STANIŠTA LEKOVITIH BILJAKA - Raka Web

Staništa lekovitih biljakaNa osnovu toga u kojim su fitocenozama zastupljenelekovite biljke može se razlikovati nekoliko grupa:I grupa – Lekovite biljke koje se nalaze u isključivo šumskimzajednicamaII grupa – Lekovite biljke koje su zastupljene samo u livadskopašnjačkimsistemimaIII grupa – Lekovite biljke koje su cenobionti korovskih(segetalnih zajednica)IV grupa – Lekovite biljke koje se nalaze u šumskimzajednicama, ali se sporadično javljaju i u drugim, najčešćelivadsko-pašnjačkim fitocenozamaV grupa – Lekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica, a ređese nalaze i u drugim, uglavnom šumskim fitocenozamaVI grupa – Lekovite biljke koje se približno ravnomerno javljajui u šumskim i u livadsko-pašnjačkim zajednicama

Staništa lekovitih biljakaPostoji veliki broj lekovitih vrsta biljaka, koje pripadajukategoriji šumskih biljaka, odnosno, onih koje su vezane za šumskeekosisteme i prisutne su u većem broju samo šumskih asocijacija.Abies albaAcer platanoidesAcer tataricumAllium ursinumArum maculatumAsarum europeumCalamintha officinalisCornus masCornus sanquineusCorylus avellanaCrataegus oxyacanthaDigitalis lanataEvonymus europeusFagus moesiacaFraxinus excelsiorHedera helixJuglans regiaJuniperus communisOxalis acetosellaPolypodium vulgarePopulus tremulaPrimula acaulisPrunus aviumPulmonaria officinalisQuercus cerrisQuercus farnettoQuercus petraeaQuercus pubescensRosa caninaSlavia glutinosaSambucus nigraScrophularia nodosaSedum telephiumSorbus domesticaTamus comminisTelekia speciosaTilia cordataTilia platyphyllosUlmus glabraUrtica dioica

Staništa lekovitih biljakaLekovite biljke koje se javljaju samo u korovskim(segetalnim) zajednicama:Althea officinalisAnagalis arvensisArtemisia absinthiumCentaurea cyanusChelidonium majusDatura stramoniumMalva silvestrisPapaver rhoeasPolygonum aviculareSolanum nigrumStachys palustrisMalva silvestris

Staništa lekovitih biljakaLekovite biljke koje su cenobionti uglavnom šumskih zajednica, alise sporadično javljaju i u drugim, najčešće livadsko-pašnjačkimfitocenozama:Crataegus monogynaDaphne mezereumDigitalis ambiguaEuphorbia amygdaloidesFragaria vescaGeranium macrorrhizumGeranium robertianumGeum urbanumHelleborus odorusHypericum hirsutumLilium martagonPrunus spinosaRubus idaeusVerbena officinalisVeronica officinalisLilium martagon

Staništa lekovitih biljakaLekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica, a koje se ređejavljaju i u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama:Achillea crithmifoliaAchillea millefoliumAlchemilla vulgarisAntennaria dioicaAnthylis vulnerariaBellis perennisCampanula glomerataCoronilla variaDaucus carotaEuphorbia cyparissiasFilipendula hexapetalaFilipendula ulmariaGalium verumHieracium pilosella Achillea millefolim Euphorbia cyparissias

Staništa lekovitih biljakaLekovite biljke livadsko-pašnjačkih zajednica, a koje se ređejavljaju i u drugim, uglavnom šumskim fitocenozama:PlantagolanceolataPlantago mediaPolygonum bistortaPotentilla rectaPotentilla reptansPrimula elatiorPrimula verisPrunella vulgarisRanunculus repensRumex acetosaStachys officinalisStachys rectaTaraxacum officinaleVeratrum albumVeratrum nigrumVerbascum phlomoidesViola tricolorViola tricolor

Staništa lekovitih biljakaIzvestan broj lekovitih biljaka se javlja približno ravnomerno i ušumskim i u livadsko-pašnjačkim biljnim zajednicama. U pitanju sukako šumske vrste koje se sporadično prelaze i na prirodne livadeodnosno pašnjake i obrnuto – neke travnjačke biljke mogu se naći,umanjoj meri u šumskim fitocenozamaAjuga reptansArctostaphyllos uva-ursiCentaurium umbellatumGentiana asclepiadeaGentiana luteaHypericum perforatumOriganum vulgarePlantago majorSalvia pratensisSedum acreTeucrium montanumVaccinium myrtillusVaccinium vitis-idaeaHypericum perforatum

