AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA OPDINE ...

AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJAOPDINE ZENICAZenica, avgust 2012. godine

SAŽETAKOpdina Zenica je jedna od bosanskohercegovačkih gradova i opdina koja je pristupila Sporazumugradonačelnika (Covenant of Mayors), a čime se obavezala da de pristupiti izradi i provedbi Akcionog planaenergetski održivog razvoja (Sustainable Energy Action Plan – SEAP) Opdine Zenica. Proces izrade SEAP-aza Opdinu Zenica obuhvatio je 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje vremenskog okvira provedbe SEAP-a za Opdinu Znica: 2011.-2020. godina;2. Klasifikacija sektora energetske potrošnje na nivou Opdine Zenica (u skladu s preporukamaEuropske komisije i posebnosti Opdine Zenica): zgradarstvo, saobradaj, javna rasvjeta;3. Analiza stanja i identifikacija potencijala u oblasti obnovljivih izvora energije na području OpdineZenica;4. Prikupljanje ulaznih podataka i analiza energetske potrošnje po sektorima i pripadajudimpodsektorima;5. Izrada Referentnog inventara emisija CO2 prema rezultatima analize energetske potrošnje;6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisijaCO2 do 2020. godine;7. Određivanje dinamike i mehanizama finansiranja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;8. Određivanje mehanizama nadgledanja i izvještavanja provedbe Plana prioritetnih aktivnosti imjera;9. Određivanje plana i programa promocije u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvoraenergije za Opdinu Zenica10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO2.Za navedene sektore i podsektore energetske potrošnje Opdine Zenica prikupljeni su potrebni energetskiparametri za 2006. godinu na osnovu kojih su provedene detaljne energetske analize sektora. Ukupnapotrošnja energije u sektoru zgradarstva iznosi 628.580 MWh pri čemu se 85,96% energije troši ustambenim zgradama, 10,85% u zgradama koje nisu u vlasništvu Opdine Zenica dok udio zgrada uvlasništvu Opdine Zenica iznosi svega 3,19%. Ukupna potrošnja goriva u sektoru saobradaja Opdine Zenicaiznosi 106.391 MWh od čega 84,41% otpada na podsektor privatnih i komercijalnih vozila, 15,27% napodsektor javnog prevoza, a 0,32% na vozila u vlasništvu Opdine Zenica. Za napajanje javne rasvjete u2006. godini utrošeno je 4.111 MWh.U skladu s rezultatima provedenih energetskih analiza za sektore djelovanja zgradarstva, saobradaja, javnerasvjete, te potencijala u oblasti obnovljivih izvora energije, identificirane su mjere energetske efikasnostičija de provedba rezultirati smanjenjem emisija CO 2 na području Opdine Zenica za više od 20% u 2020.godini u odnosu na referentnu 2006. godinu. Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjeraiznosi oko 116 kt CO 2 , odnosno oko 48% emisija CO 2 iz 2006. godine, što je više od planiranog cilja. Iz tograzloga, za ostvarenje cilja nije potrebna provedba svih analiziranih mjera, ved je mogud odabir određenihmjera prema mogudnostima provedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).

1. UVODNačelnik Opdine Zenica je 29.12.2010. godine potpisao Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) uskladu s kojim se opdine, gradovi i regije dobrovoljno obavezuju da reduciraju emisiju CO 2 na svom područjuiznad postavljenog cilja od 20%. Ovim sporazumom su definisane uloge lokalnih vlasti u provedbi aktivnostikroz mjere energetske efikasnosti, projekte obnovljivih izvora energije i druge akcije, koje se odnose naenergiju u različitim područjima pod ingerencijom lokalnih vlasti.Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors) opdina se obavezala da de izgraditi Akcioniplan energetski održivog razvoja (SEAP) ali i provesti aktivnosti definisane Akcionim planom, kao i popratneobaveze koje su propisane Sporazumom gradonačelnika.U skladu s tim, načelnik Opdine je formirao radni tim za izradu Akcionog plana energetski održivog razvoja (udaljem tekstu Akcioni plan), čiji je cilj da u saradnji sa predstavnicima GIZ (Njemačko društvo za međunarodnusaradnju) bileteralnog projekta '' Konsultacije za energetsku efikasnost u B&H'' izrade Akcioni plan, kao i daprate njegovu dalju realizaciju. Opdina Zenica je sa sa GIZ bileteralnim projektom potpisala Memorandum orazumijevanju 13.12.2010. Navedeni projekat se provodi od strane konzorcijuma GFA Consulting GmbH iINTEGRATION Umwelt & Energie GmbH, koji je finansiran od strane Njemačkog Federalnog Ministarstva zaekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) preko GIZ (Deutsche Gasellschaft fur Internationale ZusammenarbeitGmbH).1.1 COVENANT OF MAYORS (SPORAZUM GRADONAČELNIKA)Prema podacima Europskog statističkog zavoda (EUROSTAT) urbana područja u Europskoj uniji (EU) odgovornasu za 80% energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9%. Upravo iz tograzloga, cilj Evropske komisije o smanjenju emisije stakleničkih gasova za više od 20% može se ostvariti samoako se u proces uključe lokalne vlasti, lokalni investitori, građani i njihova udruženja.Evropska komisija je 29. januara 2008. pokrenula veliku inicijativu povezivanja gradonačelnika energetskiosviještenih evropskih gradova u trajnu mrežu sa ciljem razmjene iskustava u provođenju mjera za poboljšanjeenergetske efikasnosti u urbanim sredinama. Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors) je odgovornaprednih evropskih gradova na izazove globalne promjene klime, te prva i najambicioznija inicijativaEuropske komisije koja direktno cilja na lokalne vlasti i građane kroz njihovo aktivno uključivanje u borbuprotiv globalnog zagrijavanja. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na provođenje konkretnihmjera energetske efikasnosti u cilju smanjenja emisije CO2 u svom gradu za više od 20% do 2020. godine nakoliko obvezuje Prijedlog Europske energetske politike iz 2007. godine.Uloge lokalnih vlasti definisane Sporazumom gradonačelnika su slijedede:• Provođenje programa za štednju energije i drugih mjera energetske efikasnosti u javnim objektima uvlasništvu gradova;• Smanjenje potrošnje energije za javni prevoz i rasvijetu;• Planiranje razvitka gradova i korištenja zemljišta te organizacija sistema prevoza;• Informiranje i motivisanje građana, firmi i drugih lokalnih subjekata kako koristiti energiju na efikasnijinačin, djelovanje na razvoj svijesti o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije te davanje potporepolitikama primjene obnovljivih izvora energije;• Promicanje lokalne proizvodnje energije i korištenja obnovljivih izvora energije, poticanje provođenjeprojekata obnovljivih izvora energije pružajudi financijsku potporu lokalnim inicijativama.

Sporazumom su definisane i konkretne aktivnosti koje potpisnik treba provesti:• Izrada inventara emisija kao temelja za izradu Akcionog plana;• Izrada i provođenje Akcionog plana te podnošenje izviještaja o njegovoj realizaciji Europskoj komisijisvake dvije godine;• Prilagođavanje gradske strukture te osiguravanje ljudskih potencijala za provođenje svih potrebnihaktivnosti;• Redovno informiranje lokalnih medija o rezultatima Akcionog plana;• Informiranje građana o mogudnostima i prednostima korištenja energije na efikasan način;• U saradnji s Europskom komisijom i drugima zainteresovanim, organizovanje Energetskih dana ili DanaSporazuma gradova;• Prisustvovanje i doprinos godišnjoj Konferenciji gradonačelnika EU o energetski održivoj Europi;• Razmjena iskustava i znanja s drugim gradovima i opdinama.Do kraja maja 2012. godine Sporazum je potpisalo 3.350 gradova i opdina iz svih dijelova Europe, a interes zapristupanjem novih gradova sve je vedi. Od gradova i opdina iz Bosne i Hercegovine,u inicijativu se do sadauključilo 11 gradova i opdina.Tabela 1.1:http://www.eumayors.eu/about/signatories_en.html?q=Search+for+a+Signatory...&country_search=ba&population=&date_of_adhesion=&status=PotpisniciDatum usvajanja odgradskog VijedaLivno, BA 22.05.2012. 20%Travnik, BA 16.03.2012. 20%Gradiška, BA 28.02.2012. 28%Zenica, BA 29.12.2011 20%Trebinje, BA 07.12.2011. 22%Prijedor, BA 08.11.2011. 20%Bijeljina, BA 04.10.2011. 31%Tuzla, BA 13.07.2011. 21%Laktasi, BA 18.03.2011. 21%Sarajevo, BA 22.01.2011. 20%Banja Luka, BA 30.03.2010. 20%Cilj smanjenja emisijeCO 21.2 ŠTA JE AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA GRADA?Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnici se obvezuju na izradu Akcionog plana energetski održivog razvoja(eng. Sustainable Energy Action Plan – SEAP) koji treba biti dostavljen Europskoj komisiji u period od jednegodine. Akcioni plan predstavlja ključni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o zatečenom stanjuidentifikuje te daje precizne i jasne smijernice za provedbu projekata i mjera energetske efikasnosti i korištenjaobnovljivih izvora energije na nivou opdine, a koji de rezultirati smanjenjem emisije CO2 za više od 20% do2020. godine.Glavni ciljevi izrade i provođenja Akcionog plana su:• Smanjiti emisije CO2 iz svih sektora provođenjem mijera energetske efikasnosti, korištenjemobnovljivih izvora energije, upravljanjem potrošnjom, edukacijom i drugim mjerama;• U što vedoj mjeri doprinijeti sigurnosti i diversifikaciji energetske opskrbe grada;• Smanjiti energetsku potrošnju u sektorima zgradarstva, transporta i javne rasvjete;• Omoguditi transformaciju urbanog područja u ekološki održiva područja.

Akcioni plan se fokusira na postavljanje dugoročnih energetskih sistema unutar lokalnih zajednica te dajemjerljive ciljeve i rezultate vezane uz smanjenje potrošnje energije i emisija CO2.Obveze iz Akcionog plana odnose se na čitavo područje opdine, kako javnog tako i privatnog sektora. Plandefiniše aktivnosti u sektoru zgradarstva, transporta i javne rasvjete; ne uključuje sektor industrije, bududi dasektor industrije nije u nadležnosti gradova te je na njega teško uticati. Akcioni plan u svim svojim segmentimatreba biti usaglašen s institucionalnim i zakonskim okvirima na EU, nacionalnom i lokalnom nivou te pokrivatiperiod do 2020. godine.U fazi implementacije pojedinih Akcionih planova, opdine de Evropskoj komisiji podnositi periodične izvještajeo implementaciji i napretku u ostvarivanju zadatih ciljeva za što je razvijen i poseban obrazac za izvještavanje.Akcioni plan je ključni dokument Sporazuma gradonačelnika koji prezentuje način na koji de lokalne vlastiispuniti obaveze preuzete njegovim potpisivanjem do 2020. godine. U planu se koriste rezultati Referentnoginventara emisija sa ciljem identifikacije najznačajnijih područja u kojima je mogude poduzeti konkretne akcijei koja dajunajviše potencijala za dostizanje ciljane redukcije CO 2 od strane lokalnih vlasti. Plan definišekonkretne mjere redukcije, kao i vremenske okvire i odgovornosti, koji de dugoročnu strategiju pretvoriti ukonkretne provodive aktivnosti.Europska komisija je izradila Priručnik za izradu Akcionog plana energetski održivog razvoja grada u ciljuolakšavanja njegove primjene i provedbe lokalnim vlastima, te upoređivanja postignutih rezultatameđueuropskim gradovima, te je ovaj Akcioni plan izrađen u skladu sa uputama u Priručniku.Slika1.1: Akcioni plan opdine je izrađen prema Priručniku Europske komisije

2. METODOLOGIJA IZRADE AKCIONOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOGRAZVOJA OPDINE ZENICA2.1 PROCES IZRADE, PROVOĐENJA I PRADENJA AKCIONOG PLANA ENERGETSKI ODRŽIVOGRAZVOJAProces izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana energetski održivog razvoja (u daljnjem tekstu Proces)načelno se može podijeliti u 6 glavnih koraka (slika 2.1):1. Pripremne radnje za pokretanje Procesa (politička volja, koordinacija, stručni resursi, stakeholderi idr.);2. Izrada Akcionog plana;3. Prihvadanje Akcionog plana kao službenog dokumenta opdine;4. Provođenje identifikovanih mjera i aktivnosti prema Planu prioritetnih mjera i aktivnosti u skladu sdefinisanim rasporedom i vremenskim okvirom;5. Pradenje i kontrola provođenja identifikovanih mjera prema Planu prioritetnih mjera i aktivnosti;6. Priprema izvještaja o realizovanim projektima iz Plana prioritetnih mjera i aktivnosti u vremenskimrazdobljima od 2 godine.Unutar 6 glavnih koraka veliki je broj aktivnosti koje trebaju biti provedene za uspješnu realizaciju Procesa.Pripremna faza2010 2011 2012 2013Izrada SEAP-aPrihvadanje SEAP-aProvođenje mjeraPradenje i kontrolaPriprema izvještaja29.12..2010. PristupanjeSporazumugradonačelnika29.12.2011.Usvajanje Akcionogplana na sjedniciOpdinskog vijeda ZenicaSlika 2.1: Vremensko trajanje i glavni koraci Procesa izrade, provođenja i pradenja Akcijskog plana2.1.1. Pripremna fazaPripremna faza se sastoji iz nekoliko koraka:KORAK 1. Osigurati podršku Načelnika i Vijeda opdine;KORAK 2. Pristupanje Sporazumu gradonačelnika;KORAK 3. Osiguranje ljudskih potencijala i potrebnih finansijskih sredstava;KORAK 4. Imenovanje koordinatora iz Opdinske uprave;KORAK 5. Formiranje radnog tima;KORAK 6. Formiranje radnih grupa (Identifikovanje i uključenje što vedeg broja ‘stakeholdera’ u Proces);KORAK 7. Osnivanje tijela za provođenje Akcionog plana;KORAK 8. Organizovanje treninga za radne grupe.

Osnovna aktivnost pripremne faze Procesa je postizanje političke volje za njegovo pokretanje i realizaciju. Zauspješnu realizaciju Procesa od velike je važnosti osigurati podršku Načelnika i Vijeda opdine.Pristupanje Sporazumu gradonačelnika pokazuje pozitivno stajalište opdinske uprave za održiv energetskirazvoj opdine, ali je samo prvi korak u pravom smjeru. Važno je da ga slijede drugi koraci, od kojih su međuglavnima osiguranje ljudskih potencijala i potrebnih finansijskih sredstava. Vodedi ljudi opdinske upravetrebaju od samog potpisivanja Sporazuma gradonačelnika biti sastavni dio Procesa. Oni su ti koji mogu itrebaju dati podršku svim fazama Procesa, jer je samo uz njihovu punu podršku moguda njegova uspješnarealizacija.Bez njihovog aktivnog uključenja od samog početka Procesa ne može se osigurati uspješnost realizacijeAkcionog plana prvenstveno što samo opdinska uprava može realizovati zadatke koji slijede nakon izradeAkcionog plana, a to su:• Uspješno integrisati ciljeve i mjere Akcionog plana u razvojnu strategiju opdine;• Osigurati stručni kadar za provođenje identifikovanih mjera energetske efikasnosti iobnovljivih izvora energije;• Osigurati finansijska sredstva za provođenje mjera;• Podupirati kontinuirano provođenje mjera kroz čitavo razdoblje provođenja Akcionog plana do2020. godine;• Osigurati pradenje i izvještavanje o dinamici provođenja plana do 2020. godine;• Kontinuirano informisati građane o provođenju plana;• Osigurati učestvovanje stakeholdera i građana u čitavom procesu od izrade do pradenjaprovođenja Akcionog plana;• Uključiti se u mrežu gradova potpisnika Sporazuma gradonačelnika u cilju kontinuiranerazmjene pozitivnih iskustava i zajedničke sinergije u izgradnji energetski održivih urbanihpodručja Evrope.Korist od uspješno provedenog Procesa izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana je višestruka za opdinu injegove građane, ali i za jačanje političke modi opdinske uprave koja de uspješnom realizacijom čitavog Procesapostidi sljedede:• Demonstrirati svoju opredijeljenost za energetski održiv razvoj opdine na principima zaštiteokoliša, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora;• Postaviti temelje energetski održivom razvoju opdine;• Pokrenuti nove finansijske mehanizme za pokretanje i provođenje mjera energetskeefikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije;• Osigurati dugoročno sigurno energetsko snabdijevanje opdine;• Povedati kvalitetu života svojih građana (poboljšati kvalitetu zraka, smanjiti prometnazagušenja i sl.).Proces treba započeti imenovanjem koordinatora iz Opdinske uprave ovlaštenog za donošenje svih važnihodluka tokom izrade, implementacije i pradenja Plana. Evropska komisija predlaže da svi vedi gradovi osnujuOdjel za provođenje Akcionog plana. U koliko je opdina srednje ili čak male veličine dovoljno je osnovatikancelariju u kojoj de biti zaposlena osoba isključivo namijenjena za aktivnosti cijelog Procesa Akcionog plana.Koordinator treba da koordiniše radni tim koji se formira tako da obuhvati sve sektore od primarnog značajaza opdinu. Prema tome radni tim se formira imenovanjem odgovornih osoba za sve sektore obuhvadeneAkcionim planom, a to su:1. Infrastruktura;2. Saobradaj;3. Zgradarstvo i prostorno planiranje;4. Obnovljivi izvori energije;5. Električna energiju (proizvodnja, distribucija, potrošnja);

6. Šumarstvo i poljoprivreda;7. Finansije;8. Javna kampanja.Pored navedenih, imenuje se jos kontakt osoba za Covenant of Mayors. Kordinator i kontakt osoba mogu bitived imenovane osobe po sektorima.Nakon formiranja radnog tima potrebno je formirati radne grupe u skladu sa, prema metodologij Sporazumagradonačelnika, definisanim sektorima u Akcionom planu. Osobe prethodno imenovane po sektorima urandom timu de biti podjeljene prema stručnosti na radne grupe, te de se za svaku radnu grupu imenovatiosoba odgovorna za aktivnosti unutat tog sektora.Kako od uspješne izrade i provođenja Akcionog plana koristi na direktan ili indirektan način imaju svi građanikoji de preko predstavnika raznih interesnih grupa (stakeholdera) učestvovati u svim fazama realizacije,identifikacija stakeholdera terba da sijedi specifikaciju njihovih konkretnih uloga i zadataka u Procesu izrade,provođenja i pradenja Akcionog plana. Učestvovanje što vedeg broja stakeholdera je početni korak u procesupromjene energetskih stavova i ponašanja građana. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika opdina seobvezuje na uključivanje građana u izradu i provođenje Akcionog plana. Prema tome stakeholderi u izradi iprovođenju Akcionog plana trebaju biti svi oni:• čiji su interesi na bilo koji način povezani s Akcionim planom;• čije aktivnosti utiču na Akcioni plan na bilo koji način;• čije su vlasništvo, pristup informacijama, izvori, stručnost i dr. potrebni za uspješnu izradu iprovođenje Akcionog plana.2.1.2. Izrada Akcionog plana energetski održivog razvojaAkcioni plan obuhvada 10 glavnih aktivnosti:1. Određivanje vremenskog okvira provođenja Akcionog plana;2. Klasifikacija sektora energetske potrošnje na na nivou opdine;3. Analiza energetske potrošnje po sektorima;4. Određivanje prioritetnih sektora djelovanja prema rezultatima analize energetske potrošnje;5. Izrada Referentnog inventara emisija CO 2 ;6. Izrada Plana prioritetnih aktivnosti i mjera za postizanje zacrtanih ciljeva smanjenja emisija CO 2 do2020. godine;7. Određivanje dinamike provođenja Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;8. Određivanje mehanizama finansiranja za provođenje Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;9. Utvrđivanje zakonodavnog okvira za provođenje Plana prioritetnih aktivnosti i mjera;10. Postavljanje ciljeva smanjenja energetske potrošnje i pripadajudih emisija CO 2 .Prva aktivnost u izradi Akcionog plana je određivanje vremenskog okvira provođenja, odnosno izborreferentne godine za koju de biti izrađen Referentni inventar emisija CO 2 . Vremenski okvir provođenjaAkcionog plana čini razdoblje od referentne do 2020. godine. Za to vremensko razdoblje treba pripremiti Planprioritetnih aktivnosti i mjera čija de implementacija rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljeva smanjenjaemisija CO 2 . Prijedlog Europske komisije je da se za referentnu godinu izabere 1990. godina, ukoliko opdinaraspolaže potrebnim podacima o energetskim potrošnjama i pripadajudim emisijama. U slučaju da opdina neraspolaže potrebnim podacima za 1990. godinu preporuka je za referentnu odabrati najraniju godinu za kojusu potrebni podaci dostupni. Kako se vedina opdina u BiH nalaze u veoma specifičnoj situaciji obzirom naraspoloživost i relevantnost podataka, opdina Zenica je kao referentnu godinu odaberala 2006. godinu, a kaokriterij za odabir uzeta je u obzir baza raspoloživih podataka, te realno energetsko stanje opdine obzirom da jeu periodu od 1990. godine do 2000. godine BiH prošla kroz ogromne socijalne, infrastrukturalne i energetskepromjene.

Ključni element Akcionog plana je postavljanje cilja smanjenja emisija CO 2 na nivou opdine do 2020. godine.Nadalje, Akcioni plan treba postaviti ciljeve smanjenja emisija CO 2 po pojedinim sektorima i podsektorimaenergetske potrošnje na području opdine.U cilju postavljanja realnih ciljeva uštede energije i smanjenja CO 2 do 2020. godine važno je prikupiti kvalitetnepodatke o energetskoj situaciji i potrošnji energije za referentnu godinu, pri čemu je prvi korak klasifikacijasektora energetske potrošnje u opdini. U skladu s preporukama Europske komisije, sektori energetskepotrošnje Opdine podijeljeni su na tri osnovna sektora:• Zgradarstvo;• Saobradaj;• Javna rasvjeta.Sektor zgradarstva se dijeli na sljededa tri podsektora:• Zgrade javne namjene u vlasništvunadležnosti Opdine Zenica;• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica;• Zgrade namjenjene za stanovanje na području odine Zenica.Sektor saobradaja sadrži tri podsektora:• Vozni park u vlasništvu opdine;• Vozila javnog prevoza na području opdine;• Privatna i komercijalna vozila.Sektor javne rasvjete čine električna mreža javne rasvjete na području opdine.Ključni korak za analizu energetske potrošnje sektora i njihovih podsektora je prikupiti kvalitetne podatke štopredstavlja vrlo kompleksan zadatak.Za sve podsektore u zgradarstvu opdine, za referentnu godinu treba prikupiti podatke o:• Broju i karakteristikama građevina;• Potrošnji električne energije;• Potrošnji toplotne energije iz daljinskog sistema grijanja;• Potrošnji toplotne energije iz individualnog sistema grijanja;Potrebni podaci za analizu energetske potrošnje saobradaja u opdini u referentnoj godini su:• Struktura voznog parka u vlasništvu opdine prema korišdenom gorivu;• Struktura i karakteristike javnog prevoza na području opdine;• Broj i struktura registrovanih privatnih i komercijalnih vozila;• Potrošnja raznih vrsta goriva voznog parka u vlasništvu opdine;• Podjela i potrošnja raznih vrsta goriva za autobusni prevoz na području opdine.Na osnovu broja i strukture registriranih privatnih i komercijalnih vozila bide procijenjena pređena kilometražai pripadajuda potrošnja raznih vrsta goriva.Potrebni podaci za analizu potrošnje energije u javnoj rasvjeti opdine su:• Struktura i karakteristike mreže javne rasvjete (broj svjetiljki, tip i karakteristike, udaljenostizmeđu rasvjetnih stupova i dr.);• Potrošnja električne energije.Prema rezultatima provedenih energetskih analiza odredit de se prioritetni sektori djelovanja kojima de seposvetiti posebna pažnja u čitavom Procesu izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana.Kako su za uspješnu analizu energetske potrošnje raznih sektora i podsektora preduslov kvalitetni podaci, anjezini rezultati su ulazni podaci za izradu Referentnog inventara emisija CO2, sistematsko prikupljanje i

obrada prikupljenih podataka jedna je od najvažnijih, ako ne i najvažnija aktivnost prilikom izrade Akcionogplana.Sljededa važna aktivnost unutar Akcijskog plana je izrada Referentnog inventara emisija CO2 koja de se zaopdine izraditi prema IPCC protokolu. IPCC protokol za određivanje emisija onečišdujudih materija u atmosferuje protokol Međuvladinog tijela za klimatske promjene (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC)kao izvršnog tijela Programa za okoliš Ujedinjenih naroda (United Nations Environment Programme - UNEP) iSvjetske meteorološke organizacije (WMO) u provođenju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeniklime (United Nation Framework Convention on Climate Change – UNFCCC).Na osnovu podataka o emisijama CO 2 za različite sektore i podsektore energetske potrošnje opdine, analizeenergetske situacije u referentnoj godini, energetskih bilansi za nekoliko posljednjih godina, prognozaenergetske potrošnje u vremenskom razdoblju do 2020. godine kao i brojnih, drugih relevantnih čimbenika(urbanistički plan opdine, razvojna strategija, i dr.) identifikuju se mjere i aktivnosti energetske efikasnostii iobnovljivih izvora energije koje čine Plan prioritetnih mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu Plan).Za identifikovane mjere i aktivnosti čije provođenje do 2020. godine može rezultovati velikim smanjenjememisija CO 2 uz zadovoljavajude ekonomsko-energetske parametre u Planu bide određeni:• Potencijali energetskih ušteda do 2020. godine;• Vremenski okvir i dinamika provođenja;• Mogudnosti finansiranja;• Investicijski troškovi provođenja;• Potencijali smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine.Važna aktivnost Akcionog plana je i utvrđivanje zakonodavnog okvira. Sve predložene mjere i aktivnostitrebaju biti u skladu s relevantnom legislativom na nivou opdine, BiH i Europske unije. Posljednji korak u izradiAkcionog plana je na osnovu svih provedenih aktivnosti postaviti realan cilj smanjenja emisija CO2 do 2020.godine u opdini.2.1.3. Usvajanje Akcionog plana kao provedbenog dokumenta opdineUsvajanje Akcionog plana kao službenog dokumenta opdine je ključni element za njegovu implementaciju i ukonačnici ostvarenje cilja smanjenja emisija CO2 do 2020. godine. Iz tog je razloga s jedne strane važno da suvodedi ljudi Opdinske uprave uključeni u Proces izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana od samogpočetka, a s druge da se kao jedan od prvih koraka uspostavi Savjetodavna grupa za energetsku efikasnost iklimatske promjene, kao krovno tijelo koje de pratiti i evaluirati čitav Proces. Opdinsko vijede je tijelo koje uzstručnu pomod Savjetodavne grupe za energetsku efikasnost i klimatske promjene prihvata i usvaja Akcioniplan kao stručno kvalitetan i provodljiv dokument.2.1.4. Provođenje Plana prioritetnih mjera i aktivnosti za opdinuImplementacija identifikovanih mjera energetske efikasnosti koja de omoguditi postizanje cilja smanjenjaemisija CO2 za više od 20% do 2020. godine najteža je faza Procesa izrade, provođenja i pradenja Akcionogplana koja zahtjeva najviše vremena i truda, kao i znatna finansijska sredstva. Faza izrade Akcionog planazavršava izradom Plana prioritetnih mjera i aktivnosti koji sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti,prijedlog rasporeda provođenja, vremenski okvir i dinamiku provođenja, te potencijale energetskih ušteda ipripadajudih smanjenja emisija CO2.Prihvadanjem Akcionog plana kao službenog dokumenta opdine službeno krede njegovo provođenje, koja jevrlo složena zadada zavisna o brojnim privrednim, socijalnim, društvenim, ekonomskim i tehničkim faktorima,

a čija de uspješna realizacija zahtjevati posebno dobru organizaciju i saradnju između brojnih stakeholdera napodručju opdine.Prvi korak provođenja Akcionog plana je osnivanje Radne grupe za provođenje Akcionog plana (u daljnjemtekstu Radna grupa) i imenovanje njezinog vođe. Osnovni zadatak Radne grupe je koordinacija cijelog procesaprovođenja Akcionog plana. Prvi preduslov uspješne koordinacije je priprema i provođenje efikasnekomunikacijske strategije na dva nivoa. Na prvom nivou treba osigurati kontinuirani protok informacija ikomunikaciju između Opdinskih odjela, zavoda i službi, odnosno svih osoba uključenih u provodede projekteenergetske efikasnosti, te odgovornih za njihovu realizaciju u skladu s Planom (projektanti, građevinci i dr.). Nadrugom nivou razmjenjuju se informacije s građanima i stakeholderima o svim aktivnostima u sklopuprovođenja Plana. Od velike je važnosti za uspješno provođenje Akcionog plana dobra komunikacija uzodgovarajude iskustvo i stručnost članova Radne grupe.2.1.5. Pradenje i kontrola provođenja Akcionog planaFaza pradenja i kontrole provođenja Akcionog plana treba se istovremeno odvijati na nekoliko nivoa:• Pradenje dinamike provođenja konkretnih mjera energetske efikasnosti prema Planuprioritetnih mjera i aktivnosti;• Pradenje uspješnosti provođenja projekata prema Planu;• Pradenje i kontrola postavljenih ciljeva energetskih ušteda za svaku pojedinu mjeru unutarPlana;• Pradenje i kontrola postignutih smanjenja emisija CO 2 za svaku mjeru prema Planu.Pradenje dinamike i uspješnosti provođenja Plana prioritetnih mjera i aktivnosti vršit de Savjetodavna grupa zaenergetsku efikasnost i klimatske promjene, koja može, ukoliko se pokaže potreba zbog obima posla, osnovatiNadzornu grupu za pradenje i kontrolu provođenja Akcionog plana.Jedini način uspješnog pradenja postignutih ušteda u različitim sektorima i njihovim podsektorima, kao izadovoljavanja postavljenih ciljeva smanjenja emisija CO2 kako za pojedinu mjeru tako i za provođenje Plana ucjelini je izrada novog Registra emisija CO2 za opdinu. Prema preporukama Europske komisije najbolji bi serezultati cjelokupnog Procesa izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana postigli izradom novog Registraemisija CO2 svake dvije godine pri čemu je važno da je metodologija njegove izrade identična metodologijiprema kojoj je izrađen Referentni registar emisija CO2 za referentnu godinu. Jedino jednake metodologijeizrade registra omogudavaju njihovu usporedbu i u konačnici odgovor na pitanje da li su postavljeni ciljevismanjenja emisija CO2 zadovoljeni. Još bi se bolji rezultati postigli da izradu novog registra prati i izrada novogAkcionog plana koji bi sadržavao analizu postignutih rezultata (provedenih mjera, ostvarenih ušteda,smanjenja emisija CO2), te prijedlog novog Plana prioritetnih aktivnosti i mjera baziran na konkretnimrezultatima i podacima iz Registra emisija CO2 za tu godinu. Također, za izradu kontrole postojedeg Akcionogplana važno je koristiti identičnu metodologiju kako bi svi rezultati bili usporedivi.2.1.6. Izvještavanje o postignutim rezultatima provođenja Akcionog planaPristupanjem Sporazumu gradonačelnika gradovi su se obvezali na izradu Akcionog plana održivogenergetskog razvoja, te na kontinuirano izvještavanje Europske komisije o dinamici i uspješnosti njegovogprovođenja svake dvije godine. Evropska komisija je pripremila i objavila obrasce u koje treba unijeti glavneparametre Akcionog plana (odgovornu osobu, energetske potrošnje i emisije CO2 prema EC klasifikacijisektora, identifikovane mjere energetske efikasnosti, postavljene ciljeve i dr.). Kako je Akcioni plan opširandocument, čija bi evaluacija zahtijevala dosta vremena, ne treba ga slati Europskoj komisiji. Dovoljno je poslatiispunjene obrasce koje de Europska komisija evaluirati, te odgovornoj osobi iz Opdinske uprave poslatislužbeno mišljenje i eventualne prijedloge za poboljšanje Akcionog plana.

