AKCIONI PLAN ENERGETSKI ODRŽIVOG RAZVOJA OPDINE ...

U cilju poticanja korištenja energije biomase potrebno je provesti niz aktivnosti kao što su program pomodi zanabavku postrojenja za skupljanje, prevoz i obradu biomase, uvođenje evropskih standarda i regulative zagoriva iz biomase, provođenje studija o potencijalu biomase i analiza različitih tehnologija spaljivanja biomaseu kombinaciji sa ugljem.4.1.2 Korištenje biogoriva u saobradajuBiogoriva su tekuda pogonska goriva motornih vozila nastala transformacijama biljnih i životinjskih materija.Bioetanol se dobiva iz tradicionalnih usjeva žitarica, kukuruza, repe i slično, postupcima fermentacije idestilacije, a primjenjuje se kao dodatak benzinu. Biodiesel se proizvodi rafiniranjem biljnih ulja (suncokretovoili od repičinog sjemena), otpadnih jestivih ulja i životinjskih masti, a koristi se u diesel motorima kaomješavina ili zasebno gorivo. U cilju smanjenja emisije štetnih gasova u narednom periodu bi se mogla provestianaliza i razmotriti mogudnosti korištenja biodizela kao pogonskog goriva u vozilima gradskog i prigradskogsaobradaja u opdini Zenica, a takođe i povedati javni interes za širu proizvodnju i primjenu biodizela.Troškovi proizvodnje biogoriva u velikoj mjeri zavise od cijene same sirovine na tržištu (uljana repica i drugeuljarice, odnosno kukuruz), zatim pogonski troškovi procesa proizvodnje, investicijski troškovi i troškoviosoblja. Prema raspoloživim podacima u toku 2006. godine proizvodna cijena biodizela na području EU iznosilaje 0,6 0,9 EUR/litar, a bioetanola oko 1,0 EUR/litar.4.2 ENERGIJA VJETRAImajudi u vidu razvoj tehnologije i opšteprisutni trend u pogledu iskorištavanja energije vjetra u svijetu, zaočekivati je da de u narednom vremenskom razdoblju i u Bosni i Hercegovini dodi do izgradnje vjetroelektrana injihove integracije u energetski sistem. Za definisanje ciljeva u pogledu korištenja energije vjetra potrebno jeprethodno sagledavanje stanja ovog energetskog resursa. Prema podacima analize ekonomskog potencijalagradnje vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini njemačke agencije za tehničku saradnju GTZ iz 2004. godinepotencijal za razvoj snage vjetroelektrana procjenjuje se na oko 600 MW do 2010. godine.Prostorna razdioba srednje godišnje brzine i snage vjetra iz Studije energetskog sektora u BiH prikazana je naslikama 4.1 i 4.2, izrađena na osnovu meteoroloških podataka globalnog modela vremena koji se primjenjuje usvakodnevnoj operativnoj meteorološkoj praksi. Vidljivo je da se područje juga Bosne i Hercegovine možesmatrati najperspektivnijim za razvoj vjetroelektana.