Dolinske livadeGrčko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa Hordeumsecalinum (As. Festuco-Hordeetum secalini)Opšte karakteristike: Vlažne dolinskelivade fiziognomski okarakterisane vrstamaHordeum secalinum i Trifolium resupinatum,koje sa značajnijim učešćem prateAlopecurus utriculatus, Bromus racemosus,Carex distans, Carex divisa, Festucapratensis i dr.Ekologija: Vlažno zemljište, ponekad blagozaslanjeno (slanište). Površinske vode sejavljaju od novembra do maja. Reakcijazemljišta slabo kisela do neutralna, a poteksturi pripada jako koloidnim ilovačamakrupne mrvičaste strukture.Hordeum secalinum

Lekoviti predstavniciDolinske livadeGrčko-Mezijske rečne plavine i vlažne livade sa Hordeumsecalinum (As. Festuco-Hordeetum secalini)Opšte rasprostranjenje: Balkansko poluostrvoRasprostranjenje u Srbiji: Srbija: dolina Velike Morave (dolinskelivade Jasenice), Leskovačko polje kod Vlasotinca u dolini JužneMorave, Uroševac (Kosovo)Achillea millefoliumFilipendula hexapetalaLythrum salicariaOnonis spinosaPolygala vulgarisPotentilla reptansPrunella vulgarisRanunculus repensRumex acetosaTaraxacum officinalePotentilla reptans

Brdske livadeSuve subkontinentalne stepske travne formacije sa dominacijomAgrostis gr. vulgaris (As. Agrostietum vulgaris)Opšte karakteristike: Niske, po praviluzatvorene, floristički veoma bogate zeljastestepolike formacije prisutne na karstnimterenima, u kojima dominira trava Agrostiscapillaris, koju značajno prate i vrsteAnthoxanthum odoratum, Festuca valesiaca,Koeleria gracilis, Sanguisorba officinalis.Ekologija: Travne formacije sa Agrostis vulgarispredstavljaju prelazni tip između brdskihkserofilnih stepskih pašnjaka i mezofilnih livada,koje se razvijaju na staništima južnoeksponiranih padina brdskog pojasa, u visinskomdijapazonu od 600 do 1100 m. Geološka podlogaje krečnjak.Agrostis capillaris

Brdske livadeSuve subkontinentalne stepske travne formacije sa dominacijomAgrostis gr. vulgaris (As. Agrostietum vulgaris)Opšte rasprostranjenje: Srednja, Istočna i Jugoistočna Evropa.Rasprostranjenje u Srbiji: Relativno čest tip staništa u istočnoj Srbiji: Rtanj,Stara planina (Vis, Kovačevo, Nanin kladenac, Krstac, Manastir, Kovačevo, Krstac,brdski predeli između Dojkinačke, Jelovačke i Toplodolske reke.), Suva planina(Kosmovac), Krivi Vir, Južni Kučaj; Redje se zajednice ovog tipa javljaju i u zapdnojSrbiji (Rajac na Suvoboru).Lekoviti predstavniciAchillea millefoliumAlchemilla vulgarisAntennaria dioicaCarlina acaulisEuphorbia cyparissiasEuphrasia strictaFilipendula hexapetalaGalium verumGymnadenia conopseaHypericum perforatumPlantago lanceolataPlantago mediaPolygonum bistortaPrimula verisRumex acetosaStahys officinalisVeratrum albumViola tricolorAchillea millefolium

Planinski pašnjaciNardus stricta zeljaste zajednice (As. Nardetum stricatae)Opšte karakteristike: Umereno vlažni isuvi travnjaci pašnjačkog karaktera kojimafiziognomiju određuje busenasta vrstaNardus stricta. Ostale značajne vrste suVaccinium myrtillus, Crocus veluchensis,Potentilla ternata, Cladonia rangiferina,Thymus jankae, Cetraria islandica, Carexverna, Luzula multiflora, Genista depressa,Ranunculus montanus, Anthoxanthumodoratum i dr.Ekologija: Staništa umereno vlažna ili suva,uglavnom razvijena na silikatima, ali i nacrvenim permskim peščarima, dok su nakrečnjacima veoma retka. Na visinamaizmedju 900 i 2000 m.Nardus stricta

Planinski pašnjaciNardus stricta zeljaste zajednice (As. Nardetum stricatae)Opšte rasprostranjenje: rasprostranjena u EvropiRasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Stara planina, Suva planina,Zlatibor, Maljen (Divčibare), TaraLekoviti predstavniciAchillea millefoliumAlchemila vulgarisAnntenaria dioicaDaphne mezereumEuphorbia amygdaloidesEuphorbia cyparissiasEuphrasia strictaFragaria vescaGentiana asclepiadeaGentiana luteaPlantago lanceolataPolygonum bistortaRumex acetosaStachys officinalisVaccinium myrtillusVaccinium vitis-ideaVeratrum albumVeronica officinalisEuphrasia stricta