2.2 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PROCESA IZRADE, PROVOĐENJA I PRADENJA AKCIONOGPLANA2.2.1 Radna i nadzorna tijela za provođenje ProcesaProces izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana je veoma složen zadatak koji de pred sve svoje učesnikepostaviti brojne izazove. Akcioni plan je jedan od prvih planova takve vrste u izradi u BiH. Iako je Europskakomisija dala okvirna uputstva o čitavom toku Procesa na Opdinskoj je upravi da ih u što vedoj mjeri prilagodikonkretnoj situaciji u gradu što nije nimalo jednostavan zadatak.Glavni preduslov uspješne realizacije Procesa je izgradnja efikasne organizacijske strukture u kojoj de se odsamog pokretanja Procesa znati ko, šta, kako i u kojem vremenskom roku treba napraviti. Zbog samekompleksnosti Procesa vrlo je važno na samom početku formirati radna i nadzorna tijela ,te jasno definisatizadatke.Prvi korak u izgradnji organizacione strukture za provođenje Procesa je imenovanje koordinatora. KoordinatorProcesa je ključna osoba Procesa koja od njegovog pokretanja donosi sve važne odluke i na čiji se prijedlogosnivaju sva radna i nadzorna tijela potrebna za realizaciju prije opisanih osnovnih koraka Procesa. OvajAkcioni plan predlaže da koordinator Procesa bude Savjetnik načelnika za prostorno uređenje i komunalneposlove.Nadzorna i radna tijela koja prema koracima provođenja Procesa treba osnovati su sljededa:• Savjetodavna grupa za energetsku efikasnost i klimatske promjene;• Radna grupa za provođenje Akcionog plana prioritetnih mjera i aktivnosti;Savjetodavna grupa za energetsku efikasnost i klimatske promjene je nadzorno i savjetodavno tijelo koje trebaosnovati u fazi pokretanja Procesa. Načelnik opdine Zenica je je formirao tim za pračenje i kontrolu Strategijerazvoja Opdine Zenica i ostalih strateških dokumenata (zaključak Načelnika br. 02-49-419/12 od 11. Januara2012. godine), a u okviru kojeg de se formirati Savjetodavna grupa za energetsku efikasnost i klimatskepromjene koja de imati zadatak da prati i vrši kontrolu procesa provođenja Akcionog plana. U cilju dobrekomunikacije i pradenja cijelog Procesa prijedlog je da koordinator Procesa vrši i dužnost predsjednikaSavjetodavne grupe za energetsku efikasnost i klimatske promjene. Savjetodavna grupa za energetskuefikasnost i klimatske promjene trebaju činiti predstavnici Opdinske uprave i glavnih stakeholdera Procesa.Osnovni zadaci Savjetodavne grupe za energetsku efikasnost i klimatske promjene su sljededi:• Pradenje svih faza Procesa izrade, provođenja i pradenja Akcionog plana;• Komunikacija s stakeholderima i građanstvom;• Recenzija Akcionog plana;• Prihvadanje Akcionog plana;• Prijedlog Opdinskom vijedu da Akcioni plan postane službeni, provedljivi dokument opdine;• Pradenje rada Radne grupe za provođenje Plana prioritetnih mjera i aktivnosti;• Pradenje i kontrola provođenja Plana prioritetnih mjera i aktivnosti;• Periodično izvještavanje Opdinskog vijeda o rezultatima Procesa izrade, provođenja i pradenjaAkcionog plana;• Recenzija Izvještaja o postignutim rezultatima provođenja Akcionog plana za Europskukomisiju;• Prihvadanje Izvještaja o postignutim rezultatima provođenja Akcionog plana za Europskukomisiju.Prijedlog je da Savjetodavna grupa za energetsku efikasnost i klimatske promjene opdine čine predstavnicisljededih institucija:• Opdinski odjel -Služba za komunalne poslove i ekologiju ;• Opdinski odjel- Služba za ekonomske odnose i poduzetništvo;

• Opdinski odjel- Služba za prostorno uređenje• Razvojna agencija ZEDA• Elektrodistribucija Zenica• JP Grijanje• JKP Zenicatrans• JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica• JP Parking• Industrije na koju grad ima uticajUz predstavnike predloženih institucija, svoje bi mjesto u Savjetodavnoj grupi za energetsku efikasnost iklimatske promjene opdine trebali nadi i istaknuti energetski stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom iz područja:• Energetskog planiranja,• Građevinarstva i prostornog planiranja,• Transporta i komunalne infrastrukture.Radna grupa za provođenje Plana prioritetnih mjera i aktivnosti je radno tijelo zaduženo prvenstveno zapokretanje i koordinaciju provođenja konkretnih projekata i mjera energetske efikasnosti, obnovljivih izvoraenergije i zaštite okoliša u skladu s rasporedom i dinamikom Plana. Prijedlog je da uz dio osoblja iz adekvatnihodjeljenja opdine, Radnu grupu obavezno čine i stručnjaci koji su radili na izradi Akcionog plana. Nadalje,Radnoj se grupi uvijek, u skladu s konkretnom situacijom na terenu, mogu pridružiti novi članovi. Važno je davođa Radne grupe bude istaknuti stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u vođenju velikih projekata energetskeefikasnosti. Radnu grupu treba osnovati ved u fazi izrade Akcionog plana kao bi vrlo brzo nakon njegovogproglašenja službenim, provodljivim dokumentom opdine/opštine krenulo provođenje Plana.Zbog opširnog posla od velike je važnosti što prije poduzeti sve pripremne radnje za formiranje Radne grupečiji bi glavni zadaci obuhvatali:• vođenje i koordinaciju cjelokupnog provođenja Plana prioritetnih mjera i aktivnosti;• uspostavu komunikacijske strategije;• vođenje tendera za izradu projektne dokumentacije za projekte i mjere prema Planu;• vođenje tendera za izvođače radova za projekte i mjere prema Planu;• vođenje tendera za potrebnu opremu za projekte i mjere prema Planu;• vođenje projekata i mjera po Planu;• pripremu periodičnih izvještaja o rezultatima provođenja Plana.2.2.2 Identifikacija i uključivanje akteraU proces izrade i provođenja Akcionog plana treba od početka uključiti što više interesnih grupa za što jepotrebna efikasna komunikacijska strategija, pri čemu je prvi korak njihova identifikacija.Interesne grupe s područja opdine mogu se podijeliti u sljedede kategorije:• Mjesna samouprava;• Opdinski odjeli, zavodi i službe;• Opdinska trgovačka društva;• Privrednici/Privredna komora/Udruženja privrednika;• Univerzitet-fakulteti i visoke škole;• Ostale obrazovne institucije;• Nevladine organizacije;• Udruženja potrošača.

3. OPDINA ZENICA3.1 OPŠTI PODACI O PROSTORU POLOŽAJ, VELIČINA I GLAVNE KARAKTERISTIKE OPDINEZENICAZenica se nalazi u središtu Bosne i Hercegovine. Grad leži na 44 stepena i 12 minuta geografske širine i 17stepeni i 56 minuta geografske dužine. Nadmorska visina gradskog područja Zenice je 312 metara, dok se uplaninskim dijelovima opdine krede do 1304 metra, koliko je na Tvrtkovcu, gdje je najviši vrh u opdini.Opdina Zenica je dio Zeničko-dobojskog kantona sa oko 386.000 stanovnika, u kojem Zenica ima najsnažnijuindustrijsku tradiciju i koncentraciju obrazovnih i naučnih institucija, koje treba da daju podršku širem razvojucentralnog regiona Bosne i Hercegovine. Sa površinom od 558,5 km 2 , na kojoj živi 127.000 stanovnika, gustinanaseljenosti iznosi 261 stanovnik na km 2 . Ima povoljan geoprometni položaj i predstavlja ekonomsko središtegeografske regije centralna Bosna. Teritorijom opdine, praktično kroz grad, prolaze željeznička pruga imagistralni put M-17, odnosno bududi autoput unutar saobradajnog Koridora V-c. Udaljenost Zenice odglavnog grada je 74 km.Opdina Zenica ima centralni geografski položaj u Bosni i Hercegovini. Smještena je uz samu rijeku Bosnu.Nalazi se nedaleko od vedih privrednih centara u Bosni i Hercegovini.Klima je umjereno kontinentalna. Prosječne temperature po godišnim dobima su :11°C (proljede), 19°C(ljeto), 11°C (jesen) i 1°C (zima).Zenica je okružena planinama, brežuljcima i kanjonima. Na istočnoj strani su Kolpačke stijene i Smetovi, nazapadnoj - Zmajevac, Golubak, Volovska glava i Vučijak, na sjevernoj - Lisac, Vepar, Vrandučki kanjon iVrandučka sutjeska (dužina 35 kilometara – relativna visina do 700 metra), a na južnoj – Krčke stijene, Janjidkivrh, Zvečaj i Lašvanska sutjeska dužine od 15 kilometara.Slika 3.1: Geografski položaj Zenice

3.2 POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTEPoljoprivredno zemljište obuhvata 33,4% ukupne površine Opdine. Najvedi dio poljoprivrednog zemljištapredstavljaju livade i pašnjaci (50,9%). Na oranice otpada 38,2% a na vodnjake 10,9%. Strukturapoljoprivrednog zemljišta po zonama izgleda kako slijedi:Tabela 3.1:. Struktura poljoprivrednog zemljištaOpis ha %područja uz tokove rijeka i dolina 4.417 26,7brdsko područje 8.289 50,1planinsko područje 3.838 23,2Ukupno 16.944 100,0Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 95,5% se nalazi u privatnom vlasništvu. Pri tome je 20,5 % domadinstavau opdini posjedovalo zemljište (poljoprivredno), čija je struktura po veličini posjeda bila veoma nepovoljna.Posjed do 1 ha imalo je 63,8% domadinstava, od 1 do 5 ha 31,5% a preko 5 ha 4,7% od ukupnog broja (preko 10ha samo 1,2%).3.3 ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTEŠumsko zemljište zauzima 59,6% opdinske teritorije, od čega je 90,9% u državnom vlasništvu. Učešde visokihšuma je 66,9%, niskih šuma 27,8% i neobraslog šumskog zemljišta 5,3%. Uglavnom se radi o lišdarskimšumama, a na četinarske šume otpada 0,4% šumskog zemljišta.Drvne zalihe iznose 5.954.072 m 3 uz prosječan prirast od 195.176 m3. Prosječan godišnji etat (planirana drvnamasa za sječu) iznosi 183.369 m 3 , a prosječna godišnja sječa iznosila je 101.560 m3, što je ispod planirane.Međutim, problemi su nastali zbog toga što je intenzitet sječe po jedinici površine znatno premašio tolerantninivo (do 3 puta više od dozvoljenog), tako da je mjestimično u cjelosti posječena drvna masa (zaliha) zbog čegasu nastale goleti. Osim toga, pri izvođenju sječa nije uspostavljen tzv. šumski red, što je prouzrokovalouništavanje šumskog podmlatka, neiskorištavanje cjelokupne sječive drvne mase te stvaranje pogodnih uslovaza nastanak i širenje šumskih zaraza, požara, erozije i stvaranja trajne goleti.3.4 RUDNO BOGATSTVOEksploatacijske rezerve mrkog uglja na području opdine Zenica iznose 1.238.062.936 tone. Kvalitet mrkog ugljau zoni Raspotočja zalazi u kvalitet kamenog uglja, što je značajno sa stanovišta mogudnosti njegove prerade kaobazne sirovine. Učešde Zenice u bilansnim rezervama mrkog uglja u Bosni i Hercegovini iznosi 37,0%. Na višelokaliteta na području Opdine nalazi se krečnjak, a na lokalitetu Seoci diabaz (interesantan za građevinarstvo).Osim toga, sa stanovišta mogudih izvora dobijanja nemetalnih i sekundarnih sirovina mogu biti interesantnajalovišta Rudnika (Halda Brist) i Željezare (Rača), te odlagališta komunalnog otpada (Siđe).

Slika 3.3: Rudnik mrkog uglja Zenica3.5 SAOBRADAJNA INFRASTRUKTURA OPDINE ZENICAGrad Zenica ima povoljnu strukturu i gustinu mreže saobradajnica, koja se sastoji od ortogonalne iradijalne mreže. Komunikacije preko rijeke Bosne obavljaju se preko četiri mosta. Zbog povedanjasaobradajnog intenziteta, Opdina Zenica je, sredinom 2007. godine, izradila Studiju sistema saobradajnemreže grada Zenice sa analizom i prognozom saobradaja do 2027. godine.Studiju je izradio Građevinski fakultet u Sarajevu – Institut za saobradajnice. Pristup prilikom izradeStudije bio je multidisciplinaran, odnosno podrazumijevao je i istraživanja postojede mrežesaobradajnica, demografske podatke, ankete, brojanja vozila, simulacije saobradaja i sl, što je rezultiralokonkretnim zaključcima za poboljšanje uvjeta odvijanja saobradaja na području opdine Zenica.Planirane intervencije na mreži u periodu od 2007 do 2027. godine su okosnica strategijskog razvojaputne infrastrukture za narednih 20 godina.Uzimajudi u obzir izgradnju Koridora V-c i preklapanje perioda strategijskog planiranja sa periodomizgradnje Koridora kroz opdinu Zenica, kao jedan od glavnih strategijskih ciljeva nametnulo seuvezivanje ulazno-izlaznih pravaca sa magistralnom cestom M-17, odnosno sa Koridorom V-c.Najefikasniji način rješavanja ovog zadatka, uz istovremeno rješavanje zagušenja saobradaja u užemgradskom jezgru, je izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici, sa intervencijama na gradskoj mreži.Slika 3.3: Projekat Glavne gradske magistrale – GGM, Zenica

3.6 ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA OPDINE ZENICAOpdine Zenica se može smatrati tehnički na visokom nivou kako u napajanju industrijskih objekata , tako ipravno-fizičkih lica. Kopmletna elektroenergetska infrastruktura užeg dijela grada je urađena u kablovskojkanalizaciji koja prati evropske i svjetsjke trendove od 80- tih godina do danas. Grad sa industrijskim i pratedimzonama je napojen sa dva visoko naponska sistema koji su rateretili industriju i pravno-privatne potrošade te jesve zaokruženo u energetski prsten koji u svakom momentu može imati rezervno napajanje izuzev velikograspada sistema. Napajanje el. energijom regije koja spada pod elektrodistibutivno preduzede podružnicaZenica vrši se napajanjem iz TE KAKANJ. U sistemu elektroenergetske infrastruktrure nalazi se i javna rasvjetagrada Zenica koja je uporedu sa razvojom energetske mreže napajanja grada pratila i kablovski podzemnirazvod , mora se napomenuti da osim mreže koja je na zavidnom nivou, da se to nemože redi za stubnauporišna mjesta sa pratedim svjetiljkama koja su zastarjela i nisu ni blizu na nivou evropskih standarda.3.7 TOPLIFIKACIJA OPDINE ZENICASistem daljinskog grijanja grada Zenice egzistira od 1967. godine i pokriva skoro cijelo urbano područje grada,kao i vedi broj prigradskih naselja. Kao izvor toplinske energije za sistem daljinskog grijanja koriste seenergetska postrojenja koja su u vlasništvu kompanije "ArcelorMittal Zenica", a ovlašteni distributer toplinskeenergije je JP "Grijanje" d.o.o. Zenica.Postojeda vrelovodna i toplovodna mreža je u velikoj mjeri dotrajala. To onemogudava efikasnofunkcionisanje sistema daljinskog grijanja, i uzrokuje česte kvarove i obustave u isporuci toplinske energije,kao i stalan i izražen gubitak vrele i tople vode. Kanalski razvod cjevovoda grijanja (čelične cijevi u betonskimkanalima) se praktično više ne koristi u savremenim toplifikacionim sistemima. Ovakva izvedba vrelovodnemreže otežava detekciju kvarova.U cilju poboljšanja sigurnosti u snabdijevanju i kvaliteta zagrijavanja u toku je realizacija projekta izgradnjenovog izvora toplinske energije. Projektom je predviđena izgradnja savremenog kombinovanog kogeneracijskogpostrojenja (Termoelektrana-toplana) sa plinskim turbinama, parnim turbinama za proizvodnju električneenergije, te novom toplinskom stanicom snage 170 MW i pumpnom stanicom za sistem daljinskog grijanjagrada Zenice (slika 3.4). Kogeneracijom (istovremenom proizvodnjom električne i toplinske energije) znatno sepovedava stepen korisnosti energetskih postrojenja. Postrojenje bi koristilo prirodni plin kao osnovno gorivo.Izgradnja jednog ovakvog postrojenja de omoguditi ekonomično, efikasno i ekološki prihvatljivo energetskopostrojenje za snabdijevanje grada toplinskom energijom. Također, u sklopu izgradnje Glavne gradskemagistrale se realizuje projekat izgradnje novog magistralnog vrelovoda.Obezbjeđenjem novog izvora topline i izgradnjom magistralnog vrelovoda obezbijediti de se tehnički uslovi zatoplifikaciju vedeg broja prigradskih naselja, vedih industrijskih potrošača i drugih stambenih i poslovnihobjekata.Danas se 45 % konzuma opdine Zenica snabdjeva toplotnom energijom preko sistema daljinskog grijanja.Ostalih 55 % konzuma koristi individualni sistem grijanja od čegaje je najzastupljenije ogrevno drvo sa učešdemod 30 % u ukupnoj potrošnji toplinske energije. Značajan energent je takođe ugalj sa učešdemo od 19%, dokelektrična energija električna energija i lož ulje učestvuju sa svega 5%, odnosno 1% u ukupnoj potrošnjitoplinske energije.

Slika 3.4: Projekat nove termoelektrane toplane

4. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE NA PODRUČJU OPDINE ZENICAZbog porasta potrošnje energije kojeg de u bududnosti sve teže biti zadovoljiti ograničenim kapacitetimatradicionalnih fosilnih goriva, nužno je razmotriti trenutni način opskrbe energijom, kako u opdini Zenica tako iu cijeloj Bosni i Hercegovini. Takođe, zbog procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine namedu se ipripadajude obaveze primjene evropskih normi i standarda u oblasti zaštite i očuvanja okoliša, što se odražavai na proizvodnju i korištenje energije.Trenutačno Bosna i Hercegovina nema jasan plan korištenja i razvoja obnovljivih izvora energije, niti jasnopostavljen cilj sa utvrđenim udjelom zadovoljavanja energetskih potreba iz obnovljivih izvora energije uodređenom periodu, što s druge strane predstavlja poteškodu u razvoju primjene obnovljivih izvora energije,kako u Bosni i Hercegovini tako i u samoj opdini Zenica.Na osnovu raspoloživih podataka provedena je analiza potencijala u obnovljivim izvorima energije u ciljupovedanja energetske efikasnosti, zaštite okoliša i smanjenja CO 2 , i to:• energija biomase• energija vjetra• energija sunca• hidroenergija• geotermalna energija4.1 ENERGIJA BIOMASEBiomasom se smatraju sve materije biološkog porijekla, osim onih u geološkim naslagama koje su prošle krozproces mineralizacije, na primjer ugalj, nafta i plin. Biomasa je resurs koji nastaje između ostalog i kaonusprodukt eksploatacije šuma, industrije za preradu drveta i poljoprivredne industrije. Biomasa kao izvorenergije ima određene prednosti u poređenju sa tradicionalnim izvorima energije, kao što su relativno niskitroškovi, manja zavisnost o klimatskim promjenama, promocija regionalne ekonomije. Prema podacima izStudije energetskog sektora u BiH (projekat BHP3-EES-TEPRP-Q-04/05 WB) upotreba biomase u obliku drvetaza ogrjev ili drvenog uglja je u porastu u Bosni i Hercegovini, sa procijenjenom potrošnjom od oko 1.464.400tona u 2003. godini. Prema teoretskim procjenama raspoloživa biomasa može dosedi udio od oko 14% uukupnoj potrošnji energije.4.1.1 Korištenje biomase za proizvodnju toplotne i električne energijePrema Studiji energetskog sektora u BiH, od ukupnog prostora prekrivenog šumama oko 81,3% je u vlasništvudržave, a ostatak je u privatnom vlasništvu. Prema raspoloživim podacima, gotovo 50% tla Bosne i Hercegovinepokriveno je šumama (oko 2.700.000 hektara), a livade i pašnjaci zauzimaju oko 20%. Navedeno upuduje nazaključak da Bosna i Hercegovine ima izuzetno pogodne uslove za korištenje biomase kao obnovljivog izvoraenergije. Najznačajniji „izvor“ biomase za proizvodnju energije je drvena biomasa iz šuma (drvo za ogrjev,drvni ostatak i otpad drvne industrije). Osim toga, i poljoprivredni ostatak ima energetski potencijal koji nijezanemarljiv.Podaci o strukturi proizvoda od prerađenog drveta u Zeničko-dobojskom kantonu za 2003. Godinu su dati utabeli 4.1.Tabela 1.1 Struktura proizvoda od prerađenog drveta u Zeničko-dobojskom kantonu (podaci za 2003. godinu)Trupcim 3Drvo za ogrjevm 3Drvni ostatakm 3UKUPNOm 3

654.350 210.397 134.653 999.400Opdenito, biomasu je mogude koristiti u proizvodnji toplotne i električne energije. Pedi i kotlovi na biomasu suu novije vrijeme unaprijeđeni (emisije CO su smanjene na oko 50 mg/m 3 , a efikasnost povedana na 85 92%),mada je efikasnost proizvodnje električne energije iz biomase još uvijek u dosta slučajeva niža u odnosu natradicionalna postrojenja. Potrebna veličina postrojenja donekle sprečava korištenje biomase za proizvodnjuelektrične energije zbog problema garantovane opskrbe biomasom. Naime, ovakva postrojenja zahtijevajuvelike količine goriva (ved i zbog niske vrijednosti toplotne modi), što dalje zahtijeva kontinuiranu igarantovanu opskrbu. Stoga je svrsishodno velika postrojenja izgraditi unutar same industrije koja vlastitiotpad može koristiti kao gorivo (na primjer u šumarstvu, poljoprivrednoj ili prehrambenoj industriji). Natroškove opskrbe biomase značajno utiču potrebna količina, udaljenosti mjesta dobave, kao i procesipoboljšanja kvaliteta takvog goriva (na primjer peletizacija). Ako se drveni peleti mogu lokalno proizvesti,upotrebom 10% piljevine u kombinaciji s ugljem mogude je za oko 5% smanjiti emisiju CO 2 . Takođe,sagorijevanjem 15 20% sušenih drvenih peleta u kombinaciji sa ugljem mogude je postidi oko 10% smanjenjaemisije CO 2 .Slika3.5: BiomasaPodručni sistem grijanja grada predstavlja viši nivo za primjenu biomase. Procjenjuje se da za zadovoljenjepotreba grijanja u opdini Zenica oko 60% domadinstava koristi područni sistem grijanja, a ostatak samostalnegrijne sisteme (kotlove). Područni sistem grijanja takođe štedi gorivo i doprinosi smanjenju emisije CO 2 .Opskrba biomasom bi se mogla riješiti preko jednog ili više dobavljača, koji su neovisni o samom postrojenju igarantuju dostavu goriva odgovarajudeg stanja. Sami dobavljači mogu biti dioničari, kako bi se zajamčiladugoročna opskrba gorivom i kako bi ulaganje donijelo dobit.Uz gore navedeno, kao nedovoljno ispitani potencijal ne treba zaboraviti i gradski otpad. Iako je kodupravljanja otpadom primarni cilj uklanjanje ili zbrinjavanje otpada, upotreba energije iz otpada za grijanje iliproizvodnju električne energije predstavlja takođe jedan od načina za efikasno korištenje otpada uz smanjennegativan uticaj na okoliš. Postrojenja termičke obrade otpada u urbanim i gusto naseljenim sredinamaomogudavaju istovremeno zbrinjavanje i energetsko iskorištavanje (na primjer određeni „zeleni“ diorecikliranog otpada, biomasa iz parkova, mulj iz kolektora otpadnih voda i slično). U vezi potrebe iopravdanosti, odnosno mogudnosti sagorijevanja komunalnog otpada, kao i njegovog uticaja na okolišpotrebno je provesti adekvatna istraživanja i tehničku analizu.Osim sagorijevanja, eventualno se iz deponijskog otpada na savremenim deponijama može proizvoditi biogaspostupkom anaerobne obrade otpada. Deponijski gas može se koristiti kao gorivo za pogon gasnih motora (naprincipu gasnog ciklusa) koji pokredu generatore za proizvodnju električne energije. Osim za proizvodnjuenergije sakupljanje deponijskog gasa je od značaja i za zaštitu okoliša, jer emisija jedinične mase metana izdeponijskog gasa u atmosferu ima višestruko vedi uticaj na proces globalnog zagrijavanja u odnosu najediničnu masu emitovanog CO 2 .

U cilju poticanja korištenja energije biomase potrebno je provesti niz aktivnosti kao što su program pomodi zanabavku postrojenja za skupljanje, prevoz i obradu biomase, uvođenje evropskih standarda i regulative zagoriva iz biomase, provođenje studija o potencijalu biomase i analiza različitih tehnologija spaljivanja biomaseu kombinaciji sa ugljem.4.1.2 Korištenje biogoriva u saobradajuBiogoriva su tekuda pogonska goriva motornih vozila nastala transformacijama biljnih i životinjskih materija.Bioetanol se dobiva iz tradicionalnih usjeva žitarica, kukuruza, repe i slično, postupcima fermentacije idestilacije, a primjenjuje se kao dodatak benzinu. Biodiesel se proizvodi rafiniranjem biljnih ulja (suncokretovoili od repičinog sjemena), otpadnih jestivih ulja i životinjskih masti, a koristi se u diesel motorima kaomješavina ili zasebno gorivo. U cilju smanjenja emisije štetnih gasova u narednom periodu bi se mogla provestianaliza i razmotriti mogudnosti korištenja biodizela kao pogonskog goriva u vozilima gradskog i prigradskogsaobradaja u opdini Zenica, a takođe i povedati javni interes za širu proizvodnju i primjenu biodizela.Troškovi proizvodnje biogoriva u velikoj mjeri zavise od cijene same sirovine na tržištu (uljana repica i drugeuljarice, odnosno kukuruz), zatim pogonski troškovi procesa proizvodnje, investicijski troškovi i troškoviosoblja. Prema raspoloživim podacima u toku 2006. godine proizvodna cijena biodizela na području EU iznosilaje 0,6 0,9 EUR/litar, a bioetanola oko 1,0 EUR/litar.4.2 ENERGIJA VJETRAImajudi u vidu razvoj tehnologije i opšteprisutni trend u pogledu iskorištavanja energije vjetra u svijetu, zaočekivati je da de u narednom vremenskom razdoblju i u Bosni i Hercegovini dodi do izgradnje vjetroelektrana injihove integracije u energetski sistem. Za definisanje ciljeva u pogledu korištenja energije vjetra potrebno jeprethodno sagledavanje stanja ovog energetskog resursa. Prema podacima analize ekonomskog potencijalagradnje vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini njemačke agencije za tehničku saradnju GTZ iz 2004. godinepotencijal za razvoj snage vjetroelektrana procjenjuje se na oko 600 MW do 2010. godine.Prostorna razdioba srednje godišnje brzine i snage vjetra iz Studije energetskog sektora u BiH prikazana je naslikama 4.1 i 4.2, izrađena na osnovu meteoroloških podataka globalnog modela vremena koji se primjenjuje usvakodnevnoj operativnoj meteorološkoj praksi. Vidljivo je da se područje juga Bosne i Hercegovine možesmatrati najperspektivnijim za razvoj vjetroelektana.

Slika 4.1: Srednja godišnja brzina vjetra na visini 50 m iznad tla za razdoblje 1997 2006. Godine.Slika 4.2: Srednja godišnja snaga vjetra na visini 50 m iznad tla za razdoblje 1997 2006. godineIz navedenih podataka proizilazi da na području opdine Zenica srednja godišnja brzina vjetra iznosi približno4,3 4,7 m/s, a srednja godišnja snaga vjetra iznosi približno 100 120 W/m 2 .

