstvu 4• Temperatura potrošne vode je 45 stepeni• Temperature hladne vode je 10 stepeni• Period upotrebe solarnog sistema je od početka maja do kraja septembra, sa sljedećimpodacima o veličinama prosječnog sunčevog zračenja:o DI dn pr =3750 (Wh/m 2 dan)-za regiju mjesta za koju se proračun vršio DI dn pr =3500 (Wh/m 2 dan)-za posmatrano mjesto koje se nalzi u datoj regiji• Stepen korisnosti solarnog sistema 0.8• Temperatura tople vode u rezervoaru treba da bude 60 stepeni V=65 l/ osobi i danuMinimalna veličina energije koju odaje korišteni solarni kolekor u periodu od maja do kraja septembra tj.u periodu upotrebe solarnog kolektora, a pri svojem nagibu od 30 stepeni, je 2900 Wh/m 2 danu.Korektivni faktor k za 15 stepeni otkolona solarnog kolektora od smjera juga je 1,018.Potrebna toplotna energija je:65⋅4 ⋅1,16⋅ (45 −10)Q p== 13195( Wh / danu)0,8Minimalno potrebna veličina spremnika tople vode je:74

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)VR65⋅4 ⋅ (45 −10)=60 −10= 182Potrebna površina solarnog kolektora je:13195⋅3750S =1,018 = 4,96m2900 ⋅ 35002Cijena kompletnog solarng sistema koji obuhvata kompletne (grijanje, el.energija-rasvjeta, hlađenje)jedne pordične kuće je u prosjeku od 8.000-11.000 KM.Na isti način se može provesti analiza potreba za odgovarajućim površinama solarnih kolektora kako bise zadovoljile određene potrebe za toplom vodom, za svaki mjesec pojedinačno. Na taj način dobiju seprosječne stope pokrivenosti potreba za toplom vodom na temelju korištenja sunčeve energije, za svakimjesec pojedinačno. Na temelju toga može se napraviti plan energetskih potreba u drugim vidovimaenergije, kao što su električna energija, ugalj, gas, nafta...9.4. Geotermalna energijaIstraživanja geotermalnih resursa u Bosni i Hercegovini su vođena multisciplinarnim pristupom uz učešćestručnjaka različitih struka. Izradom regionalnih i detaljnih geoloških, hidrogeoloških, geofizičkih,naftonosnih i drugih istraživanja provedenih u različite svrhe dobivena su saznanja i o akumulacijamageotermalnih voda. Dubokim strukturnim bušenjem pri istraživanju nafte i plina u Posavini, Semberiji,Tuzlanskom i Srednjebosanskom bazenu, kod Glamoča i Vareša dobiveni su značajni podaci o strukturipodzemlja, temperaturama i osnovne indikacije o hidrogeološkim svojstvima nabušenih stijena. Napodručju Posavine u Dvorovima i Domaljevcu nabušena su i ležišta geotermalne vode.Na temelju provedenih istraživanja izračunati su osnovni geotermalni parametri: geotermalni gradijenti,toplinski tokovi i vodljivosti. Geotermalni gradijenti mogu se odrediti na temelju dva izračuna: natemelju mjerenja temperatura u dubokim bušotinama (napravljene radi istraživanja ili dobivanjaugljikovodika ili geotermalne vodeI) ili temperatura tla mjerenih na hidrometeorološkim stanicama. UBosni i Hercegovini geotermalni gradijenti su odreneni na temelju mjerenja temperatura u dubokimbušotinama u Hrvatskoj (Ravni Kotari, Brač, Bruvno) i BiH (Glamoč, Vareš, Kakanj, Sanska Ilidža, Tuzla,Domaljevac, Vitanović i Dvorovi).Prosječni toplinski tok geotermalno perspektivnog dijela Bosne i Hercegovine iznosi 60-100 mW/m 2 , štoje više od Europskog kontinentalnog prosjeka koji iznosi 60 mW/m 2 . Toplinski tok Bosanske posavine icentralne Bosne iznosi od 64 do 90 mW/m 2 . Maksimalne vrijednosti toplinskog toka zabilježene su uSemberiji i okolici Bosanskog Šamca gdje su izračunate vrijednosti od oko 120 mW/m 2 . Na temeljugeoloških, geofizičkih, naftnogeoloških, geokemijskih, geomorfoloških, neotektonskih i seizmološkihizučavanja, a posebno hidrogeoloških istraživanja provedena je analiza i zoniranje geotermalnihpotencijala u Bosni i Hercegovini.75

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Niskotemperaturnigeotermalni izvoriT IzdašnostToplinska snaga(MWt)Toplinska energija(TJ/god)Lokacija(°C) (kg/s) Do 50°C Do 20°C Do 50°C Do 20°CDomaljevac-Bos.Šamac 92,0 20,0 3,51 6,02 55,4 94,97Ukupno 3,51 6,02 55,4 94,97Geotermalniizvoris temperaturomvode između55°C i 20°CIlidža-Sarajevo 57,5 100,0 3,14 15,69 49,46 247,31Tičići-Kakanj 54,0 30,0 0,50 4,27 7,91 67,27Sočkovac-Gračanica 39,0 100,0 0,00 7,95 0,00 125,31Radići-Kakanj 38,0 30,0 0,00 2,26 0,00 35,61Slavinovići-bušotina SL-1 34,5 4,0 0,00 0,24 0,00 3,83Olovo 34,0 80,0 0,00 4,69 0,00 73,86Gata 32,0 50,0 0,00 2,51 0,00 39,57Sanska Ilidža 31,0 40,0 0,00 1,84 0,00 29,02Gradačac 29,0 48,0 0,00 1,81 0,00 28,45Ribnica-Kakanj 28,9 66,0 0,00 2,46 0,00 36,74M.Kladuša-Ilidža 28,0 50,0 0,00 1,87 0,00 26,36Srebrenik-bušotina BD-1 28,0 10,0 0,00 0,33 0,00 5,29Tuzla-Slanica 27,0 30,0 0,00 0,66 0,00 13,85Solun 26,8 6,0 0,00 0,17 0,00 2,59Oćevija 25,8 16,0 0,00 0,39 0,00 8,15Bugojno-Vruća voda 25,5 7,0 0,00 0,18 0,00 2,64Orija-Križevići 25,0 15,0 0,00 0,31 0,00 4,95M.Kladuša-Barake 24,0 80,0 0,00 1,00 0,00 15,83Klokoti-bušotina 24,0 1,0 0,00 0,02 0,00 0,26Bičer-Kakanj 24,0 1,0 0,00 0,02 0,00 0,26Toplica-Lepenica 24,0 25,0 0,00 0,42 0,00 6,60Fojnica Banja buš. 22,6 182,0 0,00 1,76 0,00 27,78M.Kladuša-D.Šumarac 22,0 10,0 0,00 0,08 0,00 1,32Grabovnik-Fojnica 22,0 1,5 0,00 0,01 0,00 0,20G.Vrelo-KraljevaSutjeska 21,0 20,0 0,00 0,09 0,00 1,32Kozica 21,0 6,0 0,00 0,03 0,00 0,40Podijonik-Olovo 21,0 0,2 0,00 0,00 0,00 0,01Ukupno 3,64 51,06 57,37 804,78UKUPNO 7,15 57,08 112,77 899,75Tabela 9.7: Geotermalni izvori – toplinski potencijal u direktnoj primjeniNavedeni geotermalni izvori koriste se u manjoj mjeri za kupanje, a u još manjoj mjeri za grijanjeprostora. Rekreacioni ili balneološki (banjski) kapaciteti postoje na više geotermalnih izvora (Fojnica,Olovo, Višegradska banja, Ilidža, Sočkovac, Ilidža), i u Tuzli.Bez reprezentativnih geotermalnih parametara koji se mogu dobiti samo dubokim bušenjem nemogućeje govoriti o korištenju geotermalnih resursa na području Općine Tuzla. Uzimajući u obzir investicije uistražna bušenja, koje su značajne, te razinu nesigurnosti koju nose takva istraživanja, nije moguće76

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)očekivati značajnija ulaganja u ovom sektoru bez značajnije potpore državne i entitetskih uprava ilimeđunarodne zajednice.9.5. Energija vodeUkupna instalirana snaga 31 male HE iznosit će 34,19 MW, s očekivanom prosječnom godišnjomproizvodnjom od 126,6 GWh. Ukupna vrijednost investicije je 51,05 milijuna Eura. U sklopu EP BIHplanirana ukupna instalirana snaga u malim hidroelektranama iznosi oko 34 MW, a planirana prosječnagodišnja proizvodnja oko 127 GWh. Trenutačno su u sklopu EP BIH u pogonu male hidroelektraneukupne instalirane snage 23,7 MW.Što se tiče Općine Tuzla ne postoji opravdanost za izgradnju malih hidroelektrana.77

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)10. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO 2 ZA OPĆINU TUZLA10.1. UvodZagrijavanje Zemljine atmosfere zbog otežane reemisije topline primljene zračenjem nazivamo efekatstaklenika. Zemlja se najviše zagrijava vidljivim Sunčevim svjetlom koje relativno slobodno prolazi krozatmosferu. Zemlja, međutim, dobivenu energiju vraća u svemir u obliku infracrvenih zraka, koje zračisvako zagrijano tijelo.Te infracrvene zrake djelomično zagrijavaju gasovi u njezinoj atmosferi najvišeugljikov dioksid, ali i metan i vodena para), kao što ih zagrijava staklo staklenika.Gasovi čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere odbijaju dio topline natrag na Zemlju, štoizaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža. Sličan proces odvija se ustakleniku, pa odatle i naziv.Kako sadržaj navedenih gasova zbog ljudskih djelatnosti stalno raste, pojačava se i zagrijavanje. Tako jesadržaj ugljikova dioksida od industrijske revolucije porastao za 25%, odnosno za 10% samo od 1950.,dok danas raste brzinom od 0,5% godišnje.Naučnici predviđaju da će se zbog toga do 2025. prosječnatemperatura Zemlje dići za 1.5°C, što će (zbog kopnjenja leda i toplinskog širenja okeana) izazvati porastnivoa svjetskih mora za 20 cm.Kao glavni krivac do sada je proglašavan ugljični dioksid (CO 2 ), čija je koncentracija u atmosferipodignuta izgaranjem fosilnih goriva (ugljena, nafte, plina). No, zadnja istraživanja ukazuju na to daugljični dioksid nije najveći uzročnik zatopljenja! Zahvaljujući mjehurićima zraka zarobljenim u polarnomledu bilo je moguće odrediti sastave atmosfere od 1850. godine do danas. Rezultati pokazuju da jepromjena klime zadnjih dvadesetak godina najvećim dijelom uzrokovana troposferskim ozonom (O 3 ),metanom (CH 4 ), klorofluorougljicima (CFC), i vrlo sitnim česticama čađi.Staklenički gasovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni stakleničkigasovi)su: ugljični dioksid (CO 2 ), metan (CH 4 ), didušićni oksid (N 2 O), klor-fluor-ugljici (CFC, odnosnofreoni), klor-fluor-ugljikovodici (HCFC) i Fosfor-fluor-ugljikovodici (PFC). Ugljični dioksid uglavnom nastajeizgaranjem fosilnih goriva. Didušični oksid također nastaje pri procesima izgaranja, ali je značajniji izvor uraznim industrijskim procesima, te naročito u poljoprivredi. Metan se ispušta u atmosferu prilikomrukovanja, proizvodnje, transmisije, prerade i distribucije fosilnim gorivima, ali i u poljoprivredi,enteričkom fermentacijom u domaćih životinja, te fermentacijom otpada. Preostala tri plina koriste se uindustrijskim procesima, te iako se radi o malim količinama, imaju veliki utjecaj na efekt staklenika.Bosna i Hercegovina se ratificiranjem protokola iz Kyota obavezala na praćenje i izvještavanje oemisijama onečišćujućih tvari u atmosferu prema IPCC protokolu.Referentni inventar emisija CO 2 općine Tuzla izrađen je za 2002. godinu, koja je odabrana kao referentnagodina, i to u skladu sa preporikama Europske komisije prema IPCC protokolu. 2002. godina je izabranakao referentna (bazna) godina, s obzirom na raspoloživost i pouzdanost podataka koji su se koristili zaproračun emisija CO 2 .Prema IPCC metodologiji proračun emisija stakleničkih gasova odnosi se samo na emisije koje suposljedica antropogenih djelovanja i to iz slijedećih sektora: industrija, poljoprivreda, energetika,promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, korištenje otapala i upravljanje otpadom.78

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Inventar emisija CO 2 općine Tuzla obuhvata četiri sektora i to: zgradarstvo, saobraćaj, javna rasvjeta iupravljanje otpadom. Obuhvaćene su direktne emisije iz izgaranja goriva i indirektne emisije iz potrošnjeelektrične energije i topline. Za proračun emisija usljed izgaranja goriva iz javnog saobraćaja korišten jeprogramski paket COPERT.10.2. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora zgradarstva općine TuzlaŠto se tiče emisija CO 2 iz sektora zgradarstva Općine Tuzla, one predstavljaju emisije koje potiču izproizvodnje i potrošnje toplinske energije i električne energije i emisije iz izgaranja goriva, kao što suugalj i lož ulje. Za proračun emisija iz potrošnje električne i toplinske energije korišteni su određenispecifični emisijski faktori iz Studije energetskog sektora u BiH (Tabela 9.1), a koji su u skladu sa IPCCprotokolom.Faktor emisije CO2Bosna i Hercegovina(t CO2/TJ) 2010. 2015. 2020.IndustrijaElektrična energija 201,9 260,9 230,5Ukapljeni naftni plin 62,4 62,4 62,4Ugljen 96,0 96,0 96,0Ostali derivati nafte 76,1 76,1 76,1Prirodni plin 55,8 55,8 55,8PrometElektrična energija 201,9 260,9 230,5Dizel 73,3 73,3 73,3Benzin 68,6 68,6 68,6Mlazno gorivo 70,8 70,8 70,8Ukapljeni naftni plin 62,4 62,4 62,4Komprimirani prirodni plin 55,8 55,8 55,8KućanstvaElektrična energija 201,9 260,9 230,5Ukapljeni naftni plin 62,4 62,4 62,4Ugljen 96,7 96,7 96,7Ostali derivati nafte 73,3 73,3 73,3Prirodni plin 55,8 55,8 55,8UslugeElektrična energija 201,9 260,9 230,5Ukapljeni naftni plin 62,4 62,4 62,4Ugljen 96,7 96,7 96,7Ostali derivati nafte 73,3 73,3 73,3Prirodni plin 55,8 55,8 55,8Tabela 10.1: Faktori emisije CO 279

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Faktor emisije CO2(g CO2/ k Wh)Električna energija 726,84Ostali derivati nafte 263,88Ugljen 348,12Tabela 10.2: korišteni Faktori emisije CO 2 u (g CO 2 /kWh)Emisija, t CO2KATEGORIJA iz potrošnje iz potrošnje iz potrošnje iz svihZGRADE JAVNE NAMJENE U VLASNIŠTVU OPĆINE TUZLAel. energije uglja kao ogreva lož ulja izvoraLokalna i mjesna uprava 197,2 297,5 0,0 494,7Preduzeća u vlasništvuopćine Tuzla 99,9 198,1 0,0 298,0Zdravstvena zaštita 468,0 435,4 0,0 903,4Obrazovna djelatnost 87,9 0,0 0,0 87,9Kulturna djelatnost 100,1 64,4 0,0 164,5Sportska djelatnost 474,4 0,0 0,0 474,4Ostale zgrade i prostoriu vlasništvu općine Tuzla 2.085,8 2.052,2 0,0 4.138,0UKUPNO 3.513,3 3.047,6 0,0 6.560,9ZGRADE JAVNE NAMJENE KOJE NISU U VLASNIŠTVU OPĆINE TUZLAKantonalna, entitetska ilidržavna uprava 560,4 0,0 0,0 560,4Preduzeća u vlasništvu kantonaentiteta ili države 1.631,2 250,3 1,4 1.882,9Zdravstvena zaštita 2.743,3 7.222,3 0,3 9.965,9Obrazovna djelatnost 1.235,4 3.554,1 4,2 4.793,7Kulturna djelatnost 91,4 98,0 0,0 189,4Sportska djelatnost 0,0 0,0 0,0 0,0Ostale zgrade i prostori uvlasništvukantona, entiteta ili države 140,0 568,8 1,0 709,8UKUPNO 6.401,7 11.693,5 6,9 18.102,1STAMBENI OBJEKTIUKUPNO 89.781,1 355.534,2 0,0 445.315,3ZGRADARSTVOUKUPNO 99.696,1 370.275,3 6,9 469.978,4Tabela 10.3: Emisije CO 2 sektora zgradarstva Općine Tuzla za 2002. godinuInače, srednja vrijednost faktora emisija za proračun CO 2 iz potrošnje električne energije za 27 članicaEuropske unije iznosi 476 gCO 2 /kWh, dok za Bosnu i Hercegovinu emisijski faktor iz potrošnje električneenergije je relativno visok i iznosi 726,84 gCO 2 /kWh. To je iz tog razloga što je faktor emisija za proračunCO 2 iz potrošnje električne energije veći ukoliko je udio proizvodnje električne energije iz fosilnih gorivaveći, a u Bosni i Hercegovini je taj udio veoma visok. Ako je pak udio proizvodnje električne energije uhidroelektranama veći, emisijski faktor iz potrošnje električne energije je u tom slučaju srazmjerno niži.80

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 10.1: Udio emisije CO2 po podsektorima u sektoru zgradarstva10.3. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora saobraćaja općine Tuzla10.3.1. Metodologija izrade Referentnog inventara emisije CO 2 iz sektora saobraćajaOpćine TuzlaZagađivanje vazduha u velikim gradovima od motornih vozila postaje sve značajnije. Zbog toga se usvijetu, a u poslednje vrijeme i kod nas posvećuje posebna pažnja smanjenju zagađenja vazduhauticajem na sam izvor, tj. vozilo i režim saobraćaja. Motori ugrađeni u vozilima, skoro isključivo pripadajugrupi motora sa unutrašnjim sagorijevanjem koji pri transformaciji hemijske energije u mehanički radizbacuju u atmosferu produkte potpunog ili nepotpunog sagorijevanja. Pored izduvne cijevi na vozilupostoje i drugi izvori zagađenja, ali je ona ipak najznačajniji emiter i problemi vezani za nju sunajkomplikovaniji i predstavljaju jedino pravo rješenje problema smanjivanja izduvnih gasova. Nakoličinu i sastav izduvnih gasova utiču različiti faktori: način stvaranja mješavine goriva i zraka,konstrukcioni parametri motora, tip i sastav goriva, prisustvo aditiva u gorivima i mazivima, vanjskimeteorološki uslovi itd. Učešće štetnih sastojaka u jedinici zapremine izduvnih gasova u prvom reduzavisi od ostvarenog odnosa benzina i zraka u toku pripreme procesa za sagorijevanje. Emisije izduvnihgasova iznad propisanih granica mogu biti uzrokovane:• neispravnošću ili dotrajalošću motora,• neispravnošću ili dotrajalošću jednog od elemenata sistema za paljenje ili napajanje motoragorivom i• neispravnim podešavanjem motora.Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora saobraćaja Općine Tuzla podjeljen je na tri osnovnapodsektora:81

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• emisije CO 2 vozila u vlasništvu Općine Tuzla;• emisije CO 2 javnog prevoza putnika;• emisije CO 2 privatnih i komercijalnih vozila.Poznavajući sve parametre neophodne za definisanje ekološke slike u Općini Tuzla izvršen je proračunkarakterističnih emisija zagađujudih materija od cestovnih motornih vozila korištenjem računarskogprograma Copert IV koji se primjenjuje na području cijele Evropske Unije. Koristeći ECE pravilnike(Economic Comision for Europe), a slijedeći upute programa COPERT IV, motorna vozila na Općini Tuzlapodijeljena su na sljedeći način:• ECE 15/02 (vozila koja su proizvedena u periodu od; 1978-1980.);• ECE 15/03 (1981-1985 god.);• ECE 15/04 (1985-1992 god.);• Euro 1 (1992-1996 god.);• Euro 2 (1996-2000 god.);• Euro 3 (2000-2004 god.);10.3.2. Emisije CO 2 vozila u vlasništvu Općine TuzlaVozni park u vlasništvu Općine Tuzla sastoji se od 76 putničkih, 30 kombiniranih, te 74 teretnih vozila.U Tabeli 10.4 prikazane su emisije CO 2 i drugih značajninih zagađivača voznog parka u vlasništvu OpćineTuzla u 2002. godini prema korištenom gorivu.Vozni park uvlasništvu OpćineTuzlaKoličinapotrošenoggorivaPotrošenaenergijaEmisje, tt TJ MWh CH 4 N 2 O CO 2 CO 2 -eqMotorni benzin 49,54 16,15 4.486,11 0,04 0,01 156,66 160,60Dizel 373,74 2,16 600,00 0,09 0,06 1.184,58 1.205,07Ukupno 423,28 18,31 5.086,11 0,13 0,07 1.341,24 1.365,67Tabela 10.4: Emisije CO2 voznog parka u vlasništvu Općine Tuzla82

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)10.3.3. Emisije CO 2 javnog prevoza putnikaPodsektor javnog prevoza obuhvata autobuski prevoz i taksi prevoz. Autobuski prevoz u 2002. godiničine gradski i prigradski autobusi koji kao gorivo koriste isključivo dizel. U 2002. godini ukupna potrošnjadizela iznosila je 1.885,60 t. Potrošnja goriva i emisije stakleničkih plinova za autobuski prevoz prikazanaje u tabeli 10.5.Autobuski prevozKoličinapotrošenoggorivaPotrošenaenergijaEmisje, tt TJ MWh CH 4 N 2 O CO 2 CO 2 -eqDizel 1.885,60 81,50 22.638,89 0,65 0,08 5.939,57 5.978,02Ukupno 1.885,60 81,50 22.638,89 0,65 0,08 5.939,57 5.978,02Tabela 10.5: Potrošnje goriva i emisije CO2 autobuskog prevozaUnutar Općine Tuzla u sklopu javnog prevoza djeluje i taksi služba koja posjeduje flotu od 320 vozila, odtoga 85% dizelskih. Podaci o vozilima, potrošnji goriva i godišnjoj emisiji CO 2 dati su u tabeli 10.6.Taksi prevozKoličinapotrošenoggorivaPotrošenaenergijaEmisje, tt TJ MWh CH 4 N 2 O CO 2 CO 2 -eqMotorni benzin 162,56 7,08 1.966,67 0,22 0,04 513,51 530,53Dizel 831,86 35,96 9.988,89 0,20 0,04 2.636,55 2.653,15Ukupno 994,42 43,04 11.955,56 0,42 0,08 3.150,06 3.183,68Tabela 10.6: Emisije CO2 po vrstama goriva taksi službeU tabeli 10.7 date su potrošnje energije, ukupna potrošnja goriva i emisije CO 2 za podsektor javnogprevoza na području općine Tuzla.Podsektori prevozaputnikaKoličinapotrošenoggorivaPotrošenaenergijaEmisje, tt TJ MWh CH 4 N 2 O CO 2 CO 2 -eqAutobuski prevoz 1.885,60 81,50 22.638,89 0,65 0,08 5.939,57 5.978,02Taksi prevoz 994,42 43,04 11.955,56 0,42 0,08 3.150,06 3.183,68Ukupno 2.880,02 124,54 34.594,44 1,07 0,16 9.089,63 9.161,70Tabela 10.7: Ukupna potrošnja goriva, energije i emisije CO2 za podsektor javnog prevoza83

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Emisijski faktori, kao i emisije proračunati su COPERT IV modelom. Od ukupne emisije CO 2 podsektorajavnog prevoza na području općine Tuzla, 65,34% uzrokuje autobuski prevoz, a 34,66% taksi prevoz.10.3.4. Emisije CO 2 privatnih i komercijalnih vozilaPodsektor privatnih i komercijalnih vozila čine sljedeće kategorije:• privatna vozila (automobili),• teretna vozila,• mopedi i motocikli,• ostali autobusi (koji nemaju registrovane redovne linije).Ukupna potrošnja goriva i energije podsektora u 2002. godini prikazana je u tabeli 10.8.Podsektor - Privatna ikomercijalna vozilaMotorni benzin, t Dizel, t Potrošnja, TJPotrošenaenergija,MWhPrivatna vozila 5.914,39 9.109,42 651,5 180.972,35Teretna vozila 43,31 12.758,44 553,36 153.710,40Mopedi i motocikli 42,63 0 1,86 516,07Ostali autobusi 0 1.571,98 67,95 18.874,21UKUPNO 6.000,33 23.439,84 1.274,66 354.073,03Tabela 10.8: Ukupna potrošnja pojedine vrste goriva i energije podsektoraU tabeli 10.9 date su emisije CO 2 i drugih značajnijih polutanata iz sektora saobraćaja za podsektorprivatna i komercijalna vozila, po kategorijama.Podsektor - Privatna ikomercijalna vozilaEmisje, tCH 4 N 2 O CO 2 CO 2 -eqPrivatna vozila 8,47 1,76 47.566,32 48.289,80Teretna vozila 2,99 0,84 40.581,11 40.904,30Mopedi i motocikli 0,48 0,00 134,70 144,78Ostali autobusi 1,20 0,15 10.960,53 11.032,23UKUPNO 13,14 2,75 99.242,66 100.371,10Tabela 10.9: Emisije CO2 i drugih značajnijih polutanata za podsektor privatna i komercijalna vozilaEmisijski faktori, kao i emisije proračunati su COPERT IV modelom.84

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)10.3.5. Ukupne emisije CO 2 iz sektora saobraćaja Općine TuzlaUkupna potrošnja goriva pojedinih podsektora saobraćaja, te pripadajuće emisije CO 2 prikazane su usljedećoj tabeli.PodsektorisaobraćajaVozila uvlasništvuOpćine TuzlaJavni prevozputnikaPrivatna ikomercijalnavozilaBrojvozilaMotornibenzinPotrošnja energije, TJDizelUkupnoMotornibenzinEmisija C0 2 , tDizelUkupno180 2,16 16,15 18,31 160,6 1.205,07 1.365,67440 7,08 117,46 124,54 513,51 8.576,12 9.161,7022.485 261,5 1.013,16 1.274,66 18.961,02 80.281,65 99.242.67UKUPNO 23.105 270,74 1.146,77 1.417,51 19.635,19 90.062,84 109.697,97Tabela 10.10: Ukupne emisije CO2 iz sektora saobraćaja Općine TuzlaGrafički prikaz potrošnje goriva te pripadajućih emisija CO 2 dat je na sljedećim slikama.Slika 10.2: Usporedba potrošnje goriva u sektoru saobraćaja Općine Tuzla85

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 10.3: Emisija CO2 sektora saobraćaja Općine Tuzla10.4. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora javne rasvjete općine TuzlaZa napajanje javne rasvjete u 2002 godini utrošeno je 4.792.278 kWh električne enrgije.Potrošnja električneenergije Emisijski faktor EmisijaMWh t CO2/ MWh t CO24.792,28 0,72684 3.483,22Tabela 10.11: Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 električne mreže javne rasvjete10.5. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora upravljanja otpadom OpćineTuzlaOdlagališni plin nastaje na odlagalištima otpada kao produkt biorazgradljivih tvari i u manjoj mjeriprilikom hemijskih procesa između nekih nerazgradljivih tvari. Sastav i količina odlagališnog plina udirektnoj su vezi sa sastavom otpada i uvjetima u kojima se nalazi tijelo otpada.Stvaranje deponijskog gasa je neizbježna posljedica odlaganja i raspadanja otpadnog materijala kojisadrži organske materije.Do danas je u odlagališnom plinu evidentirano sveukupno 557 različitih sastojaka. Najzastupljeniji sumetan i ugljični dioksid koji čine približno 94% ukupne količine plina, dok preostalih 6% otpada na joščitav niz sastojaka koji su prisutni u većim ili manjim količinama. Neki od ovih gasova, kao što jemerkaptan, uzrok su karakterističnog, neprijatnog mirisa koji se vezuju za deponijski gas.86

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)S obzirom na prirodne karakteristike osnovnih komponenti, deponijski gas predstavlja smjesu zapaljivih,zagušljivih i otrovnih gasova i može biti opasan po ljude na deponiji i oko nje.Iz otpada zapremine 1 m 3 izdvaja se određena količina gasa koji se uglavnom sastoji od metana iugljendioksida ( 54% metana i 40% CO 2 ). Metan je eksplozivan u granicama od 5-15% smjese sa zrakom.Metan se razvija oko 10 godina, a svi degradacioni procesi organskih materijala završavaju se nakon 30godina. Prosječna godišnja proizvodnja gasa iz tone odloženog komunalnog otpada iznosi oko 6 m 3 atoplinska vrijednost deponijskog gasa iznosi u prosjeku 5 kWh/m 3 .Za proračun specifične godišnje količine odlagališnog plina po toni komunalnog otpada (biorazgradljivog)postoji više iskustvenih i matematičkih metoda od kojih ćemo za proračun primjeniti metodu premaEarlsonu, koja kaže da se iz tone biorazgradljivog otpada godišnje proizvede 6 m 3 odlagališnog plina.U našem slučaju, možemo izračunati, da je ukupno odloženi otpad u referentnoj godini emitovao:43.000 x 6m 3 = 258.000 m 3 odlagališnog plinaBazirajući našu analizu na količinu emitovanog CO 2 neophodno je prethodno izvršiti proračun premasastavu cjelokupnog odlagališnog plina. Budući da prema nekim svjetskim proračunima učinak metanaCH 4 u odlagališnim plinovima iznosi 54%, CO 2 40%, te ostali plinovi (N 2 O, itd) 6% tako ćemo pristupiti inašem proračunu:- 258.000 x 54%= 139.320m 3 CH 4- 258.000 x 40%= 103.200m 3 CO 2- 258.000 x 6%= 15.480m 3 ostali plinovi (N 2 O, itd.)Da bismo konačno izračunali emisiju odlagališnih plinova, baziranih na emisiju CO 2 , neophodno je i uticajostalih plinova na atmosferu prikazati kao ekvivalent CO 2 . Prema DEFRA-inom uputstvu (Data source:2010 Guidelines to Defra/DECC's GHG Conversion Factors for Company Reporting) sljedi da je:GWP je indeks ili mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične mase pojedinog plina na globalnozatopljavanje, a u odnosu na istu količinu ugljičnog dioksida.1m 3 CH 4 = 21m 3 CO 21 m 3 N 2 O = 310 m 3 CO 2Pa je za:CO 2 ... 103.200 m 3METAN ... 139.320m 3 x 21 = 2.925.720m 3 CO 2OSTALI PLINOVI ... 15.480m 3 x 310 = 4.798.800m 3 CO 2Tako da konačno možemo reći da je emisija odlagališnih plinova za referentnu godinu 2002, a obziromna količinu otpada od 43,000 tona iznosi:(103.200 + 2.925.720 + 4.798.800) m 3 CO 2 = 7.827.720m 3 CO 287

