AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA OPDINE ...

654.350 210.397 134.653 999.400Opdenito, biomasu je mogude koristiti u proizvodnji toplotne i električne energije. Pedi i kotlovi na biomasu suu novije vrijeme unaprijeđeni (emisije CO su smanjene na oko 50 mg/m 3 , a efikasnost povedana na 85 92%),mada je efikasnost proizvodnje električne energije iz biomase još uvijek u dosta slučajeva niža u odnosu natradicionalna postrojenja. Potrebna veličina postrojenja donekle sprečava korištenje biomase za proizvodnjuelektrične energije zbog problema garantovane opskrbe biomasom. Naime, ovakva postrojenja zahtijevajuvelike količine goriva (ved i zbog niske vrijednosti toplotne modi), što dalje zahtijeva kontinuiranu igarantovanu opskrbu. Stoga je svrsishodno velika postrojenja izgraditi unutar same industrije koja vlastitiotpad može koristiti kao gorivo (na primjer u šumarstvu, poljoprivrednoj ili prehrambenoj industriji). Natroškove opskrbe biomase značajno utiču potrebna količina, udaljenosti mjesta dobave, kao i procesipoboljšanja kvaliteta takvog goriva (na primjer peletizacija). Ako se drveni peleti mogu lokalno proizvesti,upotrebom 10% piljevine u kombinaciji s ugljem mogude je za oko 5% smanjiti emisiju CO 2 . Takođe,sagorijevanjem 15 20% sušenih drvenih peleta u kombinaciji sa ugljem mogude je postidi oko 10% smanjenjaemisije CO 2 .Slika3.5: BiomasaPodručni sistem grijanja grada predstavlja viši nivo za primjenu biomase. Procjenjuje se da za zadovoljenjepotreba grijanja u opdini Zenica oko 60% domadinstava koristi područni sistem grijanja, a ostatak samostalnegrijne sisteme (kotlove). Područni sistem grijanja takođe štedi gorivo i doprinosi smanjenju emisije CO 2 .Opskrba biomasom bi se mogla riješiti preko jednog ili više dobavljača, koji su neovisni o samom postrojenju igarantuju dostavu goriva odgovarajudeg stanja. Sami dobavljači mogu biti dioničari, kako bi se zajamčiladugoročna opskrba gorivom i kako bi ulaganje donijelo dobit.Uz gore navedeno, kao nedovoljno ispitani potencijal ne treba zaboraviti i gradski otpad. Iako je kodupravljanja otpadom primarni cilj uklanjanje ili zbrinjavanje otpada, upotreba energije iz otpada za grijanje iliproizvodnju električne energije predstavlja takođe jedan od načina za efikasno korištenje otpada uz smanjennegativan uticaj na okoliš. Postrojenja termičke obrade otpada u urbanim i gusto naseljenim sredinamaomogudavaju istovremeno zbrinjavanje i energetsko iskorištavanje (na primjer određeni „zeleni“ diorecikliranog otpada, biomasa iz parkova, mulj iz kolektora otpadnih voda i slično). U vezi potrebe iopravdanosti, odnosno mogudnosti sagorijevanja komunalnog otpada, kao i njegovog uticaja na okolišpotrebno je provesti adekvatna istraživanja i tehničku analizu.Osim sagorijevanja, eventualno se iz deponijskog otpada na savremenim deponijama može proizvoditi biogaspostupkom anaerobne obrade otpada. Deponijski gas može se koristiti kao gorivo za pogon gasnih motora (naprincipu gasnog ciklusa) koji pokredu generatore za proizvodnju električne energije. Osim za proizvodnjuenergije sakupljanje deponijskog gasa je od značaja i za zaštitu okoliša, jer emisija jedinične mase metana izdeponijskog gasa u atmosferu ima višestruko vedi uticaj na proces globalnog zagrijavanja u odnosu najediničnu masu emitovanog CO 2 .