Na lokalne vjetroklimatske prilike uticaj imaju lokalni efekti strujanja atmosferskog zraka (hrapavost površine,prepreke strujanju, stabilnost atmosfere od koje zavisi vertiklani profil vjetra). Bududi da ne postoje detaljnaistraživanja u tom pogledu trenutno nije mogude lokalizirati vjetroklimu u opdini Zenica i svesti je na rezolucijuprikladnu za detaljnu analizu potencijala vjetra. Za kvalitetnu procjenu potencijala energije vjetra u opdiniZenica trebalo bi provesti niz aktivnosti, to jest sistematski opis klimatologije vjetra na području opdine,program mjerenja parametara vjetra, izbor odgovarajudih lokacija za gradnju vjetroelekrana sa ocjenompotencijalnih lokacija nekom od prikladnih multikriterijalnih metoda, analizu troškova i dobiti od korištenjaenergije vjetra na području opdine, a paralelno s tim i aktivnosti na uspostavljanju potrebnog institucionalnog izakonodavnog okvira.4.3 ENERGIJA SUNCASunčeva energija je svugdje dostupan izvor koji se može koristiti za grijanje i rasvjetu zgrada, grijanje potrošnetople vode i vode u bazenima ili za direktnu proizvodnju električne energije. Najznačajnija primjena Sunčeveenergije je u zgradarstvu gdje se mogu za grijanje u zimskom periodu iskoristiti relativno niski nivoi zračenja, apravilnom gradnjom takođe spriječiti visoke toplotne doprinose zračenja u ljetnim mjesecima. Površina od1 m 2 kvalitetnog prozora može osigurati oko 600 W toplotne energije (snage) za grijanje, a isti kvadratni metarprozora može osigurati rasvjetu kvalitetniju od umjetnih rasvjetnih tijela zamjenjujudi oko 100 W električneenergije (snage) za rasvjetu.Za potrebe procjene potencijala Sunčevog zračenja na području Bosne i Hercegovine dostupno je nekolikoizvora podataka:• METEONORM 6.0 (izdanje 2007) je opsežna baza meteoroloških podataka koja se temelji nadvadesetogodišnjem iskustvu kompanije Meteotest iz Švicarske u razvoju meteoroloških baza zaenergetske primjene, a za područje Bosne i Hercegovine baza sadrži podatke meteoroloških stanicaBanja Luka, Sarajevo, Livno i Mostar za period 1981 2000. godine.• Baza podataka iz Priručnika za energetske primjene Sunčevog zračenja Vlade Republike Hrvatske iEnergetskog instituta Hrvoje Požar sadrži podatke za period 1961 1980. godine za lokacije Bihad,Drvar, Sanski Most, Banja Luka, Doboj, Tuzla, Bijeljina, Livno i Mostar.• Evropski atlas Sunčevog zračenja (European Solar Radiation Atlas - ESRA) iz 2000. godine sadržipodatke o osunčavanju za Banja Luku i Sarajevo za period 1981 1990. godine.U navedenim izvorima podataka nisu zastupljeni detaljni podaci za potrebe procjene potencijala Sunčevogzračenja na području opdine Zenica.Podaci o ozračenosti za područje opdine Zenica dati su u tabeli 4.2.Geografska širina *N+: 44 12' 51''Geografska dužina *E+: 17 54' 36''Nadmorska visina: 308 mTabela 4.2: Dnevna ozračenost površine okrenute prema jugu ukupnim Sunčevim zračenjem po mjesecima zapodručje opdine ZenicaMjesec ugodiniDnevna ozračenost površine nagnute prema jugu ukupnimSunčevim zračenjem, kWh/m 2 /dan,za ugao nagiba:0 15 25 40 90opt.ugaoOpt.ugaoTemp.zraka,Cjanuar 1,385 1,815 2,055 2,324 2,260 2,231 63 3,0februar 2,078 2,542 2,787 3,034 2,664 2,953 55 4,9

mart 3,216 3,672 3,881 4,032 3,041 3,996 43 7,4april 4,457 4,778 4,870 4,812 2,972 4,864 29 11,8maj 5,482 5,631 5,589 5,313 2,754 5,455 16 17,8juni 5,888 5,932 5,819 5,431 2,554 5,618 10 21,3juli 6,430 6,561 6,478 6,094 2,891 6,285 14 22,6august 5,614 5,956 6,027 5,876 3,319 5,972 25 23,0septembar 4,253 4,834 5,087 5,242 3,720 5,214 41 17,4oktobar 2,733 3,325 3,630 3,926 3,326 3,832 53 13,8novembar 1,575 2,015 2,256 2,520 2,375 2,430 61 8,8decembar 1,136 1,497 1,699 1,929 1,904 1,849 64 2,0PROSJEČNO 3,697 4,055 4,190 4,217 2,815 4,232 34 12,8UKUPNO 1.349,3 1.480,1 1.529,1 1.539,4 1.027,6 1.544,7 - -Na slici 4.3 prikazana je karta prostorne raspodjele ukupne godišnje ozračenosti horizontalne površineSunčevim zračenjem na području Bosne i Hercegovine. U skladu s promjenom geografske širine, ukupnagodišnja količina Sunčevog zračenja opdenito pada od sjeverozapada prema jugoistoku. Prema predstavljenimpodacima područje opdine Zenica može očekivati zračenje približno u iznosu 1,3 1,4 MWh/m 2 ukupnodozračene Sunčeve energije. Mjesec u godini sa najvedom količinom primljenog zračenja je juli, a najmanjednevne sume se mogu očekivati u decembru.Slika 4.3: Ukupna godišnja ozračenost horizontalne površine Sunčevim zračenjem u BiHZahvaljujudi razvoju tehnologije u posljednje vrijeme toplotni sistemi koji koriste Sunčevo zračenje danaspredstavljaju pouzdan i učinkovit način proizvodnje toplotne energije za pripremu potrošne tople vode igrijanje prostorija. Površina od 1 m 2 solarnih kolektora može proizvesti oko 700 W toplotne snage za grijanjetople vode ili prostora. Dobivena energija se može akumulirati u rezervoarima, ali je u hladnijem dijelu godinepotrebno osigurati dodatnu energiju (najčešde električna).Osim za grijanje, solarni energija je izuzetno pogodna i za proizvodnju električne energije. Površina od 1 m 2solarnih delija spojenih u modul može proizvesti preko 100 W električne energije. Zbog svojih karakteristika

solarne delije su posebno pogodne za napajanje potrošača koji nisu spojeni na elektroenergetski sistem (naprimjer napajanje telekomunikacijskih i i radiodifuznih postrojenja).Fotonaponski sistemi su kapitalno intenzivna postrojenja koja karakterišu izuzetno visoka početna ulaganja, alis druge strane i vrlo niski troškovi rada uz životni vijek od preko 25 godina. Zbog visokih početnih ulaganja nemože se očekivati značajnije uvođenje ovih sistema bez uvođenja poticajne cijene i garantovanog otkupaenergije na državnom ili federalnom nivou na duži vremenski period. U tabeli 4.3 prikazane su iznosi mogudednevne i mjesečne proizvodnje energije za područje opdine Zenica izražene u kWh, za referentni fotonaponskisistem snage 1 kW, s modulima orijentisanim prema jugu pod uglom od 35 i izvedenim u tehnologijikristaliničnog silicija.Tabela 4.3: Procjena proizvodnje energije iz fotonaponskog sistema snage 1 kWMjesec u godini mjesečno, kWh/kW dnevno, kWh/kWjanuar 57 1,8februar 67 2,4mart 98 3,2april 113 3,8maj 127 4,1juni 125 4,2juli 144 4,6avgust 137 4,4septembar 120 4,0oktobar 93 3,0novembar 59 2,0decembar 47 1,5PROSJEČNO 99 3,3UKUPNO 1187Iz svega navedenog može se zaključiti da postoji potencijal primjene Sunčeve energije na području opdineZenica. Zbog ekonomskih karakteristika ovih sistema njihova primjena se može povedati odgovarajudimmjerama, kao na primjer poticanjem obrazovanja izvođača i instalatera ove opreme, obrazovnom kampanjomusmjerenom prema kupcima ove opreme, stvaranjem ambijenta gdje se ovakvi sistemi smatraju uobičajenimrješenjem za pripremu potrošne tople vode ili dogrijavanje prostorija, kao i uspostavom institucionalnog izakonodavnog okvira.4.4 HIDROENERGIJAIako je energija vode po svojoj definiciji obnovljiv izvor energije, samo značenje pojma obnovljivi izvori čestone obuhvata sve hidroelektrane. Obnovljivim izvorima se u pravilu smatraju lokalne elektrane manjih snaga i smanjim utjecajem na okolinu. Osnovni parametar na osnovu kojeg se definiše pojam male hidroelektrane jeinstalirana snaga. U vedini zemalja svijeta to su hidroelektrane sa instaliranim snagama do 10 MW, mada ovagranica varira u rasponu 5 30 MW.Glavna prednost hidroenergetskih postrojenja je što u svom radu ne dovode do štetnih emisija, kao što je toslučaj kod termoenergetskih postrojenja. Procjenjuje se da jedna mala hidroelektrana snage 5 MW godišnjesvojim radom zamjenjuje 1400 t ekv.nafte fosilnog goriva i smanjuje emisiju od 16.000 t CO 2 u poređenju sapostrojenjem na fosilno gorivo iste godišnje proizvodnje.

Slika 4.4: HidroelektranaNa području opdine Zenica u narednom periodu planiran je početak izgradnje hidroelektrane HE Vranduk, kojabi imala doprinos u pouzdanom snabdijevanju električnom energijom na području Federacije BiH, a takođe i usmanjenju emisije zagađujudih materija u odnosu na sagorijevanje fosilnih goriva, odnosno doprinos zaštitiokoliša. Planirano je da HE Vranduk bude smještena na području opdine Zenica, na lokaciji između gradaZenice i naselja Nemila u neposrednoj blizini naselja Vranduk, a obuhvadeno područje proteže se lijevomobalom rijeke Bosne. Očekivano vrijeme izgradnje je 5 godina. Prema idejnom projektu i tehničkojdokumentaciji za izgradnju HE Vranduk je hidroelektrana protočnog tipa sa dva agregata (jednim glavnim ijednim malim agregatom). Osnovni energetski parametri su: ukupna instalisana snaga od 19,56 MW i mogudagodišnja proizvodnja električne energije od 96,38 GWh.Projekat izgradnje HE Vranduk zasnovan je na korištenju vodenog toka kao obnovljivog izvora energije, što dedoprinjeti i redukciji emisije CO 2 u atmosferu. Opšti koncept korištenja hidroenergetskog potencijala rijekeBosne na navedenom području bazira se na opredjeljenju da se na najefikasniji način iskoristi prirodni vodotokrijeke Bosne, zatim da se pri tome ne utiče štetno na glavne karakteriskite okoliša, te da postojediinfrastrukturni objekti ne budu ugroženi.Pored izgradnje hidroelektrane Vranduk, u procesu izgradnje su dvije male hidroelektrane Čajdraš iKamenolom. Procijenjena godišnja proizvodnja električne energije u maloj hidro elektrani Čajdrašiznosi 3.600 MWh, a u maloj hidroelektrani Kamenolom oko1.400 MWh.4.5 GEOTERMALNA ENERGIJADosadašnja sveukupna istraženost geotermalnih izvora u Bosni i Hercegovini je veoma niska. U cijeloj zemljiizbušeno je oko tridesetak dubokih bušotina, a samo na malom broju njih su ispitani toplotni parametribušotinskih fluida.Istraživanja geotermalnih resursa u Bosni i Hercegovini su rađena multisciplinarnim pristupom, provođenjemregionalnih geoloških, hidrogeoloških, geofizičkih i drugih istraživanja, na osnovu kojih su dobivena određenasaznanja o akumulacijama geotermalnih voda. Na osnovu provedenih istraživanja procijenjeni su osnovnigeotermalni parametri: geotermalni gradijenti i toplotni tokovi. Iz rezultata prezentovanih u Studijienergetskog sektora u BiH vidljivo je da su sa stanovišta geotermalnog gradijenta najperspektivnija područjauz rijeku Savu i srednjobosanski bazen. Prosječni toplotni tok geotermalno perspektivnog dijela Bosne iHercegovine iznosi oko 60 100 mW/m 2 , što je više od evropskog kontinentalnog prosjeka koji iznosi oko 60mW/m 2 .

Na temelju istraživanja, posebno hidrogeoloških, izvršeno je zoniranje geotermalnih potencijala u Bosni iHercegovini, prema kojem je definisana zona sarajevsko-zeničkog bazena kao najveda međuplaninskadepresija s akumulacijama u tercijarnim i mezozojskim stijenama. Bazen je lociran u zoni velikog dubinskograzloma, a duž obodnih rasjeda javljaju se izdanci mineralnih i termomineralnih voda.Međutim, bez reprezentativnih geotermalnih parametara koje je mogude dobiti samo dubokim bušenjemnemogude je pouzdano razmatrati korištenje geotermalnih resursa na području opdine Zenica. Takođe, imajudiu vidu značajne potrebne investicije u istražna bušenja, uz ograničenja zbog nesigurnosti takvih istraživanja, nemogu se prognozirati značajnija ulaganja u ovom sektoru bez odgovarajude podrške državne i federalneuprave ili međunarodne zajednice.

5. VIZIJA OPDINE ZENICAGRAD U KOJEM SE DOMADINSKI GAZDUJE ENEGIJOM ŠTEDI ENERGIJU ČUVA OKOLINU MISLI O SEBIZenica je grad koji brine o pravilnoj uporabi vlastitihprirodnih resursaZenica kao ''zeleni čelični grad'' gradi zdravu i bogatubududnost svoje djece na svom kulturnom iindustrijskom nasleđuZenica kao vodedi grad u regiji po upotrebiobnovljivih izvora energije

6. ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE ZA REFERENTNU 2006. GODINUAnaliza energetske potrošnje za opdinu Zenica izrađena je za 2006. godinu, koja je odabrana kao referentnagodina. Kriterijum za odabir referentne godine je raspoloživost i pouzdanost podataka koji su se koristili zaproračun utroška toplotne i električne energije, a kasnije za proračun emisije CO2.Analiza energetske potrošnje opdine Zenica obuhvata tri sektora: zgradarstvo, saobradaj i javnu rasvjetu.6.1 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU ZGRADARSTVA OPDINE ZENICA U 2006.GODINIZa potrebe analize, energetska potrošnja u sektoru zgradarstva Opdine Zenica je svrstana u sljededepodsektore:1. Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica;2. Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica;3. Zgrade namjenjene za stanovanje;Zgrade javne namjene u vlasništvu ili nadležnosti opdine Zenica su svrstane u slededih 8 kategorija :1. Zgrade za administrativnu upravu;2. Zgrade preduzeda u vlasništvu opdine;3. Zgrade za zdravstvenu zaštitu;4. Zgrade za obrazovnu djelatnost;5. Zgrade za kulturnu djelatnost;6. Zgrade za sportsku djelatnost;7. Zgrade za socijalnu zaštitu;8. Ostale zgrade i prostori u vlasništvu opdine;Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu opdine Zenica su svrstane u 5 sljededih kategorija:1. Zgrade za kantonalnu, federalnu i državnu upravu;2. Zgrade za zdravstvenu zaštitu;3. Zgrade za obrazovnu djelatnost;4. Vjerski objekti;Zgrade namjenjene za stanovanje su svrstane u sljedede dvije kategorije:1. Stambene jedinice priključene na daljinski sistem grijanja;2. Stambene jedinice sa individualnim sistemom grijanja;6.1.1 Metodologija prikupljanja podatakaRelevantni podaci za analize energetskih potrošnji u zgradarstvu prikupljeni su iz sljededih izvora:1. Opdinske službe;2. JP “Elektroprivreda BIH” – Podružnica elektrodistribucija Zenica;3. Menandžment osnovnih i srednjih škola;

4. Menadžmenti svih javnih objekata u opdini Zenica;5. JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenica;6. JP GRIJANJE Zenica;7. Predstavnika svih mjesnih zajednica sa područja opdine Zenica;8. Putem upitnika i ankete koja je u prilogu 2;Podaci su prikupljani na osnovu unaprijed pripremljenih upitnika za javne zgrade koji su distribuirani putemAgencije ZEDA i opdinskih službi. Opdina je preko Agencije ZEDA također organizirala prikupljanje popunjenihupitnika te po potrebi vršila ponovne provjere istih. Podaci za objekte za stanovanje su prikupljeni iz raznihopdinskih dokumenata i baza podataka. Podaci za potrošnju električne energije su provjereni sa nadležnimelektrodistributivnim preduzedem dok su podaci za potrošnju energije za grijanje iz sistema daljinskog grijanjaprovjereni sa javnim preduzedem Grijanje.Na osnovu prikupljenih podataka, za sve podsektore zgradarstva opdine Zenica bit de dati sljededi parametri:• opdi podaci o podsektoru;• ukupna površina podsektora (m2);• broj objekata podsektora;• ukupna potrošnja električne energije podsektora (kWh);• specifična potrošnja električne energije podsektora (kWh/m2);• potrošnja toplinske energije podsektora iz sistema daljinskog grijanja (KWh);• potrošnja energije za grijanje korištenjem uglja (KWh);• potrošnja energije za grijanje korištenjem lož ulja (KWh);• potrošnja energije za grijanje korištenjem biomase (drvo) (KWh);• ukupna potrošnja energije za grijanje podsektora (KWh);• specifična potrošnja energije za grijanje podsektora (kWh/m2);• ukupna potrošnja energije podsektora (KWh);• specifična potrošnja energije podsektora (kWh/m2);6.1.2 Analiza potrošnje energije u zgradama javne namjene u vlasništvu/nadležnosti opdineZenicaZgrade javne namjene u vlasništvu ili nadležnosti opdine Zenica su svrstane u slededih 8 kategorija:1. Zgrade za administrativnu upravu,2. Zgrade preduzeda u vlasništvu opdine,3. Zgrade za zdravstvenu zaštitu,4. Zgrade za obrazovnu djelatnost,5. Zgrade za kulturnu djelatnost,6. Zgrade za sportsku djelatnost,7. Zgrade za socijalnu zaštitu8. Ostale zgrade i prostori u vlasništvu opdine.Opdina Zenica raspolaže sa 5 zgrada/prostora za administrativnu upravu, 14 zgrada/prostora preduzeda uvlasništvu opdine, 4 zgrade/prostora za kulturnu djelatnost, 11 zgrada/prostora za obrazovnu djelatnost, 25zgrada/prostora za zdravstvenu zaštitu, 1 zgrada/prostor za sportsku djelatnost, 4 zgrade/prostora za socijalnuzaštitu i određen broj ostalih zgrada/objekata u vlasništvu Opdine koji su poslovne namnjene, a čiji se broj nijemogao odrediti zbog čega je za proračun korišden podatak o ukupnoj površini grejanog prostora i isporučenojelektričnoj energiji.Ukupno na području opdine Zenica registrovano je 64 zgrade/prostora u vlasništvu/nadležnosti opdine površine69.768 m 2 i nepoznat broj ostalih zgrada/objekata u vlasništvu opdine površine 22.848 m 2 . Ukupna površina

zgrada/prostora u vlasništvu/nadležnosti opdine iznosi 92.616 m 2 . Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi20.037.390 kWh, pri čemu je specifična potrošnja energije 216,35 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energijagrijanja 159,23 kWh/m 2 godišnje.Tabela 6.1: Struktura energetske potrošnje u zgradama u vlasništvu/nadležnosti opdine ZenicaZgrade u vlasništvu/nadležnosti opdinePotrošnja el.energije, kWh/god. 5.290.152Specifična potrošnja el.energije, kWh/m 2 god. 57,12Energija za grijanje iz sistema daljinskog grijanja, kWh/god. 12.209.463Energija za grijanje korištenjem uglja, kWh/god. 1.456.316Energija za grijanje korištenjem lož ulja, kWh/god. 107.214Energija za grijanje korištenjem biomase - drvo, kWh/god. 974.245Ukupna potrošnja energije za grijanje, KWh/god. 14.747.237Specifična potrošnja energije za grijanje, kWh/m 2 god. 159,23UKUPNO, kWh/god. 20.037.390UKUPNO, kWh/m 2 god. 216,35U tablici 6.2 i na slici 6.1 prikazana je potrošnja energije za sve zgrade u vlasništvu/ nadležnosti opdinepodjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 6.2 prikazan udio energetske potrošnjeprema vrsti energenta.Tabela 6.2: Potrošnja energije u zgradama u vlasništvu/nadležnosti Opdine ZenicaEl. DaljinskoPovršinaZgrade prema namjenienergija grijanjeUgalj Lož ulje Drvo Ukupnom 2 MWh MWh MWh MWh MWh MWhZgrade za administrativnu upravu 22.917 617 1.217 72 0 432 2.338Zgrade preduzeda uvlasništvu/nadležnosti opdine9.706 1.290 1.798 90 107 88 3.373Zgrade za kulturnu djelatnost 2.190 172 450 0 0 0 623Zgrade za obrazovnu djelatnost 7.741 142 1.614 0 0 0 1.756Zgrade za zdravstvenu zaštitu 19.015 921 1.700 1.295 0 426 4.341Zgrade za sportsku djelatnost 320 170 29 0 0 0 199Zgrade za socijalnu zaštitu 7.880 834 1.402 0 0 29 2.266Ostale zgrade i prostori u vlasništvuopdine22.848 1.142 4.000 0 0 0 5.142Ukupno: 92.616 5.290 12.209 1.456 107 974 20.037

Ostale zgrade i prostori u…Zgrade za socijalnu zaštituZgrade za sportsku djelatnostZgrade za zdravstvenu zaštituZgrade za obrazovnu djelatnostZgrade za kulturnu djelatnostZgrade preduzeda u…Zgrade za administrativnu upravu0 2000 4000 6000El.energija Daljinsko grijanje Ugalj Lož ulje DrvoSlika 6.1: Potrošnja energije za zgrade u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, izraženo u MWh0,54%4,86%7,27%60,93%26,40%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljLož uljeDrvoSlika 6.2: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta za zgrade u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica6.1.3 Analiza potrošnje energije u zgradama javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnostiopdine ZenicaPodsektor zgrada i prostora javne namjene koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, u ovisnosti odjelatnosti kojoj su namijenjene dijeli se u pet kategorija:1. Zgrade za kantonalnu,federalnu i državnu upravu2. Zgrade za zdravstvenu zaštitu3. Zgrade za obrazovnu djelatnost4. Vjerski objekti

Na području opdine Zenica registrovano je 37 zgrada/prostora za kantonalnu/federalnu/državnu upravu, 4zgrada/prostora za zdravstvenu zaštitu, 66 zgrada/prostora za obrazovnu djelatnost i određenbroj vjerskihobjekata čiji se broj nije mogao odrediti, a zbog čega je za proračun korišden podatak o ukupnoj površinigrejanog prostora i isporučenoj električnoj energiji.Ukupno na području opdine Zenica registrovano je 107 zgrade/prostora koji nisu u vlasništvu/nadležnostiopdine površine 214.707 m 2 i nepoznat broj vjerskih objekata površine 11,316 m 2 . Ukupna površinazgrada/prostora koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine iznosi 226.023 m 2 . Ukupna godišnja potrošnjaenergije iznosi 68.224.013 kWh, pri čemu je specifična potrošnja energije 301,85 KWh/m 2 godišnje dok jespecifična energija grijanja 237,05 kWh/m 2 godišnje.Tabela 6.3: Struktura energetske potrošnje u zgradama koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine ZenicaZgrade koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdinePotrošnja el.energije, kWh/god. 14.645.302Specifična potrošnja el.energije, kWh/m2 god. 64,80Energija za grijanje iz sistema daljinskog grijanja, kWh/god. 27.739.440Energija za grijanje korištenjem uglja, kWh/god. 19.606.065Energija za grijanje korištenjem lož ulja, kWh/god. 5.008.107Energija za grijanje korištenjem biomase - drvo, kWh/god. 1.225.098Ukupna potrošnja energije za grijanje, KWh/god. 53.578.710Specifična potrošnja energije za grijanje, kWh/m2 god. 237,05UKUPNO, kWh/god. 68.224.013UKUPNO, kWh/m 2 god. 301,85U tabeli 6.4 i na slici 6.3 prikazana je potrošnja energije za sve zgrade koje nisu u vlasništvu/ nadležnosti opdinepodjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 6.4 prikazan udio energetske potrošnjeprema vrsti energenta.Tabela 6.4: Potrošnja energije u zgradama koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine ZenicaDaljinskoPovršina El.energijaZgrade prema namjenigrijanjeUgalj Lož ulje Drvo Ukupnom 2 MWh MWh MWh MWh MWh MWhKantonalna,federalna i državna uprava 60.193 8.744 12.547 449 5.008 292 27.040Zgrade za zdravstvenu zaštitu 38.857 2.321 1.008 14.228 0 0 17.557Zgrade za obrazovnu djelatnost 115.657 3.467 13.709 3.230 0 933 21.339Vjerski objekti 11.316 113 476 1699 0 0 2.288Ukupno: 226.023 146.45 27.739 19.606 5.008 1.225 68.224

Vjerski objektiZgrade za obrazovnu djelatnostZgrade za zdravstvenu zaštituKantonalna,federalna i državnauprava0 10000 20000 30000El.energija Daljinsko grijanje Ugalj Lož ulje DrvoSlika 6.3: Potrošnja energije za zgrade koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, izraženo u MWh7,34% 1,80%21,47%28,74%40,66%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljLož uljeDrvoSlika 6.4: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta za zgrade koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdineZenica6.1.4 Analiza potrošnje energije u zgradama namjenjenim za stanovanje na području opdineZenicaZgrade namjenjene za stanovanje na području opdine Zenica podjeljene su u dvije osnovnekategorije i to:1. Stambene jedinice priključene na daljinski sistem grijanja;2. Stambene jedinice sa individualnim sistemom grijanja.Ukupan broj stambenih jedinica na području opdine Zenica je 40.074, od toga broj stambenih jedinicapriključenih na daljinski sistem grijanja je 17.613 dok je broj stambenih jedinica sa individualnim sistemomgrijanja 22.461.Prosječna kvadratura stambene jedinice na području opdine Zenica je 60 m 2 /st.Ukupna površina stambenih jedinica iznosi 2.404.440 m 2 , od toga površina stambenih jedinica priključenih nadaljinski sistem grijanja iznosi 1.056.780 m 2 dok je površina stambenih jedinica sa individualnim sistemomgrijanja 1.347.660 m 2 .

Ukupna godišnja potrošnja energije iznosi 540.319.026 kWh, pri čemu je specifična potrošnja energije224,72,85 KWh/m 2 godišnje dok je specifična energija grijanja 182,40 kWh/m 2 godišnje.Tabela 6.5: Struktura energetske potrošnje za stambene jedinicee na području opdine ZenicaStambene jedinice na području opdinePotrošnja el.energije, kWh/god. 101.749.170Specifična potrošnja el.energije, kWh/m 2 god. 42,32Energija za grijanje iz sistema daljinskog grijanja, kWh/god. 201.011.184Energija za grijanje korištenjem uglja, kWh/god. 82.231.848Energija za grijanje korištenjem biomase - drvo, kWh/god. 155.326.824Ukupna potrošnja energije za grijanje, KWh/god. 438.569.856Specifična potrošnja energije za grijanje, KWh/ m 2 god. 182,40UKUPNO, kWh/god. 540.319.026UKUPNO, kWh/m 2 god. 224,72U tablici 6.6 i na slici 6.5 prikazana je potrošnja energije za stambene jedinice na području opdine podjeljenaprema vrsti energenata, dok je na slici 6.6 prikazan udio energetske potrošnje prema vrsti energenta.Tabela 6.6: Potrošnja energije u stambenim jedinicama na području opdine ZenicaDaljinskoStambene jedinice prema sistemu Površina El.energijaUgalj Drvo Ukupnogrijanjegrijanjam 2 MWh MWh MWh MWh MWhStambene jedinice priključene na daljinskisistem grijanja1.056.780 0 201.011 0 0 201.011Stambene jedinice sa individualnimsistemom grijanja1.347.660 18.274 0 82.232 155.327 255.832Potrošnja energije za grijanje 2.404.440 18.274 201.011 82.232 155.327 456.844Ukupna potrošnja energije 2.404.440 101.749 201.011 82.232 155.327 540.319Ukupna potrošnjaenergijePotrošnja energijena grijanje0 100000 200000 300000 400000 500000 600000El.energija Daljinsko grijanje Ugalj DrvoSlika 6.5: Potrošnja energije za stambene jedinice na području opdine Zenica, izraženo u MWh

28,75% 18,83%El.energija15,22%37,20%Daljinsko grijanjeUgaljDrvoSlika 6.6: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta za stambene jedinice na području opdine Zenica6.1.5 Pregled ukupne potrošnje energije u sektoru zgradarstva na podrudju opdine ZenicaNa osnovu analizirane potrošnje energije za javne zgrade u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, javne zgradekoji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica i stambene jedinice, na području opdine Zenica ukupnapotrošnja energije iznosi 628.581.428 kWh pri čemu je specifična potrošnja energije 230,83 kWh/m 2 godišnjedok je specifična energija grijanja 186,15 kWh/m 2 godišnje.Tabela 6.7: Struktura energetske potrošnje u sektoru zgradarstva na podrudju opdine ZenicaZgradarstvoPotrošnja el.energije, kWh/god. 121.684.625Specifična potrošnja el.energije, kWh/m 2 god. 44,69Energija za grijanje iz sistema daljinskog grijanja, kWh/god. 240.960.086Energija za grijanje korištenjem uglja, kWh/god. 103.294.230Energija za grijanje korištenjem lož ulja, kWh/god. 5.115.321Energija za grijanje korištenjem biomase - drvo, kWh/god. 157.526.167Ukupna potrošnja energije za grijanje, KWh/god. 506.895.804Specifična potrošnja energije za grijanje, kWh/m2 god. 186,15UKUPNO, kWh/god. 628.580.428UKUPNO, kWh/m 2 god. 230,83U tablici 6.8 i na slici 6.7 prikazana je potrošnja energije u sektoru zgradarstva na području opdine podjeljenaprema vrsti energenata i prema podsektorima, dok je na slici 6.8 i slici 6.9 prikazan udio energetske potrošnjeprema vrsti energenta, odnosno prema podsektorima - podjeli zgrada.Tabela 6.8: Potrošnja energije u sektoru zgradarstva na području opdine ZenicaEl.energij DaljinskoObjekti prema namjeni PovršinaUgalj Lož ulje Drvo Ukupnoa grijanjem 2 MWh MWh MWh MWh MWh MWhZgrade u vlasništvu/nadležnosti92.616 5.290 12.209 1.456 107 974 20.037OpdineZgrade koje nisu u226.023 14.645 27.739 19.606 5.008 1.225 68.224vlasništvu/nadležnosti OpdineStambene jedinice 2.404.440 101.749 201.011 82.232 0 155.327 540.319Ukupno: 2.723.079 121.685 240.960 103.294 5.115 157.526 628.580

Stambene jediniceZgrade koje nisu u vlasništvu/nadležnostiOpdineZgrade u vlasništvu/nadležnosti Opdine0 200000 400000 600000El.energija Daljinsko grijanje Ugalj Lož ulje DrvoSlika 6.7: Potrošnja energije u sektoru zgradarstva na području opdine Zenica, izraženo u MWh0,81%25,06%16,43%19,36%38,33%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljLož uljeDrvoSlika 6.8: Udio energetske potrošnje prema vrsti energenta za sektor zgradarstva na području opdine Zenica3,19%10,85%Zgrade uvlasništvu/nadležnostiOpdine85,96%Zgrade koje nisu uvlasništvu/nadležnostiOpdineStambene jediniceSlika 6.9: Udio energetske potrošnje prema podjeli zgrada u sektoru zgradarstva na području opdine ZenicaU ukupnoj potrošnji energije za 2006. godinu u sektoru zgradarstva podsektor stambene jedinice sudjeluje sudjelom od 86%, podsektor zgrade koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine sa 11%, dok podsektor zgrade uvlasništvu/nadležnosti Opdine sudjeluje sa svega 3%.