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)7.827.720m 3 predstavlja volumen odlagališnih plinova u jedinici CO 2 . Da bismo izračunali masuodlagališnih plinova radimo prema tabelama o toplinskim svojstvima plinova (Bojan Kraut / Strojarskipriručnik str.228) za srednju temperaturu od 20°C i pri atmosferskom pritisku gustina CO 2 je 1,95 kg/m 3 .U našem slučaju volumen od 7.827.720m 3 x1,95 kg/m 3 odgovara 15.264.054 kg = 15.264 tona CO 2Iz prethodnih proračuna možemo zaključiti da odlagališni plinovi iz komunalnog otpada imaju veomavisok negativan uticaj na atmosferu, a prema sastavu samih plinova i njihovom učinku na okoliš, vidi seda dosta veči uticaj na okoliš ima sam metan (CH 4 ), i ostali plinovi od samog CO 2 .Metan nastao kao produkt biološke degradacije organskih tvari iz komunalnog otpada predstavlja 20%ukupnih antropogenih emisija metana. Metanska komponenta deponijskog plina posjeduje energetskuvrijednost između 36-38 MJ/m³, što je dovoljno da se metan može koristiti kao gorivo za pogone plinskihmotora, odnosno za dobivanje električne energije. Ovakav način eksploatacije metana je praksa napreko 700 lokacija u Evropi, sa instalisanim kapacitetima od 350 kW do 1,2 MW. Isto tako, na skoro 200lokacija u svijetu izgrađena su postrojenja koja iskorištavaju otpadnu toplotnu energiju koja nastajehlađenjem plinskih motora. Ova postrojenja, poznata pod nazivom „kogenerativna postrojenja“, imajuukupni stepen iskoristivosti reda 80 – 87%. Ako se uzme u obzir podatak da je stepen iskoristivostiplinskog motora, pri proizvodnji električne energije, reda 35-37%, očita je prednost sistema zakogeneraciju.10.6. Referentni inventar emisija CO 2 iz sektora vodosnadbjevanja Općine TuzlaObzirom da, kako je već naglašeno, u sistemu vodosnabdijevanja Općine Tuzla pumpne stanicepredstavljaju enormne potrošače električne energije, referentni inventar emisija CO 2 ćemo preračunatina osnovu ukupne potrošnje električne energije na pupmnim stanicama u 2002. godini datoj u tabeli 8.1.Potrošnja električne energije na pumpnim stanicama u sistemu vodosnabdijevanja Tuzle za baznu 2002.godinu je iznoslila 14.019.000,00 kWh, na osnovu čega je referentni inventar emisija CO 2 iz sektoravodosnadbjevanja dat u narednoj tabeli.Potrošnja električneenergije pumpnih stanicaEmisijski faktor EmisijaMWh t CO2/ MWh t CO214.019,00 0,72684 10.189,57Tabela 10.12: Potrošnja električne energije i neizravna emisija CO 2 sistema vodosnadbjevanja OpćineTuzla88

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)10.7. Ukupni Referentni inventar emisija CO 2 Općine TuzlaSEKTOREmisija, Udio sektora odtCO 2 ukupnih emisija CO 2 u %Zgradarstvo 469.978,40 77,22%Saobraćaj 109.697,97 18,02%Javna rasvjeta 3.483,22 0,57%Upravljanje otpadom 15.264,05 2,51%Vodosnadbjevanje 10.189,57 1,67%UKUPNO 608.613,21 100,00%Tabela 10.13: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO 2Slika 10.4: Udio pojedinog sektora od ukupnih emisija CO 2Referentni inventar emisija u Općini Tuzla za 2002. godinu obuhvata direktne (izgaranje goriva) iindirektne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO 2 iz pet sektora neposredne potrošnjeenergije: zgradarstva, saobraćaja, javne rasvjete, upravljanja otpadom i vodosnadbjevanja. Ukupnaemisija CO 2 iz posmatranih sektora u Općini Tuzla iznosila je u 2002. godini 608.613,21 t CO 2 . Najvećiizvor emisije, kao i potrošnje energenata, je sektor zgradarstva s emisijom od 469.978,40 t CO 2 , a slijediga saobraćaja sa 109.697,97 t CO 2 , te sektor upravljanja otpadom s emisijom od 15.264,05 t CO 2 .Najveći udio (77,22%) u ukupnim emisijama CO 2 ima sektor zgradarstva, nakon kojeg slijedi sektorsaobraćaja s 18,02%. Emisije iz sagorjevanja uglja (370.275,3 t CO 2 ) i električne energije (113.368,89 tCO 2 ) su najzastupljenije u sektoru zgradarstva dok su u sektoru saobraćaja najveće emisije nastalepotrošnjom dizela (90.062,84 t CO 2 ) i benzina (19.635,19 t CO 2 ).Posmatrano u odnosu na broj stanovnika emisija t CO 2 /stanovniku u Općini Tuzla iznosi 4,49. U studijiEuropean Green City Index analizirane su emisije CO 2 za 30 europskih gradova u 2007. godini. Grad snajmanjom emisijom od 2,19 tCO 2 /stanovniku je Oslo, dok je grad s najvećom emisijom od 9,72 tCO 2 /stanovniku Dublin, dok je prosjek emisija analiziranih gradova iznosio 5,09 tCO 2 /stanovniku. Iznavedenog prikaza se može zaključiti da je Općina Tuzla po emisiji t CO 2 /stanovniku ispod prosjeka 30analiziranih europskih gradova ali, uzevši u obzir da ovim Referentnim inventarom emisija CO 2 nijeobuhvaćen sektor industrije, stvarni iznos t CO 2 /stanovniku u Općini Tuzla je znatno veći.89

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11. PLAN PRIORITETNIH MJERA ZA SMANJENJE EMISIJE CO 2 DO 2020.GODINE11.1. UvodPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcionog plana, Plan prioritetnih mjera i aktivnosti zasmanjenje emisije CO 2 do 2020. godine sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti za sektorezgradarstva, saobraćaja, javne rasvjete Općine Tuzla, upravljanja čvrstim otpadom i vodosnadbjevanjaOpćine Tuzla. Također su identifikovane mjere sa stanovišta urbanističkog planiranja i obnovljivih izvoraenergije koje doprinose poboljšanju energetske efikasnosti i konačnom smanjenju emisije CO 2 .Mjere za unapređenje energetske efikasnosti u sektorima zgradarstva i saobraćaja su podjeljene nanekoliko podkategorija u skladu sa podjelom ovih sektora na podsektore u analizi energetske potrošnje,te u skladu sa njihovim osnovnim namjenom i karakteristikama. Mjere za poboljšanje energetskeefiksanosti u sektorima javne rasvjete, upravljanja otpadom i vodsnadbjevanja su malobrojnije u odnosuna pomenuta dva sektora i nisu podijeljene u podkategorije.U ovom poglavlju će biti dat pregled svih mjera po nabrojanim sektorima čija bi implementacijarezultirala smanjenjem emisija CO 2 u Općini Tuzla, a koji podrazumjeva opis mjera, očekivane uštedeenergije i emisija CO 2 , vremenski okvir provedbe, procjene investicijskih troškova te tijela zadužena zanjihovu implementaciju.11.2. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoruzgradarstvaPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcijskog plana, prijedlog mjera za sektor zgradarstva jepodijeljen u 5 (pet) kategorija, ovisno o načinu i vrsti mjera koje treba da se provode, te o nadležnostinad objektima (javni u vlasništvu/nadležnošću općine Tuzla, javni koji nisu vlasništvu/nadležnošćuopćine Tuzla, privredni i objekti stanovanja). Ovih 5 kategorija podrazumijevaju sljedeće mjere:I – Opće mjereII – Organizacione mjere;III – Strateško-planske mjere;IV – Obrazovno-edukacijske mjere iV – Konkretne operativne mjere.Također, s obzirom da na području općine Tuzla postoji sistem daljinskog grijanja potrebno je razlikovatimjere za objekte koji su na sistemu daljinskog grijanja i koji se mogu priključiti na sistem daljinskoggrijanja, te objekte koji se iz tehniško-tehnoloških razloga ne mogu priključiti na sistem daljinskoggrijanja. Kako i ovdje postoje dvije kategorije, potrebno je prijedlog mjera za poboljšanje eneregtskeefikasnosti u sektoru zgradarstva prilagoditi tome. Gore navedenih 5 kategorija mjera za poboljšanjeenergetske efikasnosti u sektoru zgradarstva se mogu definirati kao generalni prijedlog mjera na kojimatreba raditi kontinuirano i nevezano za terminski okvir ovog plana, ali se moraju prilagoditi i vrstiobjekata prema nadležnostima nad objektima. Mjere koje će konkretno dovesti do planiranog smanjenjaemisija CO 2 do 2020. godine su prikazane u posebnim tabelama sa detaljnim prikazom mjera, potrebnogfinancijskog iznosa, potencijalnim izvorima financiranja i planiranim smanjenjem emisija CO 2 .90

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.2.1. Opće mjereKategorijom opće mjere obuhvaćene su mjere koje se odnose na zgradarstvo općine Tuzla u cjelini.Tijekom izrade ovog Akcijskog plana uočeni su problemi u prikupljanju podataka o energetskojpotrošnji u različitim kategorijama zgrada. Iz tog razloga, ovdje su predložene 4 mjere koje se uprvom redu odnose na uklanjanje barijera praćenju i kontroli energetske potrošnje u zgradarstvuopćine Tuzla:1. Izrada metodologije za prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja za sektor zgradarstva općineTuzla prema klasifikaciji zgrada koja se koristi u ovom Akcijskom planu (1. zgrade unadležnosti/vlasništvu općine Tuzla; 2. stambene zgrade; 3. zgrade privrede - komercijalne i uslužnedjelatnosti);2. Prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja prema razvijenoj metodologiji na godišnjoj,mjesečnoj i dnevnoj osnovi (ovisno o vrsti pokazatelja), pri čemu će se za prikupljanje koristiti sustaviautomatskog daljinskog očitanja, te očitanje od strane djelatnika radi dodatne provjere ispravnosti;3. Izrada informacijskog sistema upravljanja energijom (energetsko knjigovodstvo) za općinu Tuzla kojiće sadržavati sve prikupljene podatke i pokazatelje, te omogućavati izradu svih potrebnih irelevantnih analiza;4. Izrada godišnje energetske bilance općine Tuzla prema klasifikaciji zgrada iz ovog Akcijskog plana.Treba naglasiti da se radi o iznimno važnim mjerama jer je bez prikupljanja relevantnih energetskihpokazatelja prema jednoznačnoj metodologiji nemoguće pratiti stvarno kretanje energetskih potrošnji.11.2.2. Organizacione mjere1. Postavljanje organizacione strukture za provođenje programa energetske efikasnosti,2. Uspostavljanje edukativnog centra za klimatske promjene i energetsku efikasnost,3. Formiranje fonda za sufinanciranje projekata energetske efikasnosti.11.2.3. Strateško-planske mjere1. Plan za provođenje energetskih pregleda objekata, posebno javnih objekata: ustanove, škole,univerziteti i dr.,2. Plan rekonstrukcije javnih objekata sa ciljem poboljšanja energetskih svojstava objekata,3. Plan priključenja javnih objekata na sistem daljinskog grijanja,4. Kontinuirani planovi proširenja sistema daljinskog grijanja na periferna područja u skladu samogućnostima i tehno-ekonomskim predispozicijama,5. Plan ugradnje i implementacije sistema za mjerenje potrošnje toplinske energije iz daljinskogsistema grijanja za sve objekte,6. Plan uvođenja automatske regulacije sistema daljinskog grijanja u javnim objektima,7. Izrada poticajnog sistema za individualna domaćinstva za priključenje na daljinski sistem grijanja ipoboljšanje energetskih svojstava svojih objekata,8. Izrada poticajnog sistema za poboljšanje toplinskih karakteristika za objekte kolektivnog stanovanja,9. Ograničenje specifične potrošnje energije grijanja iz sistema daljinskog grijanja za budućeinvestitore,10. Izrada studije o mogućnosti primjene alternativnih i obnovljivih izvor energije za zagrijavanjeobjekata u na području općine,91

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11. Plan zamjene rasvjete u javnim objektima sa štednom rasvjetom,12. Izrada programa mjera poboljšanja energetske efikasnosti za javne objekte koji nisu uvlasništvu/nadležnošću općine Tuzla,13. Lobiranje i iniciranje donošenja zakonske regulative i drugih akata iz oblasti energetske efikasnosti uzgradarstvu, kao i lobiranje i iniciranje projekata iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvupreko međunarodnih i nevladinih organizacija,14. Sistemsko i kontinuirano praćenje zakonske regulative iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvui istovremeno obezbjedjenje provođenja tih mjera./Za sada u FBiH ne postoje zakoni o energetskoj efikasnosti i kompletna regulativa je na nivoupravilnika i smjernica i to su :Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije("Službene novine FBiH", br. 49/09)Pravilnik o energetskom certificiranju objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 50/10 prilozi )Pravilnik o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata ("Službene novine FBiH", br.28/10 )Smjernice za provođenje energijskog pregleda za nove i postojeće objekte s jednostavnim i složenimtehničkim sistemom (august 2009. godine)/11.2.4. Obrazovne i edukacije mjere1. Edukacija osoblja i uposlenika u javnim objektima o energetskoj efikasnosti,2. Javna kampanja na podizanju svijesti svih građana o energetskoj efikasnosti,3. Edukacija građevinskih preduzeća i projektanata,4. Kontinuirana promocija projekata energetske efikasnosti,5. Organizacija stručnih skupova i sajmova energetske efikasnosti,6. Otvaranje novih EE info kutaka;7. Postavljanje EE info ormarića-štandova u razne dijelove grada i općine;8. Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda i aktualnim energetskimtemama na poleđini energetskih računa;9. Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanje svijesti građana oenergetskoj efikasnosti u zgradama:- Kako izgraditi energetski efikasnu kuću?;- Rekonstrukcija zgrada na načelima održive gradnje;- Energetski certifikati - energetska potrošnja kao tržišna kategorija prilikom kupnje, iznajmljivanjai sanacije zgrada;- Mjere energetske efikasnosti u domaćinstvima - termostatski ventili, solarni sistemi za pripremupotrošne tople vode, energetski učinkovita stolarija,kućanskiuređaji A energetskog razreda;- Oznake energetske učinkovitosti - Zašto kupovati samo uređaje ''A'' energetskog razreda?;- ''I stand by mode troši električnu energiju!'' - isključenje kućanskih uređaja iz električnemreženakon upotrebe;- Štedljiva unutrašnja rasvjeta;- Grijanje na biomasu;- Solarni kolektori;- Dizalice topline;- Inteligentna zgrada - što je to?;- Što je niskoenergetska (''trolitarska'') kuća?;- Što je pasivna (''jednolitarska'') kuća?;92

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)- Što je ''Faktor 10''?;10. Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije i smanjenja emisije CO 2 :- U suradnji s fakultetima, institutima i agencijama organizacija domaćih i međunarodnihkonferencija na znanstveno-stručnoj razini o promjeni klime i energetskim strategijama općineTuzla;- Organizacija savjetovanja i suradnje predstavnika različitih gradova o planiranimi postignutimenergetskim uštedama;11. Edukativne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada na održivi način za ciljne grupegrađana:- Organizacija tribina u pojedinim naseljima s temom energetske efikasnosti;- Kako štediti energiju? - za djecu predškolske i školske dobi;- Akcije u školama: natječaji za sastave ili crteže s temom promjene klime i uštedeenergije, podjela nagrada i izložbe radova;- Izdavanje dječjih slikovnica na temu energetske efikasnosti;- Energetski efikasni uređaji - prodavači;- Načela održivih sanacija zgrada - građevinski radnici - građevinska operativa;- Privredna komora.12. Obrazovanje:- Uvođenje kolegija o načinima štednje energije u domačinstvima i školama za učenike općih iusmjerenih srednjih škola u Tuzli;- Financijski podržati studentske radove koji promiču energetsku efikasnost;- Ustanoviti fond za nagrade za energetski efikasne i inovativne studentske diplomske radove;- Organizirati natječaje za energetski efikasne projekte na području općine.11.2.5. Konkretne operativne mjere1. Izrada registra javnih objekata na području općine Tuzla,2. Kontinuirano provođenje energetskih pregleda,3. Ugradnja solarnog sistema za zagrijavanje sanitarne tople vode u svim javnim objektima sa znatnompotrošnjom tople vode,4. Prestanak rada svih kotlovnica na ugalj u javnim objektima u gradu i spajanje objekata na sistemdaljinskog grijanja a za potrebe tople vode izrada solarnih sistema,5. Prestanak rada svih kotlovnica na ugalj u javnim objektima na području općine i uvođenje sistemazagrijavanja sa obnovljivim izvorima toplinske energije a za potrebe sanitarne tople vode izradasolarnih sistema,6. Uspostavljanje informativnog sistema za praćenje potrošnje energije u javnim objektima –energetsko knjigovodstvo,7. Kontinuirano provođenje mjera energetske efikasnosti na osnovu urađenih energetskih pregleda iutvrđenih prioriteta,8. Proširenje sistema daljinskog grijanja na periferne zone grada,9. Optimizacija sistema daljinskog grijanja,10. Ugradnja mjerača toplinske energije i automatske regulacije sistema grijanja u sve javne objekte kojisu priključeni na sistem daljinskog grijanja,11. Stvaranje uslova za naplatu potrošnje toplinske energije prema utrošenoj energiji kod svihpotrošača,12. Početak rada edukativnog centra za klimatske promjene i energetsku efikasnost, sa pilot projektima iradionicama na temu energetska efikasnost.93

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)1. Obrazovanje, promocija i promjena ponašanjaRedni broj Mjere/Aktivnosti 1Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada uvlasnistvu općine Tuzla• općina Tuzla• Općinska služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i održivi razvoj• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ10.000 KM/godišnje1.379.839,62 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 328,05Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 548,71Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• IPA, IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvaća cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:• Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede energije;• Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura, postera,naljepnica, i sl.)• Organizacija tribina, i slično.Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je uvesti ipoticajnu shemu za štednju energije (primjerice shema 50/50) u sklopučega dio financijskih sredstava od ostvarene uštede u energiji ostaje naraspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je ušteda ostvarena.Redni broj Mjere/Aktivnosti 2Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuObrazovanje i promocija energetske učinkovitosti zagrađane• Općina Tuzla• Općinska služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i održivi razvoj• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)10.000 KM/godišnje7.851.713,69 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 1.866,76Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 4.453,15Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• IPA, CONCERTO, GIZ, USAID – EEE, UNDP, IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvaća cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:• Kontinuirano informiranje potrošača o načinima energetskih ušteda iaktualnim energetskim temama;• Provedba tematskih promotivno-informativnih kampanja za podizanjesvijesti građana o energetskoj učinkovitosti u zgradama;• Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe energije ismanjenja emisije;• Obrazovne kampanje o projektiranju, izgradnji i korištenju zgrada naodrživi način za ciljne grupe građana;• Izrada i distribucija obrazovnih i promotivnih materijala o energetskojučinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije;• Nastavak i unapređenje rada info-galerija energetske učinkovitosti, infokutakai info-vitrina, i druge.94

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)2. Zgrade i poduzeća u vlasništvu općine TuzlaRedni broj Mjere/Aktivnosti 3Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuUgradnja solarnog sistema za zagrijavanje sanitarne tople vode u svimjavnim objektima sa znatnom potrošnjom tople vode• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZPočetak/kraj provedbe (godine) 2008.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)40.000 KM/godišnje708.000,00 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 514,60Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 932,76Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• IPA program• FZOEU• UNDP• CONCERTO program• Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarSve zgrade u sektoru zdravstva (domovi zdravlja, dom za starije i nemoćne)do 2012. godine ugradit će solarne kolektore za pripremu tople vode.Investicija iznosi oko 480.000,00 KM, prema važećim cijenama na tržištu.Redni broj Mjere/Aktivnosti 4Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuPrestanak rada svih kotlovnica na ugalj u javnim objektima u gradu ispajanje objekata na sistem daljinskog grijanja• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Centralno grijanje d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)300.000 KM/godišnjeProcjena smanjenja emisije (t CO2) 7.484,58Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 721,48Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• UNDP• USAID• Tuzlanski kanton, Fond za zaštitu okoliša FBiH• IPA, Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarSpajanje objekata na sistem daljinskog grijanja TuzlaUkupna investicija iznosi oko 5.400.000,00 KM, prema važećim cijenama natržištu. Do sada realizovano 3.000.000,00 KM, preostalo za realizaciju2.400.000,00 KM95

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 5Ime mjere/aktivnostPrestanak rada svih kotlovnica na ugalj u javnim objektima na područjuopćine i uvođenje sistema zagrijavanja sa obnovljivim izvorima toplinskeenergije a za potrebe sanitarne tople vode izrada solarnih sistemaZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Centralno grijanje d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)462.540 KM/godišnje640.345,66 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 958,54Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 482,54Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarSve zgrade u sektoru zdravstva (domovi zdravlja, dom za starije i nemoćne),obdaništa i sl. do 2012. godine ugradit će solarne kolektore za pripremutople vode, a u objektima će se postaviti kotlovnice na biomasu i sl.Ukupna investicija iznosi oko 8.325.000,00 KM, prema važećim cijenama natržištu. Do sada realizovano 4.625.000,00 KM, preostalo za realizaciju3.700.000,00 KMRedni broj Mjere/Aktivnosti 6Ime mjere/aktivnostUspostavljanje informativnog sistema za praćenje potrošnje energije ujavnim objektima – energetsko knjigovodstvoZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za poduzetništvo• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP BIT centar d.o.o. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2011.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)142.222,22 KM/godišnje4.913.118,72 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 328,05Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 3.901,90Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• UNDP• USAID, GIZ• IPA, CONCRETO, Strukturni fondovi EU, Fond za zaštitu okoliša FBiHKratki opis/komentarZa sve objekte u nadležnosti/vlasništvu općine Tuzla uspostaviti će seinformativni sistem za praćenje potrošnje energije – energetskoknjigovodstvo.Investicija iznosi oko 1.280.000,00 KM, prema važećim cijenama na tržištu.96

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 7Ime mjere/aktivnostKontinuirano provođenje mjera energetske efikasnosti na javnimobjektima na osnovu urađenih energetskih pregleda i utvrđenih prioritetaZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za poduzetništvo• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZPočetak/kraj provedbe (godine) 2008.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)385.000,00 KM/godišnje3.470.258,82 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 820,11Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 5.619,67Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• UNDP• USAID• CIP/III komponenta, IPA, CONCERTO, FP7, Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarZa sve objekte u nadležnosti/vlasništvu općine Tuzla uspostaviti će se tim zaprovođenje mjera energetske efikasnosti na osnovu urađenih energetskihpregleda i utvrđenih prioriteta.Investicija iznosi oko 4.620.000,00 KM, prema važećim cijenama na tržištu.Redni broj Mjere/Aktivnosti 8Ime mjere/aktivnostProširenje sistema daljinskog grijanja na periferne zone grada i spajanjena mrežu cca 10500 novih stambenih jedinica i ukidanje individualnihložištaZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP ''Centralno grijanje d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)3.125.000,00 KM/godišnjeProcjena smanjenja emisije (t CO2) 94.408,71Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 264,81Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet, Fond za zaštitu okoliša FBiH, EBRD, EIB, KfW• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarImplementacija 39 postojećih, te 16 novih zona daljinskog grijanja u koje suuključene i periferne zone grada (Šički Brod, Bukinje i dr.)Ukupna investicija iznosi oko 45,00 mil. KM, prema važećim cijenama natržištu. Do sada realizovano 25,00 mil.KM preostalo za realizaciju 20 mil.KM.97

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 9Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuOptimizacija sistema daljinskog grijanja• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP ''Centralno grijanje d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)250.000,00 KM/godišnjeProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva) 17.224.685,02Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opis/komentar• općinski budžet• budžet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla• UNDP• USAID• IPA, CIP, CONCERTO, Strukturni fondovi EUOptimizacija sistema daljinskog grijanja, prvenstveno vrelovodne mreže itoplinskih podstanica koje nisu optimirane Ova mjera omogucavaprikljucenje novog konzuma na sistemdaljinskog grijanja.Ukupna investicija iznosi oko 4,5 mil. KM, prema važećim cijenama natržištu. Do sada realizovano 2,5 mil.KM, preostalo za realizaciju 2 mil.KM.Redni broj Mjere/Aktivnosti 10Ime mjere/aktivnostUgradnja mjerača toplinske energije i automatske regulacije sistemagrijanja u sve javne objekte koji su priključeni na sistem daljinskog grijanjaZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP ''Centralno grijanje d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)125.000,00 KM/godišnjeProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva) 17.224.685,02Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opis/komentar• općinski budžet, Fond za zaštitu okoliša FBiH• budžet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla• UNDP• USAID• IPA, CIP, Strukturni fondovi EUUgradnja mjerača toplinske energije i automatske regulacije sistemagrijanja u sve javne objekte koji su priključeni na sistem daljinskog grijanjaOva mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistemdaljinskog grijanja.Ukupna investicija iznosi oko 2,25 mil. KM, prema važećim cijenama natržištu. Do sada realizovano 1,25 mil.KM preostalo za realizaciju 1 mil.KM.98

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 11Ime mjere/aktivnostStvaranje uslova za naplatu potrošnje toplinske energije prema utrošenojenergiji kod svih potrošačaZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP ''Centralno grijanje d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)125.000,00 KM/godišnjeProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva) 17.224.685,02Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opis/komentar• općinski budžet• budžet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EU, EBRD, EIB, KfWStvaranje uslova za naplatu potrošnje toplinske energije prema utrošenojenergiji kod svih potrošačaOva mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistem daljinskoggrijanja.Ukupna investicija iznosi oko 2,25 mil. KM, prema važećim cijenama natržištu. Do sada realizovano 1,25 mil.KM preostalo za realizaciju 1mil KM.Redni broj Mjere/Aktivnosti 12Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuPočetak rada edukativnog centra za klimatske promjene i energetskuefikasnost, sa pilot projektima i radionicama na temu energetskaefikasnost• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• Općinska služba za prostorno uređenje i zaštitu okoliša• Općinska služba za poduzetništvoPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.-2014.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)2.000.000,00 KMProcjena uštede (% ili kWh, litre goriva) 20.137.938,88Procjena smanjenja emisije (t CO2) 9.399,57Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 212,78Izvor sredstava za provedbu• općinski budžet• budžet JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EU, CIP, IPA, CONCERTO, FP7Kratki opis/komentarPočetak rada edukativnog centra za klimatske promjene i energetskuefikasnost, sa pilot projektima i radionicama na temu energetska efikasnostInvesticija iznosi oko 2 mil. KM, prema važećim cijenama na tržištu.99

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Mjere za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva iz ovih 5 kategorija mogu se apliciratina vrste objekata prema nadležnostima nad objektima. Tu razlikujemo 3 grupe i to:I grupa: zgrade i poduzeća u vlasništvu/nadležnošću općine Tuzle;II grupa: zgrade i poduzeća u vlasništvu/nadležnošću Vlade Tuzlanskog kantona, Vlade FBiH,Vijeća ministara BiH iIII grupa: stambene zgrade.I GRUPA: ZGRADE I PODUZEĆA U NADLEŽNOSTI OPĆINE TUZLEZa I i II grupu važe iste mjere, a ovdje donosimo pregled mjera za zgrade i poduzeća uvlasništvu/nadležnošću općine Tuzla. Mjere za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoru zgradarstvaza objekte u vlasništvu/nadležnošću općine Tuzla mogu se podijeliti na tri skupine:1. pripremne aktivnosti,2. izvedbeni projekti i3. zakonske-legislativne mjere.Pripremene aktivnosti bi trebale da obuhvaćaju sljedeće mjere i aktivnosti:a. Uvođenje Informacijskog sistemskog upravljanja energijom u zgradama i poduzećima unadležnosti općine (uvođenje energetskog knjigovodstva):- centralizirano prikupljanje svih relevantnih podataka o zgradama (građevinske karakteristike,godine izgradnje, godina i opis rekonstrukcija, energetska potrošnja svih tipova energije, mjesečniračuni za energente i dr.);- izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada;- provedba energetskih pregleda u zgradama;- izrada investicijskih studija za provedbu mjera energetske učinkovitosti identificiranih krozenergetske preglede;- određivanje dinamike provedbe identificiranih mjera energetske učinkovitosti.b. Uvođenje sheme 50-50% prema kojoj se postignute energetske uštede, odnosno izbjegnuti energetskitroškovi ravnomjerno dijele između općine Tuzla, kao vlasnika zgrade i korisnika zgrada. Praksa premakojoj korisnici zgrada (škola, bolnica i dr.), koji svojim savjesnim ponašanjem ostvaruju energetskeuštede a da od toga u konačnici nemaju nikakve dobiti je iznimno demotivacijska. Brojna iskustvapokazuju da provedba 50-50% sheme kao jaki motivacijski faktor rezultira promjenom ponašanjakorisnika zgrade, što u konačnici drastično smanjuje potrošnju energije. Po potrebi u ovu aktivnostpotrebno je uključivanje resornog Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta kao nadležnog za pitanješkolstva u vladi Tuzlanskog kantona.c. Izrada i izlaganje na vidljivom mjestu ''display postera'' s energetskim pokazateljima o potrošnji energijeza grijanje, potrošnji vode, te emisijama CO 2 za sve zgrade i poduzeća u vlasništvu/nadležnošću općineTuzla (lokacija u zgradi općine ili na drugom mjestu).Popis konkretnih projekata, čija implementacija direktno utječe na energetske potrošnje i pripadajućesmanjenje emisija CO 2 je vrlo dugačak, a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj na smanjenje emisija CO 2najveći:1. Ugradnja solarnih sistema za pripremu potrošne tople vode u obrazovne i zdravstveneustanove općine Tuzla;100

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)2. Ugradnja solarnih sisteme za pripremu potrošne tople vode u stanove u vlasništvu općine Tuzla;3. Ugradnja termostatskih ventilskih setova na sve radijatore u zgradama i poduzećima uvlasništvu/nadležnošću općine Tuzla;4. Zamjena rasvjetnih tijela u učionicama obrazovnih i odgojnih ustanova općine Tuzlamodernim i energetski efikasnim svjetlotehničkim rješenjima u skladu sa europskim normama idirektivama;5. Priključenje osnovnoškolskih i predškolskih ustanova na sistem daljinskog grijanja grada Tuzle;6. Zamjena kotlovnica na ugalj i lož ulje kotlovnicama na pelete u osnovnoškolskim i predškolskimustanovama;7. Toplinska izolacija fasada i krovišta u 50% svih zgrada u vlasništvu/nadležnošću općine Tuzla;8. Ugradnja energetski visokoefikasnih prozora u 30% svih zgrada u vlasništvu/nadležnošću općineTuzla;9. Ugradnje dizalica topline;10. Ugradnja fotonaponskih sistema.III GRUPA: STAMBENE ZGRADEStambeni sektor općine Tuzla sudjeluje s 96% u ukupnoj energetskoj potrošnji sektora zgradarstva i imaiznimno velik potencijal energetskih ušteda. Mjere energetske efikasnosti podsektora mogu se podijelitina mjere za nove i postojeće zgrade. Tehnički propisi o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštitizgrada, novoizgrađenim zgradama stambene namjene, je maksimalna dozvoljena potrošnja energijeza grijanje ograničena na iznose između 51 i 95 kWh/m 2 ovisno o faktoru oblika zgrade. Samomuspješnom provedbom propisa značajno će se smanjiti potrošnja novih stambenih zgrada. Problemje veliki fond postojećih stambenih zgrada općine Tuzla čija specifična potrošnja toplinske energijeiznosi 188,18 kWh/m 2 .Prijedlog mjera za nove zgrade stambene namjene obuhvaća sljedeće mjere i aktivnosti:- Donošenje Odluke na nivou Općinskog vijeća da novoizgrađene stambene zgrade moraju imati sveispunjene uslove prema Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata iracionalnu upotrebu energije ("Službene novine FBiH", br. 49/09)- Donošenje Odluke na nivou Općinskog vijeća da novoizgrađene stambene zgrade opremljenesolarnim sistemima za pripremu tople vode plaćaju manje komunalne naknade.Mjere energetske efikasnosti za postojeće zgrade stambene namjene obuhvaćaju 3 kategorije:1. pripremne aktivnosti;2. izvedbene projekte;3. zakonske-legislativne mjere.Pripremne su aktivnosti, kao i u slučaju podsektora zgrada u vlasništvu/nadležnošću općine Tuzla, sveone mjere koje neće direktno utjecati na smanjenje energetskih potrošnji i emisija CO 2, ali će postavitineophodne preduvjete za njihovu uspješnu implementaciju.Za ovu su kategoriju, identificirana je sljedeća mjera:1. Uvođenje načela i kriterija energetske učinkovitosti u održavanje stambenih zgrada:- Izrada Priručnika o održavanju stambenih zgrada na načelima energetske efikasnosti i održivosti usuradnji sa stručnjacima Službe za stambeno poslove;- Izrada Priručnika o korištenju stambenih prostora u cilju smanjenja toplinskih gubitaka i postizanjakvalitete zraka (preporuke za ponašanje stanara u smislu održavanja povoljnih mikroklimatskihuvjeta - temperature prostora, potrebne izmjene zraka, vlažnosti zraka i sl.);101