Visokoplaninski pašnjaciMezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske Sesleria coerulanstravne zajednice na silikatima (As. Seslerietum coerulantis)Opšte karakteristike: Zatvorene ili otvorene,floristički relativno bogate visokoplaninskeumereno visoke travne zajednice u kojimadominira Sesleria coerulans. Staništa su bogataendemičnim, subendemičnim i planinskimreliktnim biljakama poput vrsta Thymusbalcanus, Achillea lingulata, Crocus veluchensis,Potentilla ternata, Polygonum bistorta,Veratrum album subsp. lobelianum, Vacciniummyrtillus, Luzula luzuloidesEkologija: Zajednice se razvijaju pretežno nasilikatima (peščarima i konglomeratima), navisinama iznad 1700 m.Sesleria coerulans

Visokoplaninski pašnjaciMezijsko-severnoskardopindske alpijske i subalpijske Sesleria coerulanstravne zajednice na silikatima (As. Seslerietum coerulantis)Opšte rasprostranjenje: Centralni, istočni i južni delovi BalkanskogpoluostrvaRasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Stara planina (Vražja glava, Sokolica,Čungulj, Tupanar, Midžor, Popove livade, Martinova čuka)Lekoviti predstavniciAchillea millefoliumAlchemilla vulgarisAntennaria dioicaGalium verumPolygonum bistortaPrimula elatiorVaccinium myrtillusVaccinium uliginosumVaccinium vitis-ideaVeratrum albumPolygonum bistorta

Nizijske šumePoplavne šume vrba i topola (As. Populeto-Salicetum)Opšte karakteristike: Galerijske šume sa proredjenimili gotovo sklopljenim spratom drveća sa visonomstabala i do 30 m. Dominantne vrste su Salix alba iPopulus nigra. U drugom spratu drveća javljaju se još iCornus sanguinea, Crataegus nigra, Populus alba, Salixamygdalina. U zavisnosti od trajanja visoke vodespratovi žbunja i prizemne flore su ponegde razvijeni ibujni, a ponegde su skoro potpuno nerazvijeni. Najnižespratove izgradjuju uglavnom Echinochloa crus-galli,Juncus lamprocarpus, Lycopus europaeus.Ekologija: Zajednice ovog tipa se javljaju na obalamanizijskih i brdskih reka, na recentnim aluvijalnimnanosima ili hidromorfnim glejnim i semiglejnimzemljišta. Zemljišta su duže ili kraće plavljena, a nivopodzemne vode je po pravilu veoma visok. Staništa sejavljaju na visinama do 500 mnv, u uslovima umerenokontinentalnei kontinentalne-panonske klime .Populus nigra

Nizijske šumePoplavne šume vrba i topola (As. Populeto-Salicetum)Opšte rasprostranjenje: Šumska područja Evroazije.Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gornja Koritnica; Bela Palanka-Nišava;Babušnica; Leskovik-Nišava; Vojvodina: Kurjačka greda, Provalija, Kuvalovo,Jamina, Ostvo, Golić, Kurjačka greda-SkelaLekoviti predstavniciAcer tataricumAlnus glutinosaClematis vitalbaCornus sanquineusCrataegus monogynaEquisetum arvenseEvonymus europeusGalega officinalisHumulus lupulusLycopus europaeusLythrum salicariaPlantago majorPopulus nigraPrunus spinosaRanunculus repensRubus caesiusSalix albaSalix purpureaSolanum dulcamaraTussilago farfaraUlmus glabraVerbena officinalisSalix alba

Brdske šumeMezijske šume cera (As. Quercetum cerris)Opšte karakteristike: Svetle šume, sa sklopljenim iligotovo potpuno sklopljenim spratom drveća u komesvojom brojnošću apsolutno dominira Quercus cerris.U spratu žbunova dominiraju izdanački primerci cera,a uz njih se sa manjim učešćem javljaju i Quercuspetraea, Ostrya carpinifolia, Carpinus orientalis,Betula verrucosa i dr. Sprat zeljastih biljaka jeobično dobro razvijen, floristički je relativno bogat, akao najčešće vrste se javljaju Brachypodiumsilvaticum, Dactylis glomerata, Danaa cornubiensis.Ekologija: Zajednice se uglavnom javljaju na blagonagnutim, subtermofilnim, eksponiranim terenima, ubrdskom regionu na visinama do 800 m. Podloga jekrečnjak, na kome su javljaju različiti stadijumirazvoja eutričnih smedjih zemljišta, koja su srednjeduboka (do 60 cm) i sa mnogo skeleta.Quercus cerris