6.2 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU SAOBRADAJA OPDINE ZENICA U 2006.GODINIZa potrebe izrade analize energetske potrošnje u sektoru saobradaja izvršena je njegova podjela na sljededepodsektore:• Vozni park u vlasništvu opdine Zenica;• Javni prevoz putnika;• Privatna i komercijalna vozila.Relevantni podaci za analizu energetske potrošnje u saobradaju prikupljeni su iz sljededih izvora:• Ministarstvo untrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona;• Javna preduzeda u vlasništvu opdine Zenica;• Javne ustanove i druge javne institucije u vlasništvu opdine Zenica;Na temelju prikupljenih podataka, za sve podsektore saobradaja opdine Zenica određeni su sljededi parametri:• Opšti podaci o podsektoru;• Struktura voznog parka prema namjeni vozila;• Klasifikacija prema vrsti potrošenog goriva;• Potrošnja raznih vrsta goriva po podsektoru.6.2.1 Vozni park Opdine ZenicaVozni park u vlasništvu Opdine Zenica uključuje putničke automobile te komercijalna i kombinovana vozilakako u vlasništvu Opdine Zenica tako i u vlasništvu javnih preduzeda i ustanova koje su u vlasništvu Opdine.Prema raspoloživim podacima ukupan broj vozila iznosi 39, pri čemu 25 kao pogonsko gorivo koristi benzin, a14 kao pogonsko gorivo koriste dizel.Analiza potrošnje goriva za vozni park opdine ZenicaPodaci o broju vozila i potrošnji pogonskog goriva dati su u tabeli 6.9, dok je udio potrošnje goriva prema vrstipogonskog goriva za vozila u vlasništvu opdine Zenica prikazan na slici 6.10.Tabela 6.9: Potrošnja goriva za vozila u vlasništvu opdine ZenicaVrsta gorivaBroj vozilaPotrošnjagoriva (l)Energija (MWh)Benzin 25 23.493 216Dizel 14 12.412 124UKUPNO 39 35.905 340

36,48%63,52%BenzinDizelSlika 6.10: Udio potrošnje goriva prema vrsti pogonskog goriva za vozila u vlasništvu opdine Zenica6.2.2 Javni prevoz putnikaJavni prevoz putnika u opdini Zenica odvija se putem autobusnog saobradaja i taksi vozilima. U nastavku ovogpoglavlja za potrebe izrade energetske analize biti de detaljnije analizirane navedene kategorije podsektorajavnog prevoza.Javni autobuski prevozAutobuski javni prevoz organiziran je na području opdine Zenica i na području susjednih opdina. Razgranatostautobuske mreže ograničena je mrežom saobradajnica i topologijom grada te stoga ima malu gustodupokrivenosti. Cjelokupni autobuski saobradaj odvija se na 37 gradskih i prigradskih linija, dok se taksi prevozobavlja uglavnom u gradskom području.Tradicionalni nosilac funkcije javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika u opdini Zenica je preduzedeJKP“Zenicatrans prevoz putnika“ d.d, Zenica. U svojoj višedecenijskoj istoriji ta firma imala je različite faze: odkraja pedesetih godina, preko ekspanzije sedamdesetih i osamdesetih, do kulminacije rada i rezultatapočetkom devedesetih godina prošlog stoljeda. Nakon ratne destrukcije, postratne stagnacije i dosta sporeobnove voznog parka i funkcije prevoza putnika JKP“Zenicatrans prevoz putnika“d.d.Zenica je trenutno nasolidnom nivou razvijenosti i sada zadovoljava gotovo sve transportne potrebe stanovništva.Autobuska mreža linija koje održava JKP“Zenicatrans prevoz putnika“d.d. Zenica opslužuje gotovo sve mjesnezajednice (izuzev jedne) na prostoru opdine Zenica. Autobusi koji se koriste za prevoz putnika su raznovrsni ipristupačni su stanovništvu. Broj putnika koji je prevežen javnim autobuskim prevozom na području opdineZenica u periodu 2002 – 2011 godina je prikazan na slici 6.11. Potrošnja goriva u javnom autobuskomprijevozu putnika je prikazana na slici 6.12 u litrima za period 2002.god. do 2011.god., a broj pređenihkilometara za period 2002 – 2011 je dat na slici 6.13, a na slici 6.14 broj registrovanih autobusa za dati period ina slici 6.15 je dat broj raspoloživih mjesta za dati period.

700000060000005000000400000030000002000000100000001 2 3 4 5 6 7 8 9 10Broj prevezenih putnika 5.984.383 5.320.138 5.780.737 4.393.551 5.250.702 5.963.373 6.470.839 5.173.884 6.378.967 6.370.805Opis / godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011Slika 6.11: Broj prevezenih putnika JKP“Zenicatrans prevoz putnika“d.d Zenica u periodu 2002. – 2011.godina160000014000001200000100000080000060000040000020000001 2 3 4 5 6 7 8 9 10Utrošeno gorivo (lit) 1.244.384 1.139.959 1.181.729 1.178.636 1.162.738 1.351.282 1.418.719 1.408.034 1.443.279 1.474.005Opis / godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011Slika 6.12: Broj potrošenih litara dizel goriva za period 2002-20114500000400000035000003000000250000020000001500000100000050000001 2 3 4 5 6 7 8 9 10Pređeni kilometri 3.162.010 2.942.953 3.050.233 3.058.359 3.220.193 3.618.358 3.837.191 3.893.217 3.960.462 3.943.547Opis / godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011Slika 6.13: Broj pređenih kilometara JKP“Zenicatrans prevoz putnika“u periodu 2002. – 2011.Godina

210020802060204020202000198019601 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Broj registrovanih autobusa 57 54 55 55 52 60 62 66 62 57 58Godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012Slika 6.14: Broj registrovanih vozila JKP“Zenicatrans prevoz putnika“d.d Zenica za period 2002 -20128000700060005000400030002000100001 2 3 4 5 6 7 8 9 10Broj raspoloživih mjesta 4.560 4.560 4.400 4.400 4.160 4.800 4.960 5.280 4.960 4.560Godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011Slika 6.15: Broj raspoloživih mjesta JKP“Zenicatrans prevoz putnika“ d.d. Zenica u periodu 2002 – 2011 godinaPored vodedeg prevoznika na području opdine Zenica svoje usluge javnog prevoza vrši prevoznik "Babid-Bisstours"d.o. Zenica koji raspolaže sa 2 autobusa. Potrošnja goriva u 2006.godini je iznosila 37.500 litaradizela.Taksi prevozNa području Zenice egzistira 150 taksi prevoznika. Najvedi broj taksi prevoznika pruža svoje usluge u užemdijelu gradskog područja i prigradskim naseljima.Zbog cijena usluga taksi prevoza, konfiguracije gradske mreže saobradajnica, položaja grada i dobroorganiziranih autobuskih linija kao i pojave ilegalnih taksi prevoznika građani u velikoj mjeri ne koriste taksiprevoz.U periodu 2006 – 2010 godina je 10% taksi vozila bilo je na benzinski pogon, u 90% je korišten dizelski pogon.Pojavom plinskih instalacija i pogona na ukapljeni naftni plin LPG, te stalno poskupljenje naftnih derivata danas

je znatno izmjenjenilo sliku potrošnje goriva taksi vozila, prema dostavljenim podacima 35% taksi vozila danasima pogona na LPG, a ostatak je na dizelski pogon.LokomotivaDati kratak tekst jer je uvrstena u proracunAnaliza potrošnje goriva za vozila javnog prevozaPodsektor javnog prevoza sastoji se od gradskih i prigradskih autobusa i taksi vozila. Ptrošnja energije za 2006.godinu prikazana je u tabeli xx. u čemu autobuski prevoz sudjeluje s udjelom od 74%, taksi prevoz sa 3%, alokomotiva sa 23%.Podaci o broj vozila javnog prevoza kao i potrošnja pogonskog goriva prema kategoriji vozila su prikazani utabeli 6.10.Tabela 6.10: Broj vozila i potrošnja pogonskog goriva prema kategoriji vozila javnog prevozaKategorija Broj vozilaPotrošnja goriva (l,t)Energija (MWh)Benzin Dizel Ugalj Benzin Dizel UgaljAutobusi 54 0 1.200.238 0 0 12.002 0Taksi 150 6.750 47.250 0 62 473 0Lokomotiva 1 0 0 759 0 0 3.709UKUPNO 203 6.750 1.247.488 759 62 12.475 3.709Potrošnja pogonskog goriva za vozila javnog prevoza prema kategoriji vozila i vrsti goriva je prikazana na slici6.16, dok je udio potrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva u posektoru javni prevoz prikazan na slici6.17.LokomotivaTaksiAutobusi020004000600080001000012000Benzin Dizel UgaljSlika 6.16: Potrošnja pogonskog goriva za vozila javnog prevoza prema kategoriji vozila i vrsti goriva, izraženou MWh

22,83%0,38%76,79%BenzinDizelUgaljSlika 6.17: Udio potrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva u posektoru javni prevoz6.2.3 Privatna i komercijalna vozilaPrivatna i komercijalna vozila na području opdine Zenica su podjeljena na lokalni saobradaj i daljinski saobradaj.Lokalni saobradaj je analiziran na osnovu broja registrovanih vozila na podrudju opdine Zenica, dok je za analizudaljinskog saobradaja korišteni podaci na osnovu brojanja vozila.U nastavku ovog poglavlja za potrebe izrade energetske analize biti de detaljnije analizirane navedenekategorije podsektora privatnih i komercijalnih vozila.Lokalni saobradajU 2006. godini na području opdine Zenica registrovano je ukupno 20.216 putničkih automobila, autobusa iteretnih vozila. Ukupan broj privatnih i komercijalnih vozila ne računajudi vozila u vlasništvu opštine i vozila zajavni prevoz putnika iznosi 20.066 vozila, pri čemu je zastupljenost putničkih automobila 96%, a teretnih vozila4%. Broj registrovanih vozila iz godine u godinu raste, čime je pritisak na postojede saobradajnice i uticajsaobradaja na okoliš sve vedi.Podaci o broju vozila i potrošnji pogonskog goriva dati su u tabeli 6.11, dok je udio potrošnje goriva premavrsti pogonskog goriva za podsektor lokalni saobradaj prikazan na slici 6.18.Tabela 6.11: Broj vozila i potrošnja pogonskog goriva prema kategoriji vozila podsektor lokalni saobradaj(privatna i komercijalna vozila)KategorijaBroj vozilaPotrošnja goriva (l)Energija (MWh)Benzin Dizel Benzin DizelPutnička vozila 19.250 3.492.000 4.026.750 32.126 40.268Teretna motorna vozila 816 0 1.550.400 0 15.504UKUPNO 20.066 3.492.000 5.577.150 32.126 55.77263,45%36,55%BenzinDizelSlika 6.18: Udio potrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva u posektoru lokalni saobradaj (privatna ikomercijalna vozila)

Daljinski saobradajDaljinski saobradaj obuhvata analizu vozila iz drugih opdina koja ulaze na područje opdine Zenica.U 2006. godini na područje opdine Zenica ušlo je ukupno 291.330 putničkih automobila, autobusa i teretnihvozila sa drugih opdina, pri čemu je zastupljenost putničkih automobila 75%, teretnih vozila 8%, a autobusa17%.Podaci o broju vozila i potrošnji pogonskog goriva dati su u tabeli 6.12, dok je udio potrošnje goriva premavrsti pogonskog goriva za podsektor daljinski saobradaj prikazan na slici 6.19.Tabela 6.12: Broj vozila i potrošnja pogonskog goriva prema kategoriji vozila podsektor daljinski saobradaj(privatna i komercijalna vozila)KategorijaBroj vozilaPotrošnja goriva (l)Energija (MWh)Benzin Dizel Benzin DizelPutnička vozila 218.000 43.500 72.750 400 728Teretna motorna vozila 24.000 0 36.000 0 360Autobusi 49.330 0 41.930 0 419UKUPNO 291.330 43.500 150.680 400 1.50720,99%79,01%BenzinDizelSlika 6.19: Udio potrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva u podektoru daljinski saobradaj (privatna ikomercijalna vozila)Analiza ukupne potrošnja goriva za privatna i komercijalna vozilaU podsektoru privatna i komercijalna vozila udio potrošnje pogonskog goriva za lokalni saobradaj iznosi 98%,dok je udio potrošnje pogonskog goriva za daljinski saobradaj 2%. Brojne vrijednosti su prikazane u tabeli 6.13.Tabela 6.13: Ukupan broj vozila i potrošnja pogonskog goriva za lokalni i daljinski saobradaj u podsektoruprivatna i komercijalna vozila.Kategorija Broj vozilaUkupno,MWhLokalni saobradaj 20.066 87.898Daljinski saobradaj 291.330 1.907UKUPNO 311.396 89.805Podaci o broju vozila kao i potrošnja pogonskog goriva prema kategoriji vozila dati su u tabeli 6.14.Tabela 6.14: Broj vozila i potrošnja pogonskog goriva prema kategoriji vozila podsektor privatna i komercijalnavozilaPotrošnja goriva (l)Energija (MWh)KategorijaBroj vozilaBenzin Dizel Benzin DizelPutnička vozila 237.250 3.535.500 4.099.500 32.527 40.995

Teretna motorna vozila 24.816 0 1.586.400 0 15.864Autobusi 49.330 0 41.930 0 419UKUPNO 311.396 3.535.500 5.727.830 32.527 57.278Potrošnja pogonskog goriva za podsektor privatna i komercijalna vozila prema kategoriji vozila i vrsti goriva jeprikazana na slici 6.20, dok je udio potrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva u posektoru privatna ikomercijalna vozila prikazan na slici 6.21.AutobusiTeretna motorna vozilaPutnička vozila020000400006000080000Lokalni saobradajDaljinski saobradajSlika 6.20: Potrošnja pogonskog goriva za podsektor privatna i komercijalna vozila prema kategoriji vozila ivrsti goriva, izraženo u MWh63,78%36,22%BenzinDizelSlika 6.21: Udio potrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva za podsektor privatna i komercijalna vozila6.2.4 Pregled ukupne potrošnje goriva u sektoru saobradaja na podrudju Opdine ZenicaProvedena analiza potrošnje goriva sektora saobradaja na području opdine Zenica pokazuje daleko najvedi udiopotrošnje pogonskog goriva u podsektoru privatnih i komercijalnih vozila. Sumarni podaci o potrošnjipogonskog goriva za podsektore saobradaja prema vrsti pogonskog goriva prikazani su u tabeli 6.15, dok jeukupna potrošnja goriva prikazana u tabeli 6.16.Tabela 6.15: Broj vozila i potrošnja pogonskog goriva za podsektore saobradaja prema vrsti gorivaPotrošnja goriva (l,t)Energija (MWh)PodsektorBroj vozilaBenzin Dizel Ugalj Benzin Dizel UgaljVozila u vlasništvu Opdine 39 23.493 12.412 0 216 124 0

Vozila javnog prevoza 205 6.763 1.247.488 759 62 12.475 3.709Privatna i komercijalna vozila 311.396 3.535.500 5.727.830 0 32.527 57.278 0UKUPNO 311.640 3.565.756 6.987.730 759 32.805 69.877 3.709Tabela 6.16: Ukupna potrošnja pogonskog goriva za podsektore saobradajaPodsektorEnergija,MWhVozila u vlasništvu Opdine 340Vozila javnog prevoza 16.246Privatna i komercijalna vozila 89.805UKUPNO 106.391Potrošnja pogonskog goriva prema podsektorima saobradaja i vrsti goriva je prikazana na slici 6.22, dok je udiopotrošnje goriva prema vrste pogonskog goriva prikazan na slici 6.23.Privatna i komercijalna vozilaVozila javnog prevozaVozila u vlasništvu Opdine020000400006000080000100000Benzin Dizel UgaljSlika 6.22: Potrošnja pogonskog goriva za podsektore saobradaja i prema vrsti goriva, izraženo u MWh0,32% 15,27%84,41%Vozila u vlasništvu OpdineVozila javnog prevozaPrivatna i komercijalna vozilaSlika 6.23: Udio potrošnje goriva za podsektore saobradajaU ukupnoj potrošnji energije za 2006. godinu u sektoru saobradaja podsektor privatna i komercijalna vozilasudjeluje s udjelom od 84,4%, pri čemu na lokalni saobradaj odlazii 98%, dok na daljinski saobradaj svega 2%,podsektor vozila javnog prevoza sa 15,3%, dok podsektor vozila u vlasništvu Opdine sudjeluje sa svega 0,3%.

6.3 ANALIZA ENERGETSKE POTROŠNJE U SEKTORU JAVNE RASVJETE OPDINE ZENICA U 2006.GODINIMreža javne rasvjete je u vlasništvu opdine Zenica, što je pojednostavilo i omogudilo ubrzan postupakprikupljanja relevantnih podataka, a za očekivati je da de olakšati i provedbu definisanih mjera sa ciljempostizanja bolje energetske efikasnosti i smanjenja emisija CO 2 .Na osnovu prikupljenih podataka za javnu rasvjetu opdine Zenica u nastavku su dati sljededi podaci ikarakteristike, a u vezi sa analizom energetske potrošnje u sektoru javne rasvjete:• struktura električne mreže javne rasvjete;• potrošnja električne energije sektora javne rasvjete.6.3.1 Struktura električne mreže javne rasvjeteRasvjetna tijelaNa području opdine Zenica instalirano je oko 5.500 rasvjetnih tijela, prosječne starosti preko 30 godina, odkojih je vedina u lošem stanju.Rasvjetna tijela su pretežno sa VTF žaruljama snage 70 400 W što je tehnologija koja je u svijetu prevaziđena,a posebno se to odnosi na opalne kugle snage 100 250 W (VTF). Posebno loše stanje javne rasvjete prisutnoje u pojedinim dijelovima grada (npr. Travnička cesta, ulica Zmaja od Bosne, ulica Aska Borida, itd.) kao i vediniprigradskih naselja (npr. Perin Han, Kanal, Tetovo). U posljednjih 5 godina se uspjelo u okviru redovnogodržavanja rekonstruisati nekoliko ulica i mostova (npr. Masarykova, Fra Grge Martida, zatim plato hotelaInternacional, pješački mostovi), gdje su tom prilikom instalisane moderne svjetiljke tipa “LATERNA”proizvođača “SITECO”. Također, rekonstruisana je i rasvjeta uz kapitalna ulaganja za rekonstrukciju cjelih ulica(Školska ulica, Titova ulica i Crkvice), gdje je prema projektu JP za prostorno planiranje i uređenje grada Zenicainstalirana moderna rasvjeta istog proizvođača “SITECO”. I pored toga, oko 60% svjetiljki je starije od 30godina.StuboviStubovi na kojima su postavljena rasvjetna tijela su mjestimično starosti preko 40 godina i generalno su ulošem stanju. Osim dotrajalih stubova postoje i neodgovarajudi stubovi po visini. Stanje je takođe loše i uprigradskim naseljima gdje su postavljeni drveni stubovi bez betonskih nogara, te često zbog dotrajalosti dolazido rušenja. Radi mogudnosti pada stubova vrše se intervencije, kompletnom zamjenom ili ubacivanjembetonskih nogara, u prosjeku na 10 15 stubova mjesečno.Kablovska mrežaPodzemna kablovska mreža u starom dijelu grada je u lošem stanju sa mnogo prekida i bez mogudnostiintervencije jer kablovi nisu postavljeni u cijevi i ne postoje šahtovi. Radi jeftinijeg rješavanja vrši seprespajanje sa stuba na stub, zračno sa samonosivim kablom, što kvari estetsku sliku u gradu. U prigradskimnaseljima napajanje je riješeno nadzemnom mrežom, a u obimu od oko 50% i sa dotrajalim neizolovanimžicama koje je neophodno promijeniti.Mjerenje i upravljanjeMjerenje utroška električne energije vrši se preko 191 mjernih uklopnih mjesta smještenih u trafo stanicama(TS), koje su vlasništvo Elektrodistribucije. U prigradskim naseljima iste se nalaze na stubovima i potrebno ih jedjelimično sanirati i zamjeniti. Upravljanje uključivanjem i isključivanjem javne rasvjete vrši se u obimu od 90%radio vezom iz dispečerskog centra Elektrodistribucije sa opremom koja je starosti preko 35 godina i kao takvaje nepouzdana. U prigradskim naseljima upravljanje je lokalno preko foto senzora. S obzirom na navedeno,može se konstatovati da je sistem javne rasvjete u veoma lošem stanju.

6.3.2 Analiza potrošnje električne energije sektora javne rasvjeteIznosi potrošene električne energije po pojedinim grupama potrošača u 2006. godini prikazani su u tabeli 6.17.Tabela 6.17: Potrošnja električne energije po grupama potrošača u 2006. godiniGrupa potrošačaPotrošnja električneenergije, kWhGrad i prigradska naselja 3.230.676Seoska naselja 721.567Semafori 53.288Gradski displej 86.287Gradske fontane 18.462UKUPNO 4.110.280Grafički prikaz potrošnje električne energije izražen u procentima po pojedinim grupama potrošača u 2006.godini predstavljen je na slici 6.24.1,30% 2,10% 0,45%17,56%78,60%Grad i prigradska naseljaSeoska naseljaSemaforiGradski displejGradske fontaneSlika 6.24: Potrošnja električne energije po grupama potrošača u 2006. godiniZabilježen je porast ukupne potrošnje električne energije u 2006 godini za 9,66% u odnosu na prethodnugodinu, i to u samom gradu za 4,85% (osvjetljenje pješačkih mostova, šetališta uz rijeku Bosnu, Titova ulica,itd), a u prigradskim naseljima za 37,07%. Kod utroška električne energije na semaforima, displejima ifontanama zabilježeno je neznatno povedanje.Godišnja potrošnja električne energije izražena u konvertibilnim markama porasla je za oko 16,76%, pri čemutreba imati u vidu uvođenje poreza na dodanu vrijednost (PDV), te su po tom osnovu troškovi porasli za oko7%.Ukupni godišnji troškovi za sektor javne rasvjete u 2006. godini iznosili su 1.114.887,00 KM, od čega su natroškove potrošnje električne energije izdvojena sredstva u iznosu od 752.117,00 KM, a ostatak na troškoveodržavanja.

6.4 PREGLED UKUPNE ENRGETSKE POTROŠNJE NA PODRUČJU OPDNE ZENICA U 2006.GODINIPrema prikupljenim podacima, kroz korištenje različitih vrsta energenata, na području opdine Zenica u toku2006 godine, ukupno je potrošeno 739.021 MWh/god, odnosno prosječna potrošnja energije po stanovnikuiznosi 5,79 MWh/st.Ukupna potrošnja energije po sektorima obuhvačenim analizom je prikazana u tabeli 6.18.Tabela 6.18: Ukupna potrošnja energije na području opdine Zenicau 2006. godiniPotrošnja energije, MWh/god.Javni objekti u vlasništvu Opdine 20.037Javni objekti koji nisu u vlasništvu Opdine 68.224Stambeni sektor 540.319Javna rasvjeta 4.111Saobradaj 106.391Ukupno 739.083Na osnovu dobijenih rezultata primjetno je da najvedu potrošnju energije na cjeloj teritoriji opdine Zenica imasektor zgradarstva, gdje je u toku 2006. godine potrošilo 628.580 MWh/god, ili 85,05% energije. Drugi popotrošnji je sektor saobradaja sa 106.391 MWh/god, ili 14,39 %, a zatim sljedi javna rasvjeta sa 4.111MWh/god, ili 0,56 % utrošene energije (slika 6.25).Javni objekti u vlasništvu OpdineJavni objekti koji nisu u vlasništvu OpdineStambeni sektorJavna rasvjetaSaobradaj0,56%14.39%2,71%9,23%73,11%Slika 6.25: Udio energetske potrošnje po sektorima u opdini Zenica

7. REFERENTNI INVENTAR EMISIJA CO2 ZA REFERENTNU GODINU 2006.Referentni inventar emisije CO2 za opdinu Zenica izrađen je za 2006. godinu za tri obuhvačena sektora:zgradarstvo, saobradaj i javnu rasvjetu. Proračunom su obuhvadene direktne emisije nastale sagorijevanjagoriva i indirektne (od utroška električne energije i toplote) koje su posljedica ljudske djelatnosti.Izrada inventara emisije CO2 za opdinu Zenica urađena je u skladu sa preporukama i ponuđenimmetodologijama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC, Intergovermental Panel of Climate Change)koji daje uređenu strukturu proračuna na različitim nivoima i sektorima, zavisno od raspoloživih podataka, ačime se osigurava mogudnost poređenja izvještaja o izračunatim emisijama sa drugim opštinama ali i drugimzemljama. Ovo tijelo osnovano je od strane UNDP-a i Svjetske meteorološke organizacije (WMO, WorldMeteorological Organization) kao izvršno tijelo za provođenje Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija oklimatskim promjenama (United Nation Framework Convention on Climate Change - UNFCCC).7.1 ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU ZGRADARSTVO OPDINE ZENICA U 2006. GODINIU sektoru zgradarstva na području opdine Zenica sve emisije CO2 nastaju na dva načina: direktno krozsagorijevanje goriva (emisije od potrošnje toplotne energije su računate kao emisije od sagorijevanja goriva sobzirom da se u gradskoj toplani kao gorivo uglavnom koristi ugalj i određen procenat zemnog plina) iindirektno kroz upotrebu električne energije. Najveda potrošnja energenata je za energiju koja se koristi zazagrijavanje. Ova energija se dobija upotrebom sljededih energenata: ugalj, zemni plin, lož ulje, biomasa –drvo.Emisija od sagorijevanja goriva dobija se množenjem standardnih emisionih faktora i utrošene energije.Emisije iz biomase (na području opdine Zenica koristi se uglavnom standardno ogrevno drvo iz šume) računajuse pomodu emisionog faktora koji se krede od 0 do 0,403 t CO2/MWh, zavisno od održivosti šuma iz kojihpotiče ogrev. Za opdinu Zenica u proračunu se koristio emisioni faktor 0, jer je prirast šuma na području opdinevedi od sječe, tako da emisije iz ogrevnog drveta nisu računate.Za emisije iz električne energije koristi se emisioni faktor za BiH, izračunat na osnovu proizvedene energije izTE i HE za period 2005.-2010. i emisija CO2 iz TE za taj period, a koji iznosi: 0,763 CO2/MWh električneenergije. Emisioni faktori korišteni u proračunu su prikazani u tabeli 7.1.Tabela 7.1: Emisioni faktori korišteni u proračunuEnergenttCO2/ MWhElektrična energija 0,763Ugalj i zemni plin - daljisko grijanje 0,328Ugalj 0,354Lož ulje 0,279Biomasa 0Referentni inventar emisija CO2 iz sektora zgradarstva opdine Zenica podjeljen je na tri osnovna podsektora:• Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica;• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica;• Zgrade namjenjene za stanovanje.