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)- Izrada Studije mogućih sanacija postojećih zgrada u Tuzli različitih tipova i vremena izgradnje siskazom troškova za sanaciju, ostvarenom uštedom energije i postignutim razredom energetskeučinkovitosti. Studiju izraditi za različite mjere sanacije: 1. edukativne, bez troškova za sanaciju, 2.mjere s malim troškovima i brzim povratom sredstava, 3. mjere s većim ulaganjima i dužimpovratom investicije;- Organizacija radionica i seminara o energetski efikasnim sanacijama stambenih zgrada zapredstavnike suvlasnika stanara;- Subvencioniranje mjera energetske efikasnsoti i korištenja obnovljivih izvora energije ustambenim zgradama (solarni kolektori, štedna rasvjeta, toplinska zaštita iznad zakonskipropisane, sustav za daljinsko očitanje potrošnje, termostatski setovi, hidraulička regulacija i dr.)- Izrada uputa za korištenje zgrada nakon sanacije pogotovo za izvedbu na razini pasivne kuće ilitzv. ''faktor 10'' uključujući i upute o sustavima koji su ugrađeni u tzv. inteligentnu kuću.Provedbeni projekti energetske učinkovitosti za postojeći i budući stambeni sektor zgrada, čijaimplementacija direktno utječe na energetske potrošnje i pripadajuće smanjenje emisija CO 2 sumnogobrojni a ovdje su predloženi oni čiji je utjecaj na smanjenje emisija CO 2 najveći:1. Ugradnja solarnih sistema za pripremu tople vode u 1000 kućanstava do 2026. godine;2. Rekonstrukcija toplinske izolacije vanjske ovojnice i sanacija krovišta na načelima održivegradnje u 25% postojećeg stambenog fonda zgrada do 2026. godine;3. Zamjena kotlovnica na ugalj i lož ulje kotlovnicama na pelete u 50% kućanstava do 2026.godine;4. Poticanje gradnje pasivnih i niskoenergetskih obiteljskih kuća i stambenih zgrada.Za uspješnu provedbu identificiranih konkretnih projekata važno je osmisliti i pokrenuti programsubvencioniranja.Iz oblasti zakonsko-legislativne oblasti mjera koja može rezultirati smanjenjem potrošnje toplinskeenergije u stambenom fondu zgrada i do 25% je mjerenje stvarne potrošnje toplinske energije ukućanstvima priključenima na sistem daljinskog grijanja grada Tuzle. Dosadašnja praksa da se potrošnjatoplinske energije plaća po m 2 grijanog prostora a ne po stvarnoj potrošnji je iznimnodemotivirajuća i rezultira velikom i neracionalnom energetskom potrošnjom.11.3. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 u sektoru saobraćaja OpćineTuzlaU skladu sa preporukama Europske komisije, Strategijom razvoja Općine Tuzla za period 2006 – 2026,LEAP-om (Lokalni akcioni plan zaštite okoline) Općine Tuzla, kao i konkretnom situacijom u općini Tuzla,predložene mjere i aktivnosti za sektor saobraćaja podjeljenje su u sljedeće podkategorije:• Planske mjere za smanjenje emisije CO 2 u saobraćaju i unapređenje saobraćaja u Općini Tuzla;• Mjere promotivnog, informativnog i edukacijskog karaktera;• Mjere za vozila u vlasništvu Općine Tuzla;• Mjere za javni prevoz putnika;• Mjere za privatna i komercijalna vozila.102

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.3.1. Planske mjere za smanjenje emisije CO 2 u saobraćaju i unapređenjesaobraćaja u Općini TuzlaPod planskim mjerama za smanjenje emisije CO 2 u saobraćaju i unapređenje saobraćaja u Općini Tuzla,podrazumjevaju se aktivnosti čija će realizacija rezultirati poboljšanjem i unapređenjem saobraćaja napodručju općine Tuzla što će direkto uticati na smanjenje emisije CO 2 . Planske mjere i aktivnosti su :1. Uvođenje sistema za automatsko upravljanje saobraćajem (AUS) – mjera uključuje uvođenjesavremene saobraćajne semaforske signalizacije odnosno tzv. inteligentnih semafora naraskrsnicama, čime bi se povećala protočnost saobraćaja u Tuzli, ugradnju mjernih uređaja zaupravljanje semaforima koji će omogućiti upravljanje u zavisnosti o stvarnom (trenutnom)saobraćajnom opterećenju na saobraćajnoj mreži., ugradnju sistema video nadzora naraskrsnicama koji će omogućiti i dodatno unaprijediti rad operativnih službi sa ciljempravrovremenog reagovanja i spečavanja mogućih saobraćajnih nezgoda. U skladu sa iskustvimadrugih gradova predlaže se provođenje mjere u fazama.2. Mjere povećanja protočnosti saobraćaja na području općine Tuzla• Uspostavljanje „zelenog vala“ na Južnoj saobraćajnici• Uspostavljanje „zelenog vala“ na Sjevernoj saobraćajnici• Rekonstrukcija i izgradnja petlje Šićki Brod sa izgradnjom dvije odvojene saobraćajnetrake do Bolnice „Kreka“• Rekonstrukcija Sjeverne saobraćajnice sa rekonstrukcijom raskrsnice „Skver“• Nastavak izgradnje Južne saobraćajnice do Simin Hana• Izmještanje Željezničke stanice sa postojeće lokacije – na taj način će se omogućiti daulica Mije Keroševića bude non stop prohodna• Postavljenje semafora na raskrsnice kod Bolnice Kreka;• Postavljanje semafora na raskrsnici kod ulaza u naselje Batva;• Postavljanje semafora na raskrsnici kod Livnice• Regulacija saobraćaja u užem gradskom jezgru3. Mjere povećanja bezbijednosti saobraćaja u općini Tuzla• Zamjena postojećih LAMP semaforskih lanterni novim LED semaforskim lanternama• Postavljanje LED saobraćajnih znakova na opasnim mjestima u općini Tuzla• Zaštita pješačkih površina• Reguliranje brzine i postavljanje dodatne saobraćajne signalizacije na mjestima savelikom koncentracijom djece4. Mjere poticanja korištenja bicikla kao prevoznog sredstva• Izgradnja biciklističke i pješačke staze uz korito rijeke Jale• Izgradnja mjesta za odlaganje bicikla• Uspostavljanje mreže za besplatno iznajmljivanje bicikla103

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.3.2. Promotivne, informativne i edukacijske mjere i aktivnostiPromotivne, informativne i edukacijske mjere i aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta saobraćaja ismanjenja emisije CO 2 u općini Tuzla su sljedeće:1. Promocija i edukacija ekološke vožnje2. Promocija upotrebe alternativnih goriva;3. Promocija korištenja bicikla kao prevoznog sredstva;4. Edukacija najmlađih učesnika u saobraćaju sa ciljem povećanja njihove bezbijednosti usaobraćaju;5. Kontinuirani nastavak organizacije Europske sedmice mobilnosti;6. Kampanja: Jedan dan bez automobila;7. Organizacija raznih tribina, radionica i okruglih stolova, provođenje anketa, istraživanja, tedistribucija informativnog materijala i dr.11.3.3. Mjere za vozila u vlasništvu Općine TuzlaOva podkategorija mjera obuhvata sljedeće mjere i aktivnosti:1. Nabavka vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova;2. Uvođenje sistema za upravljanje energijom u vozilima u vlasništvu Općine Tuzla i javnihpreduzeća:• Utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva, potrošnja itd)• Prijedlog mjera za povećanje efikasnosti• Praćenje provođenja mjera3. Korištenje biodizela iz otpadnog jestivog ulja i deponijskog plina za pogon vozila11.3.4. Mjere za javni prevoz putnikaMjere za javni prevoz putnika obuhvataju sve one mjere koje poboljšanjem kvaliteta javnog prevozapovećavaju njegovo korištenje smanjujući pri tome korištenje privatnih automobila, iako neke od ovihmjera neće inicijalno smanjiti CO 2 , one će u konačnici posredno smanjiti emisije CO 2 , značajnimreducianjem upotrebe privatnih automobila. Mjere za javni prevoz putnika u zavisnosti od vrste prevozapodijeljene su u 2 grupe:• mjere za poboljšanje kvaliteta autobuskog prevoza;• mjere za poboljšanje kvaliteta taksi prevoza.Mjere za poboljšanje kvaliteta autobuskog prevoza čine:1. Izmještanje prigradske autobuske stanice iz centra grada2. Izgradnja autobuske stanice na istočnom ulazu u Tuzlu3. Uređenje autobuskih stajališta i nadstrešnica4. Donošenje Odluke Općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za autobuski prevoz uslovljavavozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova i vozilima pokretanim na alternativnagoriva5. Donošenje Odluke Općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za autobuski prevoz uslovljavauvođenjem sistema za upravljanje energijom u autobuskom prevozu putnika104

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)6. Optimiziranje postojećih autobuskih linija i vremena vožnje, te uvođenje novih autobuskih linija7. Uvođenje sistema elektronske vozne karte8. Ugradnja LED displaya za prikaz dolazaka autobusa na autobuskim stajalištima u užem gradskomjezgru9. Proizvodnja biodizela iz otpadnog jestivog ulja za potrebe javnog prevozaMjere za poboljšanje kvaliteta taksi prevoza1. Donošenje Odluke Općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za taksi prevoz uslovljava vozilima sasmanjenom emisijom stakleničkih plinova i vozilima pokretanim na alternativna goriva11.3.5. Mjere za privatna i komercijalna vozilaPrijadlog mjera i aktivnosti za racionalizaciju korištenja privatnih automobila i komercijalnih vozila napodručju općine Tuzla obuhvata sljedeće mjere:• Uvođenje sistema naplate parkinga u užem gradskom jezgru i kontinuirano širenje zonanaplate – podjela grada na tri parkirne zone• Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove grada teretnim vozilima• Izuzimanje naplate parkiranja vozilima pokretanim alternativnim gorivima• Proširenje pješačke zone (kino Centar) U Tuzli11.3.6. Mjere za smanjenje emisije CO 2 iz sektora saobraćaja općine TuzlaU nastavku dat je prikaz mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektora saobraćaja općineTuzla, a sve mjere su podjeljenje na sljedeće podsektore:• Planske mjere za smanjenje emisije CO 2• Mjere promotivnog, informativnog i edukacijskog karaktera;• Mjere za vozila u vlasništvu Općine Tuzla;• Mjere za javni prevoz putnika;• Mjere za privatna i komercijalna vozila.105

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Planske mjere za smanjenje emisije CO 2Redni broj Mjere/Aktivnosti 1Mjera/AktivnostZadužen za provođenje:Uspostavljanje zelenog vala na Južnoj i Sjevernoj saobraćajnici sainduktivnim petljama na važnijim raskrsnicamaOpćina TuzlaSlužba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2014.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):1.200.000 KMProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):119,13 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):8.923 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 135Izvor sredstava za provođenje:Kratak opis/komentar:Redni broj Mjere/Aktivnosti 2Budžet Općine Tuzla, ESCOUspostavljanjem zelenog vala na Južnoj i Sjevernoj saobraćajnici znatno ćese unaprijediti protočnost saobraćaja, te smanjiti vremena čekanja poraskrsnicama. Postojeći semafori ne rade u koordinaciji nego ostrvski štouzrokuje velike gužve i onemogućuje kretanje vozila u plotunu.Uspostavljanjem linijske koordinacije na Južnoj i Sjevernoj saobraćajnicisa ugradnjom induktivnih petlji na važnijim raskrsnicama omogućiti će sebrže odvijanje saobraćaja te smanjiti emisije CO 2 . Uz pretpostavku da sedo 2020. godine broj vozila neće mijenjati, izradom novih signalnihplanova (linijska koordinacija) i njihovim stalnim unapređivanjem teugradnjom novih semaforskih uređaja sa induktivnim petljama, koji će bitiupravljani u zavisnosti od saobraćajnog opterećenja smanjiti će se emisijaCO 2 za 8.923 t CO 2 godišnje. Procjena je izvršena softverskim programomza simulacije u saobraćaju SimTraffic Synchro koristeći postojeće podatkeo brojanju saobraćaja.Mjera/AktivnostRekonstrukcija i izgradnja petlje Šićki Brod sa izgradnjom dvije odvojenesaobraćajne trake do Bolnice „Kreka“Općina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaDirekcija cesta FBiHPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2015.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):12.500.000 KMProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):25,93 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):1.942 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 6.437Budžet Općine TuzlaIzvor sredstava za provođenje:Budžet Direkcije cesta FbiHEBRDZapadni ulaz u Tuzlu ,tačnije petlja „Šićki Brod“, predstavlja čvorištemagistralnih cesta koje prolaze kroz Tuzlu i povezuju sjeverno-istočnuregiju Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama, što je svrstava unajznačajnije čvorište u ovom dijelu BiH. Uz sve navedeno dionicamagistralne ceste koja vodi od petlje „Šićki Brod“ prema Tuzli trenutno jeKratak opis/komentar:najopterećenija magistralna cesta u BiH sa oko 17.000 PAJ dnevno.Rekonstrukcijom petlje „Šićki Brod“ te izgradnjom dvije odvojenesaobraćajne trake sa po dva kolnika do Bolnice „Kreka“ u Tuzli znatno bi sepovećala protočnost saobraćaja. Procjena smanjenja emisije CO 2 jeizvršena programom za simulacije u saobraćaju SimTraffic Synchro.106

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 3Mjera/AktivnostRekonstrukcija sjeverne saobraćajnice sa rekonstrukcijom raskrsnice"Skver"Općina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaUO Zavod za urbanizam Općine TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2014. – 2017.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): 6.000.000Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):20,32 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):1.522 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 3942Izvor sredstava za provođenje:Kratak opis/komentar:Redni broj Mjere/Aktivnosti 4Mjera/AktivnostZadužen za provođenje:Budžet Općine TuzlaBudžeti Programa energetske efikasnosti, EBRD, EIBDionica Sjeverne saobraćajnice raskrsnica „Skver“ – raskrsnica „Tenis“ jeusljed slijeganja znatno oštećena, njenom rekostrukcijom znatno bi seunaprijedilo odvijanje saobraćaja. U sklopu rekonstrukcije dijela Sjevernesaobraćajnice izvršiti i rekonstrukciju raskrsnice „Skver“ u kružni ili „turbo“kružni tok.Zamjena postojećih LAMP semaforskih lanterni novim LED semaforskimlanternamaOpćina TuzlaSlužba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2012.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):350.000 KMProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):227.000 kWhProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):165 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 2100Budžet Općine TuzlaBudžeti Programa energetske efikasnostiIzvor sredstava za provođenje:ESCO, CONCERTO, kreditne linije EBRD, EIB i KfW, GIZ, EEE/USAID, UNDP,Fond za zaštitu okoliša FBiHNa području Općine Tuzla nalazi se ukupno 23 semaforizirane raskrsnicečije je održavanje u nadležlosti Općine Tuzla. Zajednička karakteristika zasemaforizirane raskrsnice je vrsta laterni, naime radi se klasičnimsemaforskim laternama sa žaruljom od 75W. Osnovni nedostaci ovihlaterni je velika potrošnja električne energije, visoki troškovi održavanja,česti prekidi rada semafora zbog pregaranja kontrolisane sijalice. Uposljednje vrijeme aktuelan je trend zamjene konvencionalnokonstruiranih laterni (LAMP) onima sa LED tehnologijom. LED-ice troše 90posto manje energije, imaju jednak intenzitet osvjetljenja, a trajuKratak opis/komentar:godinama, osjetno duže u odnosu na 12-mjesečni rok trajanja klasičnežarulje snage 75W. Krajni cilj zamjene postojećih „LAMP“ laterni novimLED laternama je smanjenje velikih troškova električne energije, velikihtroškova održavanja, smanjenje štetanog uticaja na životnu sredinu,povećanje sigurnosti učesnika u saobraćaju, veća pouzdanost u radusemaforskog uređaja i usklađivanje opreme na semaforiziranimraskrsnicama sa Zakonom o osnovama bezbijednosti saobraćaja naputevima u BiH. Predloženo rješenje obuhvatilo bi sve semaforiziraneraskrsnice na području Općine Tuzla, te bi na taj način troškovi električneenergije i održavanja semaforske signalizacije bili svedeni na minimum.107

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 5Mjera/AktivnostGrupa mjera za poticanja korištenja bicikla kao prevoznog sredstvaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaUO Zavod za urbanizam Općine TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2013. – 2018.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): 1.300.000Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):21,75 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):1.629 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 798Budžet Općine TuzlaIzvor sredstava za provođenje:Budžeti Programa energetske efikasnostiIPA, CONCERTO, kreditne linije EBRD, EIB i KfW, GIZ, EEE/USAID, UNDP,Fond za zaštitu okoliša FBiHKratak opis/komentar:Grupa mjera za poticanja korištenja bicikla kao prevoznog sredstvaobuhvata sljedeće aktivnosti:• Izgradnja biciklističke i pješačke staze uz korito rijeke Jale• Izgradnja mjesta za odlaganje bicikla• Uspostavljanje mreže za besplatno iznajmljivanje biciklaU sklopu provođenja ovih mjera potrebno je uraditi sljedeće:• Izgraditi biciklističku i pješačku stazu uz korito rijeke Jale• Izvršiti označavanje biciklističkih staza koje će povezati glavnubiciklističku stazu uz korito rijeke Jale sa ostalim dijelovimagrada• Izgraditi mjesta za odlaganje bicikala u pješačkoj zoni i poredvažnih objekata• Nabaviti bicikla koja će se vršiti za iznajmljivanje i osiguratinjihov servis, sa posebnim IT sistemom zaštite od krađe• Vršiti kontinuiranu promociju korištenja bicikla kao prevoznogsredstava, posebno na kratkim udaljenostima 5 – 10 km• Kontinuirano održavanje biciklističkih staza108

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Mjere promotivnog, informativnog i edukacijskog karakteraRedni broj Mjere/Aktivnosti 6Mjera/AktivnostPromocija i edukacija ekološke vožnjeOpćina TuzlaSlužba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaZadužen za provođenje:JKP „Saobraćaj i komunikacije – Tuzla“ doo TuzlaTUZAMKAuto školePočetak/kraj provođenja (godine): 2014. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):50.000 KM za izradu programa35.000 KM godišnje za provođenje akcijeProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):29,79 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):2.231t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 78Budžet Općina TuzlaIzvor sredstava za provođenje:Budžeti Programa energetske efikasnostiIPA, CONCERTO, GIZ, EEE/USAID, UNDP, Fond za zaštitu okoliša FBiHJedna je od najjeftinijih mjera za provođenje politike energetskeefikasnosti u saobraćaju. Danas, već možemo reći da zastarjela gradacijeprioriteta u cestovnom saobraćaju:1. sigurnost cestovnog saobraćaja,2. ekonomska dimenzija saobraćaja (štednja goriva, racionalna vožnja),3. ekologija (zaštita okoline),transformira se u savremeniju filozofiju promišljanja o cestovnomsaobraćaju:1. ekologija (zaštita okoline),Kratak opis/komentar:2. racionalna vožnja, štednja (ekonomska dimenzija saobraćaja),3. sigurnost cestovnog saobraćajaU zemljama Europske unije do danas je provedeno niz sličnih uspješnihprojekata poput TREATISE, FLEAT, ECODRIVEN te ECOWILL projekta.Aktivnosti na provođenju projekta su:• Održavanje radionica na temu eko vožnje• Ekološki prihvatljiv način vožnje treba postati sastavni dioosposobljavanja vozača tokom ispita• Pružanje informacija vozačima kako ekološki voziti• Promocija eko vožnje i sl.109

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 7Mjera/AktivnostPromotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnostiOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaJKP „Saobraćaj i komunikacije – Tuzla“ doo TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):30.000 KM godišnje, 270.000 KM ukupnoProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):24,53 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):1.837 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 17Izvor sredstava za provođenje:Kratak opis/komentar:Budžet Općina TuzlaBudžeti Programa energetske efikasnostiIPA, CONCERTO, GIZ, EEE/USAID, UNDP, Fond za zaštitu okoliša FBiHPromotivne, informativne i edukacijske mjere i aktivnosti u ciljuunapređenja kvaliteta saobraćaja i smanjenja emisije CO 2 u općini Tuzla susljedeće:• Promocija upotrebe alternativnih goriva - (Upoznavanje građana savozilima pogonjenim alternativnim gorivom kroz razne promotivneaktivnosti);• Promocija korištenja bicikla kao prevoznog sredstva – (Promovisanje ipoticanje korištenja bicikla kao prevoznog sredstva);• Edukacija najmlađih učesnika u saobraćaju sa ciljem povećanjanjihove bezbijednosti u saobraćaju – (Edukacijskim programima oponašanju u saobraćaju započeti u osnovnim školama) ;• Kontinuirani nastavak organizacije Europske sedmice mobilnosti;• Kampanja: Jedan dan bez automobila;• Organizacija raznih tribina, radionica i okruglih stolova, provođenjeanketa, istraživanja, te distribucija informativnog materijala i dr.Mjere za vozila u vlasništvu Općine TuzlaRedni broj Mjere/Aktivnosti 8Mjera/AktivnostNabavka vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinovaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Javna preduzećaJavne ustanovePočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):Bez investicijskih troškovaProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva): -Procjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):356 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Izvor sredstava za provođenje:Kratak opis/komentar:Budžet Općine TuzlaBudžeti Javnih preduzećaPrvi korak u prvođenju ove mjere je donošenje Odluke kojom će seregulisati nabavka novih vozila u vlasništvu Općine Tuzla. Potrebno je dasva nova vozila koja će nabavljati Općina Tuzla i javna preduzeća imajumalu emisiju CO 2 . Uz pretpostavku da će se do 2020. godine sva vozilakoja su u vlasništvu Općine Tuzla, a čija je prosjećna starost 9,8 godinazamjeniti novim vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova,realno je očekivati da će ukupna emisija ovog podsektora koja je za 2002.godinu iznosila 1.400 t CO 2 smanjiti za 25%.110

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 9Mjera/AktivnostKorištenje biodizela iz otpadnog jestivog ulja za pogon vozilaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaJKP „Komunalac“ doo TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2013. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):300.000 KMProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):78.000 litara proizvedenog biodizelaProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):207 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Izvor sredstava za provođenje:Kratak opis/komentar:Budžet Općine TuzlaBudžet JKP “Komunalac“ doo TuzlaBudžeti Programa energetske efikasnostiIPA, FP7, CIP komponenta 1, CONCERTO, GIZ, EEE/USAID, UNDP, Razvojnabanka Federacije BiH, Fond za zaštitu okoliša FbiHEkološki i ekonomski zahtjevi postavljaju nove granice korištenjaalternativnih goriva u dizelovim motorima. Biodizel ima slicnekarakteristike kao i dizel dobiven iz mineralnog ulja. Glavna prednost jenjegovo poljoprivredno porijeklo, tako biodizel proizveden od biljnih uljane donosi neto povecanja emisija CO 2 u atmosferu i ne povecava efekatstaklenika. Biodizel se može proizvoditi i iz otpadnog jestivog biljnog uljakoje dobivamo u industriji pripreme hrane. Otpadno jestivo ulje mora seprofiltrirati, a kasnije se može dodavati kao smjesa klasicnom dizelu ibiodizelu ili upotrijebiti kao samostalno gorivo. Trenutno ne postojeprocjene o količinama otpadnog ulja u Tuzli, ali postoje konkretni projektiproizvodnje biodizela u Tuzli.Koristi od ovog projekta su višestruke sa jedne strane iz otpadnog ulja bise dobio biodizel, a s druge strane spriječilo bi se izljevanje otpadnogjestivog ulja u kanalizacijski sistem koji ga može lako začepiti. JKP“Komunalac” doo Tuzla bi bilo zaduženo za prikupljanje otpadnog jestivogulja i njegovu preradu u biodizel koji bi se koristio za pokretanje vozila zaprikupljanje otpada JKP “Komunalac” doo Tuzla.Procjena ušteda zavisi od količine proizvedenog biodizela, premapostojećim podacima samo jedna firma koja se bavi proizvodnjomprehrambenih proizvoda dnevno proizvede 65 litara otpadnog ulja. Uzpretpostavku da se dnevno na području općine Tuzla može prikupiti 250litara otpadnog ulja dnevno, ostvariti će se uštede od 207 tone CO 2 .111

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 10Mjera/AktivnostUvođenje sistema za upravljanje energijom u vozilima u vlasništvuOpćine Tuzla i javnih preduzećaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaJavna preduzećaPočetak/kraj provođenja (godine): 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): -Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):10% ukupne potrošnje goriva iz 2002. godineProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):142 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Budžet Općine TuzlaBudžeti Javnih preduzećaIzvor sredstava za provođenje:Budžeti Programa energetske efikasnostiIPA, GIZ, EEE/USAID, UNDP, Fond za zaštitu okoliša FBiHAktivnosti koje je potrebno uraditi:• Utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištenagoriva, potrošnja itd)Kratak opis/komentar:• Prijedlog mjera za povećanje efikasnosti – Izrada studije• Praćenje provedbe mjera• Zajedničke javne nabavke pogonskih gorivaMjere za javni prevoz putnikaRedni broj Mjere/Aktivnosti 11Donošenje Odluke općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za autobuskiMjera/Aktivnostprevoz uslovljava vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova ivozilima pokretanim na alternativna gorivaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaMinistarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantonaPočetak/kraj provođenja (godine): 2013. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): Bez investicijskih troškovaProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):Potrošnja goriva ista, gradski autobusi koriste isključivo biodizelProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):2.363 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Izvor sredstava za provođenje: -Donošenjem Odluke općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za autobuskiprevoz uslovljava vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova ivozilima pokretanim na alternativna goriva, do 2020. godine autobusi nagradskim linijama bi bili zamjenjeni autobusima na biodizel, a autobusibiKratak opis/komentar:na prigradskim linijama bili zamjenjeni autobusima sa minimalno Euro IVstandardom. Uz pretpostavku da se broj autobusa i potrošnja goriva nećemijenjati, ovom će mjerom emisije CO 2 biti smanjene za 2.363 tonegodišnje.112

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 12Optimiziranje postojećih autobuskih linija i vremena vožnje, te uvođenjeMjera/Aktivnostnovih autobuskih linijaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaMinistarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantonaPočetak/kraj provođenja (godine): 2013. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): Nije moguće procijeniti bez detaljnih analizaProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):Procjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):Troškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Izvor sredstava za provođenje:Kratak opis/komentar:4% indirektnih ušteda u sektoru Privatna i komercijalna vozila – Privatnavozila1.953 t CO 2 godišnjeBudžet Općine TuzlaBudžeti Programa energetske efikasnostiOptimiziranjem postojećih autobuskih linija te njihovim unapređenjem iuvođenjem dodatnih autobuskih linija, autobuski prevoz putnika postajedostupniji većem broju korisnika i može direktno utjecati na promjenunačina ostvarivanja putovanja, odnosno na izbor javnog prevoza.Pretpostavlja se da uvođenje novih autobuskih linija neće značajno uticatina povećanje potrošnje pogonskog goriva u autobuskom prevozu putnika.Redni broj Mjere/Aktivnosti 13Mjera/AktivnostDonošenje Odluke Općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za taksiprevoz uslovljava vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova ivozilima pokretanim na alternativna gorivaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaMinistarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantonaPočetak/kraj provođenja (godine): 2013. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): Bez investicijskih troškovaProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):Potrošnja goriva bi ostala na približno istom nivou,ali bi se u znatnoj mjerikoristila alternativna gorivaProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):1.638 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Izvor sredstava za provođenje: -Donošenje Odluke Općinskog Vijeća koja dodjelu koncesije za taksi prevozuslovljava vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova i vozilimapokretanim na alternativna goriva, do 2020. godine taksi uslugu bi moglasamo pružati hibridna vozila i vozila koja kao pogonsko gorivo koristitiKratak opis/komentar:dizel sa minimalno EURO IV standardom, biodizel, LPG.Uz prepostavku da se broj taksi vozila neće povećavati (320 vozila),provođenje ove mjere rezultiralo bi smanjenjem emisije CO 2 za 1.638tona godišnje.113

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Mjere za privatna i komercijalna vozilaRedni broj Mjere/Aktivnosti 14Mjera/AktivnostUvođenje sistema naplate parkinga u užem gradskom jezgru ikontinuirano širenje zona naplate – podjela grada na tri parkirne zoneOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaJKP „Saobraćaj i komunikacije – Tuzla“ doo TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri): 1.000.000Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):42,04 TJProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):3.149 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 318Izvor sredstava za provođenje:Budžet Općine TuzlaJKP „Saobraćaj i komunikacije – Tuzla“ doo TuzlaKratak opis/komentar:Uvođenjem sistema naplate parkinga u užem gradskom jezgru ikontinuirano širenje zona naplate dobrim dijelom će smanjiti učestalostkorištenja automobila prvenstveno na kraćim relacijama..Redni broj Mjere/Aktivnosti 15Mjera/AktivnostNaplata ulaska u visoko zagušene dijelove grada teretnim vozilimaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaMUP TK – Policijska uprava TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):Bez investicijskih troškovaProcjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):10% indirektnih ušteda u sektoru Privatna i komercijalna vozila – TeretnavozilaProcjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):4.160 t CO 2 godišnjeTroškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): -Izvor sredstava za provođenje: -S obzirom da je automatski sistem za naplatu naknada ulaska u centargrada veoma skup, što pokazuje činjenica da se koristi samo u tri grada uSvijetu, ova mjera se može realizovati donošenjem Odluke o zabraniKratak opis/komentar:kretanja teretnih vozila, kao najvećih zagađivača, u centru grada. Ovavozila bi se mogla kretati uz odgovarajuće Odobrenje koje bi izdavalanadležna Općinska služba. Iz prikupljenih naknada od Odobrenja mogućeje finansirati druge Projekte energetske efikasnosti u saobraćaju.114

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.4. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 u sektoru javne rasvjete OpćineTuzlaMjere za smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO 2 u sektor javne rasvete općine Tuzla susljedeće:• snimiti i urediti postojeće stanje• formirati bazu podataka sa svim tehničkim karakteristikama (napojnih kablova, mjernih mjesta,vrstu stubova, trafo područje, tip svjetiljke, izvor svjetlosti) pomoću GIS tehnologije• zamjenu postojećih svjetiljki sa energetskim efikasnijim i ekološki prihvatljivijim• optimizirati vremenski program rada javne rasvjete• permanentan program praćenja potrošnje električne energije za javnu rasvjetu u odnosu naostvarivanja poboljšanja i eventualnu ugradnju i primjenu naprednih tehnologija u javnoj rasvjeti• mjere promotivnog, informativnog i edukacijskog karakteraPraćenjem i analizom utroška električne energije od 2002. do 2011. godine evidentan je godišnji porastod 9 %. Iako se primjenjuju metode ušteda (zamjena devastiranih svjetiljki sa živinim izvorom svjetlostisnage 125 W u natrij 70 W, omogućava uštedu cca 56%) utrošak električne energije je još uvijek uznatnom porastu.Općina Tuzla je u periodu od 1992.- 1995. godine pretrpila agresiju na BiH i treba imati u vidu da je toostavilo odraza na stanje javne rasvjete. Nakon 1995. godine počelo se sa ponovnim prikupljanjemtehničke dokumentacije i snimanjem stanja na terenu. Uslijedila je sukcesivna rekonstrukcija postojećejavne rasvjete ( uži centar grada, urbana područja i prigradska naselja). Osim rekonstrukcije pristupilo serealizaciji zahtjeva građana za proširenjem javne rasvjete, koji je prikazan na slikama.Slika 11.1: Proširenje mreže javne rasvjete Općine Tuzla u periodu od 2002. do 2011. godine115