Brdske šumeMezijske šume cera (As. Quercetum cerris)Opšte rasprostranjenje: Centralni delovi Balkanskog poluostrva.Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Cer (Zarići), Gučevo (Okolina Zajače,Sliv potoka Sige, Sliv Beoče, Sliv Borinske reke, Okolina spomenika), Tara(dolina Aluškog potoka prema kanjonu Dervente, Ljuboš, Vujkićev do, Kamenobrdo, Aluški potok); Kosovo: Koritnik (Plava, Belobrade).Lekoviti predstavniciAchillea millefoliumCalamintha officinalisCampanula tracheliumClematis vitalbaCornus masCorylus avellanaCrataegus monogynaDigitalis ambiguaEuphorbia amygdaloidesEuphorbia cyparissiasFagus moesiacaFilipendula hexapetalaFragaria vescaFraxinus ornusGeum urbanumHelleborus odorusHieracium pilosellaHypericum perforatumOriganum vulgarePlantago lanceolataPopulus tremulaPrimula verisPrunella vulgarisPrunus aviumQuercus cerrisQuercus farnettoQuercus petraeaScrophularia nodosaTeucrium montanumVeroniva officinalisVinca minor

Planinske listopadne šumeMezijske planinske bukove šume sa mahovinama (As. Musco-Fagetum)Opšte karakteristike: Monodominatnešume sa proredjenim ili redje gotovopotpuno sklopljenim spratom visokogdrveća u kome apsolutno dominiramezijska bukva Fagus moesiaca i spratomzeljastih biljaka u kome dominirajumahovine Dicranium scoparium, Hypnumcupressiforme, Polytrichum formosum,Polytrichum commune.Fagus moesiacaEkologija: Ove šume se javljaju u vidu manjih ili većih sastojina u okvirubukovog visinskog pojasa, na visinama izmedju 700 i 1400 m. Javljaju se nasvim ekspozicijama, po pravilu na velikim nagibima i izloženim grebenima, najako kiselim skeletnim, suvim i niskoproduktivnim smedjim zemljištima, uuslovima umereno-kontinentalnemezijske planinske klime.

Planinske listopadne šumeMezijske planinske bukove šume sa mahovinama (As. Musco-Fagetum)Opšte rasprostranjenje: Centralni i istočni delovi Balkanskog poluostrvaRasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Gučevo, Boranja, Majdanpečka Domena,Suva planina, OstrozubLekoviti predstavniciCrataegus monogynaDigitalis lanataEuphorbia amygdaloidesFagus moesiacaFragaria vescaHieracium pilloselaHypericum perforatumPlatanthera bifoliaPolypodium vulgarePopulus tremulaQuercus cerrisQuercus petraeaVaccinium myrtillusVerbena officinalisVeronica officinalisPlatanthera bifolia

Planinske četinarske šumeDinarske acifoilne smrčeve šume (As. Piceetum excelsae serbicum)Opšte karakteristike: Tamne monodominantnečetinarske šume u kojima dominira smrča Picea abies.Pored smrče u ovim sastojinama su često u visokomprocentu zastupljene još i Luzula sylvatica, Oxalisacetosella, kao i mahovine Hylocomium splendens,Hylocomium triquetrum, Polytrichum commune. Inače,spratovi drveća, žbunova i zeljastih biljaka sufloristički relativno siromašni.Ekologija: Zajednice razvijene na svim ekspozicijamaizuzev strogo južnih, u srednjeplaninskom pojasu, navisinama od 1300 do 1800 m. Podloga je kiselasilikatna, a tip tla je kiselo humusno-silikatno ilismedje podzolasto zemljište, koje je plitko i manje iliviše skeletogeno. Staništa se javljaju u područjuprelazne umerenokontinentalne-ilirsko-mezijskeplaninske klime.Picea abies

Planinske četinarske šumeDinarske acifoilne smrčeve šume (As. Piceetum excelsae serbicum)Opšte rasprostranjenje: Planine Dinarskog sistema.Rasprostranjenje u Srbiji: Srbija: Kopaonik, Golija (Jankov kamen, BeleVode, Mala Muhovica, Dukića potok, Paljevaci, pod Djonovim poljem, Budžaci,Crni vrh)Lekoviti predstavniciAbies albaGentiana asclepiadeaOxalis acetosellaVaccinium myrtillusVeratrum albumVeronica officinalisGentiana asclepiadea