7.1.1 Analiza emisije CO 2 u zgradama javne namjene u vlasništvu/nadležnosti opdine ZenicaAnaliza emisije CO 2 je izvršena za 8 kategorija zgrade javne namjene u vlasništvu ili nadležnosti opdine Zenica.U tablici 7.2 i na slici 7.1 prikazana je emisija CO 2 za sve objekte u vlasništvu/ nadležnosti opdine podjeljenaprema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 7.2 prikazan udio emisije CO 2 prema vrsti energenta.Tabela 7.2: Emisije CO 2 u zgradama u vlasništvu/nadležnosti Opdine ZenicaDaljinskoLožPovršina El.energijaUgaljZgrade prema namjenigrijanjeuljeDrvo Ukupnom 2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Zgrade za administrativnu upravu 22.917 471 399 25 0 0 896Zgrade preduzeda u vlasništvu/nadležnosti opštine 9.706 985 590 32 30 0 1.636Zgrade za kulturnu djelatnost 2.190 132 148 0 0 0 279Zgrade za obrazovnu djelatnost 7.741 109 529 0 0 0 638Zgrade za zdravstvenu zaštitu 19.015 703 558 458 0 0 1.719Zgrade za sportsku djelatnost 320 130 9 0 0 0 139Zgrade za socijalnu zaštitu 7.880 637 460 0 0 0 1.097Ostale zgrade i prostori u vlasništvu opštine 22.848 872 1.312 0 0 0 2.184Ukupno: 92.616 4.036 4.005 516 30 0 8.587Ostale zgrade i prostori u…Zgrade za socijalnu zaštituZgrade za sportsku djelatnostZgrade za zdravstvenu zaštituZgrade za obrazovnu djelatnostZgrade za kulturnu djelatnostZgrade preduzeda u…Zgrade za administrativnu upravu0 500 1000 1500 2000 2500El.energija Daljinsko grijanje Ugalj Lož uljeSlika 7.1: Emisije CO 2 za zgrade u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, izraženo u tCO 2

46,64%6,00%0,35%47,01%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljLož uljeSlika 7.2: Udio emisije CO 2 prema vrsti energenta za zgrade u vlasništvu/nadležnosti Opdine ZenicaNajveda emisija CO2 u zgradama u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica nastaje upotrebom električne energijei daljinskog sistema grijanja.7.1.2 Analiza emisije CO2 u zgradama javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti opdineZenicaAnaliza emisije CO 2 je izvršena za 4 kategorija zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu ili nadležnosti opdineZenica.U tablici 7.3 i na slici 7.3 prikazana je emisija CO 2 za sve zgrade koji nisu u vlasništvu/ nadležnosti opdinepodjeljena prema namjeni zgrada i vrsti energenata, dok je na slici 7.4 prikazan udio energetske potrošnjeprema vrsti energenta.Tabela 7.3: Emisije CO 2 u zgradama koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine ZenicaDaljinskoPovršina El.energijaZgrade prema namjenigrijanjeUgalj Lož ulje Drvo Ukupnom 2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Kantonalna,federalna i državna uprava 60.193 6.672 4.115 159 1.397 0 12.343Zgrade za zdravstvenu zaštitu 38.857 1.771 331 5.037 0 0 7.138Zgrade za obrazovnu djelatnost 115.657 2.645 4.496 1.143 0 0 8.285Vjerski objekti 11.316 86 156 601 0 0 844Ukupno: 226.023 11.174 9.099 6.941 1.397 0 28.611

Vjerski objektiZgrade za obrazovnu djelatnostZgrade za zdravstvenu zaštituKantonalna,federalna i državnauprava0 5000 10000 15000El.energija Daljinsko grijanje Ugalj Lož uljeSlika 7.3: Emisije CO 2 za zgrade koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, izraženo u tCO 24,88%24,26%31,80%39,06%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljLož uljeSlika 7.4: Udio emisije CO 2 prema vrsti energenta za zgrade koji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine ZenicaNajveda emisija CO2 u zgradama koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica nastaje upotrebomelektrične energije, a zatim daljinskog sistema grijanja.7.1.3 Analiza emisije CO2 u zgradama namjenjenim za stanovanje na području opdine ZenicaAnaliza emisije CO 2 je izvršena za 2 kategorije zgrada namjenjenih za stanovanje-stambenih jedinica napodručju opdine Zenica.U tablici 7.4 i na slici 7.5 prikazana je emisija CO 2 za stambene jedinice na području opdine podjeljena premavrsti energenata, dok je na slici 7.6 prikazan udio emisija CO 2 prema vrsti energenta.Tabela 7.4: Emisija CO 2 u stambenim jedinicama na području opdine ZenicaStambene jedinice prema sistemuDaljinskoPovršina El.energijagrijanjagrijanjeUgalj Drvo Ukupnom 2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2

Stambene jedinice priključene nadaljinski sistem grijanja1.056.780 0 65.932 0 0 65.932Stambene jedinice sa individualnimsistemom grijanja1.347.660 13.943 0 29.110 0 43.053Emisija CO 2 iz toplotne energije 2.404.440 13.943 65.932 29.110 0 108.985Ukupna emisija CO 2 2.404.440 77.635 65.932 29.110 0 172.676Ukupna emisijaCO2Emisija CO2energenata zagrijanje0 50000 100000 150000 200000El.energija Daljinsko grijanje UgaljSlika 7.5: Emisije CO 2 za stambene jedinice na području opdine Zenica, izraženo u tCO 238,18%16,86%44,96%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljSlika 7.6: Udio emisije CO 2 prema vrsti energenta za stambene jedinice na području opdine ZenicaNajvedi udio emisija CO 2 prema vrsti energenta za grijanje u stambenim jedinicama na području opdine Zenicaima električna energija, nesto manja nastaje iz sistema daljinskog grijanja dok je najmanja emisija kodupotrebe uglja za individualni sistem grijanja.

7.1.4 Pregled emisija CO2 u sektoru zgradarstva na podrudju opdine ZenicaNa osnovu analizirane potrošnje energije za javne zgrade u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica, javne zgradekoji nisu u vlasništvu/nadležnosti opdine Zenica i stambene jedinice, na području opdine Zenica ukupna emisijaCO2 iznosi 209.874 tCO2.U tablici 7.5 i na slici 7.7 prikazana je emisija CO 2 u sektoru zgradarstva na području opdine podjeljena premavrsti energenata i prema podsektorima, dok je na slici 7.8 i slici 7.9 prikazan udio emisija CO 2 prema vrstienergenta, odnosno prema podsektorima - podjeli zgrada.Tabela 7.5: Emisija CO 2 u sektoru zgradarstva na području opdine ZenicaEl.energij DaljinskoObjekti prema namjeni PovršinaUgalj Lož ulje Drvo Ukupnoa grijanjem 2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2 tCO2Zgrade u vlasništvu/nadležnosti92.616 4.036 4.005 516 30 0 8.587OpdineZgrade koje nisu u226.023 11.174 9.099 6.941 1.397 0 28.611vlasništvu/nadležnosti OpdineStambene jedinice 2.404.440 77.635 65.932 29.110 0 0 172.676Ukupno: 2.723.079 92.845 79.035 36.566 1.427 0 209.874Stambene jediniceZgrade koje nisu u vlasništvu/nadležnostiOpdineZgrade u vlasništvu/nadležnosti Opdine0 50000 100000 150000 200000El.energija Daljinsko grijanje Ugalj Lož uljeSlika 7.7: Emisija CO 2 u sektoru zgradarstva na području opdine Zenica, izraženo u t CO 2

37,66%17,42%0,68%44,24%El.energijaDaljinsko grijanjeUgaljLož uljeSlika 7.8: Udio emisija CO 2 prema vrsti energenta za sektor zgradarstva na području opdine Zenica82,28%4,09%13,63%Zgrade u vlasništvu/nadležnostiOpdineZgrade koje nisu uvlasništvu/nadležnosti OpdineStambene jediniceSlika 7.9: Udio emisija CO 2 prema podjeli zgrada u sektoru zgradarstva na području opdine ZenicaU ukupnoj emisiji CO 2 za 2006. godinu u sektoru zgradarstva podsektor stambene jedinice sudjeluje s udjelomod 82%, podsektor zgrade koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine sa 14%, dok podsektor zgrade uvlasništvu/nadležnosti Opdine sudjeluje sa svega 4%.7.2 ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU SAOBRADAJA OPDINE ZENICA U 2006. GODINIU sektoru saobradaja na području opdine Zenica sve emisije CO 2 nastaju sagorijevanjem pogonskog goriva,odnosno dizela i benzina koje je bilo zastupljeno u 2006. godini. Danas pored navedenih pogonskih gorivaznačajan broj vozila koristi LPG što nije bio slučaj u referentnoj godini.Emisija od sagorijevanja goriva dobija se množenjem standardnih emisionih faktora i utrošene energije/litaragoriva. Emisioni faktori korišteni u proračunu su prikazani u tabeli 7.6.Tabela 7.6: Emisioni faktori korišteni u proračunuBenzin 0,249 tCO 2 /MWhDizel 0,267 tCO 2 /MWhLPG 0,227 tCO 2 /MWhReferentni inventar emisija CO2 iz sektora saobradaja opdine Zenica podjeljen je na tri osnovna podsektora:• emisije CO2 vozila voznog parka u vlasništvu Opdine Zenica;

• emisije CO2 javnog prevoza putnika;• emisije CO2 privatnih i komercijalnih vozila.7.2.1 Analiza emisije CO 2 za vozni park Opdine ZenicaEmisije CO 2 prema vrsti pogonskog goriva za vozila koja su u vlasništvu Opdine Zenica dati su u tabeli 7.7.Tabela 7.7: Emisije CO 2 za vozila u vlasništvu opdine ZenicaVrsta goriva Broj vozila Emisija (tCO2)Benzin 25 54Dizel 14 33UKUPNO 39 877.2.2 Analiza emisije CO2 za vozila javnog prevoza putnikaJavni prevoz putnika u opdini Zenica odvija se putem autobusnog saobradaja i taksi vozilima. Autobuski prevozu 2006. godini čine gradski i prigradski autobusi. Pored navedenih prevoznih vozila u proračun je uključenalokomotiva. Ukupna emisija CO 2 je prikazana u tabeli 7.8.Tabela 7.8: Emisije CO 2 za podsektor vozila javnog prevoza putnikaKategorija Ukupno, tCO 2Autobusi 3.205Taksi 142Lokomotiva 1.310UKUPNO 4.656Emisija CO 2 prema vrsti pogonskog goriva za vozila javnog prevoza za 2006. godinu prikazana je u tabeli 7.9.Tabela 7.9: Emisije CO 2 prema vrsti pogonskog goriva za vozila javnog prevozaKategorija Broj vozilaEmisija CO 2 (tCO 2 )Benzin Dizel UgaljAutobusi 54 0 3.205 0Taksi 150 15 126 0Lokomotiva 1 0 0 1.310UKUPNO 203 15 3.331 1.310Emisija CO 2 za vozila javnog prevoza prema kategoriji vozila i vrsti pogonskog goriva je prikazana na slici 7.10,dok je udio emisija CO 2 prema vrste pogonskog goriva u posektoru javni prevoz prikazan na slici 7.11.

LokomotivaTaksiAutobusi01000200030004000Benzin Dizel UgaljSlika 7.10: Emisije CO 2 za vozila javnog prevoza prema kategoriji vozila i vrsti goriva, izraženo u tCO 228,13%0,33%71,53%BenzinDizelUgaljSlika 7.11: Udio emisije CO 2 prema vrste pogonskog goriva u posektoru javni prevoz7.2.3 Analiza emisije CO2 za privatna i komercijalna vozilaPrivatna i komercijalna vozila na području opdine Zenica su podjeljena na lokalni saobradaj i daljinski saobradaj.U podsektoru privatna i komercijalna vozila udio potrošnje pogonskog goriva, a samim tim i emisije CO 2 , zalokalni saobradaj iznosi 98%, dok je udio potrošnje pogonskog goriva za daljinski saobradaj 2%. Brojnevrijednosti emisije CO 2 su prikazane u tabeli 7.10.Tabela 7.10: Emisija CO 2 za lokalni i daljinski saobradaj u podsektoru privatna i komercijalna vozila.Kategorija Broj vozilaUkupno,tCO2Lokalni saobradaj 20.066 22.890Daljinski saobradaj 291.330 502UKUPNO 311.396 23.392U tabeli 7.11 prikazane su emisije CO 2 prema kategoriji vozila posebno za lokalni i daljinski saobradaj i ukupnevrijednosti za podsektor privatnih i komercijalnih vozila.

Tabela 7.11: Emisije CO 2 prema kategoriji vozila podsektor privatna i komercijalna vozilaKategorija Broj vozilaLokalni saobradaj, t CO 2 Daljinski saobradaj, t CO 2 Ukupno, t CO 2Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin DizelPutnička vozila 237.250 7.999 10.751 100 194 8.099 10.946Teretna motorna vozila 24.816 0 4.140 0 96 0 4.236Autobusi 49.330 0 0 0 112 0 112UKUPNO 311.396 7.999 14.891 100 402 8.099 15.293Emisije CO 2 za podsektor privatna i komercijalna vozila prema kategoriji vozila i vrsti goriva je prikazana na slici7.12, dok je udio emisije CO 2 prema vrste pogonskog goriva u posektoru privatna i komercijalna vozila prikazanna slici 7.13.AutobusiTeretna motorna vozilaPutnička vozila05000100001500020000Lokalni saobradajDaljinski saobradajSlika 7.12: Emisije CO 2 za podsektor privatna i komercijalna vozila prema kategoriji vozila i vrsti goriva, izraženou t CO 234,62%65,38%BenzinDizelSlika 7.13: Udio emisije CO 2 prema vrste pogonskog goriva za podsektor privatna i komercijalna vozila

7.2.4 Pregled ukupne emisije CO2 u sektoru saobradaja na podrudju Opdine ZenicaProvedena analiza potrošnje goriva sektora saobradaja na području opdine Zenica pokazuje daleko najvedi udioemisije CO 2 u podsektoru privatnih i komercijalnih vozila. Sumarni podaci o emisiji CO 2 za podsektoresaobradaja prema vrsti pogonskog goriva prikazani su u tabeli 7.12, dok je ukupna emisije CO 2 prikazana utabeli 7.13.Tabela 7.12: Emisija CO 2 za podsektore saobradaja prema vrsti gorivaPodsektorBroj vozilaEmisija (tCO2)Benzin Dizel UgaljVozila u vlasništvu Opdine 39 54 33 0Vozila javnog prevoza 205 15 3.331 1.310Privatna i komercijalna vozila 311.396 8.099 15.293 0UKUPNO 311.640 8.168 18.657 1.310Tabela 7.13: Ukupna emisije CO 2 za podsektore saobradajaPodsektor Ukupno emisija (CO 2 )Vozila u vlasništvu Opdine 87Vozila javnog prevoza 4.656Privatna i komercijalna vozila 23.392UKUPNO 28.136Emisija CO 2 prema podsektorima saobradaja i vrsti goriva je prikazana na slici 7.14, dok je udio emisija CO 2prema vrste pogonskog goriva prikazan na slici 7.15.Privatna i komercijalna vozilaVozila javnog prevozaVozila u vlasništvu Opdine0500010000150002000025000Benzin Dizel UgaljSlika 7.14: Emisija CO 2 za podsektore saobradaja i prema vrsti goriva, izraženo u t CO 2

83,14%0,31%16,55%Vozila u vlasništvu OpdineVozila javnog prevozaPrivatna i komercijalna vozilaSlika 7.15: Udio emisija CO 2 za podsektore saobradajaU ukupnoj emisiji CO 2 za 2006. godinu u sektoru saobradaja podsektor privatna i komercijalna vozila sudjelujes udjelom od 83,1%, podsektor vozila javnog prevoza sa 16,6%, dok podsektor vozila u vlasništvu Opdinesudjeluje sa svega 0,3%.7.3 ANALIZA EMISIJE CO2 U SEKTORU JAVNE RASVJETE OPDINE ZENICA U 2006. GODINIUtrošena električna energija, emisioni faktor za električnu energiju i emisija CO2 u sektoru javne rasvjete jeprikazana u tabeli 7.14.Tabela 7.14: Emisija CO2 iz javne rasvjeteUtrošena električna energija u javnoj rasvjeti 4.111 MWhEmisioni faktor za električnu energiju 0,736 tCO2/MWhEmisija CO2 iz javne rasvjete 3.137 tCO27.4 PREGLED UKUPNE EMISIJE CO2 NA PODRUČJU OPDNE ZENICA U 2006. GODININa osnovu predhodne analize na području opdine Zenica u toku 2006 godine, ukupno je emitovano 241.131tCO 2 /god, odnosno prosječna emisija CO 2 po stanovniku iznosi 1,89 tCO 2 /st. Ukupna emisija CO 2 po sektorimaobuhvačenim analizom je prikazana u tabeli 7.15.Tabela 7.15: Ukupna potrošnja energije na području opdine enicaPotrošnja energije, MWh/god.Javni objekti u vlasništvu Opdine 8.587Javni objekti koji nisu u vlasništvu Opdine 28.611Stambeni sektor 172.676Javna rasvjeta 3.137Saobradaj 28.136Ukupno 241.146

Na osnovu dobijenih rezultata primjetno je da najvedu emisiju CO 2 na cjeloj teritoriji opdine Zenica ima sektorzgradarstva, gdje je u toku 2006. godine emitovano 209.874 tCO 2 /god, ili 87,03%. Drugi po emisiji je sektorsaobradaja sa 28.136 tCO 2 /god, ili 11,67 %, a zatim sljedi javna rasvjeta sa 3.137 tCO 2 /god, ili 1,30 % (slika7.16).Javni objekti u vlasništvu OpdineJavni objekti koji nisu u vlasništvu OpdineStambeni sektorJavna rasvjetaSaobradaj1,30%11,67%3,56%11,86%71,61%Slika 7.16: Udio emisije CO 2 po sektorima u opdini Zenica

8. PLAN PRIORITETNIH MJERA I AKTIVNOSTI ZA SMANJENJE EMISIJA CO2 DO2020. GODINEPrema razvijenoj metodologiji za izradu ovog Akcionog plana, Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenjeemisije CO 2 do 2020. godine sadrži identifikovane mjere energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvoraenergije za sektore djelovanja:• Zgrade, ovaj sektor djelovanja je podjeljen na podsektore:- Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine;- Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine;- Zgrade namjenjene za stanovanje;- Ostalo – promocija pasivne gradnje;• Daljinski sistem grijanja, ovaj sektor djelovanja se odnosi na toplanu i distribucioni sistm daljinskoggrijanja opdine Zenica;• Javna rasvjeta;• Saobradaj, ovaj sektor djelovanja je podjeljen na podsektore:- Opdinski vozni park;- Vozila javnog prevoza;- Privatna i komercijalna vozila;- Ostalo – planske mjere;• Lokalna proizvodnja električne enerije, Akcionim planom je obuhvaden hidro potencijal;• Rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranama, ovaj sektor djelovanja se odnosi na sveAkcionim planom obuhvačene sektore djelovanja, a podjeljen je na podsektore:- Usluge savjetovanja;- Treninzi i obrazovanje;- Jačanje svijesti i lokalno umrežavanje.U ovom poglavlju de biti dat pregled svih mjera za nabrojane sektore djelovanja čija bi implementacijarezultirala smanjenjem emisija CO 2 u opdini Zenica. Međutim za uspješnu provedbu svih Akcionim planomdefinisanih mjera neophodno je u samom početku provesti pripremne aktivnosti koje de dovesti do stvaranjaorganizacionih, tehničkih, te djelimično financijskih uvjeta za provedbu definisanih mjera i aktivnosti, a to su:1. Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tjela za provođenje Akcionog plana;2. Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošača;3. Uspostava informacionog sistema za pradenje energetske potrošnje na podrudju opdine Zenica;4. Uspostava modela za financiranje;5. Uspostava informaciono-edukacijskog centra za klimatske promjene i energetsku efikasnost.Mjere koje de konkretno dovesti do planiranog smanjenja emisija CO 2 do 2020. godine su prikazane u poglavlju''Razrađene mjere i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 do 2020. godine'' u posebnim tabelama sa detaljnimopisom mjera, očekivanim uštedama energije i emisija CO 2 , potrebnog financijskog iznosa, potencijalnimizvorima financiranja, vremenskim okvir provedbe i tijela zadužena za njihovu implementaciju i kontrolu.

8.1 PRIPREMNE AKTIVNOSTI ZA PROVEDBU PRIORITETNIH MJERA I AKTIVNOSTI ZASMANJENJE EMISIJA CO2 DO 2020. GODINE8.1.1 Uspostava jedinstvenog registra objekata i potrošačaPodaci o energetskoj potrošnji zahtjevaju izradu jedinstvenog registra objekata i potrošača za ključne sektorete njihovo povezivanje u informacioni sistem opdine Zenica.8.1.2 Uspostava informacionog sistema za pradenje energetske potrošnje na podrudju opdineZenicaTijekom izrade ovog Akcijskog plana uočeni su problemi u prikupljanju podataka o energetskoj potrošnji urazličitim kategorijama potrošada. Iz tog razloga, neophodno je da se poduzmu određeni koraci kao preduvjetza efikasno provđenje svih definisanih mjera, a koje se u prvom redu odnose na uklanjanje barijera u pradenjui kontroli energetske potrošnje opdine Zenica:• Izrada metodologije za prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja opdine Zenica premasektorima koji su obrađeni u ovom Akcijskom planu• Prikupljanje relevantnih energetskih pokazatelja prema razvijenoj metodologiji na godišnjoj,mjesečnoj i dnevnoj osnovi (ovisno o vrsti pokazatelja), pri čemu de se za prikupljanje koristiti sistemiautomatskog daljinskog očitanja, te očitanje od strane djelatnika radi dodatne provjere ispravnosti;• Izrada informacijskog sistema upravljanja energijom (energetsko knjigovodstvo) za opdinu Zenicakoji de sadržavati sve prikupljene podatke i pokazatelje, te omogudavati izradu svih potrebnih irelevantnih analiza;• Izrada godišnjeg energetskog bilansa opdine Zenica prema klasifikaciji iz ovog Akcijskog plana.Prikupljeni energetski parametri za referentnu godinu i analiza istih uzete su kao osnova za predložene mjere iaktivnosti na smanjenju emisije CO 2 na podrudju opdine Zenica. Pradenje uspješnosti provođenja predloženihmjera zahtjeva kontinuirano prikupljanje svih podataka u ključnim sektorima na osnovu kojih de se ustanovitikontrolni inventar emisija CO 2 , odvojeno po sektorima a nakon toga i grupno za izvještajni period. Postupakprikupljanja podataka po sektorima zahtjeva uspostavu informacionog sistema koji omogudava tačne iblagovremene podatke grupisane po sektorima imajudi u vidu njihove specifičnosti, što je vrlo složen idugotrajan postupak, a razlog je veliki broj zgrada i prostora za koje ne postoji jedinstven registar objekata kaoni sistema za prikupljanje podataka na nivou opdine. Pradenje i evidentiranje energetske potrošnje u sektorimanakon izrade Akcionog plana vršiti de se po metodologiji prema kojoj su prikupljani podatci za izradu Akcionogplana, a uporedo s tim de se raditi na uspostavi “Informacionog sistema za upravljanje energijom za područjeopdine Zenica” gdje je to mogude.8.1.3 Uspostava organizacione strukture, nadzornih i radnih tjela za provođenje akcionogplanaAkcioni plan ima dug period provedbe te je potrebno precizno planirati organizacionu strukturu nadzornih iradnih tjela kako bi se osigurala uspješna provedba Akcionog plana opdina Zenica. Uspostava organizacionestrukture za provedbu programa energetske efikasnosti treba da definiše:• tijelo zaduženo za pokretanje i koordinaciju realizacije konkretnih projekata i mjera, u skladu srasporedom i dinamikom Akcionog plana;• tijelo koje de imati ulogu komuniciranja sa javnošdu i svim zainteresovanim stranama, kao i davanjapovratnih informacija opdinskoj upravi o efektima realizacije Akcionog plana i smjerovima energetskograzvoja opdine;

Pored gore imenovanih tijela za uspješnu realizaciju Akcionog plana, potrebno je definisati osoblje/tijelazadužena za:• pripremu projekata iz oblasti EE i OIE• promociju Akcionog plana i odnose sa javnošdu• vođenje baze podataka Akcionog plana• kontrolu i pračenje Akcionog planaDetaljan opis organizacione strukture bide propisan Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjestaAdministrativne službe opdine Zenica.8.1.4 Uspostava modela za sopstveno financiranjeFormiranje budžetne linije u sklopu budžeta Opdine za financiranje projekata energetske efikasnosti naprincipu modela revolving fonda predstavlja jedan od najodrživijih modela za lokalne zajednice premaprimjerima dobe parakse lokalnih zajednica u EU . Osnovna ideja revolving fonda je da se uštede od ulaganja uprojekte energetske efikasnosti vratite na revolving fonda i koristi za financiranje novih projekata koji degenerirati više ušteda i otplata. Na taj način održiv postupak može se pokrenuti, a korak po korak svi opdinskiobjekti se mogu energetski poboljšati.8.1.5 Uspostava informaciono-edukacijskog centra za klimatske promjene i energetskuefikasnostZa uspješnu provedbu Akcionog plana opdine Zenica, formirati de se informaciono-edukacijski centar zaklimatske promjene i energetsku efikasnost. Zadatak centra biti de informisanje građana o važnosti efikasnogkorištenja energije i njihovo motiviranje i aktivnije uključivanje u borbu protiv globalnog zagrijavanja. Porednavedenog Centar de vršiti obuku administratora i energetskih menadžera o korištenju informacionih sistemaza nadzor i analizu potrošnje energije u zgradama javnog sektora.8.2 OPIS PRIORITETNIH MJERA I AKTIVNOSTI ZA SMANJENJE EMISIJE CO2 DO 2020. GODINE8.2.1 Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisije CO2 u zgradama na područjuopdine ZenicaSektor djelovanja zgrada je podjeljen na podsektore:• Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine;• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine;• Zgrade namjenjene za stanovanje;• Ostalo – promocija pasivne gradnje.Mjere za poboljšanje energetske efikasnosti za zgrade na području opdine Zenica mogu se podijeliti na triskupine:1. pripremne aktivnosti;2. zakonske-legislativne aktivnosti;3. izvedbeni projekti.

Pripremene aktivnostiPripremne aktivnosti su sve one mjere koje nede direktno utjecati na smanjenje energetskih potrošnji i emisijaCO2, ali de postaviti neophodne preduvjete za njihovu uspješnu provedbu.Pripremne aktivnosti su podjeljene na:1. Pripremne aktivnosti za zgrade javne namjene;2. Pripremne aktivnosti za zgrade namjenjene za stanovanje.Pripremne aktivnosti za zgrade javne namjene obuhvadaju sljedede korake:a) Uvođenje Informacijskog sistemskog upravljanja energijom u zgradama javne namjene uvlasništvu/nadležnosti Opdine (uvođenje energetskog knjigovodstva):- centralizirano prikupljanje svih relevantnih podataka o zgradama (građevinske karakteristike,godine izgradnje, godina i opis rekonstrukcija, energetska potrošnja svih tipova energije, mjesečniračuni za energente i dr.);- izrada i kontinuirano ažuriranje registra zgrada;- provedba energetskih pregleda u zgradama;- izrada investicijskih studija za provedbu mjera energetske učinkovitosti identificiranih krozenergetske preglede;- određivanje dinamike provedbe identificiranih mjera energetske efikasnosti.b) Uvođenje sheme 50-50% prema kojoj se postignute energetske uštede, odnosno izbjegnuti energetskitroškovi ravnomjerno dijele između opdine Zenica, kao vlasnika zgrade i korisnika zgrada. Praksaprema kojoj korisnici zgrada (škola, bolnica i dr.), koji svojim savjesnim ponašanjem ostvarujuenergetske uštede a da od toga u konačnici nemaju nikakve dobiti je iznimno demotivacijska. Brojnaiskustva pokazuju da provedba 50-50% sheme kao jaki motivacijski faktor rezultira promjenomponašanja korisnika zgrade, što u konačnici značajno smanjuje potrošnju energije. Po potrebi u ovuaktivnost potrebno je uključivanje resornog Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta kao nadležnog zapitanje školstva u vladi Zeničko-dobojskog kantona.c) Izrada i izlaganje na vidljivom mjestu ''display postera'' s energetskim pokazateljima o potrošnjienergije za grijanje, potrošnji vode, te emisijama CO2 za sve zgrade javne namjene uvlasništvu/nadležnošdu opdine Zenica (lokacija u zgradi opdine ili na drugom mjestu).Pripremne aktivnosti za zgrade namjenjene za stanovanje obuhvadaju sljedede korake:a) Izrada Studije mogudih sanacija postojedih zgrada u Zenici različitih tipova i vremena izgradnje siskazom troškova za sanaciju, ostvarenom uštedom energije i postignutim razredom energetskeefikasnosti. Studiju je potrebno izraditi za različite mjere sanacije kao što su:- edukativne, bez troškova za sanaciju;- mjere s malim troškovima i brzim povratom sredstava;- mjere s vedim ulaganjima i dužim povratom investicije.b) Organizacija radionica i seminara o energetski efikasnim sanacijama stambenih zgrada za predstavnikesuvlasnika stanara.c) Subvencioniranje mjera energetske efikasnsoti i korištenja obnovljivih izvora energije u stambenimzgradama (solarni kolektori, štedna rasvjeta, toplinska zaštita iznad zakonski propisane, sustav zadaljinsko očitanje potrošnje, termostatski setovi, hidraulička regulacija i dr.)Zakonske-legislativne aktivnostiU oblasti zakonsko-legislativnih aktivnosti mogude je provesti sledede korake:a) Odluka o naplati toplinske energije po utrošenom MWh za potrošade priključene na sistem daljinskoggrijanja. Ova odluka može rezultirati smanjenje potrošnje toplinske energije u sektoru zgradarstva i do25%.Dosadašnja praksa da se potrošnja toplinske energije plada po m 2 grijanog prostora, a ne po

stvarnoj potrošnji je iznimno demotivirajuda i rezultira velikom i neracionalnom energetskompotrošnjom.b) Lobiranje i iniciranje donošenja zakonske regulative i drugih akata iz oblasti energetske efikasnosti uzgradarstvu, kao i lobiranje i iniciranje projekata iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu prekomeđunarodnih i nevladinih organizacija.c) Sistemsko i kontinuirano pradenje zakonske regulative iz oblasti energetske efikasnosti u zgradarstvu iistovremeno obezbjedjenje provođenja tih mjera. U FBiH zakoni o energetskoj efikasnosti je u procesuizrade, pravilnici i smjernica koji su trenutno na snazi su:- Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije("Službene novine FBiH", br. 49/09);- Pravilnik o energetskom certificiranju objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 50/10prilozi);- Pravilnik o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata ("Službene novine FBiH",br. 28/10);- Smjernice za provođenje energijskog pregleda za nove i postojede objekte s jednostavnim isloženim tehničkim sistemom (august 2009. godine).Izvedbeni projektiIzvedbeni projekti su mjere i aktivnosti definisane Akcionim planom čija provedba direktno utječe naenergetske potrošnje i pripadajude smanjenje emisija CO 2 , a odnose se samo na postojede zgrade na teritorijiopdine Zenica za referentnu 2006. godinu.Mjere za podsektor zgrada javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine koje su definisane Akcionimplanom su:• Izmjena fasade i fasadne stolarije na objektima u nadležnosti Opdine;• Uvođenje štednih žarulja u zgrade u vlasništvu Opdine;• Ugradnja solarnog sistema za zagrijavanje sanitarne tople vode u javnim objektima sa znatnompotrošnjom tople vode;• Uvođenje mjera energetske efikasnosti za zgradu “Dom i porodica“.Mjere za podsektor zgrada javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine koje su definisaneAkcionim planom su:• Modernizacija rasvjete (20 škola) u cca 300 učionica i 20 fiskulturnih sala;• Izmjena fasade i fasadne stolarije na objektima koji nisu u nadležnosti Opdine;• Ugradnja štednih rasvjetnih tijela u objektima koji nisu u nadležnosti Opdine.Mjere za podsektor zgrada namjenjenih za stanovanje koje su definisane Akcionim planom su:• Subvencija uvođenja štednih žarulja u stambene jedinice-domačinstva na području opdine (40.074stambenih jedinica);• Zamjena kudanskih aparata sa energetski efikasnijim (energetskog razreda a);• Zamjena građevinske stolarije i bravarije sa novom energetski efikasnijom.Mjere za kategoriju ostalo – promocija pasivne gradnje, koje su definisane Akcionim planom su:• Izgradnja objekta za tehnopark i razvojnu agenciju na principima pasivnog objekta.Definisano je 11 mjera i aktivnosti za zgrade na području opdine Zenica. Ukupna investicija za mjere iaktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 55.629.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisije CO 2 za11,08%, povečanje energetske efikasnosti za 8,51%, dok je uvođenje obnovljivih izvora energiju zaproizvodnju, u ovom slučaju, toplotne energije, 0,09% u odnosu na ukupnu utrošenu energiju, odnosnoukupnu emisiju CO 2 , za tri analizirana sektora u referentnoj 2006.godini.Pregled mjera i aktivnosti za zgrade na području opdine Zenica, sa očekivanim uštedama energije i emisija CO 2 ,potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 8.1.