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Slika 11.2: Porast potrošnje električne energije iz javne rasvjete zbog proširenjaAnalizama postojećeg stanja dolazimo do spoznaje da je danas 80 % urbanih naselja sa pripadajućimsaobraćajnicama i njihovim transferzalama pokriveno javnom rasvjetom. Razvoj tehnike i tehnologije(montaža novih svjetiljki, za prigradska naselja se umjesto žive 125 W koristi natrij 70 W ili LEDsvjetiljkama 30 W , a natrij 250 W se mijenja svjetiljkama LED 75 W) omogućava uštetde električneenergije i emisiju CO 2Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetski efikasnijim i ekološkiIme mjere/aktivnostprihvatljivijim rasvjetnim tijelima i optimizacija rada JROpćina Tuzla – Služba za komunalne poslove, izgradnju i posloveZadužen za provedbumjesnih zajednicaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002. – 2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Ukupno (2010.-2020.) : 5.191.334,00 KMProcjena uštede (% ili kWh)Ukupno: 34 % / MWhProcjena smanjenja emisije (tCO 2 ) 2.609,68Troškovi po smanjenju emisije (KM/ tCO 2 ) 1.989,26Budžet općine TuzlaESCO, CIP / IEE, KfWIzvor sredstava za provedbuBilateralni i multilateralni fondoviEU Strukturni fondoviZastupljenost svjetiljki sa živinim izvorom svjetlosti je još uvijek velika.Osnovni nedostaci kod svjetiljki sa živinim izvorom svjetlosti je velikapotrošnnja električne energije, veliki troškovi održavanja, oštećenježaštitnog stakla, česte intervencije zbog dotrajalosti istih. U posljednjevrijeme aktuelan je trend zamjene izvora svjetlosti iz žive u natrij kao ikomplet svjetiljki sa LED tehnologijom. LED troše 70% manje energije,imaju jednak intezitet osvjetljenja, a životni vijek je duži u odnosu naživin izvor svjetlosti. Krajnji cilj zamjene svjetiljki novim LED svjetiljkamaje smanjenje velikih troškova potrošnje električne energije, održavanja,Kratki opis / komentarsmanjenje uticaja na životnu sredinu, povećanje sigurnosti građana iveća pouzdanost u radu. Zamjena postojećih svjetiljki u LED obuhvatilabi Sjevernu i Južnu saobraćajnicu sa pripadajućim transferzalama, aurbana i prigradsta naselja obuhvatila bi korekciju potrošnje električneenergije zamjenom samo izvora svjetlosti. Takođe korekciju potrošnjeelektrične energije uradili bi pomoću optimizacije rada JR. Nijeobuhvaćena kompletna zamjena svjetiljki, nego je na dijelovima došlodo promjene samo izvora svjetlosti kako bi se prilagodili budžetskimsredstvima.116

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• Proširenje JR u periodu od 2010. do 2020. uzet je 50% u odnosu na period 2002./2010.• Ušteda CO 2 2020 bez mjera štednje u odnosu na 2020 sa mjerama štednje (zamjena sijalica živau natrij i zamjenom svjetiljki u LED) 33,89 %Javna rasvjetaPotrošnja električneenergije 2002.godine (MWh)Potrošnja električneenergije u MWh u2020. bez mjeraPotrošnja električneenergije u MWh u2020. sa mjeramaEmisija CO 2 2020.bez poduzetihmjera (t CO 2 )Električna energija 4.792,27 10.089,82 6.670,33 7.333,68Naziv mjereProcjenauštede MWhPotencijal smanjenja emisije tCO 2Zamjena zastarjelih rasvjetnih tijela s energetskiefikasnijim i ekološki prihvatljivijim rasvjetnim tijelima3.419,49 2.485,42Optimizacija rada javne rasvjete 170,97 124,26UKUPNO 3.590,46 2.609,68ScenarijPotrošnja energije MWhEmisija tCO% u odnosu2% u odnosuna 2002. 2002. 2020. na 2002.2002. 2020.Scenarij bez mjera 4.792,27 10.089,82 47,5 % 3.483,21 7.333,68 47 %Scenarij samjerama4.792,27 6.670,33 71 % 3.483,21 4.848,26 28 %11.5. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 iz deponovanog otpada11.5.1. UvodU prethodnoj analizi emisije odlagališnih plinova iz komunalnog otpada deponovanog u referentnoj 2002godini, rezultati govore da komunalni otpad kao segment u sveopštoj analizi emisije CO 2 ne trebazanemariti.Odlagališni plin ima negativan učinak na atmosferu, ljude i okoliš, koji se očituje u pojačavanju «efektastaklenika», povećanoj opasnosti za zdravlje ljudi te povećanoj opasnosti od požara i eksplozije naodlagalištu i oko odlagališta. Prepoznavši sve negativne utjecaje koje stvara odlagališni plin, u Europi sepočetkom 80-tih godina, započelo sa sakupljanjem i obradom odlagališnog plina sagorijevanjem naprimitivnim plinskim bunarima i plinskim stanicama. Tijekom godina tehnologija plinskih stanica serazvijala, a princip obrade odlagališnog plina sagorijevanjem, postao opće prihvaćen. Razvoj tehnologijepratilo je i zakonodavstvo te je tako kao krajnji rezultat niza normi i smjernica, donesena Europskadirektiva o odlaganju otpada 1999/31/EC od 26. aprila 1999. godine, gdje je u aneksu 1, članku 4. jasnonavedeno: « Ako se sakupljeni plin ne može iskoristiti za proizvodnju energije, mora se spaliti».117

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Prvi korak ka poštivanju zakonske obaveze o praćenju, sakupljanju i obradi odlagališnog plina predstavljaprognoza o količini plina. Količina plina je u funkciji vrste otpada koji se odlaže, izgrađenosti temeljnog iprekrivnog brtvenog sustava, vremena koje je proteklo od početka odlaganja, visine odloženog otpada iveličine odlagališta. Prema tim procjenama i podacima određuju se daljnji koraci u izgradnji sistemaotplinjavanja, kao što su broj, dubina i način izvedbe bunara u tijelu otpada, načinu prikupljanja i načinuobrade odlagališnog plina.U svijetu se koristi nekoliko načina obrade odlagališnog plina, a prema Environment Agency UK prikazanje opšti odnos u hijerarhiji kontrole odlagališnog plina koji glasi: «Omjer proizvodnje plina unutarodlagališta, proporcionalan je proizvodnji energije iz tog plina».Svrha sistema za sakupljanje i obradu odlagališnog plina na plinskoj stanici s bakljom je zaštiti ljudskozdravlje i onečišćenje okoliša uz poštivanje zakonskih odredbi o postupanju s otpadom i dozvoljenimemisijama u zrak. To mora biti polazna činjenica prilikom planiranja i izgradnje cjelovitog sistemaotplinjavanja, a naročito prilikom odabira plinskih stanica s bakljom za sagorijevanje.Na tržištu se danas nudi čitav niz otvorenih i zatvorenih baklji čije se cijene kreću u zavisnosti o stupnjuautomatizacije, o graničnim emisijama iz baklje, o protoku plina, jačini motora koji pokreću ventilatore ičitavom nizu drugih faktora. Odnos cijena između najjeftinijih i najskupljih varijanti je 1:15, uz napomenuda ovdje ne vrijedi pravilo «što skuplje to bolje».Zbog toga je potrebno pri odabiru načina otplinjavanja i odabiru plinske stanice poštovati sljedećekriterije:• snimiti sastav i količine otpada odloženog na odlagalište,• znati godišnje količine novog otpada,• što tačnije izračunati količine odlagališnog plina uvažavajući činjenice o izvedbi temeljnogbrtvenog sistema i prekrivnog brtvenog sistema,• znati kada je predviđeno zatvaranje deponije,• poštovati sve zakonske obaveze Bosne i Hercegovine i direktive Europske Unije.Samo poštivanjem tih kriterija može se izvesti ekonomičan i efikasan sistem za otplinjavanje.11.5.2. Reciklaža i kompostiranjeAdekvatan način za smanjenje odlagališnih plinova iz komunalnog otpada je smanjenje same količinekomunalnog otpada, koji kao neupotrebljiv biva zauvjek odložen na deponiju, prekriven inertnimmaterijalom, i ostavljen da svojom razgradnjom emituje štetne plinove u atmosferu. Najefikasniji načinza smanjenje volumena deponovanog otpada, samim tim i odlagališnih plinova, je izdvajanje korisnihfrakcija iz komunalnog otpada koji propisno izdvojeni imaju svoju pristojnu upotrebnu vrijednost u daljojproizvodnji sirovina.Segmenti koji čine komunalni otpad• Organski otpad čini najveći udio od ukupnog otpada u kanti za smeće, a sastoji se od kuhinjskihotpadaka (ostaci voća i povrća, ljuske jaja, ostaci kave i čaja, uvelo cvijeće...) otpadaka iz vrta (lišće,otpalo voće, sitno isjeckano granje, korovi, trava...)118

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• Papir čini drugu najveću komponentu u kompletnom sadržaju u kanti za smeće. Recikliranjemstarog papira štedi se električna energija, voda i drvo. Za proizvodnju 1 tone papira srednje kvalitetemora se posjeći dva stabla i potrošiti 240 000 l vode i 4700 kwh električne energije. Istu količinupapira može se proizvesti od starog papira uz utrošak 180 l vode i 2750 kwh električne energije.• Plastika u kanti za smeće poseban je problem. Oporaba plastičnog otpada komplicirana je i otežanamnogovrsnošću plastičnih materijala. Zato je s ekološkog stajališta najodgovornije izbjegavatikorištenje plastičnih proizvoda, naročito plastične ambalaže. Plastična vrećica ili boca u prirodi serazgrađuje 100-1000 godina. Stoga plastičnu ambalažu koju ne možemo izbjeći moramo svakakoodvojeno prikupljati.• Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstamastakla i recikliranjem štede se sirovina i energija. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40nepovratnih, to znači - 40 puta manji volumen otpada.• Metali se u mnogim gradovima i mjestima otkupljuju već odavno. Organiziranim odvojenimsakupljanjem bolje će se iskoristiti ove vrijedne sekundarne sirovine i spriječiti njihovo rasipanje.• Ostali otpad čini građevinski materijal, koža, auto-gume, što se također velikim dijelom možereciklirati.Reciklaža je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje,prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklaže. Otpad nije dovoljno samo smanjivati iizbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na centralnim reciklažnim postrojenjima ili na mjestu nastankaprema vrstama otpadaka jer samo odvojeno sakupljeni otpad može se iskoristiti.Osim što možemo reciklirati različite materijale, kao što su plastika, papir, guma, staklo, metali, možemoiskoristi i biootpad iz komunalnog otpada postupkom kompostiranja. Kompostiranje otpada je postupakkoji podrazumijeva aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljični dioksid, voda, toplina ikompost, kao konačni produkt, i to za samo nekoliko mjeseci. Kompost hrani biljke, osiguravaprozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja. Kompostiranje otpada je jedan odmnogih načina kako se možemo zalagati za očuvanje okoliša. Biootpad je otpad od ostataka hrane,vrtnog i zelenog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Najbolje je da sebiootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka. Kada ne kompostiramo organski otpad iznašeg kućanstva i vrtova, on se na odlagalištima otpada razgrađuje pri čemu se oslobađa metan, jedanod glavnih stakleničkih plinova.U Tuzli se ne primjenjuje odvojeno prikupljanje kompostabilnog otpada. Odvojeno prikupljeni biootpadbi se morao odvoziti na kompostanu gdje bi se isti obrađivao i po završetku procesa pretvorio u korisnikompost, koji bi se dalje koristio kao dodatak tlu na zelenim gradskim površinama.Razumnim postupanjem s otpadom, najveći dio bačenih ostataka (s)tvari može se preraditi i pretvoriti unove vrijedne i korisne tvari. Bezuvjetna pretpostavka za takvo civilizirano postupanje s otpadom jestodvojeno sakupljanje. Odvajanjem po vrstama otpada već u kućanstvu postiže se bolja kvalitetasekundarnih sirovina i lakša prerada. Stvaranje otpada često ne možemo spriječiti. No, ako s njimodgovorno postupamo, otpad ne mora nužno biti zlo.Selekcijom korisnih frakcija iz komunalnog otpada, kao i odvojenim sakupljanjem iskoristivih otpadnihtvari na mjestu nastanka, znatno bi se smanjila količina otpada koji se mora odložiti na gradsku deponijuDesetine u Tuzli, a samim tim bi se u konačnici i znatno smanjila emisija CO 2 i ostalih odlagališnih plinovau atmosferu.119

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Za primjer ćemo u sljedećoj tabeli prikazati maseni učinak pojedinih frakcija u komunalnom otpadu, aiste propisno izdvojene za potrebe reciklaže ili kompostiranja bi znatno smanjile ukupnu količinu otpadakoji se mora deponovati.2002UKUPNOORG.OTPADVRSTA DEPONOVANOG MATERIJALAPAPIR KARTON STAKLOPVCAMB.TVRDAPLASTIKAGUMATEKSTILAL.DOZEMETALIOSTALOMJESECPROCENTUALNI SADRŽAJ U OTPADU100 55 4,6 6,8 9,6 8 4,7 0,2 3,4 1,4 0,6 5,7JAN 4426 2434 204 301 234 354 208 9 150 62 27 252FEB 3568 1963 164 243 188 285 168 7 121 50 21 203MART 4314 2373 198 293 228 345 203 9 147 60 26 246APRIL 3436 1890 158 234 181 275 161 7 117 48 21 196MAJ 3387 1863 156 230 179 271 159 7 115 47 20 193JUNI 3982 2190 183 271 210 319 187 8 135 56 24 227JULI 3159 1738 145 215 167 253 148 6 107 44 19 180AUG 3216 1769 148 219 170 257 151 6 109 45 19 183SEP 3063 1685 141 208 162 245 144 6 104 43 18 175OKT 4196 2308 193 285 222 336 197 8 143 59 25 239NOV 2492 1371 115 169 132 199 117 153 85 35 15 142DEC 3346 1840 154 228 177 268 157 7 114 47 20 191TOTAL(t) 42585 23422 1959 2896 2249 3407 2002 233 1448 596 256 2427Tabela 11.1: Prikaz masenog udjela pojedinih frakcija u komunalnom otpadu za referentnu 2002 godinuDa bi došli do značajne uštede, smanjenja emisije CO 2 i drugih odlagališnih plinova iz komunalnogotpada možemo primjeniti bilo koji od gore pomenutih načina.Za ilustraciju ćemo izvršiti analizu primjene selekcije i izdvajanja pojedinih korisnih komponenti izkomunalnog otpada, te samim tim smanjiti masu deponovanog otpada na deponiji, što u konačnici imaznačajan učinak na smanjenje emisije odlagališnih plinova, kao i jako bitan detalj produžetka vijekatrajanja same deponije, jer bi se zapunjenje iste značajno prolongiralo. Naročito spram činjenice velikogvolumenskog učinka pojedinih frakcija u komunalnom otpadu (PET ambalaža, tvrda plastika, najlon,karton, i sl.)Ako posmatramo maseni učinak pojedinih korisnih komponenti iz komunalnog otpada, kao što su papir,karton, PVC ambalaža, tvrda plastika, metali, i sl. možemo doći do zaključka da izdvajanjem istih izotpada (100% tretman) bi značajno manje tona otpada odložiti na deponiju.120

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)RECIKLATI ZA IZDVAJANJE MASA IZDVOJENIH RECIKLATA (t)PAPIR 1959KARTON 2896STAKLO 2249PVC AMB. 3407TVRDA PLASTIKA 2002GUMA 233ALUMINIJSKE DOZE 596METALI 256UKUPNO ODVOJENO RECIKLATA 13596Tabela 11.2: Prikaz ukupne mase izdvojenih frakcija iz komunalnog otpada na bazi 100% tretmanaObzirom da je 100% izdvajanje gore pomenutih frakcija iz otpada nemoguće ostvariti, u daljemproračunu ćemo se bazirati na 70% učinkovitosti izdvajanja, tako da ukupna masa odvojenihsekundarnih sirovina bi iznosila:Masa izdvojenih reciklata 13.596x70%=9.517 tonaOd ukupno 43,000 tona otpada odloženih 2002 godine bez prethodnog tretmana (selekcija i izdvajanjekorisnih supstanti iz otpada - sekundarne sirovine), pristupom selekcije i izdvajanja sa 70% učinkovitosti,masa izdvojenih reciklata bi iznosila 9.517 tona, što bi značajno umanjilo masu ukupno odloženogotpada na 33.483 tone.Primjenjujući ovo smanjenje otpada na emisiju odlagališnih plinova slijedi:EMISIJA CO 2 DEPONOVANOG OTPADA BEZ PRETHODNE OBRADE:43.000 tona otpada... 15.264 tona CO 2EMISIJA CO 2 DEPONOVANOG OTPADA SA PRETHODNIM TRETMANOM (RECIKLAŽA):33.483 tona otpada ... 11.886 tona CO 2UKUPNA UŠTEDA EMISIJE CO 2 : 3.378 tona CO 2 što predstavlja umanjenje od 22,13%Ostvarena je ušteda ili smanjenje emisije CO 2 za oko 22% odvajanjem sekundarnih sirovina izkomunalnog otpada na bazi 70% učinkovitosti odvajanja korisnih komponenti iz zaprimljenogkomunalnog otpada. Svako povećanje učinkovitosti bi se odrazilo na smanjenje količine deponovanogotpada, a samim tim i smanjenja emisije odlagališnih plinova.121

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)PRIJEDLOG MJERA:Redni broj Mjere/Aktivnosti 1Izgradnja centralnog reciklažnog sistema za tretman komunalnog otpadaMjera/Aktivnostna području općine TuzlaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:JKP „Komunalac“ TuzlaSlužba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2015.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):3.000.000 KM (procjena)Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva): -Procjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ): 3.816 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ): 786,16 KM/t CO 2Budžet Općine Tuzla, KfW, bilateralni i multilateralni fondovi, RazvojnaIzvor sredstava za provođenje:banka Federacije BiH, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, IPA, Strukturnifondovi EUIzgradnja centralnog reciklažnog postrojenja za preuzimanje kompletnogkomunalnog otpada na području općine Tuzla. U prvoj fazi obrade otpada izistog bi se mehaničkim putem odrstranjivao nekorisni, sitniji dio otpada iodlagao na deponiji. U drugoj fazi procesa obrade ostatak tretiranogotpada bi se dalje podvrgavao manualnoj selekciji i izdvajanju korisnihsirovina iz komunalnog otpada. (PET ambalaža, tvrda plastika, najlon,karton, i sl.) Postrojenje bi trebalo biti dimenzionisano tako da je umogućnosti obraditi kompletan komunalni otpad općine Tuzla, i to sakapacitetom od cca 75.000 ekvivalent stanovnika, što bi radom u dvijesmjene bilo dovoljno da se pokrije i tretira veći dio komunalnog otpadaprikupljenog sa područja općine Tuzla.Predviđeni učinak: 20%Drugi segment je selekcija sekundarnih sirovina na mjestu nastanka,postavljanjem dovoljnog broja namjenskih kontejnera (eko-dvorišta) zaKratak opis/komentar:odvojeno prikupljanje papira, plastike, stakla, metala na području općineTuzla. Na taj način bi već odvojene sekundarne sirovine na izvorištuznačajno povećale stepen efektivnosti same ideje reciklaže, jer bi timezaobišli mehanički pred-tretman značajne količine otpada na centralnomreciklažnom postrojenju. U konačnici bi na taj način umanjili troškoveenergije i radne snage. U svim naseljima sa kolektivnim smještajem, započetak bi trebalo obezbjediti adekvatan broj eko kontejnere za 3 različitefrakcije (plastika, papir, metali), s tendencijom da se izgradnja eko dvorištaproširi i na naselja sa individualnim smještajem.Predviđeni učinak: 4%Implementacija promotivnih kampanja u cilju edukacije stanovništva označaju reciklaže i očuvanju životne sredine, kako bi se povećao efekatselekcije otpada na mjestu nastanka.Predviđeni učinak: 1%EU strategija obrade komunalnog odnosno krutog otpada sastoji se od sljedećih glavnih zahtjeva:• smanjenje količine otpada na izvoru (odvojeno sakupljanje)• reciklaža otpada (zavisi od prihvatljivosti reciklata na tržištu)• termička obrada otpada (veoma povoljna u slučaju više kaloričkog otpada – proizvodnjaenergije)• deponiranje ostataka (samo manje količine ostataka koji se ne mogu uspješno preraditi)Idealna tehnologija obrade otpada koja bi obuhvatila sve zahtjeve EU-strategije ne postoji. Zbog toga jenužno formirati cjeloviti (integralni) koncept obrade otpada (Integrated Waste Management) koji sesastoji od različitih načina i tehnologija obrade i koji se međusobno dopunjavaju.122

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Isto tako ne postoji opšti oblik cjelovitog koncepta obrade otpada. Potrebno ga je posebno izraditi zasvaku sredinu u okolini, u zavisnosti od postojećih i predviđenih mogućnosti i saglasnosti sa strategijom ilegislativom određene države.Za realizaciju ciljanih 25% smanjenja emisije CO 2 iz deponovanog komunalnog otpada nužno je uvestisistem za selekciju komunalnog otpada, opisan u tabeli prijedloga mjera i aktivnosti iznad.Obzirom da je na području općine Tuzla u dosadašnjem periodu bio određen broj neuspjelih pilotprojekata za selektivno prikupljanje sekundarnih sirovina po mjestu nastanka, neophodno je ipakprihvatiti gore opisani kombinovani pristup.Pored izdvajanja potencijalnih sekundarnih sirovina iz komunalnog otpada značajan efekat nasveukupno smanjenje emisije odlagališnih plinova bi svakako doprinjelo i odvojeno prikupljanjeorganskog otpada i tretman istog u kompostani, što je u zemljama EU već odavno uvedeno kao obaveza.11.5.3. Spaljivanje komunalnog otpadaPooštravanjem uslova za deponovanje otpada u zemljama EU, ocekivati je da se i u nasoj zemlji uskorokrene sa sprovodjenjem direktiva o pravilnom upravljanju otpadom koje nas obavezuju u procesuintegracija i pristupu EU.Neke od direktiva su:• da se radi na postepenom smanjivanju udjela otpada organskog porjekla predvidjenog zadeponovanje• da se ograničava odlaganje odpada sa sadržajem ugljenika večim od 5% poslje 2005 godine(EU Directive 1999/31/EC, EU Council decision 2003/33/EC)• da se otpad kalorične vrijednosti vece od 11 MJ/kg tretira kao alternativno gorivo(EU Directive 2000/76/EC)• da se pooštre zahtjevi za prečišćavanje procjednih voda (visoke koncentracije amonijaka)• da se sprovode mjere za smanjenje utjecaja deponijskog plina na okolinu, posebno organskihmaterija i metana što značajno doprinosi povećanom učinku staklenika u atmosferi• da se smanje neprijatni mirisi deponija kao posljedica merkaptana i H 2 SSve ove nabrojane direktive, uz dodatni problem iznalaska novih prostora/lokacija za deponovanjekomunalnog otpada, sve veći broj zemalja EU i u svijetu se okreće obradi komunalnog otpadaspaljivanjem, gdje gotov proizvod na kraju procesa proizvodnje predstavlja uvijek vrijedna i skupatoplotna i elektricna energija, spremna za dalje korištenje. Naravno ovaj način tretmana komunalnogotpada ima i svoje mane (plinovi dioksini/furani, potrebna odlagališta za šljaku i opasne ostatke)medžutim uz dobar i efikasan tretman i instalaciju efikasnih filterskih postrojenja se ti problemi mogusvesti na minimum.• Kod spaljivanja potrebno je uvažavati najnovije propise o dozvoljenim emisijama štetnih tvari uizduvnim gasovima spalionica i ostacima sagorjevanja i prečišćavanja dimnih gasova (Directive2000/76/EC)123

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• Velika prednost spaljivanja u odnosu na deponovanje komunalnog otpada je svakako deponijskiprostor. Za slučaj kada imamo čisto odlaganje komunalnog otpada na deponiju (u našem slučajuu referentnoj godini 2002) potreba za deponijski prostor iznosila je godišnje oko 0,5m 3 postanovniku, sa reciklažom i mehaničko biološkom obradom može se godišnji zahtjev zadeponijski prostor sniziti na 0,25m 3 po stanovniku, a sa spaljivanjem čak do 0,025m 3 , odnosnojoš manje ako se ostaci po sagorjevanju korisno upotrijebe dalje u građevinarstvu.• Značajno smanjenje emisije deponijskih plinova (metan) jer odloženog otpada bi bilo dostamanje• EU strategija postizanja bez-deponijskog koncepta obrade otpada, što znači da komunalni otpadne bude opterećenje deponijskog prostora kao što je trenutno nas slučaj, već da se uzprethodno izdvajanje korisnih frakcija iz komunalnog otpada (sekundarne sirovine) ostatakpodvrgne spaljivanju, što u konačnici pored ekonomske prednosti (proizvodnja toplotne ielektricne energije) predstavlja ogromnu uštedu prostora na gradskoj deponiji.Varijante koncepta obrade komunalnog otpada u spalionicamaU zavisnosti od količine otpada, koja se za Tuzlu može projektovati za period 2012-2020 sa parametrimacca 200.000 ljudi, možemo reći da spalionica za kapacitet od 60.000 tona komunalnog otpada godišnje,bi svakako zadovoljila potrebe općine Tuzla. To uveliko zavisi i od efikasnosti skupljanja otpada,strukture otpada, odnosno sastava kod kojeg je najbitniji udio biorazgradljivog otpada, kao i sam stepenreciklaže, kolika se količina korisnog dijela iz otpada izdvoji. U kombinaciji sa reciklažom ikompostiranjem projektovani kapacitet od 60.000 tona godišnje bi zasigurno zadovoljio potrebe grada iza eventualno širenje istog, kao i eventualno povećanje broja stanovništva za period 2012-2020.Slika 11.3: Šematski prikaz tehnološkog procesa spaljivanja komunalnog otpada124

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Na gornjoj šemi je prikazan tehnološki proces prerade otpada spaljivanjem, gdje kao rezultat spaljivanjaimamo proizvodnju električne energije, gdje u kombinaciji sa dobivanjem i toplotne energije uvećavamostepen iskorištenja. Korištenjem otpada kao goriva za proizvodnju toplotne i električne energije, svakakosmeću daje novu dimenziju i ulogu u našim svakodnevnim životima, da ono što smo nemilice bacali,zagađivali životnu sredinu, ovim procesom koristimo kao gorivo, kao zamjenu za skupa fosilna goriva, iproizvodimo danas jako bitnu energiju.Za ilustraciju ćemo uzeti da je ulazni parametar 60.000 tona komunalnog otpada godišnje, te definisatidvije najrasprostranjenije varijante prerade komunalnog otpada spaljivanjem, a to su:1. Mehanička obrada (MO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije2. Mehaničko biološka obrada (MBO) + spaljivanje sa proizvodnjom energijeSlika 11.4: Šema mehaničke obrade (MO) + spaljivanje sa proizvodnjom energijeSlika 11.5: Šema mehaničko biološke obrade (MBO) + spaljivanje sa proizvodnjom energije125

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Obzirom na sve naprijed navedeno, što se odnosi na prednosti spaljivanja otpada koje svakako imaznačajne efekte na energetsku efikasnost i smanjenje emisije CO 2 , u sklopu ovog Akcionog plana kaododatnu mjeru predlažemo izradu studije koja će detaljno analizirati sve navedene efekteuvođenjem spalionice otpada za Općinu Tuzla.Redni broj Mjere/Aktivnosti 2Izrada studije za izgradnju spalionice komunalnog otpada na područjuMjera/AktivnostOpćine TuzlaOpćina TuzlaZadužen za provođenje:JKP „Komunalac“ TuzlaSlužba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednicaPočetak/kraj provođenja (godine): 2011. – 2015.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva):Procjena smanjenja emisije CO 2 (tCO 2 ):Troškovi po smanjenju emisije (KM/tCO 2 ):Izvor sredstava za provođenje:Budžet Općine TuzlaSpaljivanje otpada odnosno ostataka poslje biomehaničke obradepodrazumjeva se kao najbolji način energetskog iskorištavanja otpada i čininepogrješivi elemenat cjelokupnog koncepta obrade otpada. Savremenespalionice treba graditi na način koji omogućava brzo implementacijunajnovijih naučno-istraživačkih postignuća sa područja izgaranja i obradedimnih gasova (BAT preporuke). Savremene tehnologije spaljivanja otpadaKratak opis/komentar:omogućavaju postizanje veoma niskih koncentracija štetnih tvari u dimnimgasovima i prema tome može se reći da su spalionice najčistiji termičkiproizvođač energije. Implementacija varijanti (Slika 11.4 ili 11.5) zavisi prijesvega od sastava otpada, odnosno od dijela biorazgradljivog otpada. Prijepočetka izrade idejnih projekata nužno je razmotriti situaciju količina istrukture otpada kao i postojeće stanje obrade otpada11.6. Prijedlog mjera za smanjenje emisije CO 2 u sistemu vodosnadbjevanjaOpćine TuzlaObzirom da je 2007. godine u sistem vodosnabdijevanja uveden novi resurs izgradnjom postrojenja zaprečišćavanje vode akumulacije Modrac na lokalitetu Cerik, kapaciteta 300 l/s, ukupne raspoloživekoličine vode sa svih izvorišta kreću se od 815 l/s do 1.020 l/s.Proračun planskih potreba za vodom, koje, na osnovu demografskih podataka, specifične potrošnjevode, koeficijenta dnevne neravnomjernosti, te planiranog obuhvata stanovništva vodom, za 2020.godinu iznose oko 1.000 l/s, pokazuju da su raspoložive količine vode na izvorištima u sistemuvodosnabdijevanja Tuzle dovoljne za zadovoljenje i planskih potreba za vodom.Potrebno je imati u vidu da su gubici u sistemu vodosnabdijevanja 2002. godine iznosili 37,14%, te da,prema podacima JKP Vodovod i kanalizacija Tuzla – operatora vodovodnog sistema, gubici u 2010. iprvoj polovini 2011. godine iznose 44,5%, ne računajući količine vode potrošene za ispiranje cjevovoda irezervoarskog prostora.Enormni gubici javljaju se kod transporta i distribucije vode kroz sistem čija ukupna dužina cjevovodaiznosi preko 735 km.126

