3.2 POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTEPoljoprivredno zemljište obuhvata 33,4% ukupne površine Opdine. Najvedi dio poljoprivrednog zemljištapredstavljaju livade i pašnjaci (50,9%). Na oranice otpada 38,2% a na vodnjake 10,9%. Strukturapoljoprivrednog zemljišta po zonama izgleda kako slijedi:Tabela 3.1:. Struktura poljoprivrednog zemljištaOpis ha %područja uz tokove rijeka i dolina 4.417 26,7brdsko područje 8.289 50,1planinsko područje 3.838 23,2Ukupno 16.944 100,0Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta 95,5% se nalazi u privatnom vlasništvu. Pri tome je 20,5 % domadinstavau opdini posjedovalo zemljište (poljoprivredno), čija je struktura po veličini posjeda bila veoma nepovoljna.Posjed do 1 ha imalo je 63,8% domadinstava, od 1 do 5 ha 31,5% a preko 5 ha 4,7% od ukupnog broja (preko 10ha samo 1,2%).3.3 ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTEŠumsko zemljište zauzima 59,6% opdinske teritorije, od čega je 90,9% u državnom vlasništvu. Učešde visokihšuma je 66,9%, niskih šuma 27,8% i neobraslog šumskog zemljišta 5,3%. Uglavnom se radi o lišdarskimšumama, a na četinarske šume otpada 0,4% šumskog zemljišta.Drvne zalihe iznose 5.954.072 m 3 uz prosječan prirast od 195.176 m3. Prosječan godišnji etat (planirana drvnamasa za sječu) iznosi 183.369 m 3 , a prosječna godišnja sječa iznosila je 101.560 m3, što je ispod planirane.Međutim, problemi su nastali zbog toga što je intenzitet sječe po jedinici površine znatno premašio tolerantninivo (do 3 puta više od dozvoljenog), tako da je mjestimično u cjelosti posječena drvna masa (zaliha) zbog čegasu nastale goleti. Osim toga, pri izvođenju sječa nije uspostavljen tzv. šumski red, što je prouzrokovalouništavanje šumskog podmlatka, neiskorištavanje cjelokupne sječive drvne mase te stvaranje pogodnih uslovaza nastanak i širenje šumskih zaraza, požara, erozije i stvaranja trajne goleti.3.4 RUDNO BOGATSTVOEksploatacijske rezerve mrkog uglja na području opdine Zenica iznose 1.238.062.936 tone. Kvalitet mrkog ugljau zoni Raspotočja zalazi u kvalitet kamenog uglja, što je značajno sa stanovišta mogudnosti njegove prerade kaobazne sirovine. Učešde Zenice u bilansnim rezervama mrkog uglja u Bosni i Hercegovini iznosi 37,0%. Na višelokaliteta na području Opdine nalazi se krečnjak, a na lokalitetu Seoci diabaz (interesantan za građevinarstvo).Osim toga, sa stanovišta mogudih izvora dobijanja nemetalnih i sekundarnih sirovina mogu biti interesantnajalovišta Rudnika (Halda Brist) i Željezare (Rača), te odlagališta komunalnog otpada (Siđe).
Slika 3.3: Rudnik mrkog uglja Zenica3.5 SAOBRADAJNA INFRASTRUKTURA <strong>OPDINE</strong> ZENICAGrad Zenica ima povoljnu strukturu i gustinu mreže saobradajnica, koja se sastoji od ortogonalne iradijalne mreže. Komunikacije preko rijeke Bosne obavljaju se preko četiri mosta. Zbog povedanjasaobradajnog intenziteta, Opdina Zenica je, sredinom 2007. godine, izradila Studiju sistema saobradajnemreže grada Zenice sa analizom i prognozom saobradaja do 2027. godine.Studiju je izradio Građevinski fakultet u Sarajevu – Institut za saobradajnice. Pristup prilikom izradeStudije bio je multidisciplinaran, odnosno podrazumijevao je i istraživanja postojede mrežesaobradajnica, demografske podatke, ankete, brojanja vozila, simulacije saobradaja i sl, što je rezultiralokonkretnim zaključcima za poboljšanje uvjeta odvijanja saobradaja na području opdine Zenica.Planirane intervencije na mreži u periodu od 2007 do 2027. godine su okosnica strategijskog razvojaputne infrastrukture za narednih 20 godina.Uzimajudi u obzir izgradnju Koridora V-c i preklapanje perioda strategijskog planiranja sa periodomizgradnje Koridora kroz opdinu Zenica, kao jedan od glavnih strategijskih ciljeva nametnulo seuvezivanje ulazno-izlaznih pravaca sa magistralnom cestom M-17, odnosno sa Koridorom V-c.Najefikasniji način rješavanja ovog zadatka, uz istovremeno rješavanje zagušenja saobradaja u užemgradskom jezgru, je izgradnja Glavne gradske magistrale u Zenici, sa intervencijama na gradskoj mreži.Slika 3.3: Projekat Glavne gradske magistrale – GGM, Zenica