Tabela 8.1: Pregled mjera i aktivnosti za zgrade na području opdine ZenicaBr.Naziv mjere/aktivnostiInvesticija Početak KrajUštedaenergijeSmanjenjeCO 2Proizvodnjaenergije izOIEEUR godina godina MWh t MWhZgrade javne namjene u vlasništvu OpdineIzmjena fasade i fasadne stolarije1 na objektima u nadležnosti1.500.000 2013 2020 2.949 910 0Opdine2Uvođenje štednih žarulja uzgrade u vlasništvu Opdine900.000 2012 2020 3.491 2.664 03Ugradnja solarnog sistema zazagrijavanje sanitarne tople vodeu javnim objektima sa znatnom150.000 2012 2020 0 498 653potrošnjom tople vode4Uvođenje mjera energetskeefikasnosti za zgradu “Dom i505.000 2014 2016 375 152 0porodica“Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu OpdineModernizacija rasvjete (20 škola)5 u cca 300 učionica i 20500.000 2012 2020 566 432 0fiskulturnih sala6Izmjena fasade i fasadne stolarijena objektima koji nisu u2.000.000 2013 2020 5.358 1.744 0nadležnosti Opdine7Ugradnja štednih rasvjetnih tijelau objektima koji nisu u1.000.000 2015 2020 3.076 2.347 0nadležnosti OpdineZgrade namjenjene za stanovanjeSubvencija uvođenja štednih8žarulja u stambene jedinicedomačinstvana području opdine1.000.000 2012 2020 7.888 3.019 0(40.074 stambenih jedinica)9Zamjena kudanskih aparata saenergetski efikasnijim40.074.000 2012 2020 10.664 8.137 0(energetskog razreda A)10Zamjena građevinske stolarije ibravarije sa novom energetski 5.000.000 2013 2020 28.553 6.812 0efikasnijomPromocija pasivne gradnjeIzgradnja objekta za tehnopark i11 razvojnu agenciju na principima 3.000.000 2012 2017 0 0 0pasivnog objektaUKUPNO: 55.629.000 62.920 26.715 653Pojedinačni udjeli mjera i aktivnosti za zgrade u ukupnom smanjenju emisije CO 2 , povedanju energetskeefikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije su prikazani na slici 8.1. Redni brojevi projekata na slici seodnose na opisane mjere/aktivnosti u tabeli 8.1 pod istim rednim brojevima.

11109876543210% 1% 2% 3% 4% 5%Proizvodnja energije iz OIE Smanjenje emisije CO2 Ušteda energijeSlika 8.1: Udio mjera i aktivnosti za zgrade u ukupnom smanjenju emisije CO2, povedanju energetskeefikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energijeIako Akcionim planom nisu obuhvačene mjere i aktivnosti za nove zgrade, ova kategorija ima značajan uticajna stvarno energetsko, a samim tim i emisiono, stanje u budučnosti zbog čega se opisno predlažene sljededemjere i aktivnosti:• Donošenje Odluke na nivou Opdinskog vijeda da novoizgrađene stambene zgrade moraju imati sveispunjene uslove prema Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnuupotrebu energije ("Službene novine FBiH", br. 49/09);• Donošenje Odluke na nivou Opdinskog vijeda da novoizgrađene stambene zgrade opremljene solarnimsistemima za pripremu tople vode pladaju manje komunalne naknade.

8.2.2 Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 u sistemu daljinskoggrijanjaObzirom da na području opdine Zenica postoji sistem daljinskog grijanja potrebno je razlikovati mjere zaobjekte koji su priključeni na sistem daljinskog grijanja i koji se mogu priključiti na sistem daljinskog grijanja.Mjere za sistem daljinskog grijanja koje su definisane Akcionim planom se odnose na toplanu, distribucionisistem, te mjere za krajnje korisnike:• Povedanje energetske efikasnosti u sistemu daljinskog grijanja rekonstrukcijom vrelovodne mreže;• Ugradnja mjerača utroška toplinske energije u domadinstvima;• Povedanje energetske efikasnosti rekonstrukcijom toplinskih podstanica daljinskog grijanja;• Toplifikacija prigradskih naselja;• Povedanje energetske efikasnosti zamjenom goriva u sistemu daljinskog grijanja;• Povedanje energetske efikasnosti sanacijom vrelovodne i toplovodne mreže u naselju Sunčana dolina;• Povedanje energetske efikasnosti ugradnjom kalorimetara i termostatskih ventila u objektima unadležnosti Opdine;• Izgradnja kotlovnice na bio-masu.Definisano je 8 mjera i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja opdine Zenica. Ukupna investicija za mjere iaktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 447.085.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisije CO 2 za26,96%, povečanje energetske efikasnosti za 7,32%, dok je uvođenje obnovljivih izvora energiju zaproizvodnju, u ovom slučaju, toplotne energije, 0,23% u odnosu na ukupnu utrošenu energiju, odnosnoukupnu emisiju CO 2 , za tri analizirana sektora u referentnoj 2006.godini.Pregled mjera i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja opdine Zenica, sa očekivanim uštedama energije iemisija CO 2 , potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 8.2.Tabela 8.2: Pregled mjera i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja opdine ZenicaBr.Naziv mjere/aktivnostiInvesticija Početak KrajUštedaenergijeSmanjenjeCO 2Proizvodnjaenergije izOIEEUR godina godina MWh t MWh12Povedanje energetske efikasnostiu sistemu daljinskog grijanjarekonstrukcijom vrelovodne17.500.000 2013 2020 24.730 8.111 0mreže13Ugradnja mjerača utroškatoplinske energije u7.000.000 2013 2020 14.071 4.615 0domadinstvima14Povedanje energetske efikasnostirekonstrukcijom toplinskih12.000.000 2012 2013 12.048 3.952 0podstanica daljinskog grijanja15 Toplifikacija prigradskih naselja 8.400.000 2013 2020 0 15.542 016Povedanje energetske efikasnostizamjenom goriva u sistemu 400.000.000 2013 2015 0 31.160 0daljinskog grijanja17Povedanje energetske efikasnostisanacijom vrelovodne itoplovodne mreže u naselju80.000 2013 2014 2.410 790 0Sunčana dolina18Povedanje energetske efikasnostiugradnjom kalorimetara itermostatskih ventila u objektima105.000 2013 2020 855 280 0u nadležnosti Opdine19 Izgradnja kotlovnice na bio-masu 2.000.000 2012 2014 0 558 1.730

UKUPNO: 447.085.000 54.114 65.008 1.730Pojedinačni udjeli mjera i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja u ukupnom smanjenju emisije CO 2 , povedanjuenergetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energije su prikazani na slici 8.2. Redni brojevi projekatana slici se odnose na opisane mjere/aktivnosti u tabeli 8.2 pod istim rednim brojevima.19181716151413120% 1% 2% 3% 4% 5% 6% 7% 8% 9% 10% 11% 12% 13% 14% 15%Proizvodnja energije iz OIE Smanjenje emisije CO2 Ušteda energijeSlika 8.2: Udio mjera i aktivnosti za sistem daljinskog grijanja u ukupnom smanjenju emisije CO2, povedanjuenergetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energijeMjere i aktivnosti koje su definisane Akcionim planom, u znatnoj mjeri bi poboljšali stanje u sistemu daljinskoggrijanja u gradu Zenica. Za realizaciju planiranih projekata potrebno je investirati značajna finansijskasredstava i to u dužem vremenskom periodu. JP „Grijanje“ nije u financijskoj mogudnosti da samostalnorealizuje predložene projekte. Realizacija projekata rekonstrukcije i modernizacije sistema daljinskog grijanjamoguda je isključivo uz potpuno angažovanje i finansijsku pomod osnivača (Opdine Zenica, i ZE-DO kantona)što je realno jedino mogudi model, te model koji se ved uveliko primjenjuje u drugim toplifikacionim sistemimau BiH (primjer gradova: Sarajevo, Tuzla, Banja Luka). S obzirom na kompleksnost i veličinu sistema, planiraneaktivnosti na rekonstrukciji i modernizaciji sistema daljinskog grijanja je potrebno izvoditi prema prioritetima,uz primjenu savremenih tehničkih rješenja iz oblasti toplinarstva. S obzirom na veličinu ukupnog sistemadaljinskog grijanja, i potrebna finansijska sredstva za realizaciju zamjene vrelovodne i toplovodne mreže, uprojektima rekonstrukcije vrelovodne i toplovodne mreže potrebno je predvidjeti postepenu zamjenu, koja bise odvijala po prioritetima i u dužem vremenskom periodu.

8.2.3 Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 u javnoj rasvjetiMjera za smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO 2 u sektor djelovanja javne rasvete opdine Zenicaobuhvačena Akcionim planom je:• Generalna rekonstrukcija javne rasvjete opdine Zenica.Ova mjera se sastoji iz slededih aktivnosti:- snimiti i urediti postojede stanje;- formirati bazu podataka sa svim tehničkim karakteristikama (napojnih kablova, mjernih mjesta,vrstu stubova, trafo područje, tip svjetiljke, izvor svjetlosti) pomodu GIS tehnologije;- zamjenu postojedih svjetiljki sa energetskim efikasnijim i ekološki prihvatljivijim;- optimizirati vremenski program rada javne rasvjete;- permanentan program pradenja potrošnje električne energije za javnu rasvjetu u odnosu naostvarivanja poboljšanja i eventualnu ugradnju i primjenu naprednih tehnologija u javnoj rasvjeti.Investicija za rekonstrukciju javne rasvjete opdine Zenica iznosi 3.000.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenjeemisije CO 2 za 0,52%, dok povečanje energetske efikasnosti iznosi 0,22% u odnosu na ukupnu utrošenuenergiju, odnosno ukupnu emisiju CO 2 , za tri analizirana sektora u referentnoj 2006.godini.Pregled mjere za javnu rasvjetu opdine Zenica, sa očekivanim uštedama energije i emisija CO 2 , potrebnimfinancijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 8.3.Tabela 8.3: Pregled mjera i aktivnosti za javnu rasvjetu opdine ZenicaBr.20Naziv mjere/aktivnostiProjekat generalne rekonstrukcijejavne rasvjete opdine zenica -studija rekonstrukcije sauštedama i centralnimupravljačkim sistemomInvesticija Početak KrajUštedaenergijeSmanjenjeCO 2Proizvodnjaenergije izOIEEUR godina godina MWh t MWh3.000.000 2013 2020 1.644 1.255 0Udio mjere za javnu rasvjetu u ukupnom smanjenju emisije CO 2 i povedanju energetske efikasnosti jeprikazan na slici 8.3. Redni broj projekata na slici se odnosi na opisanu mjeru/aktivnost u tabeli 8.3 pod istimrednim brojem.200% 1% 2% 3% 4% 5%Smanjenje emisije CO2Ušteda energijeSlika 8.3: Udio mjera i aktivnosti za javnu rasvjetu u ukupnom smanjenju emisije CO2, povedanju energetskeefikasnosti i korištenju obnovljivih izvora energijeModernizacija i rekonstrukcija neefikasnih, zastarjelih i neodgovarajudih dijelova sistema javne rasvjetezahtjevaju značajna sredstva, te nije realno očekivati da se to može riješiti iz tekudeg proračuna grada za javnurasvjetu. Mogudnost bi bila da se primijene modeli koji su se pokazali uspješnim u drugim gradovima u BiH, aneka od mogudih rješenja bi bila:

• Mogudnost uzimanja kreditnih sredstava od investicionih banaka ili međunarodnih fondova, sapredloženim programom rekonstrukcije i vremenom realizacije uz mogudnost greis perioda za otplatukredita.• Izdavanje koncesije kao model poznat u svjetu, da pojedine velike firme ili finansijske institucije nakondetaljnog sagledavanja stanja javne rasvjete i uz poznavanje godišnjeg izdvajanja za troškove javnerasvjete (energija i održavanje) po definisanim zahtjevima grada (studija rekonstrukcije), izvršekompletnu rekonstrukciju svojim sredstvima. Za uzvrat grad bi dodijelio koncesiju za upravljanjejavnom rasvjetom na period 10 20 godina, zavisno od visine uloženih sredstava i procjene uštedepotrošnje električne energije, primjenjujudi moderna i u svjetu primijenjena rasvjetna tijela, uz uštedena održavanju nakon rekonstrukcije radi kvalitetnijeg rada u upravljačkom dijelu i manjeg obimakvarova i intervencija.Provođenje aktivnosti uslijedilo bi u fazama, a ostvarene uštede u potrošnji električne energije automatski biznačile i smanjenje štetnih emisija. U prvoj fazi bi se realizovala rekonstrukcija javne rasvjete prema studiji, zagrad i prigradska naselja. U drugoj fazi bi se izvršila rekonstrukcija kompletne mreže i stubova, kao i zamjenarasvjetnih tijela u selima po istom principu kao i za grad i prigradska naselja, a sistem upravljanja bi ostao istikao i dosada. U tredoj fazi bi trebalo obezbijediti da svako prigradsko naselje i selo dobije javnu rasvjetu, te dase u postojedim ista proširi.8.2.4 Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 u saobradajuU skladu sa preporukama Europske komisije, Strategijom razvoja Opdine Zenica za period 2012 – 2022, LEAPom(Lokalni akcioni plan zaštite okoline) Opdine Zenica, kao i konkretnom situacijom u opdini Zenica,predložene mjere i aktivnosti za sektor djelovanja saobradaja podjeljenje su u sljedede podkategorije:• Mjere za vozila u vlasništvu Opdine Zenica;• Mjere za vozila javnog prevoza;• Mjere za privatna i komercijalna vozila;• Planske mjere za smanjenje emisije CO 2 u saobradaju i unapređenje saobradaja u Opdini Zenica;Mjere za vozila u vlasništvu Opdine ZenicaZa vozila u vlasništvu Opdine preporuka je da se poduzme predmjera uvođenja sistema za upravljanjeenergijom kao uslov za efikasno korištenje vozila, a koje se u prvom redu odnose na pradenje i kontroluenergetske potrošnje. Uvođenje sistema za upravljanje energijom u vozila u vlasništvu Opdine podrazumjeva:• Utvrđivanje trenutnog stanja (rute vožnje, tipovi vozila, korištena goriva, potrošnja itd)• Prijedlog mjera za povedanje efikasnosti• Pradenje provođenja mjeraMjere za podsektor vozila u vlasništvu Opdine koje su definisane Akcionim planom su:• Nabavka vozila sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova;Mjere za vozila javnog prevoza putnikaMjere za javni prevoz putnika obuhvataju sve one mjere koje poboljšanjem kvaliteta javnog prevozapovedavaju njegovo korištenje smanjujudi pri tome korištenje privatnih automobila.Osnovna okosnica ovih mjera je modernizacija Javnog prevoza- na osnovu studije razvoja Javnog prevoza nateritoriji opdine Zenica.Mjere za podsektor vozila javnog prevoza putnika koje su definisane Akcionim planom su:• Nabavka deset novih autobusa za gradski saobradaj sa EURO IV motorom• Nabavka deset novih autobusa za prigradski saobradaj sa EURO III motoromMjere za privatna i komercijalna vozilaPrijadlog mjera i aktivnosti za racionalizaciju korištenja privatnih automobila i komercijalnih vozila na područjuopdine Zenica nisu obuhvačene Akcionim planom u smislu smanjenja potrošnje goriva, odnosno smanjenja

emisija CO 2 radi nemogudnosti kontrole i pračenja. Međutim, Opdina zenica planira da provede slededeaktivnosti u cilju smanjenja zagušenja saobradaja u užem gradskom jezgru, te poboljšanja kvaliteta vazduha:• Uvođenje sistema naplate parkinga u užem gradskom jezgru i kontinuirano širenje zona naplate –podjela grada na tri parkirne zone;• Naplata ulaska u visoko zagušene dijelove grada teretnim vozilima;• Izuzimanje naplate parkiranja vozilima pokretanim alternativnim gorivima.Planske mjere za smanjenje emisije CO2 u saobradaju i unapređenje saobradaja u Opdini ZenicaPod planskim mjerama za smanjenje emisije CO2 u saobradaju i unapređenje saobradaja u Opdini Zenica,podrazumjevaju se aktivnosti čija de realizacija rezultirati poboljšanjem i unapređenjem saobradaja napodručju opdine Zenica što de direkto uticati na smanjenje emisije CO 2 .Mjere za podsektor planskih mjera koje su definisane Akcionim planom su:• Izgradnja glavne gradske magistrale u Zenici, gradska dionica dužine 3,25 km;• Podsticanje korištenja bicikla kao prevoznog sredstva.Gradska dionica proteže se od bulevara Kralja Tvrtka I do Bojina vira ukupne dužine 3,25km. Normalni profil jeukupne širine gabarita od 24,25m sa dva odvojena kolovoza širine po 7,0m odvojeni razdjelnim pojasom od4,25m (min 1,25m) te obostranim pješačkim stazama širine po 3,0m (bez razdjelnog zelenog pojasa sakolovozom). Od važnijih objekata na trasi predviđena je izgradnja mostova M1 i M2 raspona 45,00m (26+19) i40,00m (20+20). Pored građevinskih radova predviđena je i izgradnja nove ulične rasvjete kao i semaforizacija icentralno upravljanje semaforima (mjera uključuje uvođenje savremene saobradajne semaforske signalizacijeodnosno tzv. inteligentnih semafora na raskrsnicama, čime bi se povedala protočnost saobradaja).Drugom planskom mjerom predviđa se i izgradnja biciklističkih staza na užem gradskom i prigradskompodručju sa pratečim mjerama kao što su mjere poticaja korištenja bicikla kao prevoznog sredstva, teuspostavljanje mreže za iznajmljivanje bicikla.Definisano je 5 mjera i aktivnosti za sektor djelovanja saobradaja opdine Zenica. Ukupna investicija za mjere iaktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 19.900.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisije CO 2 za2,45%, dok povečanje energetske efikasnosti iznosi 4,17% u odnosu na ukupnu utrošenu energiju, odnosnoukupnu emisiju CO 2 , za tri analizirana sektora u referentnoj 2006.godini.Pregled mjera i aktivnosti za sektor saobradaja sa očekivanim uštedama energije i emisija CO 2 , potrebnimfinancijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe je prikazan u tabeli 8.4.Tabela 8.4: Pregled mjera i aktivnosti za sektor saobradaja opdine ZenicaBr.Naziv mjere/aktivnostiInvesticija Početak KrajUštedaenergijeSmanjenjeCO 2Proizvodnjaenergije izOIEEUR godina godina MWh t MWhOpdinski vozni park21Nabavka vozila sa smanjenomemisijom stakleničkih plinova1.000.000 2012 2020 102 23 0Vozila javnog prevoza22Nabavka 10 novih gradskihautobusa2.000.000 2012 2013 1.278 341 023Nabavka 10 novih autobusa zaprigradski saobradaj1.100.000 2012 2013 1.278 341 0Planski projektiIzgradnja glavne gradske24 magistrale u Zenici, gradska15.000.000 2012 2015 19.138 4.972 0dionica dužine 3,25 km25Podsticanje korištenja bicikla kaoprevoznog sredstva800.000 2013 2020 9.027 235 0UKUPNO: 19.900.000 30.823 5.912 0

Pojedinačni udjeli mjera i aktivnosti za sektor saobradaja u ukupnom smanjenju emisije CO 2 i povedanjuenergetske efikasnosti su prikazani na slici 8.4. Redni brojevi projekata na slici se odnose na opisanemjere/aktivnosti u tabeli 8.4 pod istim rednim brojevima.25242322210% 1% 2% 3% 4% 5%Smanjenje emisije CO2Ušteda energijeSlika 8.4: Udio mjera i aktivnosti za sektor saobradaja u ukupnom smanjenju emisije CO2 i povedanjuenergetske efikasnostiAkcionim planom definisane planske mjere su sadržane u projektu ''Glavna gradska magistrala’’ (GGM) koji jeod strateškog značaja za opdinu Zenica. GGM projekat je samo malim dijelom obuhvačen Akcionim planomzbog obima i kompleksnosti, te perioda provođenja ali zbog svoje važnosti za opdinu Zenica ovdje su navedeneosnovne mjere koje su projektom definisane, a od kojih su neke ved u realizaciji:1. Izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici –gradska dionica u dužini 3,25 km;2. Izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici –vangradska dionica u dužini 4,60 km;3. Izgradnja mosta preko rijeke Kočeve u sklopu GGM-a raspona 40 m;4. Izgradnja priključne transferzale ''Alijini bregovi'' (odvojak sa regionalne ceste odnosno sa kraja dioniceGGM-a ) - Izgradnjom novog nadvožnjaka preko željezničke pruge i mosta preko rijeke Bosne ostvarujese veza sa M-17, odnosno sa autocestom Zenica –Sarajevo (naplatne rampe);5. Izgradnja kružnog toka ''Drveni most'';6. Izgradnja kružnog toka ''Crkvice'';7. Izgradnja vezne saobradajnice Drveni most – Crkvice;8. Izgradnja drugog mosta na lokalitetu Drveni most;9. Izgradnja priključka transferzala ''Lukovo polje''- Izgradnjom novog mosta preko rijeke Bosne nalokaciji postoječeg pješačkog mosta ostvaruje se veza sa naseljem Lukovo polje;10. Izgradnja priključne transferzale ''Antena'' izgradnjom novog nadvožnjaka preko željezničke pruge.Izgradnjom ove transferzale otvara se mogudnost izgradnje nove poslovne zone na površini cca.13 ha;11. Rješavanje saobradajnih problema na potezu Gradska arena (Kamberovida polje)-raskrsnica Lamela –izlazni pravac Blatuša izgradnjom mosta preko rijeke Bosne ili ulazno izlaznih rampi;

12. Izgradnja saobradajnice pored željezare Zenica (odvojak na kanalu) koja povezuje naselje Banlozi iizlazni pravac prema novoprojektovanom uključenju na M-17 odnosno koridor V-c;13. Rekonstrukcija ulice Aska Borida kao vezne saobradajnice između Autobuske i željezničke stanice saglavnom gradskom magistralom;14. Izgradnja pješačkih staza uz frekventnije saobradajnice kojima se odvija i javni prevoz i kojepredstavljaju veze sa vangradskim zonama;15. Rekonstrukcija i asfaltiranje svih makadamskih lokalnih puteva kojima se odvija javni prevoz;16. Povezivanje svih MZ-a asfaltom sa administrativnim centrom grada;17. Rekonstrukcija servisnih i veznih saobradajnica u sklopu GGM-a;18. Izrada kvalitetnije saobradajne veze Zenica – Vitez;19. Nova parking mjesta izgradnjom podzemno-nadzemnih objekata (garaža);20. Centralizovano parkiranje teretnog saobradaja izgradnjom terminala teretnog saobradaja (izgradnjomsjeverne petlje u sklopu koridora Vc otvara se predpostavka za teretni saobradaj).8.2.5 Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 u lokalnoj proizvodnjielektrične energijeMjera u sektoru djelovanja lokalne proizvodnje električne energije koja je obuhvačena Akcionim planomodnosi se na iskorištenje hidroenergetskog potencijala rijeke Bosne:• Izgradnja mini hidroelektrane Čajdraš snage 485 kW;• Izgradnja mini hidroelektrane Kasapovidi snage i 200 kW.Investicija za izgradnju dvije mini hidroelektrane iznosi 850.000 EUR, pri čemu se postiže smanjenje emisijeCO 2 za 1,58%, dok korištenje obnovljivih izvora energije, u ovom slučaju hidr energije, iznosi 0,68% u odnosuna ukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO 2 , za tri analizirana sektora u referentnoj2006.godini.Pregled mjere u sektoru djelovanja lokalna proizvodnja električne energije, sa očekivanim iskorištenjemobnovljivih izvora energije i emisija CO 2 , potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvir provedbe jeprikazan u tabeli 8.5.Tabela 8.5: Pregled mjera i aktivnosti u sektoru lokalna proizvodnja električne energijeBr.26Naziv mjere/aktivnostiIzgradnja dvije minihidroelektraneInvesticija Početak KrajUštedaenergijeSmanjenjeCO 2Proizvodnjaenergije izOIEEUR godina godina MWh t MWh850.000 2012 2013 0 3.815 5.000Udio mjere za sektor djelovanja lokalna proizvodnja električne energije u ukupnom smanjenju emisije CO 2 iiskorištenju obnovljivih izvora energije je prikazan na slici 8.5. Redni broj projekata na slici se odnosi naopisanu mjeru/aktivnost u tabeli 8.5 pod istim rednim brojem.

260% 1% 2% 3% 4% 5%Proizvodnja energije iz OIESmanjenje emisije CO2Slika 8.5: Udio mjera i aktivnosti za sektor djelovanja lokalna proizvodnja električne energije u ukupnomsmanjenju emisije CO2 i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije8.2.6 Plan prioritetnih mjera i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 kroz rad sa građanima iostalim zainteresovanim stranamaMjere i aktivnosti u sektoru djelovanja rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranama odnosi na sveAkcionim planom obuhvačene sektore, a podjeljen je na u tri podsektora za koje su definisani projekti uAkcionom planu:• Usluge savjetovanja:- Uspostavljanje info tačke za energetsku efikasnost i primjenu oie.• Treninzi i obrazovanje:- Obrazovanje i promjena ponašanja djelatnika/korisnika zgrada u vlasnistvu opdine Zenica;- Obrazovanje i promocija energetske efikasnosti za građane;- Edukacija i promocija ekološke vožnje.• Jačanje svijesti i lokalno umrežavanje:- Kontinuirano informisanje potrošača o načinima energetskih ušteda i drugim energetskiminformacijama;- Kampanja jedan dan bez automobila.Definisano je 6 mjera i aktivnosti za sektor djelovanja rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranama.Ukupna investicija za mjere i aktivnosti u ovom sektoru djelovanja iznosi 272.000 EUR, pri čemu se možeostvariti smanjenje emisije CO 2 za 5,68%, a energetska efikasnost se može povečati za 5,92% u odnosu naukupnu utrošenu energiju, odnosno ukupnu emisiju CO 2 , za tri analizirana sektora u referentnoj 2006.godini.Pregled mjera i aktivnosti za sektor djelovanja rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranama saočekivanim uštedama energije i emisija CO 2 , potrebnim financijskoim sredstvima, i vremenskim okvirprovedbe je prikazan u tabeli 8.6.Tabela 8.6: Pregled mjera i aktivnosti za sektor rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranamaBr.Naziv mjere/aktivnostiInvesticija Početak KrajUštedaenergijeSmanjenjeCO 2Proizvodnjaenergije izOIEEUR godina godina MWh t MWhUsluge savjetovanjaUspostavljanje info tačke za27 energetsku efikasnost i primjenu 20.000 2013 2014 0 0 0oieTreninzi i obrazovanjeObrazovanje i promjena28 ponašanja djelatnika/korisnika40.000 2013 2020 1.002 429 0zgrada u vlasnistvu opdine Zenica29 Obrazovanje i promocija 70.000 2013 2020 27.016 8.634 0

energetske efikasnosti zagrađane30Edukacija i promocija ekološkevožnje130.000 2014 2020 8.275 2.231 0Jačanje svijesti i lokalno umrežavanjeKontinuirano informisanje31potrošača o načinima energetskihušteda i drugim energetskim0 2013 2020 6.286 2.099 0informacijama32Kampanja jedan dan bezautomobila12.000 2013 2020 1.179 312 0UKUPNO: 272.000 43.758 13.705 0Pojedinačni udjeli mjera i aktivnosti za sektor djelovanja rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranamau ukupnom smanjenju emisije CO 2 i povedanju energetske efikasnosti su prikazani na slici 8.6. Redni brojeviprojekata na slici se odnose na opisane mjere/aktivnosti u tabeli 8.6 pod istim rednim brojevima.3231302928270% 1% 2% 3% 4% 5%Smanjenje emisije CO2Ušteda energijeSlika 8.6: Udio mjera i aktivnosti za sektor djelovanja rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranama uukupnom smanjenju emisije CO2 i povedanju energetske efikasnosti8.2.7 Pregled prioritetnih mjera i aktivnosti za za smanjenje emisije CO2 u sektorimadjelovanja

Na osnovu analaize potrošnje energije za referentnu godinu, te analize plana prioritetnih mjera i aktivnosti zasektore djelovanja koje de dovesti do ostvarivanja postavljenih ciljeva smanjenja emisije CO2 do 2020. godinekroz povečanje energetske efikasnosti i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za opdinu Zenica dobijeni suslededi rezultati:Referentno stanje za 2006. godinuPotrošnja energije: 739.083 MWhEmisija CO2: 241.146 tCO 2Projekcija stanja za 2020. godinuPotrošnja energije: 545.824 MWhEmisija CO 2 : 124.736 tCO2Proizvodnja energije iz OIE: 7.383 MWhOstvareni ciljevi do 2020. godineSmanjenje potrošnje energije u odnosu na referentnu godinu: 26%Smanjenje emisije CO 2 u odnosu na referentnu godinu: 48%Proizvodnja energije iz OIE: 1%Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 116 kt CO2, odnosno oko 48% emisijaCO2 iz 2006. godine, što je više od planiranog cilja. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nije potrebna provedbasvih analiziranih mjera, ved je mogud odabir određenih mjera prema mogudnostima provedbe (vremenskim,organizacijskim i finansijskim).Najznačajnije smanjenje emisija CO 2 se ostvaruje provedbom mjera za sistem daljinskog grijanja kroz koje jemogude postidi smanjenje emisija CO 2 do 27%, te postidi i značajne uštede energije, čak preko 7%, u odnosu nareferentnu 2006. godinu.Kroz mjere i aktivnosti za zgrade na području opdine Zenica mogude je postidi takođe značajno smanjenjeemisije CO2, oko 11%, te smanjenje potrošnje energije oko 8,5%.Veoma važan sektor djelovanja je rad sa građanima i zainteresovanim stranama pri čemu se kroz niskoinvesticione mjere može postidi smanjenje emisija CO 2 oko 5,5%, te uštede energije do 6%.Sektori djelovanja saobradaj i javna rasvjeta učestvuju sa malim procentom u ukupnom smanjenju emisija CO 2i uštedi energije, međutim obzirom da su ovi sektori djelovanja i najmanji potrošadi u odnosu na ukupnuutrošenu energiju za referentnu 2006. godinu mogude uštede kroz planirane mjere su značajne ako se ovipotrošadi posmatraju individualno.Projekcije uštede energije, smanjenje emisija CO 2 i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i potrebnafinancijska sredstva po sektorima djelovanja prikazane su u tabeli 8.7.Tabela 8.7: Pregled rezultata za mjere i aktivnosti po sektorima djelovanjaSmanjenje emisije Proizvodnja energijeInvesticije Ušteda energijeSektor djelovanjaCO 2iz OIEmil EUR MWh % tCO 2 % MWh %Zgrade 55,629 62.920 8,51 26.715 11,08 653 0,09Sistem daljinskog grijanja 447,085 54.114 7,32 65.008 26,96 1.730 0,23Javna rasvjeta 3,000 1.644 0,22 1.255 0,52 0 0,00Saobradaj 19,900 30.823 4,17 5.912 2,45 0 0,00