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Prečnikcijevi(mm)AC LŽ PVC PE-HD Ductil Čelik< 80 - - 10.000 50.000 - -80-100 200.000 60.000 50.000 100.000 50.000 -150-200 19.940 2.880 22.760 - 19.360 -200-250 8.051 29.300 2.480 - 4.360 -300-350 7.040 6.700 - - 3.520 -≥400 38.026 30.160 - - 12.840 7.880Tabela 11.3: Dužina cjevovoda (m) u sistemu vodosnabdijevanja, stanje 2011. godinaPrimarna aktivnost u domenu tekućeg i investicionog održavanja sistema, na kojoj Općina Tuzla ikomunalno vodovodno preduzeće moraju u kontinuitetu raditi u planskom periodu, u cilju racionalnogkorištenja raspoloživih količina vode, jeste optimizacija sistema vodosnabdjevanja od izvora do krajnjihpotrošača. Ovdje se podrazumijeva optimizacija cjevovoda, pumpnih stanica i rezervoara kroz tehnoekonomskuoptimizaciju sistema. Kroz optimizaciju cjevovoda bi se odredile kritične dionice koje supredimenzionirane ili poddimenzionirane – uska grla u cjevovodu. Optimizacijom pumpnih stanica bi sestvorili uslovi za smanjenju potrošnju električne energije za prepumpavanje vode, a optimizacijomrezervoara bi se smanjili gubici. Sve ovo bi dalo preduslove za potrebnu rekonstrukciju cjevovoda, poprethodno utvrđenim prioritetnim dionicama, prije svega azbest-cementnih cjevovoda, u cilju smanjenjagubitaka vode na maksimalno 30%, što zahtijeva kontinuirane aktivnosti i značajna finansijska sredstva.Redni broj Mjere/Aktivnosti 1Ime mjere/aktivnostObrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada uvlasništvu općine TuzlaZadužen za provedbu • Općina Tuzla• Općinska služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i održivi razvoj• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)10.000 KM/godišnje700.950 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 509,48 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 19,63 KM/t CO 2Izvor sredstava za provedbu • općinski budžet• IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvaća cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:• Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede potrošnje vode;• Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka, brošura, postera,naljepnica, i sl.)• Organizacija tribina, i slično.127

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 2Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuObrazovanje i promocija energetske učinkovitosti za građane• Općina Tuzla• Općinska služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i održivi razvoj• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Vodovod i kanalizacija TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)10.000 KM/godišnje700.950 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 509,48 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 19,63 KM/t CO 2Izvor sredstava za provedbu • općinski budžet• IEE programKratki opis/komentarMjera obuhvaća cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se provode na redovnojosnovi:• Kontinuirano informiranje potrošača o načinima ušteda i aktualnimtemama;• Provedba tematskih promotivno- informativnih kampanja za podizanjesvijesti građana o energetskoj učinkovitosti u zgradama;• Organizacija skupova za promicanje racionalne uporabe vode ismanjenja emisije;Redni broj Mjere/Aktivnosti 3Ime mjere/aktivnostZadužen za provedbuOptimizacija sistema vodosnabdjevanjaOpćina TuzlaOpćinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZJKP Vodovod i kanalizacija TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2002.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)250.000,00 KM/godišnje1.650.196,8 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 1.199,43 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 666,98 KM/t CO 2Izvor sredstava za provedbu • općinski budžet• budžet JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EUKratki opis/komentar Optimizacija sistema vodosnabdjevanja, prvenstveno magistralnogcjevovoda i stanica koje nisu optimirane. Kao rezultat optimiranja sprovestimjere rekonstrukcije i drugih zahvata na sistemu vodosnabdjevanja.Ova mjera omogucava prikljucenje novog konzuma na sistemvodosnabdjevanja. Investicija iznosi oko 2 mil. KM, prema važećim cijenamana tržištu.128

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 4Ime mjere/aktivnostUgradnja mjerača potrošnje vode - vodomjera i automatske regulacijesistema vodosnabdjevanjaZadužen za provedbu • Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Vodovod i kanalizacija TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)125.000,00 KM/godišnje1.542.090 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 1.120,85 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 111,52 KM/t CO 2Izvor sredstava za provedbu • općinski budžet• budžet JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarUgradnja mjerača potrošnje vode - vodomjera i automatske regulacijesistema vodosnabdjevanja od izvora do stanica vode i rezervoara vode ikrajnjih korisnika.Ova mjera omogucava priključenje novog konzuma na sistemvodosnabdjevanja i racionalizaciju potrošnje vode. Investicija iznosi oko 1mil. KM, prema važećim cijenama na tržištu.Redni broj Mjere/Aktivnosti 5Ime mjere/aktivnostStvaranje uslova za naplatu potrošnje vode prema stvarnom utrošku kodsvih potrošačaZadužen za provedbu • Općina Tuzla, Općinsko vijeće• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Vodovod i kanalizacija TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)125.000,00 KM/godišnje560.760 kWhProcjena smanjenja emisije (t CO2) 407,58 t CO 2Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2) 306,69 KM/t CO 2Izvor sredstava za provedbu • općinski budžet• budžet JKP Vodovod i kanalizacija d.d. Tuzla• UNDP• USAID• Strukturni fondovi EUKratki opis/komentarStvaranje uslova za naplatu potrošnje vode prema stvranom utrošku kodsvih potrošača Ova mjera omogućava priključenje novog konzuma na sistemvodosnabdjevanja i racionalizaciju potrošnje vode.Investicija iznosi oko 1 mil. KM, prema važećim cijenama na tržištu.Osim navedenih mjera čijim provođenjem je moguće ostvariti značajno poboljšanje energetskeefikasnosti u sektoru vodosnadbjevanja Općine Tuzla i postići planirani cilj smanjenja emisije CO 2 odpreko 20%, dodatne uštede je moguće ostvariti kapitalnim projektima koji podrazumjevajurekonstrukcije dovodnih cjevovoda u cilju smanjenja vršnih opterećenja na pumpnim stanicama ismanjenja potrebne visine pumpanja. Kako su za navedene mjere potrebna značajna finansijskasredstva, koja Općina Tuzla nije u mogućnosti obezbijediti vlastitim budžetom, predlažemo izradu studijakoje će dati sveobuhvatnu analizu efekata provođenja ovih projekata, kao i potrebne troškove i izvorefinansiranja za njihovu provedbu.129

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Redni broj Mjere/Aktivnosti 6Ime mjere/aktivnost Izrada studije za rekonstrukciju dovodnog cjevovoda na dionici Stupari –Živinice u dužini od 17.622 mZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Vodovod i kanalizacija d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opis/komentar2.336.000 kWh1.697,9 t CO2• KfW• bilateralni i multilateralni fondovi• Razvojna banka Federacije BiHPretpostavlja se da bi rekonstrukcijom dovodnog cjevovoda na dioniciStupari – Živinice u dužini od 17.622 m, sa postojećih Ø450 mm na Ø 700mm ili veći, smanjilo vršno opterećenje u pumpnoj stanici Živinice za 320kW ili 2.336.000 kWh godišnje. U smislu ovog Akcionog plana, ovim bi sesmanjile emisije za 1.697,9 t CO2. Investiciona vrijednost ovih radova seprocjenjuje na 6.000.000 KM, bez sredstava potrebnih za rješavanjeimovinsko-pravnih odnosa.Redni broj Mjere/Aktivnosti 7Ime mjere/aktivnostIzrada studije za izgradnju 'tunelskog' dovoda u dužini od 1.500 m ispodbrda na dionici od pumpne stanice Sprečko Polje do rezervoara Ši SeloZadužen za provedbu• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Vodovod i kanalizacija d.d. TuzlaPočetak/kraj provedbe (godine) 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opis/komentar1.533.000 kWh1.114,25 t CO2• KfW• bilateralni i multilateralni fondovi• Razvojna banka Federacije BiHPretpostavka je da bi se izgradnjom 'tunelskog' dovoda u dužini od 1.500 mispod brda na dionici od pumpne stanice Sprečko Polje do rezervoara ŠiSelo, ostvarilo smanjenje električne energije za 175 kW obzirom nasmanjenje potrebne visine pumpanja za 60 m, ili na godišnjem nivou1.533.000 kWh. U smislu ovog Akcionog plana, ovim bi se smanjile emisijeza 1.114,25 t CO2. Investiciona vrijednost radova se procjenjuje na4.000.000 KM.130

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.7. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti korištenjemobnovljivih izvora energijeNa osnovu prikupljenih podataka o zatečenom stanju, provedena je analiza uticaja predloženih mjera zapovećanje energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije na zaštitu okoliša i smanjenjeCO 2 u Tuzli.11.7.1. Prijedlog mjera za poticanje povećanog korištenja energije biomase u TuzliIako su investicijski troškovi za postrojenja koja koriste biomasu za proizvodnju toplinske energije veći uusporedbi s postrojenjima na fosilna goriva, u mnogim slučajevima cijena biomase kao goriva niža je uodnosu na fosilna goriva te se takvo ulaganje na duži vremenski period može pokazati isplativim.Troškovi za jednu javnu zgradu sa maksimalno (50-60 kW), u slučaju korištenja peleta iznose oko 10 200EUR, a troškovi goriva, pogona i održavanja iznose 1518 EUR za količinu od 13.8 t/god peleta. Trenutnonema energetskih postrojenja koja koriste otpad u BiH/FBiH, a postoji samo nekoliko kogeneracijskihpostrojenja s biomasom u okviru preduzeca drvne industrije, (koja su uglavnom van pogona). Također,trenutno nema planiranih postrojenja te vrste.S obzirom da veliki broj domaćinstava na području opštine Tuzla koristi biomasu za dobijanje toplotneenergije u nastavku je dat prijedlog, kratko obrazloženje i opis niza mjera s ciljem uklanjanja navedenihprepreka odnosno poticanja korištenja energije biomase:• Program pomoći za nabavku strojeva za skupljanje, prijevoz i obradu biomase. Uzimajući u obzirvelike troškove ekstrakcije, prijevoza i obrade šumske biomase kao i nedostatak pred-obrade zapripremu resursa, potrebno je izraditi i program pomoći za nabavu automatizacije za navedeneprocese, što će omogućiti zajamčenu proizvodnju biomase odgovarajuće kvalitete i prihvatljivihtroškova energetskog korištenja.• Poticaji za ulaganje u opremu za korištenje u domaćinstvima, koja neće biti obuhvaćenaprojektom toplifikacije.• Osmišljanje pravila i propisa za toplinske instalacije na biomasu u kućama i zgradama,određivanje kriterija učinkovitosti energije iz biomase i za prostorije u kojima će se koristiti.• Provođenje analiza u cilju poboljšanja performansi uglavnom zastarjelih kotlova za biomasu udomaćinstvima, povećanja njihove učinkovitost i smanjenja gubitaka.• Uvođenje europskih standarda i regulative za goriva iz biomase kako bi se olakšalo njenoenergetsko korištenje, što rezultira nužnošću donošenja propisa koji bi olakšali razvoj tržišta, tepovećali povjerenje potrošača.• Provođenje prilagođenih studija o potencijalu biomase u područjima gdje su smještene termoelektranena ugalj.• Analiza različitih tehnologija ko-sagorijevanja i njihova prikladnost za korištenje u postojećimtermoelektranama.Prema podacima dobijenim iz sektora zgradarstva, postoji veliki broj domaćinstava sa individualnimsistemom grijanja (39.542) čiji je osnovni energent ugalj. Uz predviđenu mjeru priključenja novih 10.500stambenih jedinica na mrežu daljinskog grijanja, i dalje preostaje značajan broj od 29.042 domaćinstva131

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)sa individualnim sistemom grijanja. Na ukupnu količinu uglja treba dodati približno 1% biomase (pelet),što iznosi 6.524,4 MWh sati toplotne energije, a smanjenje emisije CO 2 iznosi cca 1.800 tCO 2 .Ime mjere / aktivnostiZadužen za provedbuPočetak/kraj provedbe (godine)Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opisPromocija zamjene kotlova na ugalj ugradnjom kotlova na pelet(biomasa) u individualnim stambenim objektima• Općina Tuzla• Općinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZ• JKP Centralno grijanje d.d. Tuzla2012-2020. godina480.000,00 KM6.524.400 kWh1.800 t CO2266,67 KM/t CO2Subvencioniranje ugradnje kotlova na pelete za 10% kućanstava kojakoriste ugalj ili lož ulje do 2020. godine Ukupna površina kućanstavagrijanih na ugalj iznosi 2.174.810 m2, dok potrošnja uglja za kućanstvaiznosi 300 kWh/m2. Procijenjena investicija iznosi oko 250 KM/kW pokotlu, potrebna snaga kotla za 10% površine uz 90 W/m2 iznosi oko cca2 MW.Predlaže se da Opština Tuzla subvencionira 10% troškova ukupnomiznosu od oko 48 000 KM, 30% bit je potrebno osigurati iz raznihmogudih izvora, a građani bi sudjelovali sa 60% ukupne investicije. Zaperiod od 8 godina investicija iznosa 6000 KM/godišnje. Napomena:Prikazani proračun odnosi se na kotlove na pelet za jednu zgradu, dokukupna snaga (2 MW) predstavlja ukupnu snagu svih kotlova.11.7.2. Prijedlog mjera za poticanje povećanog korištenja biogoriva u TuzliObzirom da je sektor upotrebe biogoriva u saobraćaju, uopšte u Bosni i Hercegovini, nedovoljnorazvijen, predlaže se pokretanje pilot projekta u kojem će korišteno jestivo ulje služiti za proizvodnjubiodizela kao pogonskog goriva u autobusima gradskog i prigradskog saobraćaja u Tuzli. Ovaj projekatima dva cilja:1. Pokazati mogućnost korištenja biodizela kao pogonskog goriva u vozilima, umjestotradicionalnog fosilnog goriva, s ciljem smanjenja emisije štetnih gasova.2. Pokrenuti interesovanje za širu proizvodnju i primjenu biodizela u Bosni i Hercegovini.U okviru ovog projekta biće provedene sljedeće aktivnosti:• nabavka postrojenja za preradu korištenog jestivog ulja u biodizel,• obuka uposlenika za rad na postrojenju,• testiranje proizvedenog biodizela,• izvršeno kontrolno mjerenje količine CO 2 koju proizvede određeni broj autobusa na redovnomdnevnom saobraćaju,• pušten u redevni saobraćaj određeni broj autobusa GIPSP Tuzla koji će koristiti proizvedenibiodizel kao pogonsko gorivo umjesto uobičajenog fosilnog goriva,• pratit će se količine CO 2 proizvedene kod određenog broja autobusa tokom korištenja biodizela,u okviru ovog projekta,• pratit će se ekonomski pokazatelji za dalji razvoj proizvodnje biodizela,• ispitati potencijali i mogućnosti u Bosni i Hercegovini za stvaranje radnih mjesta i zapošljavanjekroz ovaj vid poduzetništva,132

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)• kontinuirano medijski pratiti projekat.U okviru projekta u rad je potrebno pustiti pogon za proizvodnju biodizela od korištenog jestivog ulja.Biodizel za početak će koristiti jedan autobus GIPS Tuzla, koji je posebno obilježen, a nakon testiranjarezultata smanjenja zagađenja zraka ugljenmonoksidom, biodizel će koristiti veći broj autobusa GSP.Ime mjere / aktivnostiZadužen za provedbuPočetak/kraj provedbe (godine)Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri)Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva)Procjena smanjenja emisije (t CO2)Troškovi po smanjenju emisije (KM/t CO2)Izvor sredstava za provedbuKratki opisPilot projekat upotrebe biogoriva u autobusima GIPS Tuzla• GIPS2008-2009. godina656.000 kWh102,34 t CO2Prema informacijama CRP-a, firma Gusto e sapore je zadužena zanabavku jestivog ulja, za preradu u biodizel, a vode se pregovori i sadrugim prehrambenim fabrikama i restoranima, koji korišteno jestivoulje inače bacaju. Ponuđena cijena otkupa je 25 procenata od cijeneulja, dok je cijena biodizela za 10 odsto manja od cijene dizela.Na osnovu rezultata ovog projekta portrebno je razviti strategiju zamasovniju proizvodnju i korištenje biodizela kod autobusa koji se koristeu redovnom gradskom saobraćaju.Promocija obvezne postepene zamjene konvencionalnih goriva biogorivima i drugim alternativnimgorivima te usklanivanje kvalitete postojećeg goriva s EU direktivom 98/70• Prirodni plin - Budući da je prirodni plin komercijalno gorivo, ne očekuju se nikakve dodatneinvesticije u smislu subvencija za proizvodnju, već uglavnom za razvoj mreže punionica u svrhuomogućavanja eksploatacije procijenjene količine plina. Kolika će ukupna investicija biti, ovisiprvenstveno o strateškoj odluci o broju punionica za stlačeni prirodni plin, koje su u pravilu i dodeset puta skuplje od običnih za konvencionalna goriva (benzin ili dizel).• Ukapljeni naftni plin - Kao i u slučaju prirodnog plina, dodatne investicije do 2020. godinemanifestirat će se kroz dodatnu izgradnju kapaciteta za proizvodnju i isporuku UNP-a. Nikakvedodatne subvencije neće biti potrebno izdvojiti iz državnog proračuna, također zbog komercijalneprirode tog alternativnog goriva.• Biodizel - Za proizvodnju ciljane količine biodizela u iznosu u 2020. godini procjenjuju se dodatnepotrebne investicije. Investicije će se pored toga trebati alocirati kako u postrojenja zaesterifikaciju sirovinskog ulja tako i u poticaje za proizvodnju sirovine, poput uljane repice, …, itd.Promocija izuzeća/redukcije plaćanja poreza na biogoriva i alternativna gorivaUvođenje poreza na emisiju CO 2 s izuzetkom za čišća vozila i goriva ne predstavlja značajnije dodatnetroškove, izuzev onih administrativnih.133

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.7.3. Prijedlog mjera za korištenje otpada za proizvodnju toplinske i električneenergijePrema podacima JKP Komunalac Tuzla ukupno odloženi otpad u referentnoj 2002.godini je emitovao258.000 m 3 odlagališnog plina, od čega je učinak metana (CH 4 ) iznosio 54% tj. 139.320 m 3 CH 4 .Obzirom da GWP indeks (mjera kojom se opisuje uticaj jedinične mase plina na globalno zatopljavanje, au odnosu na istu količinu ugljen dioksida iznosi1t CH 4 =21 t CO 2tada ekvivalentna emisija CO 2 iznosi 139.320 m 3 x21 =2.925.720 m 3 CO 2 .Ova metanska komponenta plina posjeduje energetsku vrijednost 36-38 MJ/m 3 , odnosno 1.431,93MWh, te ekvivalentna emisija iznosi 2.094,6 t CO 2 . Od ukupno 1.431,93 MWh, 716 MWh ili približno 50%se koristiti kao toplotna energija za snabdjevanje vlastitih objekata, zagrijavanje plastenika i sl, apreostalih 50% kao električna energija koja se može djelimično trošiti za vlastite potrebe, a dijelompredati postejećem elektroenergetskom sistemu, odnosno prodati. Kapacitet za proizvodnju električneenergije energetskog postrojenja s deponijskim gasom bi iznosio 0,16 MW.Za ovu grupu mjera karakteristično je to da je vrlo teško kvantitativno procijeniti potreban iznosinvesticija, jer radi se o cijeni kompletnog postrojenja uključujući i cijenu zemljišta, potrebnih dozvola,objekta, priključka, postrojenja i sl, ali je sasvim sigurno da je njihov uticaj na smanjenje emisije CO 2značajan.Prvo energetsko postrojenje s deponijskim gasom u BiH (Gradska deponija Sarajevo) pušteno je u pogon2001 godine. Smješteno je na najvecoj deponiji otpada u BiH (Smiljevici, Kanton Sarajevo). Kapacitet zaproizvodnju elektricne energije tog postrojenja je 0,35 MW sa potencijalnom godišnjom proizvodnjomelektricne energije 0,52 GWh.Prijedlog, kratko obrazloženje i opis niza mjera s ciljem poticanja korištenja bioplina:dobivanje toplinske i električne energijekomprimiranje deponijskog plina za pogon motornih vozila nije preporučljivo zbog ekonomskineisplativog procesa prečišćavanja11.7.4. Prijedlog mjera za korištenje solarne enrgije za proizvodnju toplinskeenergijeU toku 2002. godine izvršena je ugradnja i puštanje u rad solarnog sistema za zagrijavanje vode u JUDom zdravlja Tuzla koji se sastojao od 3 solarna kolektora površine 2m 2 sa snagom 800W/ m 2 , štoukupno predstavlja cca 5kW instalisane snage, što predstavlja 9,6 MWh energije.134

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)U periodu maj-juni 2010. godine izvršena je ugradnja i puštanje u rad još 6 kolektora, minimalnogkapaciteta 500l, površine 2m 2 sa snagom 800W/ m 2 , što ukupno predstavlja još cca 10kW instalisanesnage.Centar za razvoj i podršku (CRP) je solarne panele proizvedene kroz program obuke nezaposlenih mladihosoba za izradu solarnih panela, financiran sredstvima DVV-international (Institut za međunarodnusuradnju visokih stručnih škola Njemačke) i općine Tuzla donirao za novoizgrađeni objekat za djecu saposebnim potrebama „Koraci nade“. Instalirano je 6 kolektora površine 2m 2 sa snagom 800W/ m 2 , štoukupno predstavlja cca 10kW instalisane snage.Ovi paneli će omogućiti pripremu tople vode za bazen za rehabilitaciju i druge potrebe u objektu te takopromovisati upotrebu obnovljivih izvora energije i smanjiti troskove energije za ovu namjenu.U toku 2010. godine završen je projekat toplifikacije Klinike za plućne bolesti u Slavinovićima.Postavljeno je 20 sunčevih kolektora (ukupna snaga 32kW) na krovu klinike koji konstantno obezbjeđujutoplu vodu za sanitarne potrebe klinike.Trenutno je u završnoj fazi projekat instalacije 50 solarnih kolektora u SKPC Mejdan, što predstvlja oko80 kW instalisane snage.Centar za ekologiju i energiju je počeo sa implementacijom novog projekta koji ima za cilj da povećakorištenje solarne energije za grijanje vode u regionu Tuzle (područje MZ Husino i MZ Ljubače).Projektom je predviđeno da se proizvede i instalira 10 solarnih sistema na 10 individualnih stambenihobjekata, što predstavlja oko 16kW instalisane snage.U projekat su uključeni vlasnici objekata koji sebave ugradnjom centralnog grijanja, vodoinstalacijama i građani koji kroz svoj rad imaju mogućnostpromoviranja iskustva koje će steći tokom projekta. Krajnji cilj ovog projekta je da se u Tuzli oformigrupa eksperata koji imaju iskustvo u izradi, instaliranju i korištenju solarne energije i koji će stečenimznanjem za druge praviti, instalirati i održavati solarne kolektore. Također će biti osposobljeni i zainstaliranje i održavanje fabrički izrađenih solarnih sestema.Dakle, iz svega navedenog se može uočiti da je u 2002. godini ukupna instalisana snaga solarnihkolektora iznosila 5 kW. Za period od 2002. do 2011. godine instalirano je 105 solarnih kolektora,površine 210 m 2 sa ukupnom snagom od 169 kW, odnosno 648,96 MWh, i predstavlja smanjenje emisijeod 144 tCO 2 .Arhitektura zgrade treba omogućiti i maksimalno korištenje raspršenog Sunčevog zračenja kako bi seuklonila potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana, koja, osim što troši energiju, dodatno zagrijavaprostor. Također je moguće koristiti energiju okoliša odnosno energiju u tlu akumuliranog Sunčevogzračenja, kako bi se zrak u kući ljeti hladio a zimi predgrijavao, zbog značajnih razlika temperatura tla izraka tijekom godine. Jedan kvadratni metar kvalitetnog prozora može zgradi osigurati oko 600 Wtopline za grijanje zgrade. Isti kvadratni metar prozora može osigurati rasvjetu kvalitetniju od umjetnihrasvjetnih tijela zamjenjujući oko 100 W električne energije za rasvjetu.Fotonaponski sistemi su kapitalno intenzivna postrojenja koja karakteriziraju vrlo visoka početnaulaganja ali i vrlo niski troškovi pogona, uz životni vijek od preko 25 godina. Zbog spomenutih visokihpočetnih ulaganja ne može se očekivati značajniji broj sistema na području općine Tuzla bez uvođenjapoticajne cijene i jamčenja otkupa energije na državnoj i entitetskim razinama, i to na minimalnorazdoblje od 12 godina.135

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.8. Prijedlog mjera za poboljšanje energetske efikasnosti u sektoruurbanističkog planiranja11.8.1. Principi urbanističkog planiranja i projektovanjaKvalitetno urbanističko planiranje i korištenje raspoloživog zemljišta može imati značajan uticaj kako nakoličinu korištene energije, tako i na smanjenje emisije štetnih gasova, kako u transportnom, tako i usektoru zgradarstva. Neophodno je donijeti strateške odluke vezane za urbani razvoj kao što jeizbjegavanje urbanog razvlačenja, odnosno težiti ka kompaktnosti grada, uticaj na upotrebu energije uokviru urbanih zona, odnosno redukcija upotrebe energije pri transportu.Kompaktna urbanistička rješenja mogu omogućiti efikasniji javni transport u pogledu smanjenja troškovai reducirane upotrebe energije. Uspostavljanje balansa između potreba za stanovanjem, uslugama imogućnosti zaposlenja (mješovito korištenje raspoloživog zemljišta), ima znaćajan uticaj na mobilnostgrađana i njihovo korištenje energije.POZITIVNI I NEGATIVNI EFEKTI GUSTINE NASELJENOSTI NA POTROŠNJU ENERGIJEPARAMETRI POZITIVNI EFEKTI NEGATIVNI EFEKTITransportInfrastrukturaVertikalni transportVentilacijaTermalni uticajToplotno isijavanjeEnergetski sistemiSolarna energijaEnergija za ventilacijuPromocija javnog transporta i redukcijapotrebe i dužine putovanja privatnim vozilimaSmanjenje dužine infrastrukture kao što jevodovod i kanalizacija, kao smanjenjeneophodne energije za pumpna postrojenja----Objekti s više stambenih jedinica smanjujuukupnu vanjsku površinu po jedinici i gubitketoplote. Osjenčenje između objekata možesmanjiti solarnu izloženost za vrijeme ljetnjihmjeseci--Daljinski sistem zagrijavanja i hlađenja suuobičajeno energetski efikasniji u gustonaseljenim zonama--Željeni protok vazduha oko objekata može sepostići pravilnom organizacijom visokih zgradaili blokovaVelika gustina urbanih zona smanjuje efikasnostu potrošnji goriva--Gradnja visokih zgrada uključuje i liftove štopovećava potrebe za električnom energijomKoncentracija visokih i velikih zgrada možeometati efekat prirodne ventilacije--Toplota koja se oslobađa u urbanim zonamamože povećati potrebu za klimatizacijom.Potencijal prirodnog svjetla je generalnoreduciran u gusto naseljenim zonama i povećavapotrebu za upotrebu električne energije.--Slobodne površine i površine krovova raspoloživeza solarne kolektore su limitiraneTabela 11.4: Pozitivni i negativni efekti gustine naseljenosti na potrošnju energije--136

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Gustina naseljenosti je jedan od ključnih faktora koji utiču na korištenje energije u okviru urbanih zona.U tabeli ispod su razmotreni efekti (pozitivni i negativni) u odnosu na gustinu naseljenosti. Kao što semože primjetiti, ova gustina može imati konfliktne efekte ali se može zaključiti da je urbanističkoplaniranje ključan instrument koji omogućava uspostavljanje efikasnog korištenja energije, kako za nove,tako i za renovirane objekte.Urbane matrice – ulična mreža i gradski blokovi mogu biti orjentisani i dimenzionisani tako daintegrisano izraze brigu o suncu, svjetlosti i sjenci u skladu s prioritetima klime koja vlada na područjuopćine Tuzla. Kao što je već navedeno, Tuzla je grad s umjereno kontinentalnom, odnosnosrednjoevropskom klimom sa toplim ljetima i umjereno hladnim zimama. To znači, da se prilikomurbanističkog planiranja i projektovanja treba voditi računa o slijedećim parametrima:• grijanje – grejna sezona u Tuzli traje u prosjeku 6 mjeseci, uglavnom od polovine oktobra dopolovine aprila,• ventilacija (klimatizacija) – u ljetnim mjesecima (juni, juli i avgust) izražena je veća potreba zaventilacijom, odnosno rashlađivanjem prostora,• svjetlost – u principu, neophodno je voditi računa o maksimalnom korištenju dnevne svjetlosti.Orijentacija i širina ulica značajno utiču na mikroklimu u okolini zgrada, kao i na mogućnost osunčavanja ikorištenja vazdušnih strujanja (vjetra) u zgradama. Šire ulice u pravcu istok-zapad omogućavaju boljezimsko osunčavanje, dok šire ulice u pravcu preovladavajućih vjetrova pospješuju provjetravanje nanivou naselja. Na našoj, sjevernoj hemisferi, južna orijentacija je najdominantnija u pogledu korištenjasunca za grijanje i osvjetljenje prostora, s tim što u uslovima umjerene klime ovog područja situacija jenešto fleksibilnija jer se mogu uključiti i otkloni do 30° u odnosu na južnu orijentaciju.solarnorastojanjeNpravacpružanja vjetra30°30°zimskasolarna orjentacijaSlika 11.6: Jedan od mogućih primjera urbane matrice u umjerenoj klimi sjeverne hemisfereGrupacije zgrada formirane u vidu nizova po pravcu istok-zapad povećavaju solarni zahvat i obezbjeđujuosunčavanje za svaku zgradu. Odgovarajuće rastojanje između zgrada za ravan teren determinisano jeupadnim uglom sunčevog zraka na dan zimskog solisticijuma (22. decembar). Rastojanje između zgrada(D), prema kriterijumu sjenke, kao jedan od primarnih urbanističkih principa, predstavlja funkciju visinezgrade (H), pomnoženu koeficijentom čija vrijednost zavisi od geografske širine (za vrijednosti do 52°s.g.š.).137

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)D = X(H)H (visina zgrade)D (distanca)11.8.2. VegetacijaSlika 11.7: Određivanje rastojanja između nizova zgrada formiranih po pravcu I-ZBitno je naglasiti da zelene površine u okviru naselja mogu imati 6-8°C nižu temperaturu u odnosu naizgrađene i popločane dijelove naselja, zahvaljujući kombinaciji isparavanja, refleksije, zasjenčavanja ičuvanja hladne mase. kada su parkovi zastupljeni u gusto izgrađenim zonama, lokalizovani oblicistrujanja vazduha, iskazani u vidu toplog vazduha koji se uzdiže iznad gusto naseljenih zona, bivajuzamijenjeni hladnijim vazduhom iz ozelenjenih zona.Utvrđeno je da će više manjih zelenih površina, ravnomjerno raspoređenih kroz gradsko tkivo, imati većirashladni efekat nego nekoliko većih parkova. Ulice treba da budu orijentisane tako da omogućeprenošenje hladnijeg vazduha na što veće razdaljine. Hipotetičke studije su pokazale da u gradovimaumjerenog klimata dijagram stope hlađenja usljed vegetacijskog pokrivača pokazuje pad temperaturekao funkciju veličine površine. Krive kojima se izražava snižavanje temperature vazduha pokazujunelinearno ponašanje, gdje 30% zelenih površina sa vegetacijom proizvodi 66% potencijalnog hlađenjaostvarenog isparavanjem. Ukupni rashladni efekti vegetacije rezultat su kombinovanih efekatazasjenčivanja i isparavanja. Drveće snižava temperaturu vazduha, povećavajući istovremeno vlažnost.Dakle, može se zaključiti da kombinovani efekat zasjenčenja i isparavanja koji potiče od drveća stvarauštede u rashladnoj energiji beličine 17 – 57% na 25% povećanja površine pod drvećem.16,515,716,215,515,014,5 14,016,0Smanjenje temperature vazduha °C864200 20 40 60 80 100Procenat površine pokriven vegetacijom16,516,5Slika 11.8: a) Primjer efekta rashlađivanja od La Fontaine parka u Montrealu, Kanada b) Stepenrashlađivanja u odnosu na pokrivenost vegetacijom138

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Prikazani primjeri imaju paradigmatski karakter, obzirom na obim i intenzitet primjene koncepataenergetski efikasne arhitekture, zbog čega i ne treba posmatrati kao jedino prihvatljive domete ukontekstu teme, jer pažnju i afirmaciju zaslužuju i ona arhitektonska rješenja koja energetsku efikasnostostvaruju u okviru ”standardnih” rješenja u oblikovanju i materijalizaciji zgrade.11.8.3. Urbanističko planiranje u Tuzli – pozitivni i negativni primjeri s aspektaenergetske efikasnosti sa prijedlogom aktivnostiIzgradnja u Tuzli je, u pogledu kompaktnosti, determinisana topografskim karakteristikama terena iodražava njenu izduženu formu, odnosno grad smješten u dolini rijeke Jale u pravcu istok-zapad iizmeđu uzvišenja sa sjeverne i južne strane. Ovi uslovi su uticali da Tuzlu ne možemo smatratikompaktnim gradom, onakvim kakav je moguć na potpuno ravnom terenu. Urbano područje Grada jedanas prilično gusto naseljeno (24,05 st/ha ili 2405 st/km 2 ), na što je u posebnoj mjeri uticala naglašenaindustrijalizacija praćena intenzivnom stambenom izgradnjom 60-tih, 70-tih i 80-tih godina prošlogvijeka. Ovo se posebno odnosi na izgradnju velikih stambenih naselja kao što su Slatina, Sjenjak, Stupine,Irac i sl. Međutim, iz potrebe za dodatnim prostorom, izgrađena su i stambena naselja kao što su ona uSolini i Slavinovićima, a taj koncept, s aspekta energetske efikasnosti, ne možemo smatrati u potpunostiprihvatljivim jer zahtijevaju dodatne troškove za transport, energiju za pumpna postrojenja itd.Danas urbano područje grada ne raspolaže sa tako velikim prostorom na kojem je moguće realizovativelika naselja ali postoje određene zone gdje se mogu izgraditi pojedinačni ili manja grupa kolektivnihobjekata.Već početkom 70-tih godina prošlog vijeka pristupilo se konceptu izgradnje multifunkcionalnihstambenih naselja u kojima su, pored stambenih, uključeni i poslovni prostori, kao i društveno opslužnicentri u okviru naselja. Stanovnici ovih naselja mogu obaviti kupovinu većine namirnica za svakodnevnepotrebe u svom susjedstvu bez upotrebe automobila što značajno utiče na smanjenje potrošnje energijeza transport.U pogledu vegetacije može se istaći da je Tuzla grad zelenila. Pored naslijeđenih prirodnih površinapokrivenih vegetacijom (Ilinčica, Banja, Gradina) i izgrađenih, kao što je Veliki park u centru grada, park uDragodolu, drvored u Aleju Alije Izetbegovića, prilikom planiranja velikih naselja vodilo se računa i oovom aspektu. Međutim, u posljednje vrijeme, se manje pažnje obraća uređenju parkovskih površinaoko objekata, dijelom zbog sve veće potrebe za parking prostorima, a dijelom i zbog kalkulacijeinvestitora u pogledu konkurencije u cijeni m 2 stambenog prostora. Ovu praksu je moguće promijenitisamo korekcijom postojećih zakona i propisa (Zakon o građenju TK, Zakon o prostornom uređenju FbiH,itd).U centru grada je zaokružena pješačka zona, koja ima pozitivan efekat u pogledu promocije šetanja,međutim u Tuzli je neophodno nastaviti već ranije započeto projektovanje, a zatim i izgradnjuodgovarajuće biciklističke staze koja bi se protezala duž rijeke Jale na dionici od BKC-a (ulica MijeKeroševića Guje) do Brčanske malte (ulica 15. maja), a alternativno i do novog naselja Slavinovići. Dužinaove dionice iznosi cca 4 km i automobilom se pređe, pri dozvoljenoj brzini od 50 km/h, uključujući ieventualni jedan zastoj na semaforima, za cca 6 minuta. Ista ova dionica se biciklom, pri umjerenoj brziniod 17 km/h pređe za cca 14 minuta. Pri prosječnoj potrošnji goriva od 7 lit/100 km i pri današnjimcijenama goriva, prelazak ove dionice po 1 automobilu košta cca 0,70 KM što znači kada bi npr. 300139

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)vozača vožnju automobilom zamijenilo biciklom ostvarila bi se ušteda od cca 210 KM (na samo 4 km),kao i značajno smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu.Naravno, uz izgradnju biciklističke staze, potrebno je uraditi i kvalitetnu promociju vožnje bicikla putemmedija, sredstava javnog informisanja, vladinih i nevladinih organizacija i sl.U okviru Mjera za smanjenje emisije CO 2 iz sektora saobraćaja općine Tuzla posebno je obrađenagrupna mjera za poticanje korištenja bicikla kao prevoznog sredstva.Naravno, kao zaključak se može navesti, da su ovo samo neki primjeri kojima se može kvalitetnimurbanističkim planiranjem postići željeni efekat u pogledu energetske efikasnosti i smanjenju emisiještetnih gasova ali ovaj dokument treba biti otvoren i za nove ideje koje mogu doprinijeti gradu Tuzli utom cilju.Mjere za provođenje aktivnosti u sektoru urbanističkog planiranja1. Promotivne, informativne i obrazovne mjere i aktivnosti2. Inicijativa za izmjenu zakonske regulative iz oblasti planiranja igrađenja3. Integracija principa energetske efikasnosti u podzakonskuMjere/Aktivnostiregulativu na nivou Općine4. Integracija priprincipa energetske efikasnosti u prostornoplanskudokumentaciju na nivou općine Tuzla5. Izrada geografskog-informacionog sistema gradskog zelenila6. Izrada zelene regulative7. Izrada geografskog-informacionog sistema značajnih emiteraCO 2 na teritoriji općine TuzlaZadužen za provođenjeOpćina Tuzla, Općinsko vijećeSluba za prostorno uređenje i zaštitu okolineUO Zavod za urbanizam TuzlaPočetak/kraj provođenja (godine): 2012.-2020.Procjena troškova (jedinična ili ukupna po mjeri):7.000 KM/god.Procjena ušteda (% ili kWh, litre goriva) -Procjena smanjenja Emisije CO 2 (tCO 2 ) -Troškovi po smanjenju Emisije (KM/tCO 2 ) -Izvor sredstava za provođenje:Budžet općine Tuzla,Budžeti i fondovi programa energetske efikasnostiKratak opis/komentarPromotivne, informativne i edukacijske aktivnosti o principimaurbanističkog planiranja i projektovanja u pogledu povećanjaenergetske efikasnosti uključuju:• Promocija i edukacija o kompaktnim urbanističkim rješenjima• Edukacija o orijentaciji objekata, širini ulica, visini i rastojanjuizmeđu objekata• Edukacija o važnosti planiranja zelenih površina u okviru naseljaProcjena smanjenja emisije CO 2 za sektor urbanističko planiranja nije proračunata obzirom da je analizarađena za 2002. godinu, a mjere navedene u ovom sektoru su preventivnog karaktera koje se odnose nabudući period, čije provođenje će omogućiti smanjene emisije CO 2 do 2020. godine.140

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)11.9. Ukupno smanjenje emisija CO 2 po sektorima za Općinu TuzlaNa osnovu analize energetske potrošnje u Općini Tuzla za 2002. godinu i Plana prioritetnih mjera iaktivnosti za smanjenje emisije CO2 izračunat je ukupni potencijal smanjenja emisija CO2 po sektorima.SEKTOREmisija 2002, Smanjenje 2020, Ukupno smanjenjetCO 2tCO 2 emisija CO 2 u %Zgradarstvo 469.978,40 116.108,97 24,7%Saobraćaj 109.697,97 32.217,00 29,37%Javna rasvjeta 10.089,82 (u 2020.) 2.609,68 25,86%Upravljanje otpadom 15.264,05 3.816,00 25%Vodosnadbjevanje 10.189,57 3.746,82 36,77%Obnovljivi izvori energije - 1.902,34 100%UKUPNO 615.219,81 160.400,81 26,07%Tabela 11.5: Ukupni potencijal smanjenja emisija po sektorimaUkupni potencijal smanjenja emisija iznosi 160.400,81 t CO 2 , što je za oko 26% manji iznos u odnosu nainventar emisija CO 2 iz 2002. godine. Najveći udio u mjerama za smanjenje ima sektor zgradarstva od72,38% što je ekvivalentno udjelu ovog sektora u referentnom inventaru emisija iz 2002. godine. Sektorsaobraćaja učestvuje sa 20,08% u ukupnom smanjenju emisija, dok sektor upravljanja otpadomsmanjuje ukupni invetar emisija za 2,38 %. U odnosu na referentni inventar emisija CO 2 za 2002. godinu,u ukupnom potencijalu smanjenja emisija učestvuje i sektor obnovljivih izvora energije sa 1,19%, madaje stvarni uticaj ovog sektora znatno veći obzirom da je većina mjera koja podrazumjeva upotrebuobnovljivih izvora energije sadržana u drugim sektorima, a prije svega u sektoru zgradarstva i saobraćaja.Općina Tuzla se potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika uključila u europsku inicijativu za smanjenjeemisije stakleničkih plinova koja podrazumjeva cilj smanjenja emisije CO2 od najmanje 20% u 2020.godini, u odnosu na emisiju za referentnu godinu. Izradom ovog Akcionog plana identifikovane su mjereenergetske efikasnosti za sektore zgradarstva, saobraćaja, javne rasvjete, upravljanja otpadom,vodosnadbjevanja, obnovljivih izvora energije i urbanističkog planiranja, čijim provođenjem će se emisijaCO 2 za referentnu 2002. godinu umanjiti za oko 160 kt CO 2 ili za oko 26%.Ovo znači da bi uz provođenje svih predviđenih mjera, emisija CO 2 u 2020. godini bila bi manja odzacrtanog cilja za 6% što znači da nije nužno provesti sve predložene mjere za postizanje cilja smanjenjaemisije od 20%, nego je moguće izvršiti odabir i provođenje onih mjera za koje postoje realnefinansijske, vremenske, planske, kadrovske i druge mogućnosti.141

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12. IZVORI FINANSIRANJA PLANA PRIORITETNIH MJERA ZASMANJENJE EMISIJE CO 212.1. Budžet Općine TuzlaBudžet Općine Tuzla predstavlja jedan od izvora za finansiranje projekata energetske efikasnosti napodručju Tuzle. Budžet je dokument kojim se utvrđuje plan finansijskih aktivnosti budžetskih korisnika,koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i priliva i utvrđenog iznosa rashoda i izdataka grada za period odjedne fiskalne godine. Budžet Općine Tuzla za određenu fiskalnu godinu donosi Općinsko vijeće Tuzla.Budžet se sastoji od prihoda i rashoda tekuće fiskalne godine. U budžetske prihode svrstavaju se porezniprihodi (prihodi od indirektnih poreza, porez na dohodak, porez na promet nepokretnosti, porez naimovinu), neporezni prihodi i ostali prihodi. Značajan dio prihoda iz Budžeta Općine Tuzla (35% do 40%ukupnog Budžeta grada Tuzla) se izdvaja za kapitalne projekte i projekte izgradnje i obnove komunalneinfrastrukture. Budžet grada Tuzla po godinama iznosio je, kako slijedi: 2002. (23.490.898 KM); 2003.(26.070.370 KM); 2004. (28.836.828 KM); 2005. (30.358.070 KM); 2006. (39.780.593 KM); 2007.(49.755.565 KM); 2008. (58.202.792 KM), 2009. (41.036.246 KM) i 2010. (40.073.154 KM). Planskeaktivnosti za buduća razdoblja upućuju da će se budžetski prihodi povećavati shodno pozitivnimtrendovima ublažavanja efekata svjetske ekonomske krize. Također, očekuju se pozitivne promjeneodređenih zakonskih rješenja koja ograničavaju odnosno trenutno umanjuju priliv sredstava u budžetOpćine Tuzla, tako da se očekuje povećanje budžetskih prihoda i po tom osnovu u budućim razdobljima.Osim navedenog izvora sredstava za finansiranje projekata energetske efikasnosti, jedinice lokalnesamouprave u BiH u mogućnosti su koristiti i kreditna sredstva iz dostupnih izvora na tržištu kapitalaodnosno putem programa finansiranja postojećih finansijskih institucija u Bosni i Hercegovini, u iznosuod maksimalno 20% budžeta tekuće fiskalne godine. Trenutna zaduženost po osnovu kreditnih i drugihfinansijskih aranžmana Općine Tuzla je oko 1%. Potrebno je napomenuti i mogućnost da Općina Tuzlaponudi obveznice i komercijalne zapise, čiji bi plasman išao preko tržišta vrijednosnih papira u FederacijiBiH. Na ovaj način bi se uz niske troškove emitovanja navedenih vrijednosnih papira omogućioadekvatan mehanizam za finansiranje kapitalnih projekata energetske efikasnosti na području OpćineTuzla. Do sada ovaj mehanizam finansiranja projekata Općina Tuzla nije koristila.Općina Tuzla je uspostavila sistem dugoročnog planiranja kapitalnih investicija i projekata, prema GAPmetodologiji, čime je omogućen transparentan i efektivan sistem planiranja i sprovođenja važnihprojekata za Općinu Tuzla. Prema ovoj metodologiji koristi se model bodovanja i rangiranja važnihkapitalnih projekata, čija se realizacija u određenoj godini finansira iz budžetskih i drugih raspoloživihsredstava. U planu kapitalnih projekata za 2010. godinu već su identifikovani određeni projekti iz oblastienergetske efikasnosti, tako da navedeni princip funkcionisanja procesa planiranja kapitalnih projekatana području Općine Tuzla može biti primijenjen i u kontekstu izrade akcionog plana energetskeefikasnosti za projektovani period.Općina Tuzla učestvuje u Kreditno-garantnom fondu za mala i srednja preduzeća na području općineTuzla, kojim upravlja Udruženje za razvoj „NERDA“ Tuzla. Putem ovom fonda, omogućena je povoljnakreditna linija za mala i srednja preduzeća na području Općine Tuzla. Sredstva se po povoljnim uslovimaplasiraju putem Volks banke. Raspoloživi kreditni potencijal iznosi oko 250.000 KM na godišnjem nivou,uz subvencioniranu kamatnu stopu od 4,5%, rok otplate za ova sredstva je 60 mjeseci, a maksimalan142

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)iznos za pojedinačne aplikacije je 40.000 KM. Dosadašnja iskustva su pokazala da je ovaj mehanizamfinansiranja veoma koristan za poduzetnike i mala i srednja preduzeća sa područja Općine Tuzla. Sličanmodel se može primijeniti i za projekte energetske efikasnosti, uz uvećanje kreditno-garantnogpotencijala, na koji bi se mogli kandidovati zainteresovana javna preduzeća, ustanove, etažni odbori uzgradama i drugi.12.2. ESCO modelESCO kompanije su kompanije za pružanje usluga energijom i one predstavljaju poseban oblik tržišnogposredništva. Dakle, ove kompanije ne obavljaju snabdijevanje energijom, već samo pružanje uslugaenergijom. Energy Service Company ili skraćeno ESCO obezbjeđuje kombinaciju informisanja, obuke,idenfikacije projekta, finansijske i tehničke analize, finansiranja, usluga ugovaranja i instalisanja,monitoringa i aranžmana zajedničke štednje tj. mjere za uštedu energije. Sve ovo ESCO posžekorištenjem ugovornih angažovanja između ESCO kompanije i klijenta, tzv. ugovorom o djelovanju.Energijski ugovor o djelovanju predstavlja finansiranje projekata na račun štednje energije i ESCOkompanija garantuje da uštede budu realizovane u određenom vremenskom roku. Ove akvnos sutroškovno povoljne, te i ESCO kompanija i korisnik nalaze interes u saradnji. Čista dobit od ušteđeneenergije se dijeli između korisnika i ESCO kompanije prema odredbama ugovora. Postoje dva bitnaelementa, kojima se ESCO kompanija razlikuje od bilo koje uobičajene kompanije savjetnika za energiju, ato su: (i) davanje integrisanih rješenja i (ii) povezivanje plaćanja s efektom realizovanog projekta.Trenutno u Bosni i Hercegovini, pa tako ni na području Tuzle, nije formirana niti jedna ESCO kompanija,za razliku od zemalja okruženja i šire, gdje već godinama uspješno posluju ESCO kompanije.12.3. Razvojna banka FBiHU prethodnom periodu, Razvojna banka Federacije BiH nije raspolagala sa posebnim fondom ilikreditnom linijom namijenjenom za finansiranje projekata i investicija u oblasti energetske efikasnosti.Za potrebe kvalitetnog kreditnog servisiranja projekata energetske efikasnosti, sa ciljem efektivnogpoticanja razvoja ove oblasti, potrebno je uspostaviti posebnu kreditnu liniju za finansiranje projekataenergetske efikasnosti za poslovni sektor, javne institucije i druge.Razvojna banka Federacije BiH posjeduje kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, kao iza direktno kreditiranje preduzeća koja se bave proizvodnjom i uslugama.Za kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, krediti se dodjeljuju na period do 7 godina,uz grace period do 12 mjeseci, a kamatna stopa je 5,00% na godišnjem nivou. Druga kreditna linija, možese koristiti za direktno kreditiranje poduzeća koja se bave proizvodnjom i uslugama, sa kamatnomstopom od 5,45%, za iznos kredita do 100.000 KM i rokom otplate 7 godina.143

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.4. Fond za zaštitu okoliša Tuzlanskog kantona i Federacije Bosne iHercegovineNa nivou Federacije BiH uspostavljen je i u funkciji Fond za zaštitu okoliša, dok na nivou Tuzlanskogkantona ne postoji fond za zaštitu okoliša i slične namjene. Isto tako, niti na nivou Tuzlanskog kantona,kao ni na nivou Federacije BiH ne postoji poseban fond za projekte iz oblasti energetske efikasnosti. Uokviru postojećeg Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, samo se dijelom tretira oblastenergetske efikasnosti.Djelatnost Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH čini prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava zazaštitu okoliša na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.Sredstva iz ovog Fonda se koriste za:- podršku u ostvarivanju zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema međunarodnojzajednici iz oblasti zaštite okoliša;- za suzbijanje štete po okoliš u slučaju kada se ne može primijeniti princip odgovornosti zaizvršavanje štete određenom licu (zagađivač plaća);- za troškove sprečavanja ili otklanjanja štete po okoliš koja zahtijeva neposrednu intervenciju;- za potporu mjerama u cilju zaštite okoliša, naročito u oblasti razvoja i finansiranja informativnogsistema, obrazovanja i širenja informacija;- za unapređivanje razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoliš;- za očuvanje zaštićenih prirodnih područja;- za unapređivanje ekološke svijesti javnosti i istraživanje okoliša;- za očuvanje, održivo korištenje, zaštita i unapređivanje stanja okoliša.S tim u vezi, djelatnost Fonda obuhvaća i poslove u vezi sa:- pribavljanjem sredstava, poticanjem i finansiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa,projekata i sličnih aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanjastanja okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije, a posebno stručne i druge poslove u vezi sapribavljanjem, upravljanjem i korištenjem sredstava Fonda;- posredovanje u vezi sa finansiranjem zaštite okoliša iz sredstava stranih država, međunarodnihfinansijskih institucija i tijela, te domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica;- pružanje stručnih usluga u vezi sa finansiranjem zaštite okoliša; vođenje baze podataka oprogramima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša, te potrebnim iraspoloživim finansijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje;- poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje saradnje sa međunarodnim i domaćim finansijskiminstitucijama i drugim pravnim i fizičkim licima radi finansiranja zaštite okoliša u skladu sa:Federalnom stategijom zaštite okoliša, planovima zaštite okoliša donesenim na osnovuStrategije, međunarodnim ugovorima čija je članica Bosna i Hercegovina, te drugim programimai spisima u području zaštite okoliša; obavljanje i drugih poslova u vezi sa poticanjem ifinansiranjem zaštite okoliša, utvrđenih Statutom Fonda.Sredstva za finansiranje, u skladu Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša FBiH, osiguravaju se iz naknadazagađivača okoliša; naknada korisnika okoliša; posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakojregistraciji motornih vozila. Prihodi za finansiranje djelatnosti se ostvaruju i iz sredstava ostvarenih sosnova međunarodne bilateralne i multilateralne saradnje, te saradnje u zemlji na zajedničkimprogramima, projektima i sličnim aktivnostima u području zaštite okoliša.144

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Sredstva iz ovog Fonda koriste se za finansiranje zaštite okoliša, i to za zaštitu, očuvanje i poboljšanjekvalitete zraka, tla, vode i mora, te ublažavanja klimatskih promjena i zaštite ozonskog omotača;saniranje, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada; iskorištavanje vrijednih svojstava, teobrade otpada; zaštitu i očuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti; provođenje energetskih programa;provođenje programa razminiranja; unapređenje i izgradnju infrastrukture za zaštitu okoliša;poboljšanje, praćenje i ocjenjivanje stanja okoliša te uvođenje sustava upravljanja okolišom; poticanjeodrživog korištenja prirodnih dobara; poticanje održivih privrednih djelatnosti, odnosno održivogekonomskog razvoja; poticanje istraživanja, razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti,uključujući i demonstracijske aktivnosti.12.5. Dostupne kreditne linije za finansiranje projekata energetske efikasnosti12.5.1. Kreditna linija za energijsku efikasnost - EBRD program finansiranja održivihenergija za Zapadni Balkan – realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevoi UniCredit banke DD Sarajevo• Projekti za energijsku efikasnost u industriji - zamjena starih kotlova modernim i efikasnijim,prelazak sa grijanja na struju na grijanje efikasnijim energentom, instalacija apsorpcionih hladnjačaili unapređenje efikasnosti postojećih hladnjača, unapređenje termičkih postrojenja, unapređenjeizolacije, zamjena prozora, uvođenje parcijalnog termo-solarnog grijanja, zamjena starihelektromotora modernim i efikasnijim• Projekti za energijsku efikasnost zgrada - zamjena starih i neefikasnih kotlova, implementacijamikrogeneracije/trigeneracije, sanacija grijnih podstanica i ugradnja mjerača utroška toplotneenergije, uvođenje sistema za upravljanje zgradama, zamjena postojećih prozora novim prozorimasa duplim i nepropusnim staklima, termalna izolacija zgrada (vanjski zidovi, krov, podrum), zamjenasistema za grijanje (toplotna izolacija cijevi, rezervoara i mašinskih uređaja), zamjena neefikasnihnačina upotrebe energije novim, zamjena postojeće rasvjete efikasnijom (uređaji za regulacijusvjetla, senzori prisutnosti, algoritamska rasvjeta), dodatno zamračenje (žaluzine, strukturalnielementi itd.), ventilacioni sistemi, ugradnja rolo-vrata• Projekti za obnovljivu energiju - solarno-termalni vodeni sistemi, solarno-termalni sistemi zasušenje, sistemi za razgradnju biomasa koji služe za proizvodnju toplote i/ili elektriciteta, biogasnestanice, sistemi za grijanje ili proizvodnju struje na bazi biomase, gasne turbine za biogas,geotermalne toplotne pumpe, solarno-termalni sistemi za grijanje ili hlađenje vode za industrijskeprocese ili prostore, biogasne stanice, geotermalne pumpe• Projekti malih hidrocentrala (do 2MW) ili manje farme vjetrenjača.Investicije koje će doprinijeti poboljšanju energetskih performansi građevina ili industrijskog sektora, štomora biti u skladu sa najmanje jednim od navedenih kriterija podobnosti:• da je koeficijent uštede energije jednak ili veći od 20%, na osnovu godišnjeg mjerenja• da je smanjenje emisije gasova, mjerene po toni CO2, jednako ili veće od 20%, na osnovu godišnjegmjerenjaKorisnici kredita su pravna lica registrovana u BiH u privatnom vlasništvu tj. bez većinskog vlasništva ilikontrole države, kao i da su kreditno sposobna u skladu sa poslovnom politikom Banke. Sredstva iz ove145

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)kreditne linije ne mogu se koristiti za finansiranje javnih preduzeća i lokalne samouprave, privrednihsubjekata sa većinskim vlasništvom ili direktnom kontrolom države, refinansiranje postojećih zaduženjaklijenata, kupovine, najma ili zakupa zemljišta i postojećih zgrada, kazni, novčanih kazni i troškovasudskih sporova, polovne opreme, troškova leasinga, investicija u nove zgrade koje već podliježustandardima energetske efikasnosti na državnom nivou, investicija u industrije koje se nalaze naEBRD Listi isključenja.U cilju uspješne realizacije pojedinačnih projekata i postizanja tražene energetske efikasnosti EBRD jesvim potencijalnim korisnicima ove kreditne linije obezbijedila besplatnu konsultantsku pomoć iz oveoblasti. Konsultantska pomoć sastoji se u identifikaciji podobnih projekata i pružanju pomoći pri njihovojizradi kako bi bili zadovoljeni postojeći zahtjevi, procjeni tehničke i finansijske održivosti projekta,pripremi Plana racionalnog korištenja energije ili energetskih Audita, za svaki podoban projekat gdje jeto potrebno, obezbjeđivanju zaključaka i preporuka o usklađenosti sa kriterijima i podobnosti projektaza kreditiranje iz EBRD kreditne linije, po završetku projekta, delegirani konsultant za verifikacijuprovjerava da li su ciljevi EBRD kreditne linije ispunjeni, tj. da li je projekat završen u skladu sarelevantnim Planom revizije energije i racionalnog korištenja energije, o čemu izdaje i odgovarajućupotvrdu.Kroz namjenski utrošak odobrenih sredstava iz ove kreditne linije, korisnik kredita ostvaruje ušteduenergetskih troškova, a na bazi potvrde konsultanta ostvaruje i pravo na naknadu od strane EBRD-a naime povrata uloženih sredstava (u iznosu od 15% do 20% realizovanog kredita).Za ovu kreditnu liniju važe slijedeći uslovi: rok otplate 60 mjeseci (Raiffeisen banka) odnosno 120 mjeseci(UniCredit banka), uključujući grejs period do najviše 2 godine, koji se određuje u zavisnosti od potrebakonkretnog projekta. Iznos kredita je do 2.000.000 EUR (u KM protuvrijednosti po srednjem kursuCentralne banke BiH), zatim Sopstveno učešće u skladu sa proračunom konsultanata i dogovorom saBankom. Instrumenti obezbjeđenja su u skladu sa važećom kreditnom politikom Banke. Za uspješneprojekte važi i naknada odnosno poticaj u omjeru od 15% do maksimalno 20% ako se radi na primjer ozamjeni kotlova i implementaciji manjih kogeneracija/trigeneracija. Poticaj se direktno uplaćujekorisniku kredita od iznosa realizovanog kredita EBRD-a, nakon dobijene verifikacije projekta od stranekonsultanta za verifikaciju.12.5.2. KfW - kreditna linija za energetsku efikasnost – Realizuje se preko Raiffeisenbanke DD SarajevoNamjena ove kreditne linije je finansiranje projekata energetske efikasnosti i projekata koji generišuenergetske uštede, te promocija efikasnog korištenja energije u Bosni i Hercegovini na održiv i efikasannačin. Korisnici kreditne linije mogu biti javna preduzeća i ustanove, mala i srednja preduzeća, privatnalica i domaćinstva.Osnovni uslovi kreditne linije su: iznos kredita krajnjem korisniku se kreće od 3.000 KM do 195.000 KM,sa grace periodom do 6 mjeseci, rok otplate kredita je do 60 mjeseci što uključuje i grace period.Iz ove kreditne linije mogu se finansirati elektro aparati i klima uređaji sa EU energetskom naljepnicom,toplotna izolacija zgrada - zidova, tavanica, vrata i prozora, zamjena direktnih električnih grijalicasistemima centralnog grijanja, zamjena starih kotlova novim kondezacionim kotlovima (na prirodni gas),ugradnja termostatskih ventila na radijatorima, zamjena starih pumpi za sisteme centralnog grijanja146

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)novim elektronski regulisanim pumpama, zamjena starih sistema grijanaja priključivanjem na gradskocentralno grijanje, zamjena starih kotlova novim kotlovima (na drvene palete), sistemi rasvjete, solarnisistem grijanja za toplu sanitarnu vodu, kao i svi drugi projekti kojima se ostvaruje ušteda energije odnajmanje 20%.12.6. Programi Europske unije i instrument pretpristupne pomoćiSredstva Europske Unije koja se stavljaju na raspolaganje za projekte korištenja obnovljivih izvoraenergije i energetske efikasnosti, dostupna su kroz različite programe pretpristupne pomoći i ProgrameEuropske unije, pri čemu postoje značajne razlike u osnovnoj logici poslovanja i namjeni. Programpretpristupne pomoći je definisan za svaku zemlju i usuglašava se s Evropskom komisijom, dok suProgrami Europske unije namijenjeni svim članicama EU i pridruženim članicama koje na osnovuMemoranduma o razumijevanju pristupe programu te za sudjelovanje plaćaju članarinu.Program PHARE se primjenjivao na zemlje koje su pristupale EU i zemlje koje su bili kandidati,prvenstveno uključujući mjere za jačanje institucija (sa pratećim investicijama) kao i mjere usmjerene napromociju ekonomske i socijalne kohezije.Program ISPA je pružao pomoć u oblasti ekologije i transporta kroz investicije velikih razmjera i bio je unadležnosti Generalne direkcije za regionalnu politiku.Program SAPARD je pomagao razvoj poljoprivrede i ruralnih područja i bio je u nadležnosti Generalnedirekcije za poljoprivredu.Program CARDS (Pomoć Zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji) je pojačao i naglasio ciljeve imehanizme procesa stabilizacije i pridruživanja, koji je i dalje okvir politike EU za zemlje ZapadnogBalkana, sve do njihovog konačnog prijema.Svi ovi programi su sada zamijenjeni programom pod nazivom Instrument predpristupne pomoći(Instrument for Pre-Accession Assistance IPA ). Projekti iz ranijih programa koji su u toku realizacije ćebiti nastavljeni. Sve buduće aktivnosti koje se odnose na predpristupni period će se realizovati u okviruovog novog programa za pomoć.Sada imaju tri glavna programa kojima Bosna i Hercegovina ima pristup i to su:12.6.1. Instrument predpristupne pomoći – IPA na snazi od 2007. godineProgram IPA je zamijenio pet ranijih programa za pomoć u predpristupnom periodu, PHARE, ISPA,SAPARD, Program za Tursku i CARDS, i na taj način objedinio na jednoj pravnoj osnovi svu pomoć koja sepruža u predpristupnom periodu. Program IPA je takođe zamišljen tako da se bolje prilagodi raznimciljevima i tempu napretka svakog korisnika na koga se odnosi tako što obezbjeđuje usmjerenu iefikasnu podršku prema datim potrebama i evolutivnom razvoju.Program IPA će posebno pomoći da se ojačaju demokratske institucije i vladavina prava, reformiše javnauprava, sprovedu ekonomske reforme, unaprijedi poštovanje kako ljudskih prava tako i prava manjina iravnopravnost polova, podrži razvoj građanskog društva i pojača regionalna saradnja i doprinijet ćeodrživom razvoju i smanjenju siromaštva. Za zemlje kandidate postoji i dodatni cilj - usvajanje iispunjavanje svih uslova za članstvo, dok će se od zemalja potencijalnih kandidata očekivati samopribližavanje ovim uslovima.147