Lokalna proizvodnja el.energijeRad sa građanima Izainteresovanim stranama0,850 0 0,00 3.815 1,58 5.000 0,680,272 43.758 5,92 13.705 5,68 0 0,00Ukupno 526,736 193.259 26 116.410 48 7.383 1%Grafički prikaz projekcije ušteda energije, smanjenja emisija CO 2 i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora posektorima djelovanja u odnosu na referentnu 2006. godinu je predstavljen na slici 8.7.50%45%40%35%30%25%20%15%10%5%0%Rad sa građanimaLokalna proizvodnja električneenergijeSaobradajJavna rasvjetaDaljinski sistem grijanjaZgradeUšteda energijeSmanjenjeemisije CO2Proizvodnjaenergije iz OIESlika 8.7: Projekcija ušteda energije, smanjenja emisija CO2 i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora posektorima djelovanja do 2020. godine

8.2.8 Razrađene mjere i aktivnosti za smanjenje emisije CO 2 do 2020. godineSektor djelovanja :ZGRADE NA PODRUČJU OPDINE ZENICAZgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine ZenicaTabela broj : 1Naziv projekta / aktivnosti : IZMJENA FASADE I FASADNE STOLARIJE NA OBJEKTIMA UNADLEŽNOSTI OPDINEOpis aktivnosti :Vedina objekata koji su nadležnosti opdine su objekti starije gradnje beztoplinske izolacije, na kojim je dotrajala fasada i fasadna stolarija.Projektom se predviđa ugradnja nove fasadne stolarije i izrada fasade satoplinskom izolacijom. 50% objekata adaptirati.Ciljevi : • smanjenje troškova grijanja• povedanje energetske efikasnosti• povedanje kvaliteta grijanjaProcjenjena ušteda energije : 2.949 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 910 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 1.500.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 509 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost :Opdinska upravaOdgovorni za monitoring :Projektni tim SEAP ZenicaTabela broj : 2Naziv projekta / aktivnosti :UVOĐENJE ŠTEDNIH ŽARULJA U ZGRADE U VLASNIŠTVU OPDINEOpis aktivnosti :Modernizacija rasvjete u zgradama u vlasništvu opdine vršite de se u dvijevarijante:• Zamjena postojede rasvjete tj. rasvjetnih tijela sa žarnom niti štednešparžarulje• Zamjena postojede rasvjete tj. rasvjetnih tijela sa LED rasvjetom napostojedu fluo-armaturuPrema EU uredbi predviđeno je da se do 2016. godine prestaneproizvoditi klasična žarulja sa žarenom niti te da se zemjeni štednom usvim Javnim objektima u vlasništvu Opdine. cca 60 objekataCiljevi : • Smanjenje potrošnje električne energije• Smanjenje emisije CO 2

Procjenjena ušteda energije :3.491 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 2.664 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2012realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 900.000,00 eurorealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 256 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• IPA FOND• Federalni fond za zaštitu okoliša• GIZ• EEE/USAID• UNDP• Budžeti programa energetske efikasnosti• Budžeti javnih preduzedaOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Opdinska služba za komunalne poslove i ekologiju• Agencija ZEDA-TechnoPark• JP u nadležnosti OpdineOdgovorni za monitoring :Projektni tim SEAP ZenicaTabela broj : 3Naziv projekta / aktivnosti : UGRADNJA SOLARNOG SISTEMA ZA ZAGRIJAVANJE SANITARNE TOPLEVODE U JAVNIM OBJEKTIMA SA ZNATNOM POTROŠNJOM TOPLE VODEOpis aktivnosti :Projektom je predviđeno ugradnja solarnih kolektora za zagrijavanjesanitarne tople vode u javnim objektima sa znatnom potrošnjom toplevode.Ciljevi : • iskorištavanje obnovljivih izvora energije• smanjenje emisije CO 2Procjenjena ušteda energije : 0 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 653 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 498 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2012.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 150.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 230 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAID

Odgovorni za aktivnost :Odgovorni za monitoring :Opdinska upravaProjektni tim SEAP ZenicaZgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine ZenicaTabela broj : 4Naziv projekta / aktivnosti : UVOĐENJE MJERA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZA ZGRADU “DOM IPORODICA“Opis aktivnosti :Za zgradu “Dom i porodica” potrebno je napraviti slijedede:• izvršiti utopljavanje zgrade• izvršiti zamjenu prozora i vrata• postaviti LED rasvjetu u zgradi i dvorištuCiljevi : • Poboljšati uslove za rad i boravak djece i zaposlenika u zgradi• Smanjiti potrebe zgrade za energentima• Smanjiti emisiju CO 2Procjenjena ušteda energije : 375 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 152 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2014.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2016.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 505.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 1.347 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost :Javno preduzede za prostorno planiranje i uređenje grada ZenicaOdgovorni za monitoring :Agencija ZEDA – TechnoPark ZenicaTabela broj : 5Naziv projekta / aktivnosti : MODERNIZACIJA RASVJETE (20 ŠKOLA) U CCA 300 UČIONICA I 20FISKULTURNIH SALAOpis aktivnosti :Ovaj projekat obuhvata 1/3 škola (osnovne i srednje).Modernizacija rasvjete u učionicama i fiskulturniim salama vršit de sezamjenom postojede rasvjete tj. rasvjetnih tijela sa LED rasvjetom napostojedu fluo-armaturu ili LED rasvjetnih reflektora.Ciljevi : • Smanjenje potrošnje električne energije• Smanjenje emisije CO 2Procjenjena ušteda energije : 566 MWhProcjenjena proizvodnja energije izOIE:0 MWh

Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 432 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2012.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 500.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 883 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Opdinska služba za komunalne poslove i ekologiju• Agencija ZEDA• JP ZenicaOdgovorni za monitoring :Projektni tim SEAP ZenicaTabela broj : 6Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :IZMJENA FASADE I FASADNE STOLARIJE NA OBJEKTIMA KOJI NISU UNADLEŽNOSTI OPDINEVedina javnih objekata koji nisu su nadležnosti opdine su objekti starijegradnje bez toplinske izolacije, na kojim je dotrajala fasada i fasadnastolarija. Projektom se predviđa ugradnja nove fasadne stolarije i izradafasade sa toplinskom izolacijom. 25% objekata adaptirati.Ciljevi : • Smanjenje troškova grijanja• Povedanje energetske efikasnosti• Povedanje kvaliteta grijanjaProcjenjena ušteda energije : 5.358 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 1.744 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 2.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 373 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Vlasnici objekata• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost :Vlasnici objekataOdgovorni za monitoring :Projektni tim SEAP ZenicaTabela broj : 7

Naziv projekta / aktivnosti : UGRADNJA ŠTEDNIH RASVJETNIH TIJELA U OBJEKTIMA KOJI NISU UNADLEŽNOSTI OPDINEOpis aktivnosti :Izvršiti nabavku i zamjenu postojedih rasvjetnih tijela sa štednimrasvjetnim tijelima koje imaju bolje tehničke karektaristike u 50% javniobjekata koje nisu u vlasništvu opdine.Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016 godine prestaneproizvoditi klasična sijalica s žarenom niti te da se ista zamijeni s štednomsijalicom. Izvršiti zamjenu sijalica sa žarenom niti sa štednim sijalicama usvim objekata koji su u nadležnosti opdine.Ciljevi : • Smanjiti potrošnju električne energije• Smanjenje CO 2• Bolja osvjetljenost• Smanjenje troškova održavanjaProcjenjena ušteda energije : 3.076 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 2.347 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu:Odgovorni za aktivnost :Odgovorni za monitoring :201520201.000.000,00 EUR325 EUR/MWhVlasnici objekataVlasnici objekataProjektni tim SEAP ZenicaZgrade namjenjeni za stanovanjeTabela broj : 8Naziv projekta / aktivnosti : SUBVENCIJA UVOĐENJA ŠTEDNIH ŽARULJA U STAMBENE JEDINICE-DOMAČINSTVA NA PODRUČJU OPDINE (40.074 STAMBENIH JEDINICA)Opis aktivnosti : Modernizacija rasvjete u u stambenim jedinicama-domačinstava izajedničkim prostora (stubišta, pred prostori, podrumi idr.) na područjuOpdine – 40.074 stambenih jedinica.Procjena je da jedno domačinstvo sa pratedim prostorom stubišta,podruma idr. prati u prosjeku 7 sijaličnih mjesta.Prema EU uredbi predviđeno je da se do 2016 godine prestaneproizvoditi klasična žarulja sa žarenom niti te da se zemjeni štednom usvim Javnim objektima u vlasništvuCiljevi : • Smanjenje potrošnje električne energije• Smanjenje emisije CO 2Procjenjena ušteda energije : 7.888 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz0 MWh

OIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 6.019 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2012.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 1.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 126 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• IPA FOND• Federalni fond za zaštitu okoliša• GIZ• EEE/USAID• UNDP• Budžeti programa energetske efikasnosti• Budžeti javnih preduzedaOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Opdinska služba za komunalne poslove i ekologiju• Agencija ZEDA-TechnoPark• JP u nadležnosti OpdineOdgovorni za monitoring :Projektni tim SEAP ZenicaTabela broj : 9Naziv projekta / aktivnosti : ZAMJENA KUDANSKIH APARATA SA ENERGETSKI EFIKASNIJIM(ENERGETSKOG RAZREDA A)Opis aktivnosti :Zamjena postojedih kudanskih aparata sa novim energetskim efikasnijimiz grupe energetskog razreda A, izvršide se u procentu od najmanje 50%od ukupne broja uređaja u domadinstvima/stanovima, na područjuopdine, do 2020.Domadinstva troše oko 73% električne energije na rad kudanskih aparata.Energetski efikasni kudanski aparati štede u prosjeku oko 35%.Ciljevi : • Smanjenje potrošnje el. energije u stambenim objektima za 35%• Smanjenje emisije CO 2Procjenjena ušteda energije : 10.664 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 8.137 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):2012202040.074.000,00 EUR3758 EUR/MWh

Izvori sredstava za provedbu:Odgovorni za aktivnost :Odgovorni za monitoring :Vlasnici stanovaVlasnici stanovaSEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 10Naziv projekta / aktivnosti : ZAMJENA GRAĐEVINSKE STOLARIJE I BRAVARIJE SA NOVOMENERGETSKI EFIKASNIJOMOpis aktivnosti :Zamjena postojede stolarije koja je lošeg kvaliteta i velikog stepenainfiltracije (U

to bio savremen objekat namjenski izgrađen za rad razvojnih institucija(Agencija, TehnoPark,..) služio bi i kao praktičan ogledni objekat i zaedukaciju za sve budude stručnjake koji bi se bavili uštedom i racionalnimkorištenjem energije u zgradarstvu, za edukaciju u oblasti zaštite životnesredine, podizanje ekološke svesti različitih ciljnih grupa, promovisanjeinovacija u oblasti zaštite životne sredine, za promociju eko-gradnje,takošto bi se formirao prostor gdje bi se izložili uzorci korištenog materijala,projektna dokimentacija i sve karakteristike objekta.Ciljevi : • Promocija pasivnih kuda• Podizanje svijesti građanaProcjenjena ušteda energije : PromoProcjenjena proizvodnja energije izOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 :Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu:Odgovorni za aktivnost :PromoPromo2012.2017.3.000.000,00 EUR---Neophodni resursi ili preduslovi za realizaciju aktivnosti:• Partnerstvo nosioca projekta – Agencija ZEDA sa Vladom ZDK iOpdinom Zenica• Međunarodne organizacije i projekti koje podržavaju razvojneprojekte povedanja energetske efikasnosti (Delegacija EU Komisije uBiH, USAID, UNDP, GIZ, KFW i sl.)• Partnerstvo sa reginalnom razvojnom agencijom REZ• Javna preduzeda (ViK, Zenicatrans, Elektrodistribucija, ALBA, Grijanje)• KTG – kogeneracijska termoelektrana koja je trenutno u faziizgradnje• Proizvođači i distributeri opreme koja se koristi u tehnici i uzgradarstvu za racinalno korištenje i uštedu energine i proizvođačiuređeje i opreme za korištenje obnovljivih izvora energije• Komercijalne banke koje plasiraju sredstva iz fondova za povedanjeenergetske efikasnosti (Raiffeisen bank)• NVO• Mediji• ZEPSVlada ZDK, Opdina ZenicaOdgovorni za monitoring : • Opdinski razvojni tim, ZEDA• SEAP tim imenovan od strane OpdineSektor djelovanja :SISTEM DALJINSKOG GRIJANJATabela broj : 12

Naziv projekta / aktivnosti : POVEDANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI U SISTEMU DALJINSKOGGRIJANJA REKONSTRUKCIJOM VRELOVODNE MREŽEOpis aktivnosti :Vrelovodna mreža daljinskog grijanja je dotrajala i podložna havarijama.Veliki su gubici toplinske energije kroz izolaciju i gubici vrele vode.Projektom je predviđena zamjena postojedih cijevi predizolovanimcijevima. Ugradnjom predizolovanih cijevi bi se minimizirao broj kvarova,a tim i gubici vrele vode, dok bi se gubici toplinske energije kroz izolacijuznačajno smanjili.Projektom je obuhvadena zamjena vrelovoda različitih prečnika uukupnoj dužini trase oko 60 km.Ciljevi : • Smanjenje gubitaka toplinske energije u vrelovodnoj mreži• Smanjenje gubitaka vode u vrelovodnoj mreži• Smanjenje utroška vode za dopunjavanje vrelovodne mreže• Povedanje energetske efikasnosti vrelovodne mreže• Smanjenje emisije CO 2 , SO 2 , prašineProcjenjena ušteda energije : 24.730 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 8.111 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 17.500.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 708 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost :JP “Grijanje” d.o.o. ZenicaOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 13Naziv projekta / aktivnosti : UGRADNJA MJERAČA UTROŠKA TOPLINSKE ENERGIJE UDOMADINSTVIMAOpis aktivnosti :Obračun usluga grijanja se vrši paušalno po jedinici površine.Potrošačima se treba, u skladu sa evropskom regulativom, omoguditinaplata komunalnih usluga prema stvarnom utrošku.Projektom ugradnje mjerača utroška toplinske energije obračun uslugagrijanja bi se vršio prema stvarno utrošenoj toplinskoj energiji.Realizacija projekta bi se vršila u dvije faze. U prvoj fazi bi se izvršilaugradnja kumulativnih kalorimetara i kalorimetara u objektima sa jednimkorisnikom, dok bi se u drugoj fazi izvršila ugradnja djelitelja utroškatopline (alokatora) u objektima sa više korisnika.Ciljevi : • Povedanje energetske efikasnosti• Naplata usluga grijanja prema stvarno utrošenoj toplinskoj energiji• Povedanje procenta naplate usluga grijanja zbog obračuna premastvarno utrošenoj toplinskoj energiji

Procjenjena ušteda energije :14.071 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 4.615 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 7.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 497 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Opdinski budžet• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost : • JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Opdinska uprava• NVO iz oblasti ekologijeOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 14Naziv projekta / aktivnosti : POVEDANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI REKONSTRUKCIJOMTOPLINSKIH PODSTANICA DALJINSKOG GRIJANJAOpis aktivnosti :Toplinske podstanice za predaju toplinske energije potrošačima sudotrajale i tehnološki zastarjele. Podstanice nemaju mogudnostregulacije i niskog su stepena energetske efikasnosti.Projektom je predviđena zamjena postojedih toplinskih podstanicasavremenim kompaktnim podstanicama. U sistemu daljinskog grijanja jedo sada ugrađeno 20 kompaktnih toplinskih podstanica.Ciljevi : • Povedanje energetske efikasnosti kroz regulaciju parametara utoplinskim podstanicama• Zaštita instalacija korisnika grijanjaProcjenjena ušteda energije : 12.048 MWhProcjenjena proizvodnja energije izOIE:0 MWhProcjenjena redukcija emisije CO 2 : 3.952 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :2012.Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :2020.Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :12.000.000,00 EURIndikator finansijske atraktivnosti 996 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost :JP “Grijanje” d.o.o. Zenica

Odgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 15Naziv projekta / aktivnosti :TOPLIFIKACIJA PRIGRADSKIH NASELJAOpis aktivnosti :Stambeni objekti u prigradskim naseljima koja nisu bila obuhvadenatoplifikacijom se griju lokalnim ložištima i individualnim kotlovnicama.Projektom toplifikacije bi se izvršila izgradnja vrelovodne mreže,toplinskih podstanica i zajedničke toplovodne mreže za cca. 3000objekata.50% domacinstava se grije na ugalj, a procjena je da jednodomačinstvotroši 6t uglja u sezoni.Ciljevi : • Unapređenje stanja okoliša kroz eliminaciju lokalnih ložišta• Širenje mreže daljinskog grijanja• Povedanje energetske efikasnosti• Smanjenje emisije CO 2 , SO 2 , prašineProcjenjena ušteda energije : 0 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 15.542 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 8.400.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti ---(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Opdinski budžet• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAIDOdgovorni za aktivnost : • JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Opdinska uprava• Mjesne zajednice• Stanovništvo• NVO iz oblasti ekologijeOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 16Naziv projekta / aktivnosti : POVEDANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZAMJENOM GORIVA U SISTEMUDALJINSKOG GRIJANJAOpis aktivnosti :Izvor toplinske energije za korisnike daljinskog grijanja su postrojenja“ArcelorMittal Zenica”. U cilju poboljšanja sigurnosti u snabdijevanju ikvaliteta zagrijavanja u toku je realizacija projekta izgranjetermoelektrane-toplane na gas jačine 391 MW/170 MW.Ciljevi : • Povedanje energetske efikasnosti• Unapređenje stanja okoliša korištenje ekološki prihvatljivihenergenata

Procjenjena ušteda energije :• Povedanje postojedih kapaciteta za zagrijavanje grada• Smanjenje emisije CO 2 , SO 2 , prašine0 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 31.160 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2015.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 400.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti ---(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • JPP• Kreditno zaduženje konzorcija KTGOdgovorni za aktivnost :JP “Grijanje” d.o.o. ZenicaOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 17Naziv projekta / aktivnosti : POVEDANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI SANACIJOM VRELOVODNE ITOPLOVODNE MREŽE U NASELJU SUNČANA DOLINAOpis aktivnosti :Vrelovodna i toplovodna mreža u naselju ”Sunčana dolina” je dotrajala ipodložna havarijama. Veliki su gubici toplinske energije kroz izolaciju igubici vode. Projektom je predviđena zamjena postojedih cijevipredizolovanim cijevima. Ugradnjom predizolovanih cijevi bi seminimizirao broj kvarova, a tim i gubici vrele vode, dok bi se gubicitoplinske energije kroz izolaciju značajno smanjili.Ciljevi : • Smanjenje gubitaka u mreži• Povedanje energetske efikasnosti• Povedanje kvaliteta grijanjaProcjenjena ušteda energije : 2.410 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 790 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2014.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 80.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 33 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Korisnici• JP “Grijanje” d.o.o. Zenica• Sredstva iz predpristupnih fondova EU, UNDP, USAID

Odgovorni za aktivnost :Odgovorni za monitoring :JP “Grijanje” d.o.o. ZenicaSEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 18Naziv projekta / aktivnosti : POVEDANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI UGRADNJOM KALORIMETARA ITERMOSTATSKIH VENTILA U OBJEKTIMA U NADLEŽNOSTI OPDINEOpis aktivnosti :Ugradnjom mjerača utroška topline, omoguduje se uštedu energije uvremenskom periodu kad su vanjske temperature visoke. Postojhedisistem to ne omogudavaCiljevi : • Smanjenje troškova grijanja• Povedanje energetske efikasnosti• Povedanje kvaliteta grijanjaProcjenjena ušteda energije : 855 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 280 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu:2013.2020.105.000,00 EUR123 EUR/MWhOpdinski budžetOdgovorni za aktivnost : • Opdinska uprava• JP “Grijanje” d.o.o. ZenicaOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 19Naziv projekta / aktivnosti :IZGRADNJA KOTLOVNICE NA BIO-MASUOpis aktivnosti :Projektom je predviđeno iskorištavanje raspoložive bio-mase zazagrijavanje javnih i višestambenih objekata, kao i 100 individualnihstambenih objekata u naselju Nemila. Predviđena je izgradnja kotlovnicetoplotne snage 3 MW.Ciljevi : • Iskorištavanje obnovljivih izvora energijeProcjenjena ušteda energije :0 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 1730 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 558 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :2012.2014.

Procijena neophodnih sredstava za 2.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 1156 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Češka razvojna agencija• Opdinski budžetOdgovorni za aktivnost : • Agencija “ZEDA”• JP “Grijanje” d.o.o. ZenicaOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineSektor djelovanja :JAVNA RASVJETATabela broj : 20Naziv projekta / aktivnosti : PROJEKAT GENERALNE REKONSTRUKCIJE JAVNE RASVJETE OPDINEZENICA - STUDIJA REKONSTRUKCIJE SA UŠTEDAMA I CENTRALNIMUPRAVLJAČKIM SISTEMOMOpis aktivnosti : Sistem Javne rasvjea grada Zenica,sa kompletnim kablovskimrazvodom, stubovima i svjetiljkama je prosječne starosti 40 god. te jekako radi vremenske starosti i tehničke dotrajalosti ved odavno u fazineophodne rekonstrukcije i zamjene sa novim. Sistem javne rasvjete kojipokriva Opdina Zenica posjeduje cca 6500 kom. rasvjetnih stubova sakabl linijom (zračnom i podzemnom)u dužini od cca 150 km. Uži diograda obuhvata 3500 kom. rasvjetnih tijela a preostali dio od 300 kom.obuhvata prigradska naselja i sela. Potrebno je napomenuti da javnarasvjeta nije izgrađena u cca 50-taksela te je potrebno predvidjeti ovustavku kao novu investiciju.U tom smislu Opdina Zenica putem J.P. za prostorno planiranje i uređenjegrada ‘’Zenice’’d.o.o. je u više navrata davala prijedloge kako na zamjenikompletnog sistema tako skorije vrijeme prijedloge sa LED rasvjetom.Rađene su i studije i elaborati o centralnom upravljanju kompletnogsistema rasvjete gde bi se periodično palila i gasila rasvjeta sa potrebnim i gdje bi uštede na potrošnji el. energije bile cca 40%.Ciljevi : Uštede el. energije i zaštita čovjekove okoline sa redukacijom emisije CO 2Procjenjena ušteda energije :1.644 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 1.255 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu:2013.2020.3.000.000,00 EUR1.825 EUR/MWhOpdinski budžet

Odgovorni za aktivnost :Odgovorni za monitoring :Opdina ZenicaSEAP tim imenovan od strane OpdineSektor djelovanja :SAOBRADAJVozila u vlasništvu OpdineTabela broj : 21Naziv projekta / aktivnosti :NABAVKA VOZILA SA SMANJENOM EMISIJOM STAKLENIČKIH PLINOVAOpis aktivnosti :Prvi korak u prvođenju ove mjere je donošenje Odluke kojom de seregulisati nabavka novih vozila u vlasništvu Opdine Zenica. Potrebno jeda sva nova vozila koja de nabavljati Opdina Zenica i javna preduzedaimaju malu emisiju CO2. Uz pretpostavku da de se do 2020. godine svavozila koja su u vlasništvu Opdine Zenica, a čija je prosjedna starost 9,8godina zamjeniti novim vozilima sa smanjenom emisijom stakleničkihplinova, i samim time smanjiti emisija za realno je očekivati da deukupna emisija ovog podsektora koja je za 25%.Ciljevi : • Smanjenje emisije štetnih izduvnih gasova• Povedanje bezbjednosti• Povedanje funkcionalnosti u obavljanju poslova• Smanjenje troškova u potrošnji goriva i održavanjaProcjenjena ušteda energije : 102 MWhProcjenjena redukcija emisije CO 2 :26 tCO2Procijenjeno vrijeme početka 2012.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 1.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 9.804 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Budžet Opdine Zenica• Budžeti Javnih preduzedaOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Javna preduzeda• Javne ustanoveOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineVozila javnog prevozaTabela broj : 22Naziv projekta / aktivnosti :NABAVKA 10 NOVIH GRADSKIH AUTOBUSA

Opis aktivnosti :Autobusi koji se nabavljaju bit de opremljeni s minimalno EuroIVmotorom, klimom, vazdušnim ogibljenjem, udobnim sjedištima kojaimaju mogudnost regulacije i po vertikali i po horizontali, udobnost debiti puno veda.Autobusi koji se nabavljaju služit de za prevoz putnika .Ciljevi : • Smanjiti potrošnju nafte• Smanjiti CO 2• Poboljšati kvalitetu prevoza putnikaProcjenjena ušteda energije : 1.278 MWhProcjenjena redukcija emisije CO 2 : 341 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2012.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2013.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 2.000.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 1.565 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Kredit JKP ZTPP 50%• Opdina Zenica 50%Odgovorni za aktivnost :JP Zenica TransOdgovorni za monitoring : • Opdina Zenica• SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 23Naziv projekta / aktivnosti :NABAVKA 10 NOVIH AUTOBUSA ZA PRIGRADSKI SAOBRADAJOpis aktivnosti :Nabavka autobusa koji de umjesto Euro I imati Euro II motor. Autobusikoji se nabavljaju bit de opremljeni s Euro III motorom, klimom,vazdušnim ogibljenjem, udobnim sjedištima koja imaju mogudnostregulacije I po vertikali I po horizontali, udobnost de biti puno vedaAutobusi koji se nabavljaju služit de za prevoz putnika.Ciljevi : • Smanjiti potrošnju nafte• Smanjiti CO 2• Poboljšati kvalitetu prevoza putnikaProcjenjena ušteda energije : 1.278 MWhProcjenjena redukcija emisije CO 2 : 341 tCO 2Procijenjeno vrijeme početka 2012.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2013.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 1.100.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 861 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Kredit JKP ZTPP 50%• Opdina Zenica 50%

Odgovorni za aktivnost :JP Zenica TransOdgovorni za monitoring : • Opdina Zenica• SEAP tim imenovan od strane OpdinePlanske mjereTabela broj : 24Naziv projekta / aktivnosti : IZGRADNJA GLAVNE GRADSKE MAGISTRALE U ZENICI, GRADSKADIONICA DUŽINE 3,25 kmOpis aktivnosti :Glavna gradska magistrala (GGM) je longitudinalna gradsko-prigradskamagistralna saobradajnica namjenjena povezivanju ulazno-izlaznihpravaca. Funkcija GGM-a je da obezbjedi brz i protočan saobradaj ipoveže primarnu i sekundarnu uličnu mrežu sa ulazno-izlaznim pravcima,prevashodno sa autocestom na koridoru V-c ( preko magistralne cesteM-17), sa ostalom cestovnom mrežom preko regionalnih cesta R-441 i R-445, odnosno da se na području grada obezbjedi kružni prsten.Ciljevi : • Brz i protočan saobradaj u gradu,• Povezivanje primarne i sekundarne ulične mreže,• Provođenje mjera zaštite okoline,• Unapređenje saobradaja javnog prevoza i teretnog saobradaja,• Unapređenje nivoa usluga kritičnih raskrsnica van trase GGMrekonstrukcijom u kružne raskrsnice (Drveni most, Babina rijeka,Metalurg i Lukovo polje)Procjenjena ušteda energije : 19.138 MWhProcjenjena redukcija emisije CO 2 : 4.972 tCO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu:Odgovorni za aktivnost :2012.2015.15.000.000,00 EUR784 EUR/MWhNeophodni resursi ili preduslovi za realizaciju aktivnosti:• Kadrovski resursi Izvršne agencije za realizaciju izgradnje GGM-a• Nastavak postupka implementacije kreditnih sredstava Saudijskogfonda za razvoj• Okončanje postupka eksproprijacije u pojasu koridiru GGM-e• Okončanje postupka izbora ponuđača-izvođača radova na izgradnjiGGM-aEkonomski i tehnički kapaciteti:• Kontinuitet u implementaciji kreditnih sredstava pradeno krozdinamiku građenja GGM.• Tehnički kapaciteti odabranog izvođača radova definisani krozdinamički plan građenja i pradenja realizacije koji su propisani itraženi tenderskom dokumentacijom u predkvalifika-cionompostupku.JP za prostorno planiranje i uređenje grada „Zenica” d.o.o. Zenica

Odgovorni za monitoring :JP za prostorno planiranje i uređenje grada „Zenica” d.o.o. ZenicaTabela broj : 25Naziv projekta / aktivnosti :PODSTICANJE KORIŠTENJA BICIKLA KAO PREVOZNOG SREDSTVAOpis aktivnosti :Grupa mjera za podsticanja korištenja bicikla kao prevoznog sredstvaobuhvata sljedede aktivnosti:• Izgradnja biciklističkih staza• Izgradnja mjesta za odlaganje bicikla• Uspostavljanje mreže za besplatno iznajmljivanje bicikla• U sklopu provođenja ovih mjera potrebno je uraditi sljedede:• Izgraditi biciklističke staze• Izvršiti označavanje biciklističkih staza koje de povezati glavnubiciklističke staze sa ostalim dijelovima grada• Izgraditi mjesta za odlaganje bicikala u pješačkoj zoni i pored važnihobjekata• Nabaviti bicikla koja de se vršiti za iznajmljivanje i osigurati njihovservis, sa posebnim IT sistemom zaštite od krađe• Vršiti kontinuiranu promociju korištenja bicikla kao prevoznogsredstava, posebno nakratkim udaljenostima 5 – 10 km• Kontinuirano održavanje biciklističkih stazaCiljevi : • Smanjenje upotrebe automobila kao prevoznog sredstva na kradimrelacijama• Promocija zdravog načina kretanja i prevoza• Smanjenje emisije štetnih izduvnih gasovaProcjenjena ušteda energije : 9.027 MWhProcjenjena redukcija emisije CO 2 :235 t CO2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 800.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 89 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Budžet Opdine Zenica• Budžeti Programa energetske efikasnosti• IPA, CONCERTO, kreditne linije EBRD, EIB i KfW,• GIZ, EEE/USAID, UNDP, Fond za zaštitu okoliša• FBiHOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Služba za komunalne poslove i ekologiju• Razvojna agencija ZEDAOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineSektor djelovanja :LOKALNA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJEHidro energija

Tabela broj : 26Naziv projekta / aktivnosti :IZGRADNJA DVIJE MINI HIDROELEKTRANEOpis aktivnosti :Projektom je predviđeno iskorištavanje hidroenergetskog potencijala ucjevovodima pitke vode za snabdijevanje grada Zenice. Predviđena jeizgradnja mini hidroelektrana ”Čajdraš” i Kasapovidi” snage 485 kW i 200kW.Ciljevi : • Iskorištavanje obnovljivih izvora energije• Smanjenje emisije CO 2Procjenjena ušteda energije : 0 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 5.000 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 3,815 t CO 2Procijenjeno vrijeme početkarealizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu:Odgovorni za aktivnost :Odgovorni za monitoring :2012.2013.850.000,00 EUR170 EUR/MWhJP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. ZenicaJP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. ZenicaSEAP tim imenovan od strane OpdineSektor djelovanja :RAD SA GRAĐANIMA I OSTALIM ZAINTERESOVANIM STRANAMAUsluge savjetovanjaProjekat /aktivnost broj : 27NAZIV PROJEKTA / AKTIVNOSTI : USPOSTAVLJANJE INFO TAČKE ZA ENERGETSKU EFIKASNOST IPRIMJENU OIEKratak opis / komentar :Opdina Zenica de osnovati „EE - info tačku“ u okviru agencije Zeda, a čijicilj de biti da sva zainteresovana lica, od građana do potencijalnihinvestitora, mogu dobiti potrebne informacije i odgovore na pitanja uvezi energetske efikasnosti i primjene obnovljivih izvora energije. Usklopu info tačke dijelide se propagandni materijal, korisne brošure iuputstva, prikazivati video sadržaj, promovisati novi materijali itehnologije, što de sve postepeno doprinositi vedoj primjeni EE mjera iupotrebi OIE.Ciljevi : • Podizanje nivoa znanja u primjeni EE mjera i OIE• Promjena ponašanja i usvajanje novih navika• Primjena EE mjera od početne faze izgradnje zgradaProcjenjena ušteda energije : Nema direktnog uticaja na smanjenje potršnje energije, odnosnopovedanje korištenja OIE.

Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 0 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije :Procijenjeno vrijeme završetka 2014.realizacije :Procijena neophodnih sredstava za 20.000 eurorealizaciju :Indikator finansijske atraktivnosti : ---Izvori sredstava za provedbu: • Budžet Opdine Zenica• Federalni fondovi• Mađunarodni donatori: UNDP, USAID, GIZOdgovorni za realizaciju : • Opdina Zenica• Agencija ZedaOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTreninzi i obrazovanjeTabela broj : 28Naziv projekta / aktivnosti : OBRAZOVANJE I PROMJENA PONAŠANJA DJELATNIKA/KORISNIKAZGRADA U VLASNISTVU OPDINE ZENICAOpis aktivnosti :Mjera obuhvada cijeli niz obrazovnih aktivnosti koje se redovno provode:• Organizacija obrazovnih radionica o načinima uštede energije;• Izrada i distribucija obrazovnih materijala (letaka,• brošura, postera, naljepnica, i sl.)• Organizacija tribina, i slično.Osim obrazovnih aktivnosti u okviru ove mjere potrebno je uvesti ipoticajnu shemu za štednju energije (primjerice shema 50/50) u sklopučega dio financijskih sredstava od ostvarene uštede u energiji ostaje naraspolaganju pojedinoj ustanovi u kojoj je ušteda ostvarena.Ciljevi : • Podizanje svijesti djelatnika/korisnikaProcjenjena ušteda energije :Procjenjena proizvodnja energije izOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 :1.002 MWh0 MWh429 tCO2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetkarealizacije aktivnosti :2020.Procijena neophodnih sredstava zarealizaciju aktivnosti :40.000 EURIndikator finansijske atraktivnosti 40 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdinski budžet• IPA, IEE programOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Opdinska služba za komunalne poslove i ekologiju• Agencija Zeda-TechnoPark Zenica

• Opdinska služba za komunalne poslove i izgradnju MZOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 29Naziv projekta / aktivnosti :OBRAZOVANJE I PROMOCIJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZA GRAĐANEOpis aktivnosti :Svijest stanovništva o potrebi štednje je na niskom nivou. Projektiedukacije šire populacije se pokredu u cilju informisanja stanovništva opotrebi racionalnog korištenja energije i mogudim mjerama štednje.Ovakvom vrstom promocije je mogude ostvariti kontakte sa partnerimakoji bi finansirali kampanju.U okviru projekta izmedju ostalog definisale bi se ciljane grupe u ciljupodizanja svijesti o racionalnoj potrebi potrosnje energije te povedanjuenergetske efikasnosti.Ciljne grupe bi se precizno odredile (domacice, učenici, privrednici,penzioneri i dr..) te definisali programi prema ciljanim grupama.Ciljevi : • Izgraditi svijest kod stanovništva o energetskoj učinkovitosti i uštedienergije• Smanjiti potrošnju energije• Smanjiti emisije CO 2 kroz uštede u korištenju energije udomadinstvimaProcjenjena ušteda energije : 27.016 MWhProcjenjena proizvodnja energije iz 0 MWhOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 : 8.634 t CO 2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 70.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 3 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Opdina Zenica –ZEDA• Partner(i)• NVO iz oblasti ekologijeOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica –ZEDA• Partner(i)• NVO iz oblasti ekologijeOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 30Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :EDUKACIJA I PROMOCIJA EKOLOŠKE VOŽNJEJedna je od najjeftinijih mjera za provođenje politike energetskeefikasnosti u saobradaju. Danas, ved možemo redi da zastarjela gradacijeprioriteta u cestovnom saobradaju:• Sigurnost cestovnog saobradaja,

• Ekonomska dimenzija saobradaja (štednja goriva, racionalna vožnja),• Ekologija (zaštita okoline),• Transformira se u savremeniju filozofiju promišljanja o cestovnomsaobradaju.U zemljama Europske unije do danas je provedeno niz sličnih uspješnihprojekata poput TREATISE, FLEAT , ECODRIVEN te ECOWILL projekta.Aktivnosti na provođenju projekta su:• Održavanje radionica na temu eko vožnje• Ekološki prihvatljiv način vožnje treba postati sastavni dioosposobljavanja vozača tokom ispita• Pružanje informacija vozačima kako ekološki voziti• Promocija eko vožnje i sl.Ciljevi : • Smanjenje emisije CO 2 ,• Racionalnija vožnja, štednja (ekonomska dimenzija saobradaja),• Sigurnost cestovnog saobradajaProcjenjena ušteda energije : 8.275 MWhProcjenjena proizvodnja energije izOIE:Procjenjena redukcija emisije CO 2 :0 MWh2.231 t CO2Procijenjeno vrijeme početka 2014.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 130.000,00 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 16 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Budžet Opdina Zenica• Budžeti Programa energetske efikasnosti• IPA, CONCERTO, GIZ, EEE/USAID, UNDP• Fond za zaštitu okoliša FBiHOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica• JKP „Saobradaj i komunikacije – Zenica“ doo Zenica• TUZAMK Auto školeOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineJačanje svijesti i lokalno umrežavanjeProjekat /aktivnost broj : 31NAZIV PROJEKTA / AKTIVNOSTI :Kratak opis / komentar :KONTINUIRANO INFORMISANJE POTROŠAČA O NAČINIMAENERGETSKIH UŠTEDA I DRUGIM ENERGETSKIM INFORMACIJAMANa poleđini računa informisati potrošače električne energije i vode onačinima energetskih ušteda i drugih ušteda što de dovesti do promjeneponašanja i primjene mjera uštede. Na poštanskom i informativnommaterijalu opdine štampati kratku parolu koja de prenijeti poruku o EE iOIE građanima.Mogude uštrde: 1% u sektoru zgradarstva.

Ciljevi : • Podizanje javne svijesti građanaProcjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO 2 :6.286 MWh2.099 tCO2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije :Procijena neophodnih sredstava za Primjena ove mjere ne zahtijeva dodatna novčana sredstva.realizaciju :Indikator finansijske atraktivnosti : ---Izvor sredstava za realizaciju : Budžet Opdine ZenicaOdgovorni za realizaciju : • Kabinet Načelnika• SEAP tim imenovan od strane OpdineOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane OpdineTabela broj : 32Naziv projekta / aktivnosti :Opis aktivnosti :Ciljevi :Procjenjena ušteda energije :Procjenjena redukcija emisije CO 2 :KAMPANJA JEDAN DAN BEZ AUTOMOBILAKampanja dva dana godišnje bez automobila u kojoj se vozače potiču dajedan dan ostave svoje automobile kod kude a zauzvrat, dobivaju jeftinijukartu u javnom prijevozu, popust za kulturne i sportske aktivnosti,popust u trgovinama ili trgovačkim centrima.Može se pretpostaviti da prosječno vozilo u dnevnom gradskom ciklusupotroši u prosjeku od 2 litre goriva. Ukoliko bi u akciji sudjelovalo 3000vozila dnevna ušteda iznosi 6000 litara goriva. 12000 l/god. uz omjer 60dizel/40 benzinPodizanje svijesti građana1.179 MWh312 tCO2Procijenjeno vrijeme početka 2013.realizacije aktivnosti :Procijenjeno vrijeme završetka 2020.realizacije aktivnosti :Procijena neophodnih sredstava za 12.000 EURrealizaciju aktivnosti :Indikator finansijske atraktivnosti 10 EUR/MWh(proizvedene/ušteđene energije):Izvori sredstava za provedbu: • Budžet Opdine Zenica• EE programOdgovorni za aktivnost : • Opdina Zenica• Služba za komunalne poslove i ekologiju• JP Zenicatrans prevoz putnika• Razvojna agencija ZEDAOdgovorni za monitoring :SEAP tim imenovan od strane Opdine

9. IZVORI FINANSIRANJA9.1 BUDŽET OPDINE ZENICAFinansiranje predviđenih aktivnosti iz ovog Akcionog plana finasirat de se jednim dijelom iz vlastitih sredstava,odnosno sredstava koja se planiraju u Budžetu opdine Zenica, te drugim dijelom iz budžeta organizacija,institucija i nadležnih ministarstava. Budžet Opdine Zenica predstavlja jedan od izvora za finansiranje projekataenergetske efikasnosti na području Zenica. Budžet je dokument kojim se utvrđuje plan finansijskih aktivnostibudžetskih korisnika, koji obuhvata projekciju iznosa prihoda i priliva i utvrđenog iznosa rashoda i izdatakagrada za period od jedne fiskalne godine. Budžet Opdine Zenica za određenu fiskalnu godinu donosi Opdinskovijede Zenica. Budžet se sastoji od prihoda i rashoda tekude fiskalne godine. U budžetske prihode svrstavaju seporezni prihodi (prihodi od indirektnih poreza, porez na dohodak, porez na promet nepokretnosti, porez naimovinu), neporezni prihodi i ostali prihodi. Značajan dio prihoda iz Budžeta Opdine Zenica (35% do 40%ukupnog Budžeta grada Zenica) se izdvaja za kapitalne projekte i projekte izgradnje i obnove komunalneinfrastrukture.Osim sredstva za finansiranje projekata energetske efikasnosti iz budžeta, jedinice lokalne samouprave u BiH umogudnosti su koristiti i kreditna sredstva iz dostupnih izvora na tržištu kapitala odnosno putem programafinansiranja postojedih finansijskih institucija u Bosni I Hercegovini.Značajan izvor finansiranja kapitalnih projekata Opdina Zenica ostvaruje odviših nivoa vlasti (Federacije BiH IZeničko-dobojskog kantona)9.2 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINENa nivou Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljen je fond za zaštitu okoliša. Sredstva iz fonda se mogukoristiti za ublažavanje klimatskih promjena i zaštite ozonskog omotača, saniranje, poticanje izbjegavanja ismanjivanja osiguravaju iz naknada zagađivada okoliša, naknada korisnika okoliša, posebne naknade za okoliškoja se plada pri svakoj registraciji motornih vozila, sredstava ostvarenih na osnovu bileteralne i multilateralnesaradnje, te saradnje u zemlji na zajedničkim programima, projektima i sličnim aktivnostima na područjuzaštite okoliša.Sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša koriste se za finansiranje zaštite okoliša, i to za zaštitu, očuvanje ipoboljšanje kvaliteta zraka, tla, vode I mora, te ublažavanje nastanka otpada, obradu otpada, zaštitu iočuvanje biološke i pejzažne raznovrsnosti, provođenju energetskih programa, provođenju programarazminiranja unapređenju i izgradnji infrastrukture za zaštitu okoliša, poboljšanje, pradenje i ocjenjivanjestanja okoliša, podržavanje ekonomskog razvoja, poticanje istraživanja, razvojnih studija, programa porojekatai dr.9.3 ESCO MODEL OPDINE ZENICAESCO je skradenica od Energy Service Company i predstavlja generičko ime koncepta na tržištu usluga napodručju energetike. ESCO model obuhvada razvoj, izvedbu i financiranje projekata s ciljem poboljšanjaenergetske efikasnosti i smanjenja troškova za pogon i održavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troška za

energiju i održavanje ugradnjom nove efikasnije opreme, čime se osigurava otplata investicije kroz ostvareneuštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeda, ustanove i jedinice lokalne samouprave.Tokom otplate investicije za energetsku efikasnost, klijent plada jednak iznos za troškove energije kao prijeprovedbe projekta koji se dijeli na stvarni (smanjeni) trošak za energiju te trošak za otplatu investicije. Nakonotplate investicije, ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. Svi projekti su posebnoprilagođeni klijentu te je mogude i proširenje projekta uključenjem novih mjera energetske učinkovitosti uzodgovarajudu podjelu investicije. Na taj način klijent je u mogudnosti modernizirati opremu bez rizika ulaganja,bududi da rizik ostvarenja ušteda može preuzeti ESCO tvrtka. Uz to, nakon otplate investicije klijent ostvarujepozitivne novčane tokove u razdoblju otplate i dugoročnih ušteda.9.4 RAZVOJNA BANKA FBIHRazvojna banka Federacije BiH posjeduje kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, kao izadirektno kreditiranje preduzeda koja se bave proizvodnjom i uslugama.Za kreditnu liniju za kreditiranje nabavke stalnih sredstava, krediti se dodjeljuju na period do 7 godina, uzgrace period do 12 mjeseci, a kamatna stopa je 5,00% na godišnjem nivou.Druga kreditna linija, može se koristiti za direktno kreditiranje poduzeda koja se bave proizvodnjom iuslugama, sa kamatnom stopom od 5,45%, za iznos kredita do 100.000 KM i rokom otplate 7 godina.Dostupne kreditne linije za finansiranje projekata energetske efikasnosti:1. Kreditna linija za energetsku efikasnost – EBRD program finansiranja održivih energija za ZapadniBalkan realizuje se preko Raiffeisen banke DD Sarajevo I UniCredit banke DD Sarajevo I ima u planufinansirati sljedede projekte:• Projekti za energetsku efikasnost u industriji• Projekti za energetsku efikasnost zgrada• Projekti za obnovljivu energiju• Projekti malih hidrocentrala (do 2 MW) ili manje farme vjetrenjača.2. KfW –kreditna linija za energetsku efikasnost-Realizuje se preko Raiffeisen banke DD SarajevoNamjena ove kreditne linije je finansiranje projekata energetske efikasnosti i projekata koji generišuenergetske uštede, te promocija efikasnog korištenja energije u Bosni i Hercegovini na održiv i efikasan način.Korisnici kreditne linije mogu biti javna preduzeda i ustanove, mala i srednja preduzeda, privatna lica idomadinstva.Osnovni uslovi kreditne linije su: iznos kredita krajnjem korisniku se krede od 3.000 KM do 195.000 KM, sagrace periodom do 6 mjeseci, rok otplate kredita je do 60 mjeseci što uključuje i grace period.Iz ove kreditne linije mogu se finansirati elektro aparati i klima uređaji sa EU energetskomnaljepnicom,toplotna izolacija zgrada - zidova, tavanica, vrata i prozora, zamjena direktnih električnih grijalicasistemima centralnog grijanja, zamjena starih kotlova novim kondezacionim kotlovima (na prirodni gas),ugradnja termostatskih ventila na radijatorima, zamjena starih pumpi za sisteme centralnog grijanja novimelektronski regulisanim pumpama, zamjena starih sistema grijanaja priključivanjem na gradsko centralnogrijanje, zamjena starih kotlova novim kotlovima (na drvene palete), sistemi rasvjete, solarni sistem grijanja zatoplu sanitarnu vodu, kao i svi drugi projekti kojima se ostvaruje ušteda energije od najmanje 20%.

9.5 USAID – FOND ZA FINANSIRANJE PILOT PROJEKATA IZ OBLASTI ENERGETSKEEFIKASNOSTIUSAID projekat pod nazivom 3E ima za cilj implementaciju 10 projekata u BiH. U opdinama gdje se budurealizovali projekti održavat de se seminari i obuke o energetskoj efikasnosti.Mjere energetske efikasnosto koje de 3E implementirati se odnose na sljedede:• Poboljšanje vanjskog omotada zgrade• poboljšanje efikasnosti postrojenja za grijanje/hlađenje, sistema distribucije i bojlera za domadinstva• poboljšanje mehaničke opreme za klimatizaciju, grijanje i hlađenje(KGH)• poboljšanje rasvjete• korištenje obnovljivih izvora energije• uvođenje sistema upravljanja energijom – „koncept pametnih zgrada”.Prijedlog pilot projekata mogu podnositi i privatni i javni sektor.9.6 OTVORENI REGIONALNI FOND ZA JUGOISTOČNU EVROPU - GIZ ORFGIZ projekti su često orijentisani prema ostvarivanju tehničkih preduslova u jedinicama lokalne samouprave dasame prijavljuju projekte prema EU fondovima ili da to rade u partnerstvu sa drugim lokalnim samoupravama.Regionalni fond nudi klasične instrumente tehničke saradnje, kaošto su savjetovanje, izgradnja mreže,upravljanje znanjem i trening, au cilju povedanja znanja, iskustva da bi se stvorila pozitivna konkurencija međuzemljama. Svojim radom želi stvoriti i povedati prekograničnu saradnju, povezati ved postojeda znanja,iskustava i kapacitete zemalja u regiji te stvoriti pozitivnu konkurenciju među zemljama.Na projektima partneri mogu biti iz javnog, civilnog i privatnog sektora u zemljama jugoistočne Europe – izAlbanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Crna Gore, Srbije, Kosovo, a do neke mjere, također i izBugarske i Rumunije, partneri mogu razviti i implementirati projektne prijedloge zajedno s Fondom. Prijedlozimoraju uključivati nekoliko zemalja i rezultati se moraju modi prenijeti na druge zemlje u regiji. Nadalje, oviprojekti pridonose harmonizacijisa EU: pružanjem podrške za proces stabilizacije i pridruživanja, ili krozprovedbu pravne stečevine.U sklopu Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Europu djeluju četiri fonda koji određuju tematskikontekst za mjere:• Otvoreni regionalni fond za vanjsku trgovinu Jugoistočne Europe;• Otvoreni regionalni fond za modernizaciju usluga opdina Jugoistočne Europe;• Otvoreni regionalni fond za pravni oblik Jugoistočne Europe;• Otvoreni regionalni fond za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za Jugoistočnu Europu.Cilj Otvorenog regionalnog fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Jugoistočne Europe jefinansiranje projekata za sigurno snabdijevanje energijom jugoistočne Europe kroz učinkovitiju potrošnjuenergije i rastudu upotrebu obnovljivih izvora energije. Uslov za pristupanje Otvorenom regionalnom fondu zaenergetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za Jugoistočnu Europu je da su partneri na projektu iznajmanje 3 države. Partneri moraju sudjelovati u jednakim iznosima na projektu. Projekti obično traju 2-3godine. Fond sudjeluje finansijski u projektu u iznosu od 100.000 -400.000 Eura ili pružanjem usluga (izradastudija, koncepata, razrada ciljeva, izrada strategija).

9.7 PROGRAMI I INSTRUMENTI PREDPRISTUPNE POMODISredstva Europske unije dostupna su kroz različite programe predpridstupne pomodi. Program predpristupnepomodi je definisan za svaku zemlju i usaglašava se sa Europskom komisijom, dok su Programi Europske nijenamjenjeni svim članicama EU koje na osnovu Memoranduma o razumjevanju pristupaju programu te zasudjelovanje pladaju članarinu.Trenutno postoje tri glavna programa kojima Bosna i Hercegovina ima pristup a to su:• Instrument predpristupne pomodi – IPA na snazi od 2007. Godine• Pomod iz programa IPA• IPA-CBC-prekogranična saradnja.9.8 TRANSNACIONALNI PROGRAM JUGOISTOČNA EVROPA (SEE)Transnacionalni program za jugoistočnu Europu i Mediteran se finansira iz evropskog fonda za regionalnirazvoj. Učešde država koje nisu članice EU finansirat de se iz IPA predpritupnog fonda i Europskog programa zasusjedstvo. Programsko područje obuhvata 16 europskih zemalja među kojima je i Bosna i Hercegovina.Program je namjenjen neprofitnim organizacijama i institucijama koje žele raditi na prekogranični projektimasa najmanje jednim prekograničnim partnerom.Transnacionalni program obuhvata sljedede:• Olakšavanje inovacija i poduzetništva• Zaštita i poboljšanje okoliša• Poboljšanje pristupačnosti• razvoj transnacionalne sinergije za održivi razvoj područja.9.9 TWINNING PROGRAM EVROPSKE UNIJEU projektima TWINNING programa se pruža tehnička I administrativna pomod, što ima za rezultat izgradnjudugoročnih odnosa između postojedih I bududih državnih članica. TWINNING program podrazumjeva slanjeeksperata iz EU, koji se nazivaju stalni savjetnici zemljama koje pristupaju EU, zemljama kandidatima izemljama potencijalnim kandidatima, za konkretne projekte.9.10 PROGRAMI EVROPSKE ZAJEDNICEOsnovu za pristupanje Bosne i Hercegovine zajednici čine ‘’Okvirni sporazum između Europske zajednice i BiHo opdim načelima sudjelovanja BiH u programima zajednic’’.Cilj programa je pružanje podrške politikama EU, te unapređenju saradnje između država članica EU i njegovihgrađana u oblastima: kulturi, nauci, transportu, zaštiti okoline, energiji, obrazovanju, zdravstvu, potrošačjojpolitici, pravosuđu, fiskalnoj i carinskoj politici.U ovom trenutku Bosna i Hercegovina može aplicirati projekte prema programima FP 7 i programu Kultura. Upripremi su aktivnosti za pristupanje i programu Europa za građane, kao i programu Poduzetništva zainovacije. Na razmatranju su aktivnosti pristupanja programu zajednice Media, kao i programu Inteligentnaenergija za Evropu (IEE).

9.11 SEDMI OKVIRNI PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I OGLEDNEAKTIVNOSTI – FP 7Sedmi okvirni program traje sedam godina i to od 2007. do 2013. godine i isti se odnosi na oblast istraživanja itehnološkog razvoja. Korisnici projekta su: univerziteti, istraživački centri, institiuti, mala i srednja preduzeda,javna administracija, pojedinci koji se bave istraživačkim radom.U sklopu FP 7 programa pokrenuta je psebna inicijativa pod nazivom CENCERTO koja ima za cilj poticanjelokalnih zajednica u provedbi aktivnosti za povedanje energetske efikasnosti i korištenju obnovljivih izvoraenergije. U sklopu ove inicijative podupire se razvoj novih i inovativnih tehničkih rješenja za energetski održivrazvoj lokalnih zajednica. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nije u mogudnosti koristiti sredstva iz ovogprograma.9.12 OKVIRNI PROGRAM ZA KONKURENTNOST I INOVACIJE (CIP)CIP program za konkurentnost i inovacije obuhvata 3 podprograma i to:1. Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) Program podržava jačanje malih i srednjih preduzeda:2. Integralna energija za Evropu II (IEE). Program podržava aktivnosti energetske efikasnosti, obnovljiveizvore energije, te usklađivanje sa zakonskom okvirom iz oblasti energije:3. Program podrške politike u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP).Učesnici u projektu moraju biti pravne osobe, javne ili privatne te međunarodne organizacije sa sjedištem ujednoj od zemalja članica EU, zemljama EFTA-e i Bosni i Hercegovini.9.13 PROGRAM DOŽIVOTNOG UČENJAProgram omogudava pojedincima da nastave sa sdaljim usavršavanjem i učenje u toku svog života bez obzirana starost. Program cjeloživotnog učenja ima i podprograme koji su namjenjeni školama, za visoko školstvo,obrazovanje odraslih i za stručno obrazovanje i obuku.

10. ZAKLJUČNA RAZMATRANJAAkcioni plan energetski održivog razvoja Opdine Zenica izrađen je u skladu s obvezama proizašlima izpristupanja Opdine Zenica Sporazumu gradonačelnika (Covenant of Mayors). Izrada Akcionog plana je tehničkipodržana od strane GIZ kroz Projekat Konsultacije za energetsku efikasnost. Akcioni plan donosi prijedlogmjera i aktivnosti potrebnih za smanjenje emisija CO 2 na nivou Opdine Zenica za 48% do 2020. godine uodnosu na referentnu 2006. godinu. Metodologija izrade Akcionog plana je u skladu sa smjernicama Europskekomisije. Energetska potrošnja i prateda emisija CO 2 posmatrana je odvojeno za tri sektora:1. Zgradarstvo;2. Saobradaj;3. Javna rasvjeta.Također su analizirani obnovljivi izvori enerije, a sve u skladu sa preporukama Europske komisije kao iposebnostima Opdine Zenica.Sektor zgradarstva se dijeli na, radi efikasnije analize, sljededa tri podsektora:• Zgrade javne namjene u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica;• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica,• Zgrade namjenjene za stanovanje;Sektor saobradaja također sadrži tri podsektora:• Vozni park u vlasništvu Opdine Zenica;• Vozila javnog prevoza putnika;• Privatna i komercijalna vozila.Za navedene sektore i podsektore prikupljeni su potrebni energetski parametri za 2006. godinu, na osnovukojih je provedena energetska analiza, a potom i proračun referentnog inventara emisija CO 2 . Ukupna emisijaCO 2 za Opdinu Zenica za 2006. godinu je iznosila oko 241 ktCO 2 , pri čemu najvedi udio ima zgradarstvo(87,03%), zatim saobradaj (11,67%), dok je emisija iz javne rasvjete gotovo zanemariva (1,30%).Prema metodologiji Sporazuma gradonačelnika (Covenant of Mayors), mjere i aktivnosti za smanjenje emisijeCO 2 do 2020. godine su podjeljene na sledede sektore ili oblasti djelovanja:• Zgrade na području opdine Zenica;• Sistem daljinskog grijanja;• Javna rasvjeta;• Saobradaj;• Lokalna proizvodnja električne energije;• Rad sa građanima i ostalim zainteresovanim stranama.• Zgrade javne namjene koje nisu u vlasništvu/nadležnosti Opdine Zenica,U skladu sa rezultatima provedenih energetskih analiza najvedi dio mjera za smanjenje emisija CO 2 odnosi sena zgrade na području opdine (11 investicionih mjera i 4 informativno-edukativne mjere) i sistem daljinskoggrijanja koji obuhvata toplanu, distribuciju i krajnjeg korisnika (8 investicionih mjera).Ukupan potencijal smanjenja emisija svih identificiranih mjera iznosi oko 116 kt CO 2 , odnosno oko 48.% emisijaCO 2 iz 2006. godine, što je više od planiranog cilja od minimalno 20%. Iz tog razloga, za ostvarenje cilja nijepotrebna provedba svih analiziranih mjera, ved je mogud odabir određenih mjera prema mogudnostimaprovedbe (vremenskim, organizacijskim i finansijskim).Za sve je mjere predviđena vremenska dinamika provedbe (početak i kraj), predloženi su nosioci provedbe,procijenjeni su troškovi (jedinični ili ukupni po mjeri), uštede (MWh), odnosno potencijal smanjenja emisije (tCO 2 ) te pripadajudi troškovi (EUR/MWh). Značajno je da se za svaku mjeru donosi i prijedlog izvora sredstavaza provedbu (budžet Opdine Zenica i javnih preduzeda, te domadi i strani izvori i fondovi).

Kako bi se ovaj Akcioni plan efikasno provodio potrebno je u što skorijem roku uspostaviti oranizacionustrukturu u koju de biti uključeni svi subjekti obuvadeni ovim planom (opdinske službe, javna preduzeda iustanove, radna grupa, tijela za nadzor i izvještavanje, itd.). Proces prikupljanja potrebnih podataka oenergetskoj potrošnji za sektore zgradarstva i saobradaja u sklopu izrade ovog Akcionog plana pokazao se vrlosloženim i dugotrajnim, a u nekim slučajevima subjekti nisu posjedovali odgovarajude podatke, a ivjerodostojnost prikupljenih podataka je upitna. Zbog toga je prilikom prvog izvještavanja i analize provedenihmjera i aktivnosti koje je planirano dvije godine po usvajanju ovog Akcionog plana neophodno izvršiti revizijuistog, odnosno po potrebi izradu novog. Takav dokument sadržavao bi analizu postignutih rezultata(provedenih mjera, ostvarenih ušteda, smanjenja emisija CO 2 ) te prijedlog novog Plana prioritetnih aktivnosti imjera baziranog na konkretnim rezultatima i podacima iz novog Registra emisija CO 2 .