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Bosni i Hercegovini, kao zemlji potencijalnom kandidatu za pristupanje Evropskoj uniji, trenutno jeomogućen je pristup slijedećim komponentama programa, i to: 1) Pomoć u tranziciji i izgradnjainstitucija i 2) Regionalna i međudržavna saradnja. Nakon što Bosna i Hercegovina stekne uslov zemljekandidata za pristup Evropskoj uniji, biće joj na raspolaganju slijedeće komponente IPA programa: 1)Regionalni razvoj; 2) Razvoj ljudskih resursa i 3) Razvoj ruralnih područja.12.6.1.1. Pomoć iz programa IPADa bi se postigli ciljevi svih zemalja na najefikasniji način, program IPA je sastavljen od pet različitihkomponenti. Kao rezultat toga sve zemlje korisnice imaju pristup mjerama koje su slične prirode, ali suprilagođene njihovim uslovima upravljanja i posebno su u skladu sa njihovom stvarnom političkom,ekonomskom i administrativnom situacijom.U slučaju zemalja kandidata, njima će biti dostupne mjere koje se odnose na regionalne ljudske resurse irazvoj ruralnih područja u okviru komponenti pod ovim nazivima, koje zemlju pripremaju da bude diojedinstvene EU i za realizaciju agrarnu politiku nakon prijema u EU. Ovo zahtijeva od zemlje da imaadministrativne kapacitete i strukture koje mogu preuzeti odgovornost za upravljanje pomoći kojudobija. U slučaju zemalja potencijalnih kandidata, takve mjere će ostati u rukama Komisije, a bićerealizovane kroz osnovnu komponentu programa, komponnetu koja se zove "pomoć u tranziciji iizgradnja institucija".Što se tiče dodjeljivanja sredstava, u programu IPA je obezbijeđen ukupan iznos od 11.468 miliona Euraza period od 2007-2013. godine. Komisija svake godine informiše Evropski parlament i Vijeće o svojimnamjerama u vezi sa stavkama kompletnog portfelja. U tom cilju je uspostavljen finansijski okvir sapokazateljima za više godina, i to za tri godine, po zemlji i po komponenti.Realizacija pomoći iz IPA programa se obezbjeđuje kroz godišnje ili više-godišnje programe, kao što jedefinisano Pravilima Komisije o realizaciji programa IPA. Svi ovi programi su napravljeni nakon što suprvo napravljeni dokumenti sa planovima i pokazateljima za više godina, i to kao trogodišnja strategija zasvaku zemlju, u kojima je Komisija predstavila glavne oblasti u kojima se vrši intervencija, kao i glavneprioritete.Projekte energetske efikasnosti Općina Tuzla može kandidovati na osnovu javnih poziva za podnošenjeaplikacija za IPA program, i to za prve dvije komponente od ukupno pet komponenti ovog Programa.Trenutno Bosna i Hercegovina putem IPA programa može povući finansijska sredstva u iznosu od 550,2miliona Eura, za period od 2007. do 2013. godine, odnosno po godinama: 62,1 mil.€ (2007.), 74,8 mil.€(2008.), 89,1 mil.€ (2009.), 106,0 mil.€ (2010.), 108,1 mil.€ (2011.), 110,2 mil.€ (2012.).12.6.1.2. IPA – CBC – prekogranična saradnjaBosna i Hercegovina je uključena u prekograničnu saradnju iz IPA programa sa Hrvatskom, Srbijom iCrnom Gorom, pri čemu postoje prihvatljiva geografska područja za uspostavljanje saradnje odnosnoapliciranje zajedničkih projekata. Grad Tuzla ima mogućnost da aplicira projekte prekogranične saradnjesa gradovima i županijama iz Hrvatske, te sa pojedinim gradovima iz Srbije.148

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Prihvatljive aktivnosti/projekti uključuju mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, kvalitete zraka izajedničko prostorno planiranje te nabavka i razvoj informacionog sistema za prikupljanje podataka oenergetskoj potrošnji u raznim sektorima za grad Tuzlu. Projekti se iz ovih sredstava finansiraju u omjeruod 85% od ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta, s tim da ukupna vrijednost podrške za pojedinačniprojekat ne može preći 300.000 Eura.12.6.2. Transnacionalni program Jugoistočna Europa (SEE)Transnacionalni program za jugoistočnu Europu i Mediteran je program transnacionalne saradnje, afinansira se iz evropskog fonda za regionalni razvoj, koji je za programski period 2007.-2013. godinapredvidio budžet od 206 miliona Eura. Učešće država koje nisu članice EU finansirati će se iz IPApredpristupnog programa i Evropskog programa za susjedstvo. Programsko područje obuhvata 16europskih zemalja, i to Hrvatsku, Rumuniju, Bugarsku, Sloveniju, Mađarsku, Grčku, Albaniju, Crnu Goru,Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Austriju, Slovačku, Italiju (regije Lombardia, Veneto, Puglia,Friuli-Venezia-Giulia, Trento, Bolzano, Emilia Romagna, Umbria, Marche, Abruzzo i Molise), Ukrajinu iMoldaviju.Prioriteti programa su sljedeći: 1) Olakšavanje inovacija i poduzetništva 2) Zaštita i poboljšanje okoliša 3)Poboljšanje pristupačnosti i 4) Razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja. Program jenamijenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekograničnom projektu snajmanje jednim prekograničnim partnerom. U projektnom partnerstvu moraju se nalaziti partneri iznajmanje tri različite države, od kojih jedna mora biti država članica EU. Također, partneri sudjeluju usufinansiranju projekta s 15% udjelom koji se ravnopravno raspoređuje među partnerima. Sudjelovanjedržava nečlanica EU u programu bitan je element samog Programa. Države nečlanice potiču se da upotpunosti sudjeluju u Programu.12.6.3. TAIEX program Evropske UnijeTAIEX Program pod nazivom Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (eng. skr. TAIEX)obezbjeđuje centralizovanu kratkoročnu tehničku pomoć u oblasti usklađivanja, primjene i izvršavanjazakonodavstva Evropske unije. Program TAIEX ima ulogu katalizatora i preko njega se usmjeravajuzahtjevi za pomoć kao i ulogu posrednika između zainteresovanih institucija i država članica pri davanjuodgovarajuće usko usmjerene ekspertize koja je potrebna za rješavanje tačno definisanih pitanja ukratkom roku.Usluge koje se trenutno pružaju u okviru programa TAIEX imaju formu seminara, radionica, stručnih istudijskih posjeta; edukacije, kolegijalne revizije i pomoći u vidu ocjenjivanja (Peer Review andAssessment type assistance), baza podataka i prevođenja. Zemlje korisnice pomoći iz programa TAIEXuključuju one sektore, kako javne tako i privatne, koje imaju ulogu u zemlji korisnici u preuzimanju,primjeni i izvršenju zakonodavstva EU. Kkao je zasnovana na potražnji, većina pomoći iz programa TAIEXodgovara na zahtijeve zemalja korisnica i država članica. Program TAIEX je takođe zasnovan na strategijiu smislu da se zahtjevi rješavaju u skladu sa prioritetima koje je odredila Komisija. Ovaj strateški pristupje takođe očit u određenom broju vlastitih inicijativa u okviru programa TAIEX.149

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.6.4. TWINNING program Evropske UnijeProjekti iz Twinning programa podrazumijevaju slanje eksperta iz EU, koji se nazivaju stalni savjetniciTwinning programa (engl. skr. RTA), zemljama koje pristupaju EU, zemljama kandidatima i zemljamapotencijalnim kandidatima, za konkretne projekte. Ovi savjetnici se stavljaju na raspolaganje najmanjena godinu dana da bi radili na nekom projektu u odgovarajućem ministarstvu u zemlji korisnici. Podrškuim daje službenik na radnom mjestu višeg vođe projekta iz državne uprave države članice iz koje onidolaze, koji je odgovoran za realizaciju projekta i koordinaciju zahtjeva iz države članice. Pored ovihsavjetnika, upotrebljavaju se različita sredstva da se uspješno postigne cilj, uključujući povremenoangažovane stručnjake, edukaciju, usluge pismenog i usmenog prevođenja i specijalizovanu pomoć uinformacionim tehnologijama.Projekti iz Twinning programa su osmišljeni tako da daju konkretne rezultate u oblastima “acquis” ukojima se realizuju u zemlji korisnici na osnovu prioritetnih oblasti koje su kao takve proglašene u tokupraćenja proširenja EU i pripremanja redovnih izvještaja. U ovim projektima se ne samo pruža tehnička iadministrativna pomoć, nego se takođe pomaže izgradnja dugoročnih odnosa izmedu postojećih ibudućih država članica i dovode sve zemlje korisnice u širi kontakt sa različitim praksama unutar EU.12.6.5. Programi zajedniceCilj programa Zajednice je pružanje podrške politikama EU, te unapređenje saradnje između državačlanica EU i njihovih građana u različitim oblastima: kulturi, nauci, zaštiti okoline, transportu, energiji,potrošačkoj politici, obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici. Zemljama zapadnogBalkana mogućnost učešća u programima Zajednice otvorena je zaključcima Evropskog vijeća u Solunu izjuna 2003. godine, sa ciljem podrške naporima na putu ka evropskim integracijama, uz razmjenu dobrihpraksi, iskustava i znanja, te usvajanje i implementaciju acquis-a. Učešće zemalja zapadnog Balkana uprogramima Zajednice regulisano je okvirnim sporazumima o opštim načelima učešća pojedine zemlje uprogramima Zajednice koji se zaključuju na neodređen period, ali se revidiraju svake tri godine.Osnovu za pristupanje Bosne i Hercegovine programima Zajednice čini „Okvirni sporazum izmeđuEvropske zajednice i BiH o općim načelima sudjelovanja BiH u programima Zajednice“, koji je stupio nasnagu u januaru 2007. godine. Sporazumom je Bosni i Hercegovini otvorena mogućnost učešća u 24programa Zajednice. Budući da prate politike Evropske unije nisu svi programi usmjereni kazadovoljavanju prioriteta zemalja zapadnog Balkana. Stoga se Zemljama zapadnog Balkana preporučujeselektivni pristup, odnosno postepeno pristupanje programima Zajednice, u skladu sa trenutnimpotrebama svake zemlje posebno. Potrebno je voditi računa i o raspoloživim administrativnim iinstitucionalnim kapacitetima, zakonodavnom okviru i budžetskim sredstvima koje je potrebno izdvojitiza učešće u određenom programu. Programi Zajednice predviđaju imenovanje državnihkoordinatora/kontakt osoba za program, s ciljem pružanja podrške i unapređenja učešća zemlje uprogramima Zajednice. Za pojedine programe potrebno je osnovati državnu agenciju, akreditovanu odEvropske komisije, koja će biti nadležna za provedbu programa u zemlji.Punopravno članstvo postiže se zaključivanjem Memoranduma o razumijevanju između Evropskekomisije i zemlje zainteresovane za pristupanje pojedinom programu, te plaćanjem „ulazne karte“.Memorandum priprema Evropska komisija, nakon što nadležna institucija na državnom nivou iskažeinteres za učešće u programu. Memorandum se razlikuje od programa do programa, ali u osnovi sadrži150

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)pravila učešća u programu, neophodne administrativne kapacitete, mehanizme za upravljanjeprogramom, te finansijske odredbe. Da bi zemlje zapadnog Balkana mogle učestvovati u programimaZajednice potrebno je osigurati budžetska sredstva za plaćanje finansijskog doprinosa, tzv. „ulaznekarte“. Država ima mogućnost da dio sredstava za plaćanje ulazne karte zatraži u okviru Instrumentapredpristupne pomoći (IPA). Iznos ulazne karte koji država treba izdvojiti iz vlastitog budžeta može bitipredmetom pregovaranja sa Evropskom komisijom.Sredstva koja država uplaćuje na ime ulazne karte ne garantuju i stvarno finansiranje prijavljenihprojekata u okviru programa. Uspješno napisani i odobreni projekti mogu povući i veća sredstva odiznosa kojeg određena država plaća za ulazak u program. U određenim slučajevima predviđeno je isufinansiranje projekata od strane aplikanata.Evropska komisija objavljuje pravila o procedurama za prijavu i selekciju projektnih prijedloga nainternet stranici svakog od programa Zajednice.U ovom trenutku, Bosna i Hercegovina može aplicirati projekte odnosno koristiti sredstva premaprogramu FP 7 i programu Kultura. U pripremi su aktivnosti za pristupanje i programu Evropa zagrađane, kao i programu Poduzetnštvo za inovacije (Entrepreneurship for Innovation). Na razmatranjusu aktivnosti oko eventualnog pristupanja programu zajednice Media, kao i programu Inteligentnaenergija za Evropu (IEE).12.6.6. Evropa za građaneProgram ima za cilj jačanje evropskog identiteta zasnovanog na zajedničkim vrijednostima; razviti osjećajvlasništva nad EU; unaprijediti zajedničko razumijevanje i toleranciju između evropskih građana, uzrazvoj međukulturnog dijaloga. Korisnici: lokalna vlast i organizacije; institucije za istraživanje evropskihjavnih politika, nevladine i druge građanske organizacije; obrazovne institucije, trgovački sindikati.12.6.7. Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i ogledne aktivnosti– FP 7Program se odnosi na oblast istraživanja i tehnološkog razvoja. Korisnici: univerziteti, istraživački centri iinstituti, mala i srednja preduzeća, javna administracija, pojedinci koji se bave istraživačkim radom. FP7je podjeljen u 4 specifična programa:a) Saradnja: uspostavljanje evropskog liderstva u deset tematskih prioriteta, kroz finansiranjenaučnog istraživanja,b) Kapaciteti: podrška uspostavi istraživačke infrastrukture, pružanje podrške MSP u istraživanju,podrška istraživačkim politikama,c) Ideje: podrška kreativnom naučnom istraživanju i uspostavi evropskog istraživačkog vijeća,d) Ljudi: jačanje ljudskih potencijala u okviru evropskog istraživanja.151

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Za razliku od prethodnih okvirnih programa, koji su trajali od tri do pet godina, Sedmi okvirni programtraje sedam godina, od 01. januara 2007. do kraja 2013. godine. FP7 je dizajniran tako da poboljšauspješnost u odnosu na prethodne programe, koji su imali za cilj formiranje Europskog istraživačkogpodručja i razvijanje ekonomije Europe zasnovane na znanju. Ukupni budžet iznosi 50,5 milijardi Eura zasedmogodišnji program FP7 te dodatnih 2,7 milijardi Eura za petogodišnji Euroatom program zanuklearna istraživanja. Jezgru FP7 programa, čini program Saradnja, predstavljajući dvije trećineukupnog budžeta. Važna tematska područja programa Saradnja čine i Energija i Okoliš, a istraživanja seprije svega odnose na prilagođavanje postojećeg energetskog sistema u održiviji, konkurentniji i sigurnijisistem. Na natječaje FP7 mogu se javiti odgovarajuće institucije poput univerziteta, istraživačkih centara,privrednih subjekata - posebno mala i srednja preduzeća - ili samostalni istraživači, jedinice lokalnesamouprave iz više država članica i trećih zemalja. Konzorcij podnosilaca projekta obično uključujekomplementarne članove iz poslovnog i naučnog sektora. Većinom su za sudjelovanje u programupotrebne tri različite pravne osobe iz različitih država članica ili zemalja kandidatkinja.12.6.8. CONCERTO programU sklopu FP7 programa pokrenuta je posebna inicijativa pod nazivom CONCERTO koja ima za osnovni ciljpoticanje lokalnih zajednica u provedbi aktivnosti za povećanje energetske efikasnosti i korištenjaobnovljivih izvora energije. U sklopu ove inicijative podupire se razvoj novih i inovativnih tehničkihrješenja za energetski održiv razvoj lokalnih zajednica. Godišnji budžet CONCERTO inicijative iznosi 150miliona Eura, a korisnici sredstava su istraživački centri, mala i srednja preduzeća, agencije, komore,lokalne i regionalne uprave i univerziteti. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nije u mogućnostikoristiti sredstva iz ovog programa. Sufinansiranje Evropske komisije na CONCERTO projektima iznosi od50 do 100% direktnih troškova ovisno o aktivnostima i pravnom statusu aplikanta. Prihvatljive aktivnostiu sklopu CONCERTA uključuju sljedeće:• integraciju korištenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske efikasnosti;• izgradnju eko zgrada;• izgradnju kotlovnica na biomasu;• uspostavljanje sistema kogeneracije;• efikasno upravljanje potrošnjom energije i njeno skladištenje te samim tim povećanje sigurnostisnabdijevanja potrošača energijom.Zajednice koje su uključene u CONCERTO program imaju znatne prednosti za sve građane na lokalnom,regionalnom, državnom i međunarodnom nivou u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanjesigurnosti snabdijevanja energijom: Zajednice će imati koristi od vidljivosti kao uzora prethodnicima upodručju unapređivanja sredstava za održivo upravljanje energijom, što doprinosi globalnim ciljevimaEuropske unije u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom.Uključenost u CONCERTO omogućuje razmjenu znanja, iskustava i informacija između članica.Stanovnici svih zajednica imaju koristi od čistijeg lokalnog okruženja, na taj način poboljšava sekvaliteta života i zdravlje građana. Danas oko 5 miliona evropskih građana živi u CONCERTO zajednicamai oko 300.000 ljudi direktno (žive ili rade u zgradama) ili indirektno imaju koristi od aktivnosti provođenihu sklopu CONCERTO projekta. Procjenjuje se da će CONCERTO zajednica prije 2010. godine postićismanjenje CO2 od oko 310.000 t/godišnje.152

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.7. Okvirni program za Konkurentnost i inovacije (CIP)CIP Program obuhvata 3 podprograma. Ti podprogrami su:a) Program za poduzetništvo i inovacije (EIP). Program ima za cilj jačanje malih i srednjihpreduzeća.b) Inteligentna energija za Evropu II (IEE). Program podržava aktivnosti koje se odnose na nove iobnovljive izvore energije, na energetsku efikasnost i usklađivanje sa zakonodavnim okviromiz oblasti energije.c) Program podrške politikama u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP).Program se odnosi na unapređenje inovacija i konkurentnosti kroz šire korištenje informacijskih ikomunikacijskih tehnologija od strane građana, organa vlasti i poslovnih subjekata.CIP program za konkurentnost i inovacije, za period 2007. - 2013. godine na raspolaganju ima budžet od3,6 milijardi Eura, od čega IEE program na raspolaganju ima 730 milion Eura. Osnovni ciljevi IEEprograma su sljedeći: povećati energetsku efikasnost te racionalno korištenje izvora energije;promovisati nove i obnovljive izvore energije i poticati raznolikost energetskih izvora; promovisatienergetsku efikasnost i korištenje novih i obnovljivih izvora energije u transportu.Aktivnosti koje se finansiraju po ovom programu su grupisane u sljedeća četiri područja:1. SAVE (unapređivanje energetske efikasnosti i promovisanje racionalnog korištenja energije,posebno u zgradarstvu i industriji), sa godišnjim proračunom od 7,7 miliona Eura, uključujespecifične prioritete:• energetski učinkovite zgrade;• energetska efikasnost u industrijskim postrojenjima;2. ALTENER (promovisanje korištenja novih i obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne itoplinske energije), sa godišnjim budžetom od 19,6 miliona Eura, uključuje specifične prioritete:• električna energija iz obnovljivih izvora energije;• grijanje/hlađenje iz obnovljivih izvora energije;• obnovljivi izvori energije u kućanstvima;• biogoriva;3. STEER (promovisanje efikasnijeg korištenja energije te primjena novih i obnovljivih goriva uprometu), s godišnjim budžetom od 50 miliona Eura, čiji specifični prioriteti su:• alternativna goriva i čista vozila;• energetski efikasan promet;4. Integrirane aktivnosti (kombinacija gore navedenih područja), sa prioritetima:• osnivanje lokalnih i regionalnih energetskih agencija;• evropsko umrežavanje za lokalne akcije; inicijativa energetskih usluga;• inicijativa edukacije na području inteligentne energije;• inicijative vezane za standarde proizvoda; inicijativa kombinovanja toplinske i električneenergije.Subjekti koji sudjeluju u programu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodneorganizacije sa sjedištem u jednoj od zemalja članica EU-a, zemljama EFTA-e (Norveška, Island iLihtenštajn) i Bosni i Hercegovini.153

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.8. Program Cjeloživotnog učenjaProgram omogućava zainteresovanim pojedincima da nastave sa daljim učenjem i usavršavanjem svogznanja u toku svog života, bez obzira na njihovu starost. Podprogrami: COMENIUS (namijenjen školama),ERASMUS (za visoko školstvo), LEONARDO DA VINCI (za stručno obrazovanje i obuku), GRUNDTVIG(namijenjen obrazovanju odraslih). U okviru ovog Programa postoji transverzalni program koji podržavaove podprograme u nastojanjima da ostvare najbolje rezultate, te program Jean Monnet, koji jenamijenjen isključivo univerzitetima, a ima za cilj produbljivanje znanja o evropskim integracijama.12.9. Program TEMPUS IVProgram podržava suradnju iz oblasti visokog obrazovanja između institucija visokog obrazovanja u EU izemalja koje nisu članice EU.a) Zajednički projekti – suradnja između institucija visokog obrazovanja EU i partnerskih zemaljavezano za reformu školskih planova i programa, institucionalne reforme, ulogu visokogobrazovanja u društvu, itd.b) Strukturalne mjere – razvoj i reforme institucija i sistema visokog obrazovanja u partnerskimzemljama.Korisnici ovog programa su javne ili privatne institucije/organizacije/udruženja iz oblasti visokogobrazovanja, te nadležna ministarstva, organizacije studenata, profesora i rektora nadržavnom/međunarodnom nivou.12.10. Program KULTURAKULTURA je program uspostavljen radi unapređenja zajedničkog evropskog kulturnog prostora krozsuradnju kulturnih radnika iz zemalja članica programa. Cilj: unapređenje prekogranične mobilnostikulturnih radnika, podrška transnacionalnoj mobilnosti kulturno-umjetničkih djela, poboljšanjemeđukulturnog dijaloga. Aktivnosti: podrška kulturnim aktivnostima, podrška kulturnim tijelima naevropskom nivou, prepoznavanje potreba evropske kulturne zajednice, podrška analizi i širenjuinformacija. Korisnici: javne ili privatne pravne osobe koje se bave kulturnim aktivnostima i imajusjedište u zemljama članicama programa.12.11. Program MEDIAMEDIA je program namijenjen pravnim i privatnim licima i usmjeren je ka stvaranju povoljnog socioekonomskogokruženja za Evropski audiovizualni sektor. Cilj: očuvanje i poboljšanje evropske kulturneraznolikosti i njeno audiovizualno nasljeđe; mobilnost evropskih audiovizualnih radova i jačanjekonkurentnosti u audiovizualnom sektoru. Jedan od uvjeta za učestvovanjem u ovom programu jeusklađenost državne legislative sa legislativom Evropske unije.154

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.12. Strukturni instrumenti Europske unijeStrukturni instrumenti u službi su kohezijske politike Europske Unije, čiji je osnovni cilj ostvaritiekonomsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Evropske unije. Strukturniinstrumenti stvoreni su kako bi se pomoglo onim regijama Europske unije koje zaostaju u razvoju. Cilj jeumanjiti razlike među regijama i stvoriti bolju gospodarsku i društvenu ravnotežu među zemljamačlanicama. U predpristupnom periodu, Bosna i Hercegovina i ostale zemlje kandidatkinje za članstvoimaju priliku pripremiti se za upravljanje i korištenje fondova EU putem pretpristupnog programa IPA.Fondovi iz kojih se finansira kohezijska politika su: 1. Evropski socijalni fond (European Social Fund, ESF);2. Evropski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF); 3. Kohezijskifond (Cohesion Fund, CF).Strukturni fondovi na raspolaganju su zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe zadodatnim, EU ulaganjima u ujednačen i održiv ekonomski i društveni razvoj. Bosna i Hercegovina ćeimati pravo na sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u članstvo EU. Kohezijska politika Unijepredstavlja oko trećinu ukupnih budžetskih izdataka EU (35,7%) te je tako druga po veličini budžetskastavka za period 2007.-2013., vrijedna ukupno 347,41 milijardi Eura. Cijela Evropska unija obuhvaćena jejednim ili više ciljeva Kohezijske politike. Za utvrđivanje geografske klasifikacije, Evropska Komisija svojuodluku temelji na statističkim podacima. Evropa je podijeljena na niz regija koje odgovaraju klasifikacijipoznatoj po kratici NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku).12.12.1. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund – ERDF) namijenjen je razvojudruštvene i ekonomske kohezije u EU kako bi se smanjile razlike u socio-ekonomskoj razvijenosti regija.Sredstva se uglavnom koriste za poboljšanje infrastrukture, lokalnog razvoja i zaštitu okoliša. Fondpodupire mala i srednja preduzeća, proizvodne investicije, poboljšanje infrastrukture i lokalni razvoj,ulaganja u obrazovanje i zaštitu zdravlja u regijama.12.12.2. Kohezijski fond (CF)Finansijski mehanizam uspostavljen 1993. za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU napodručju prometa i zaštite okoliša. U Finansijskoj projekciji 2007-2013. vrijednost ovog programa je 55milijardi Eura. Korisnici su zemlje članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Fond uzERDF finansira višegodišnje investicijske programe.12.12.3. Evropski socijalni fond (ESF)Evropski socijalni fond (European Social Fund – ESF) potiče usavršavanje i pomoć pri zapošljavanju.Najvažniji je finansijski instrument za poticanje zaposlenosti i razvijanje ljudskih potencijala. Neka su odnajvažnijih područja djelovanja borba protiv dugoročne nezaposlenosti i isključenosti sa tržišta rada,stvaranje novih radnih mjesta, obrazovanje i usavršavanje, jednake mogućnosti za žene i muškarce natržištu rada. Bosna i Hercegovina će moći koristiti ESF tek nakon priključenja EU-u, no u pretpristupnom155

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)razdoblju, komponente I i IV Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) služe upravo pripremi za tajfond.12.12.4. Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA)JESSICA predstavlja inicijativu Europske komisije za održivi razvoj i obnovu gradskih sredina, planiranu uperiodu od 2007.- 2013. godine. Program se izvodi u saradnji sa Evropskom investicijskom bankom,Razvojnom bankom Vijeća Evrope te komercijalnim bankama. Ovom inicijativom potiču se upravljačkatijela u zemljama članicama kako bi dio svojih sredstava iz strukturnih fondova (pretežno ERDF)investirale u tzv. Urban development fund. On bi funkcionisao kao svojevrsni revolving fond, tj.kontinuirani izvor finansijskih sredstava uz čije bi finansijske instrumente (garancije, zajmove, udjele udobiti) komercijalne banke izdavale zajmove krajnjim korisnicima. Korisnici zajmova uključuju lokalne iregionalne uprave, agencije, državnu upravu, ali i privatne investitore. Ciljevi inicijative uključuju:osiguranje investicija u obnovu gradova i razvojnih projekata u regijama EU, fleksibilnije i lakšeupravljanje urbanim fondovima, lakše dobivanje dodatnih sredstava od EIB-a, CEB-a i drugih banaka,razvoj bankarskih proizvoda namijenjenih kreditiranju obnove gradskih objekata.Za svaku zemlju članicu koja pokaže interes za osnivanjem takvog fonda izrađuje se posebna studija natemelju koje se određuju karakteristike bududeg fonda i instrumenti finansiranja. Realizacija inicijativeočekuje se u periodu 2007.-2013. godine. Do početka 2009. godine, zabilježen je veliki interes za JESSICAprogram, a izrađene su ukupno 23 studije za 14 zemalja članica. Bosna i Hercegovina će tek nakon ulaskau EU i potpisivanjem memoranduma moći ostvariti pravo na sudjelovanje u ovom programu.12.12.5. Joint Assistance to Support Projects in European Regions (JASPERS)JASPERS predstavlja oblik pomoći zemljama članicama EU koje su pristupile nakon 2004. godine.Evropska komisija, EBRD i EIB formirali su 2006. godine u saradnji sa Kreditanstalt für Wiederaufbau(KfW) bankom ovu inicijativu kao formu tehničke pomoći članicama pri izradi projekata koji apliciraju zafinansiranje od strane EU fondova. Realizacija inicijative očekuje se u periodu 2007.-2013. godine.Područja na kojima se nudi stručna pomoć uključuje:- unapređenje prometne infrastrukture unutar i izvan Transevropske mreže: željeznički, cestovni iriječni promet.- intermodalni prometni sistemi i njihova interoperabilnost- čisti gradski i javni promet- projekti zaštite okoliša, energetske efikasnosti te upotreba obnovljivih izvora energije- javno-privatna partnerstva.Program JASPERS provode visokokvalificirani stručnjaci sa sjedištem u Luksemburgu te regionalnimuredima centralne i istočne Evrope. Ne postoje finansijske potpore već se nudi besplatna tehničkapomoć nacionalnim provedbenim tijelima uključenim u pripremu velikih projekata. JASPERS se razrađujeu obliku godišnjeg akcijskog plana u saradnji sa zainteresiranim zemljama članicama te Evropskomkomisijom. Fokus je na projektima čija vrijednost prelazi € 25mil. (zaštita okoliša) te € 50mil. za projekteprometne infrastrukture.156

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.12.6. Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE)JEREMIE je inicijativa pokrenuta kao rezultat analize veličine kompanija u zemljama EU. Utvrđeno je kako91,5% svih preduzeća ima do 9 zaposlenika te da postoji jasna korelacija između rasta plasmana kreditatim relativno rizičnim subjektima i ekonomskog rasta. Upravo zbog spomenutog rizika, mala preduzećase suočavaju s najvećim preprekama pri pribavljanju finansijskih sredstava na tržištu. Projekat je nastaokao plod saradnje EIB, EIF (European Investment Fund) i ERDF kojim se žele osigurati povoljniji uslovifinansiranja malog poduzetništva, pružiti im tehničku pomoć, subvencije ili garancije pri zaduživanju.Model se odvija u više faza: u početnoj fazi EIF i Evropska komisija prikupljaju sredstva i sarađuju savladama zemalja članica koje se prijave za JEREMIE program. Izrađuje se analiza finansijskog tržišta kojimse nastoji utvrditi jaz između ponude i potražnje za kreditiranjem malih i srednjih poduzetnika. Natemelju analize, koja će biti dostupna svim zainteresiranim stranama, kreira se akcijski plan za smanjenjeutvrđenog jaza. Izradu analize i plana finansiraju EIF i ERDF. Evropska komisija u saradnji sapredstavnicima zemalja članica uređuju operativni program kojim se određuju konkretne mjere i izvorisubvencija. Zemlje članice odgovorne su za implementaciju programa i projekata kao i formiranje fondakojim upravlja menadžer delegiran od vlade pojedine zemlje. Fond prikuplja dio sredstava od potpora izERDF namijenjenih zemlji članici te ga pretvara u finansijske proizvode: garancije, venture kapital ili zasavjetodavnu i tehničku pomoć. Korisnici mogu biti preduzeća do 250 zaposlenika i godišnjim prometommanjim od 50 miliona Eura. Namjena korištenja sredstava nije strogo definisana i može uključivatiprojekte u poljoprivredi, industriji, uslužnim djelatnostima, zaštiti okoliša, kao i za osnivanje novih imodernizaciju postojećih preduzeća. Realizacija inicijative očekuje se u periodu 2007.-2013. godine.12.12.7. European Local Energy Assistance (ELENA)ELENA je usluga tehničke pomoći pokrenuta u saradnji Evropske komisije i Evropske investicijske bankekrajem 2009. godine. Glavni izvor finansiranja ELENA-e dolazi od programa Intelligent Energy Europe(IEE). Tehnička pomoć pružati će se gradovima i regijama pri razvoju projekata energetske učinkovitosti iprivlačenju dodatnih investicija, pri čemu su obuhvaćene sve vrste tehničke podrške potrebne zapripremu, provedbu i finansiranje investicijskog programa. Evropska komisija predvidjela je sredstva uvisini od 15 miliona Eura namijenjenih korisnicima za programe koji su u skladu sa ukupnim energetskimciljevima EU. Ključan kriterij pri selekciji projekata biće njihov utjecaj na ukupno smanjenje emisije CO2,a prihvatljivi projekti uključuju izgradnju energetski efikasnih sistema grijanja i hlađenja, investicije učišći javni prijevoz, održivu gradnju i drugo. Grad Tuzla postao je punopravni korisnik ovih sredstavapotpisivanjem Sporazuma gradonačelnika.12.13. Programi i projekti bilateralne i multilateralne saradnje sa međunarodnimorganizacijamaGrad Tuzla je kroz dugogodišnju međunarodnu saradnju sa partnerima iz drugih zemalja uspostaviokvalitetne mehanizme upravljanja lokalnim razvojem, te razvio brojne primjere dobre prakse ukontekstu lokalnog razvoja. Već je uspostavljena uspješna saradnja sa brojnim međunarodnimorganizacijama kao što su UNDP, USAID, GTZ / GIZ, kao i sa Ministarstvima vanjskih poslova Norveške,Republike Njemačke, Italije, Češke Republike i drugih zemalja. Putem ove saradnje realizovan je značajanbroj projekata koji su imali značajan uticaj na unapređenje lokalnog ambijenta i stvaranje brojnih157

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)lokalnih razvojnih inicijativa. U projektovanom periodu može se očekivati nastavak ove uspješnesaradnje i u kontekstu razvoja i realizacije inicijativa i projekata energetske efikasnosti.12.14. USAID – fond za finansiranje pilot projekata iz oblasti energetskeefikasnostiCentralni dio projekta USAID 3E je implementacija 10 pilot projekata širom BiH, koristeći lokalnekompanije za izvođenje radova. U regiji gdje se implementiraju pilot projekti također će se održavatiobuke i seminari o energetskoj efikasnosti.Postoje tehnologije energetske efikasnosti koje su dokazane u praksi i koje se mogu implementirati u BiHsa periodom povrata investicije manjim od pet godina. Potrošači ostvaruju uštede kroz niže račune zagrijanje, struju i vodu, a ušteda se nastavlja i poslije otplate investicije.Mjere energetske efikasnosti koje će 3E implementirati će se odnositi na jedno od slijedećeg:1. Poboljšanje vanjskog omotača zgrade;2. Poboljšanje efikasnosti postrojenja za grijanje/hlađenje, sistema distribucije i bojlera zadomaćinstva;3. Poboljšanje mehaničke opreme za klimatizaciju, grijanje i hlađenje (KGH);4. Poboljšanje rasvjete;5. Korištenje obnovljivih izvora energije;6. Uvođenje sistema upravljanja energijom – „koncept pametnih zgrada“.Odabir pilot projekata će se raditi na konkurentskoj osnovi, koristeći slijedeće kriterije odabira:1. Mogućnost replikabilnosti i relativna jednostavnost implementacije;2. Odgovarajuća geografska lokacija, tip zgrada i vrste tehnologija. Ukupni portfolio od 10 pilotprojekata će biti širom zemlje i demonstrirati će razne mjere energetske efikasnosti, tehnologijei prakse koje se primjenjuju na različite tipove zgrada ili prakse energetske efikasnosti i koji sulocirani širom države;3. Iznos sufinansiranja za pilot projekte koje je partner spreman uložiti ili u mogućnosti daobezbijedi preko kreditnih linija, i/ili iznos pomoći za pilot projekat koji se može obezbijediti oddrugih donatora ili privatnog sektora;4. Kada je u pitanju javni sektor – spremnost da se uvedu prakse upravljanja energijom i u drugimjavnim zgradama kojima partner upravlja;5. Za općine – spremnost da potpišu EU Povelju gradonačelnika o energetskoj efikasnosti;6. Za sve – spremnost da se podrži podizanje svijesti o energetskoj efikasnosti korisnika zgrada kaoi svih građana; i7. Pozitivan ishod procjene uticaja na okoliš koja navodi da implementacija pilot projekata neceuzrokovati nikakve probleme za okoliš ili neželjene efekte po okoliš.Prijedloge pilot projekata mogu podnositi i privatni i javni sektor.158

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)12.15. Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Europu - GTZOd 2007. godine Njemačka organizacija za tehničku saradnju (GTZ) je oformila novi instrument zafinanciranje regionalnih razvojnih projekta. Općenito, GTZ projekti su često orijentisani premaostvarivanju tehničkih preduslova u jedinicama lokalne samouprave da same prijavljuju projekte premaEU fondovima ili da to rade u partnerstvu sa drugim lokalnim samoupravama. U ime njemačkogFederalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) oformili su Otvoreni regionalni fond zaJugoistočnu Europu. Otvoren regionalni fond nadopunjuje klasične instrumente tehničke saradnje, kaošto su savjetovanje, izgradnja mreže, upravljanje znanjem i trening. Svojim radom želi stvoriti i povećatiprekograničnu saradnju, povezati već postojeća znanja, iskustava i kapacitete zemalja u regiji te stvoritipozitivnu konkurenciju među zemljama. Na projektima partneri mogu biti iz javnog, civilnog i privatnogsektora u zemljama jugoistočne Europe – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, CrnaGore, Srbije, Kosovo, a do neke mjere, također i iz Bugarske i Rumunije, partneri mogu razviti iimplementirati projektne prijedloge zajedno s Fondom. Prijedlozi moraju uključivati nekoliko zemalja irezultati se moraju moći prenijeti na druge zemlje u regiji. Nadalje, ovi projekti pridonose harmonizacijisa EU: pružanjem podrške za proces stabilizacije i pridruživanja, ili kroz provedbu pravne stečevine.U sklopu Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu djeluju četiri fonda koji određuju tematskikontekst za mjere:- Otvoreni regionalni fond za vanjsku trgovinu Jugoistočne Europe;- Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga općina Jugoistočne Europe;- Otvoreni regionalni fond za pravni oblik Jugoistočne Europe;- Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za JugoistočnuEuropu.Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije JugoistočneEurope je finansiranje projekata za sigurno snabdijevanje energijom jugoistočne Europe kroz učinkovitijupotrošnju energije i rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije. Uslov za pristupanje Otvorenomregionalnom fondu za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za Jugoistočnu Europu je dasu partneri na projektu iz najmanje 3 države. Partneri moraju sudjelovati u jednakim iznosima naprojektu. Projekti obično traju 2-3 godine. Fond sudjeluje finansijski u projektu u iznosu od 100.000 -400.000 Eura ili pružanjem usluga (izrada studija, koncepata, razrada ciljeva, izrada strategija). NjemačkoFederalno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) mora odobriti projekt. Aktivnosti itematski prioriteti se razvijaju sa partnerima tokom detaljnog planiranja projekata.159

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)13. PRAĆENJE, KONTROLA I IZVJEŠTAVANJEPraćenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima Akcionog plana energetski održivog razvojaopćine Tuzla, je veoma složen i zahtjevan proces, koji zahtjeva aktivnost svih sudionika, od općinskih ikantonalnih organa uprave, javnih preduzeća, građana, interesnih skupina i svih lica uključenih u procesimplementacije.Obaveza svih gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika je da svake dvije godine nakon usvajanjaSEAP-a, pripremi i dostavi Europskoj komisiji, Izvještaj o postignutim rezultatima Akcionog plana.Izvještaj mora sadržavati detaljan opis provedenih mjera, aktivnosti i postignutih rezultata, sakontrolnim inventarom emisija CO 2 za izvještajni period. Akcioni plan precizirao je referentni inventaremisija CO 2 za baznu 2002 godinu, a uporedba referentnog i kontrolnog inventara emisije CO 2, pokazatće stvarno smanjenje emisije CO 2, a time i uspješnost provedbe Akcionog plana.Postupak praćenja i kontrole provedbe Akcionog plana za sada je baziran na Preporukama Europskekomisije, bez Službenog priručnika za ovu oblast. Joint Research Centar Europske komisije pripremaslužbeni priručnik za ovu oblast i nakon donošenja ovog Akta, metodologija praćenja i kontrole provedbeAkcionog plana prilagodit će se definisanim procedurama za izvještavanje.Evropska komisija preporučuje način praćenja, kontrole i izvještavanja uz izradu kontrolnog inventaraCO 2 svake ili svake druge godine. Ukoliko izrada kontrolnog inventara CO 2 nije objektivno moguća u ovimvremenskim intervalima, onda je prepopruka da se naizmjenično svake dvije godine izrađuje:• Izvještaj o stanju bez inventara emisija CO 2 i• Implementacijski izvještaj sa inventarom CO 2 .Ovim će se postići kontinuirano izvještavanje i analiza provedenih mjera svake druge godine od izradeSEAP-a.Izvještaj o stanju bez inventara CO 2 će pružiti informacije o provedenim mjerama, njihov uticaj napotrošnju energije i emisiju CO 2 , ukupnim aktivnostima, postignutim energetskim uštedama, kao ianalizu implementacije SEAP-a, uključujući i korektivne i preventivne mjere kada to bude potrebno.Implementacijski izvještaj će pored informacija navedenih u izvještaju o stanju sadržavati i podatke oinventaru CO 2 .Svaki od navedenih Izvještaja će analizirati provedbu mjera iz Akcionog plana a ukoliko je provedba tihmjera objektivno nemoguća ili su rezultati provedenih mjera manji od očekivanih Izvještaj će sadržavati iprijedlog korektivnih mjera za ove slučajeve.Pored obaveze izvještavanja o rezultatima provedbe SEAP-a, prema Evropskoj komisiji (vanjskimonitoring), predlaže se i redovno godišnje izvještavanje Općinskog vijeća Tuzla (unutrašnjimonitoring).Planirano je i redovno informisanje građana Općine Tuzla o provedbi Akcionog plana energetski održivograzvoja Općine, a aktivnosti će se odvijati putem prezentacije dijela realizovanih projekata, čime će seosigurati aktivnije sudjelovanje građana i promovisanje odgovornog i racionalnog korištenje energije napodručju Općine.160

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)Praćenje, kontrola i izvještavanje o postignutim rezultatima Akcionog plana zahtjeva:1. Uspostavljanje organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela za provedbu Akcionog plana2. Uspostavu informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje na području Općine Tuzla3. Izradu jedinstvenog registra objekata i potrošača4. Formiranje informativno – edukacijskog centra13.1. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tijela za provedbuAkcionog planaJavni projekat kao što je SEAP, ima dug period implementacije te je potrebno precizno planiratiorganizacionu strukturu nadzornih i radnih tijela kako bi se stvorio jak tim za implementaciju. Da bi SEAPbio uspješno implementiran općina Tuzla će formirati Radnu grupu za energetsku efikasnost i klimatskepromjene.Zgradarstvo EMISSaobracaj Javna rasvjetaZgrade javnenamjene uvlasništvu opcineTuzlaZgrade javnenamjene koje nisuu vlasništvu OpcineTuzlaZgrada zastanovanjeVozila uvlasništvuOpcine TuzlaVozila javnogprevoza putnikaPrivatna ikomercijalnavozilaGISRacuni outrošku el.energijeNa čelu radne grupe imenovat će se koordinator – stručnjak za upravljanje energijom, koji ćekoordinirati aktivnosti grupe i pripremati Izvještaje o implementaciji SEAP-a.Radna grupa za energetsku efikasnost i klimatske promjene pratit će provedbu Akcionog plana, formiratibazu podataka i kontinuirano pratiti energetsku potrošnju za sektore zgradarstva, saobraćaja i javnerasvjete. Pored navedenog zadatak radne grupe je:• vremenska i finansijska kontrola provedbe predloženih mjera• izrada kontrolnog inventara emisija CO 2• praćenje projekata baziranih na obnovljivim izvorima energije• saradnja sa Javnim preduzećima i kantonalnim organima• saradnja sa građanima, informaciono – ekukacijskim centrom i nevladinim organizacijama161

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)13.2. Uspostava informacionog sistema za praćenje energetske potrošnje napodručju Općine TuzlaKod izrade Akcionog plana prikupljeni su energetski parametri za referentnu 2002. godinu i na osnovutih parametara i energetske analize istih, predložene su mjere i aktivnosti za smanjenje emisija CO 2 napodručju općine Tuzla. Energetska potrošnja analizirana je odvojeno za tri ključna sektora: zgradarstvo,saobraćaj i javna rasvjeta.Praćenje uspješnosti provedbe predloženih mjera iziskuje kontinuirano prikupljanje svih podataka unavedenim sektorima na osnovu kojih će se ustanoviti kontrolni inventar emisija CO 2 , odvojeno posektorima a nakon toga i grupno za izvještajni period.Postupak prikupljanja podataka po sektorima zahtjeva uspostavu informacionog sistema koji omogućavatačne i blagovremene podatke grupisane po sektorima.13.2.1. Informacioni sistem za praćenje energetske potrošnje za sektor zgradarstvoSektor zgradarstva, na koji se odnosi i najveći dio predloženih mjera za smanjenje emisija CO 2 ,najsloženiji je za praćenje. Kod analize stanja energetske potrošnje u sektoru zgradarstva izvršena jekategorizacija objekata u sljedeće podsektore:1. Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti općine Tuzla2. Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti općine Tuzla3. Zgrade namjene za stanovanje (kolektivno i individualno stanovanje)Proces prikupljanja potrebnih podataka za energetsku analizu je vrlo složen i dugotrajan postupak arazlog je veliki broja zgrada i prostora za koje ne postoji jedinstven registar objekata kao ni sistema zaprikupljanje podataka na nivou općine.Praćenje i evidentiranje energetske potrošnje u sektoru zgradasrstva u prvoj godini nakon izradeAkcionog plana energetski održivog razvoja općine Tuzla, vršit će se po metodologiji prema kojoj suprikupljani podaci za izradu Akcionog plana. Uporedo će se raditi na uspostavi „Informacionog sistemaza upravljanje energijom za područje općine Tuzla - EMIS“. Sistemom će biti obuhvaćene sve zgradejavne namjene na teritoriji Općine bez obzira u čijem su vlasništvu/nadležnosti.U bazu podataka EMIS-a će se unositi sljedeći podaci o svakom objektu:statistički podaci - opće, konstruktivne i energetske karakteristike zgradedinamički podaci – potrošnju energenata na mjesečnom nivouOvakva baza podataka uz jenostavan pristup podacima o potrošnji omogućit će stalan nadzor i analizupotrošnje energije u javnim zgradama kao i identifikaciju neželjene, prekomjerne ili neracionalnepotrošnje.Korištenje ovog informacionog sistema omogućit će transparentan, tabelaran i jednostavan prikazpotrošnje energije i jednostavniju pripremu podataka potrebnih za izradu Izvještaja o provedenimmjerama energetske efikasnosti.Potrošnja energije za zgrade namjene za stanovonja (kolektivno i individualno) pratit će se pometodologiji kojom su prikupljani podaci za izradu Akcionog plana, što podrazumjeva prikupljanje iuporednu analizu podataka iz više izvora.162

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)13.2.2. Informacioni sistem za praćenje energetske potrošnje za sektor saobraćajaSektor saobraćaja i analiza njegovog uticaja na emisije CO 2 podjeljen je na tri podsektora odnosno grupemotornih vozila za koja su prikupljeni podaci i struktura a to su:1. Vozila u vlasništvu općine Tuzla i javnih preduzeća i Ustanova u vlasništvu Općine2. Vozila javnog prevoza saobraćaja3. Komercijalna vozilaKod izrade SEAP-a za određivanje količina emitovanih gasovitih zagađujućih materija, koji potiču oddrumskog saobraćaja korišten je softverski alat COPERT 4, čiji razvoj je finansirala Europska agencija zazaštitu životne sredine (European Enviromnent Agency – EEA) u okviru aktivnosti Europskog tematskogcentra za vazduh i klimatske promjene (Europiean Topic Centre on Air and Climate Change). COPERT 4pretstavlja jedini priznati alat za ove namjene na europskom nivou.Realizacija SEAP-a u segmentu saobraćaja kontrolisat će se i pratiti primjenom COPERT-a, jer primjenaovog alata za proračun emisije zagađivača omogućava izradu transparentnih, standardizovanih iuporedivih baza podataka i procedura izvještavanja o emisiji zagađivača u saglasnosti sazakonodavstvom EU.Za proračun će se koristiti podaci na godišnjem nivou a kod prikupljanja podataka koristit će semetodologija po kojoj su prikupljani za izradu SEAP-a.13.2.3. Informacioni sistem za praćenje energetske potrošnje za sektor javnerasvjetePoslovi održavanja i izgradnje javne rasvjete u nadležnosti su Službe za komunalne poslove, izgradnju iposlove Mjesnih zajednica općine Tuzla. Podaci o energetskoj potrošnji sektora javne rasvjete sesustavno prate i potpuno su pouzdani. Zbog navedenog, praćenje mjera predviđenih SEAP-om za ovajsektor odvijat će se putem nadležne općinske Službe. Praćenje energetske potrošnje vršit će sekontinuirano svakog mjeseca putem mjernih mjesta, očitanjem potrošnje.Općina Tuzla će pomoću GIS tehnologije formirati bazu podataka sa svim tehničkim karakteristikama(napojnih kablova, mjernih mjesta, vrstu stubova, trafo područje, tip svjetiljki, izvor svjetlosti) što ćeomogućiti jednostavniji pristup i analizu provedbe mjera predviđenih SEAP-om.13.3. Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošačaPodaci o energetskoj potrošnji zahtjevaju izradu jedinstvenog registra objekata i potrošača za sektorjavne rasvjete i zgradarstva. Zbog navedenog pristupit će se izradi registra svih javnih objekata bezobzira na vlasništvo/nadležnost i njihovo povezivanje u informacioni sistem EMIS a za sektor javnerasvjete koristit će se postojeći registar mjernih mjesta.163

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)13.4. Uspostava informaciono – edukacijskog centra za klimatske promjene ienergetsku efikasnostZa uspješnu implementaciju SEAP-a formirat će se informaciono - edukacijski centar za klimatskepromjene i energetsku efikasnost. Zadatak centra bit će informisanje i motivisanje građane o važnostiefikasnog korištenja energije i njihovo aktivnije uključivanje u borbu protiv globalnog zagrijavanja. Porednavedenog Centar će vršiti obuku administratora i energetskih menadžera o korištenju informacionihsistema za nadzor i analizu potrošnje energije u zgradama javnog sektora.164

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)14. PLAN PROMOCIJE AKCIONOG PLANAR.br. Opis aktivnosti Alat promocije1. Usvajanje SEAP-a odstrane OpćinskogvijećaSaopštenje zajavnostWeb stranicaNačinkomunikacijeE-mailfaxtelefondirektni kontaktPlaniranje ipripremaSaopštenje napisatisa ciljeminformisanjajavnosti o usvajanjuSEAP-a na sjedniciOpćinskog vijeća.Saopštenje mora dasadrži podatkekontakt osobe. Istete informacijepostaviti i na webstranicu Općine.VrijemeizvršenjaOdmah nakonusvajanja, nadan održavanjasjednice.Lista medija Izvještavanje Arhiviranje Odgovornost NapomenaRadio Ruzla, TVTuzla, RTV TK, RTVSlon, RadioKameleon, RadioSoli, Radio Vesta,Dnevni avaz,Oslobođenje,Portal Tuzlarije,Portal TIP.baSvakomedijskoprisustvotreba bitievidentiranou Službi kojapratisprovedbuPlana.Od svih medijakoji objavepriloge prikupitikopije snimaka,prekopiratitekstove ipohraniti naodgovarajućimedij i/ili arhivuSlužbeOpćinska Službanadležna zapraćenjesprovedbe SEAP-aće pisatisaopštenja, kao iobjavljivatiinformacije naopćinsku webstranicuU sviminformacijama/saopštenjima treba naglasitida je izrada SEAP-aomogućena krozpodršku UNDP-a.2. Objava SEAP-a injegova diseminacijaWeb stranicaŠtampanjeŠtampanimaterijalPo samom usvajanjufinalnog tekstaSEAP-a, postavitiSEAP na webstranicu Općine.Štampati SEAP idistribuirati gaSlužbama OpćineTuzla, kao i svimdrugimzainteresovanimstranamaNakon usvajanja(AVG-OKT)Web stranicaOpćineEvidentiratipostavljanjeSEAP-a naweb stranicuArhiviratielektronsku ištampanuverziju Plana uSlužbu nadležnuza praćenjesprovedbePlana.Općinska Službanadležna zapraćenjesprovedbe SEAP-aPrilikom štampedokumenta navestipodršku od straneUNDP sa logotipom.Procjena troškova:Štampanje SEAP –a(ca. 100 stranica uboji) u 300 primjeraka:3.000 KMIzvor finansiranja:Općina Tuzla i UNDP3. Izrada skraćene verzijeSEAP-a (u formiinformativne brošure)ŠtampanjeŠtampanimaterijal(brošura)Nakon usvajanjaSEAP-a, potrebno jeizraditi skraćenuverziju Plana, kakobi se isti u formibrošure koristio usvrhu šire promocijesadržaja SEAP-aNakon usvajanja(AVG-OKT)Web stranica(skraćenu verzijuobjaviti i na webstranici Općine)Evidentiratikome je svedostavljenabrošuraSačiniti listuinstitucija/grupa građana kojisu putembrošureinfomisani oSEAP-uOpćinska Službanadležna zapraćenjesprovedbe SEAP-aBrošura mora dasadrži sve elementekao I sam documentSEAP-a (logo UNDP-a iOpćine Tuzla)Procjena troškova:Štampanje brošure(ca. 20 stranica) u 500primjeraka: 1.500 KMIzvori finansiranja:Općina Tuzla i javnapreduzeća165

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)4. Predstavljanje SEAP-ajavnosti putem TVemisijaPrisustvo utematskimemisijamaDirektni kontaktImenovati osobekoje su učestvovaleu izradi SEAP-a zaučešće u tematskimemisijamaNakon usvajanja(AUG-OKT)Televizija TuzlaTelevizija TKTelevizija SlonEvidentiratiučešće uemisiji Isnimitiemisiju naCD/DVDArhiviratielektronskizapis emisije unadležnoj SlužbiOpćinska Službanadležna zapraćenjesprovedbe SEAP-aPotrebno je obavitikonsultacije sa Šefomnadležne Službe idogovoriti načinnastupa, te naglasitipodršku UNDP-a.5. Predstavljanje SEAP-ajavnosti putem radioemisijaUčešće u radioemisijamaDirektni kontaktSa Radio Tuzlomdogovoriti i osmislitiseriju emisija(kratkih priloga) ukojima bi biopredstavljen sadržajSEAP-a.Ponuditi istu vrstuemisija I drugimlokalnim radiostanicama.Nakon usvajanja(AUG-OKT)Radio Tuzla(Druge lokalneradio stanice)Evidentiratiučešće uemisiji Isnimitiemisiju naCD/DVDArhiviratielektronskizapis emisije unadležnoj SlužbiOpćinska Službanadležna zapraćenjesprovedbe SEAP-aPotrebno je podijelitiSEAP po sektorima) ina taj način istipredstavljati u radioemisijama. U svakojemisiji naglasiti značajovakvog dokumenta Ipodršku UNDP-a.6. Upoznavanje svihzainteresovanih stranakojih se tiče SEAP(javna preduzeća iustanove općinskog ikantonalnog nivoaobuhvaćena akcionimplanom) sa SEAP-om Iaktivnostima/mjerama koji se tiču njihovenadležnostiSastanciInformativniseminariDirektni kontaktPrema aktivnostimai mjerama izAkcionog planaizraditi plansastanaka sa svimzainteresovanimstranama (javnimpreduzećima,ustanovamaopćinskog ikantonalnog nivoa)kako bi ih se pobližeupoznalo sapreporukama SEAPai kako bi seaktivno uključili uprovođenje mjeraNakon usvajanja(AUG-OKT) –ovo je ujedno ikontinuiranaaktivnost- Zabilješke/zapisnike sasastanakadopunitilistomprisutnihArhiviratizabilješke/zapisnike I listeprisutnih unadležnojopćinskoj SlužbiOpćinska Službanadležna zapraćenjesprovedbe SEAP-aZa svaki sastanak sapojedinačnim iliggrupamainstitucija/preduzećaobezbjeditielektronsku ilištampanu verzijuSEAP-aProcjena troškova:Informativni seminarza 20 osoba iz javnihpreduzeća i ustanova(uz obezbjeđenoosvježenje) – 200 KMpo seminaruIzvori finansiranja:Općina Tuzlai javnapredjzeća/ustanove166

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)7. Podizanje svijestigrađana o značajuuključenja cjelokupnezajednice upodržavanju politikaenergetske efikasnosti8. Promocija SporazumaGradonačelnika(Covenant of Mayors)9. Organizacija “Danaenergetskeefikasnosti” u TuzliPlakatLetakTV/Radio JinglUčešće u radio iTV emisijamaTrodnevnidogađaj saaktivnostimapromocijeenergetskeefikasnostiprema širojjavnosti, kao Isa aktivnostimausmjerenim kainstitucijamadirektnouključenim uaktivnostiPromotivnimaterijalDirektni kontaktDirektni kontaktputemdogađajaotvorenog tipaPripremiti plandistribucije letakaizrađenih na osnovupreporuka iz SEAP-aza podizanje svijestigrađana;Distribuirati letkeprema planu;Osmisliti radio jinglna lokalnoj radiostanici,kao i TV jinglkoji za cilj imapodizanje svijestigrađana o značajuenergetskeefikasnostiPripremiti učešćestručnih lica izOpćine u TV i radioemisijama u kojimaćese predstavitiSporazumGradonačelnika iznačaj za OpćinuTuzlaOsmisliti sadržajprogramskog dijelau saradnji sastručnim licima kojasu učestvovala uizradi SEAP-a, kao ipredstavnicimainstitucija/preduzeća aktivnih u ovojoblasti; konsultovatidruge gradove kojisu ranije organiziraliovakve događaje ucilju razmjeneNakon usvajanja(AUG-OKT)Po usvajanjuSEAP-aVremenski okviruskladiti sadrugimdogađajimaplaniranim napodručjuOpćineRadio RuzlaTV TuzlaRTV TKRTV SlonRadio KameleonRadio SoliRadio VestaRadio RuzlaTV TuzlaRTV TKRTV SlonRadio KameleonRadio SoliRadio VestaLokalne,kantonalne,entiteske idržavne medijskekućeJinglovesnimiti naCD/DVDEvidentiratiučešće uemisiji Isnimitiemisiju naCD/DVDEvidentiratisvakomedijskoizvještavanjeo događaju uSlužbi kojapratisprovedbuPlana.Arhiviratiplacate, letke ielektronskeverzije jinglovau nadležnojSlužbiArhiviratielektronskizapis emisije unadležnoj SlužbiArhivirati zapisei tekstove unadležnoj SlužbiOpćinska Službanadležna zapraćenjesprovedbeKabinet Načelnikai Općinska Službanadelžna zasprovođenejSEAP-aKabinet Načelnikai Općinska Službanadležna zasprovođenjeSEAP-aNa plakatima i lecimanavesti podrškuUNDP-a (salogotipom)Procjena troškova:Letak (1.000 kom) –2.000 KMPlakat (200 kom) –600 KMTV jingl – 2.000 KMRadio jingl – 500 KMIzvori finansiranja:Općina Tuzla, VladaTuzlanskog kantona,javna preduzećaPotrebna koordinacijaizmeđu KabinetaNačelnika i Službenadležne zasprovođenje SEAP-a,kao i sa timom koji jeradio na izradi SEAP-a.Ovu promocijuuskladiti i/ilikombinovati sapromocijom SEAP-a.Obzirom na obimnost Iznačaj ovog događaja,u samu organizaciju ipripremu je potrebnouključiti što veći brojzainteresovanih akteraProcjena troškova:Organizacija događaja,najam sala,osvježenje, noćenje iključni govornici: cca.15.000 KM167

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)energestkeefikasnostiinformacija; pozvatirelevantnegovornike iprezentatore dobrihpraksi iz zemlje iregiona.Izvori finansiranja:Općina Tuzla, VladaTuzlanskog kantona,javna preduzeća,banke, donatori168

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)15. ZAKLJUČNA RAZMATRANJAAkcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla izrađen je u skladu s obvezama proizašlima izpristupanja Općine Tuzla Sporazumu gradonačelnika (Covenant of Mayors). Izrada Akcionog plana jefinancirana kroz projekat Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) BiH pod nazivomMainstreaming environmental governance: linking local and national action in BiH.Akcioni plan donosi prijedlog mjera i aktivnosti potrebnih za smanjenje emisija CO2 na nivou OpćineTuzla za 26,07% do 2020. godine u odnosu na referentnu 2002. godinu. Metodologija izrade Akcionogplana je u skladu sa smjernicama Europske komisije. Planirane mjere i energetska potrošnja posmatranaje odvojeno za pet sektora – zgradarstvo, saobraćaj, javna rasvjeta, upravljanje otpadom ivodosnadbjevanje, te su analizirani urbanističko planiranje i obnovljivi izvori enerije, a sve u skladu sapreporukama Europske komisije kao i posebnostima Općine Tuzla.Sektor zgradarstva se dijeli na sljedeća tri podsektora:• Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla;• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnošću Općine Tuzla,• Zgrade namjenjene za stanovanje;koji su radi efikasnije analize i planiranja mjera i aktivnosti podijeljeni u dodatne podsektore.Sektor saobraćaja također sadrži tri podsektora:• Vozni park u vlasništvu Općine Tuzla;• Javni prevoz putnika;• Privatna i komercijalna vozila.Za navedene sektore i podsektore prikupljeni su potrebni energetski parametri za 2002. godinu, naosnovu kojih je provedena energetska analiza, a potom i proračun referentnog inventara emisija CO 2 .Ukupna emisija CO 2 za Općinu Tuzla za 2002. godinu je iznosila oko 610 kt, pri čemu najveći udio imazgradarstvo (72,5%), zatim saobraćaj (20%), dok je emisija iz javne rasvjete gotovo zanemariva (0,57%).U skladu sa rezultatima provedenih energetskih analiza, najveći dio mjera za smanjenje emisija CO 2odnosi se na sektore zgradarstva (12 mjera) i saobraćaja (15 mjera). Ukupan potencijal smanjenjaemisija svih identificiranih mjera iznosi oko 160 kt CO2, odnosno nešto više od 26% emisija CO 2 iz 2002.godine, što je više od planiranog cilja od minimalno 20%. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije potrebnaprovedba svih analiziranih mjera, već je moguć odabir određenih mjera prema mogućnostima provedbe(vremenskim, organizacijskim i finansijskim).Za sve je mjere predviđena vremenska dinamika provedbe (početak i kraj), predloženi su nosiociprovedbe, procijenjeni su troškovi (jedinični ili ukupni po mjeri), uštede (% ili kWh, litre goriva), odnosnopotencijal smanjenja emisije (t CO2) te pripadajući troškovi (KM/t CO2). Značajno je da se za svaku mjerudonosi i prijedlog izvora sredstava za provedbu (budžet Općine Tuzla i javnih preduzeća, te domaći istrani izvori i fondovi).Kako bi se ovaj Akcioni plan efikasno provodio potrebno je u što skorijem roku uspostaviti oranizacionustrukturu u koju će biti uključeni svi subjekti obuvaćeni ovim planom (općinske službe, javna preduzeća iustanove, radna grupa, tijela za nadzor i izvještavanje, itd.). Proces prikupljanja potrebnih podataka o169

Akcioni plan energetski održivog razvoja Općine Tuzla (SEAP)energetskoj potrošnji za sektore zgradarstva i saobraćaja u sklopu izrade ovog Akcionog plana pokazaose vrlo složenim i dugotrajnim, a u nekim slučajevima subjekti nisu posjedovali odgovarajuće podatke, a ivjerodostojnost prikupljenih podataka je upitna. Zbog toga je prilikom prvog izvještavanja i analizeprovedenih mjera i aktivnosti koje je planirano dvije godine po usvajanju ovog Akcionog plananeophodno izvršiti reviziju istog, odnosno po potrebi izradu novog. Takav dokument sadržavao bi analizupostignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) te prijedlog novogPlana prioritetnih aktivnosti i mjera baziranog na konkretnim rezultatima i podacima iz novog Registraemisija CO 2 .170