Institucionalne prepreke za razvoji konkurentnost drvne industrijeu zemljama Jugoistočne Evrope pri ulasku u EUPIŠE: Željko Ivančević,zivancevic@ecs-brussels.comwww.ecs-brussels.comDosadašnja iskustva proširenja Europskeunije pokazuju da je privreda, uključujućidržavna i privatna preduzeća, bila vrlo neujednačenouključena u procese prilagođavanjakoje zahteva članstvo države u Evropskojuniji. Najbolje rezultate na tom području, štoje rezultiralo i kasnijim višim nivoom konkurentnosti,efikasnosti i kvaliteta, te korišćenjasredstava evropskih fondova, ostvarilesu one zemlje i one privrede koje su nekolikogodina pre članstva zemlje u EU ostvarilečvršću i konkretniju saradnju sa odgovarajućimevropskim privrednim, interesnim istručnim udruženjima, pa su na osnovu toganjihova preduzeća uspela osigurati svoje pozicijena tom tržištu. Čvršće veze i konkretnijasaradnja podrazumeva članstvo u odgovarajućimorganizacijama i aktivno delovanjeu telima i stručnim grupama na odgovarajućimpodručjima. Konsultantsko praćenjepojedinih preduzeća i zastupanje njihovihinteresa u Briselu pokazuje da u praksi topodrazumeva učestvovanje predstavnika ilizastupnika na dvadesetak sastanaka tokommeseca što pokazuje da je reč o svakodnevnomdelovanju.Međutim, da bi se u potpunosti razumeoproces pregovora i prilagođavanja, kaoi njihovi efekti na privredu i državu u celinimora se poći od činjenice da celi proces sadržitri paketa aktivnosti.Prvi paket je usklađivanje zakonske regulativezemlje kandidata sa Evropskim pravom(Acquis communautaire). Rezultati nakraju ovog procesa u svakoj zemlji morajubiti standardno dobri jer se o tome brinupregovarači na strani Evropske unije i taj paketje i glavni uslov za završetak pregovora.Za širu javnost, a posebno za privredu važnoje ukazivati da nakon usklađivanja regulative,a posebno nakon šta neka zemlja postanečlanica Evropske unije, oko 80% regulativese stvara u Briselu, a preostali manji deoje autonomno pravo pojedine zemlje. Ovostanje je vrlo uporedivo sa zakonskim odnosimau bivšoj Jugoslaviji samo šta je sadašnjievropski pravni sistem mnogo komplikovanijii postoje mnoge mogućnosti za korekcijeu primeni prava tokom životnog vekaneke pravne norme. Države nastale nakonraspada bivše zemlje učinile bi sebi velikukorist kad bi neka iskustva iz tog vremenakoristile u buduće. Tako na primer, nije biloslučajno da su sva velika jugoslovenska preduzećaimala svoje kancelarije u Beogradu,pa zato nije manje važno biti prisutan danasu Briselu. Unutar evropskog pravnog i institucionlanogsistema deluju 64 institucije iakonaše ankete provedene među preduzećimau zemljama Zapadnog Balkana pokazujuda većina „eksperata“ za Evropsku uniju unutarvelikih preduzeća uglavnom poznaje dvedo tri evropske institucije.Drugi paket aktivnosti u toku pregovoraje podizanje efikasnosti državnih institucija.Sa evropske strane se najvećim delomna ovom području traži efikasnost institucijau okviru političkog, pravnog i sigurnosnogsistema. Zato državne privredne institucijekoje bi trebalo da budu servis privredi na raznimpodručjima razvoja i konkurentnosti,uglavnom ostaju nerazvijene i neusklađenesa najboljom praksom razvijenih zemaljaEvropske unije i to je ustvari ključno područjeo kojem zavisi priprema privrede za noveuslove poslovanja i podizanje konkurentnosti.Tu počinje i područje najvećih, dugoročnihi najosetljivijih razlika unutar članicaEvropske unije.Odgovornost za delovanje na ovom područjuje prvenstveno na strani države kojamora definisati strateške razvojne interese ipozicije pojedinih industrija. Drvna industrijakao jedna od najrazvijenijih i najperspektivnijihindustrija morala bi u tom kontekstupreuzeti i svoj deo odgovornosti i ustrajatina stvaranju institucionalnog okvira kojiomogućuje razvoj i konkurentnost. Tu se,pre svega, misli na razvoj širokog spektraprivredi usmerenih institucija, od onih kojeupravljaju ili nadziru eksploataciju šuma, kaopotencijalne sirovinske baze, do onih kojekontrolišu kvalitet i tehničku ispravnost proizvoda,pre svega onih uvezenih.Treći paket aktivnosti tokom prilagođavanjaza članstvo u Evropskoj uniji je onajkoji se odnosi na podizanje konkurentnosti.Ovaj sklop aktivnosti je dugoročan i zato zahtevaposebne napore i jasne političke odluke.Da bi bila konkurentna i sposobna za suočavanjesa novim okolnostima na velikom izahtevnom tržištu Evropske unije, drvna industrija,u tom kontekstu, mora kao primarnistrateški cilj sebi postaviti zadatak da na tržištuEvropske unije, još pre nego što zemljapostane službeno članica te zajednice, osigurasvoju tržišnu poziciju. Jedan od bitnihelemenata na tom putu je upoznavanje regulativei standarda Evropske unije. Najčeščagraška koja se pojavljuje u dosadašnjoj praksije da su preduzeća i njihove organizacijeočekivali da će najveći deo posla za njih obavitidržavne institucije, komore, diplomatija…Nasuprot tome mora se poći od činjeniceda ovdašnje administracije nisu dovoljnokompetentne niti motivisane da se kvalitetnobave ovim pitanjima, pa su zato izrazitoneupućenije u pitanja evropske regulative istandarda od svojih evropskih kolega. Zatoambiciozna preduzeća moraju doći u pozicijuda raspolažu ekspertima na ovom područjukoji su kompetentniji od državne administracijei koji mogu suvereno komuniciratisa administracijom Evropske unije. Dodatnivažan deo aktivnosti na ovom području jeuključenost u evropski prostor radi kontinuiranogpraćenje tehnoloških i tržišnih odnosašta se postiže saradnjom sa stručnim i interesnimorganizacijama na evropskom nivou,ali i odgovarajućim evropskim institucijamai razvojnim projektima. Loša iskustva drugihzemalja na ovom području uglavnom su semanifestovala kroz upoznavanje regulative,standarda i tehničkih normi post festum, isključenostiz procesa pripreme, donošenjai korekcije normi, nemogućnost koriščenjanajboljih iskustava, ograničene do zanemarivomale mogućnosti transfera znanja, ograničenemogućnosti praćenja konkurencije,zatvorena vrata za uspostavljanje poslovnihkontakata, zajedničkih ulaganja i nastupa natrećim tržištima, te privlačenje investitora,ograničene do zanemarivo male mogućnostiza sudelovanjem u EU projektima i nalaženjenajboljih partnera za takve projekte…Za uspjeh na EU tržištu drvna industrijase mora odmaknuti od ustaljeneprakse da je glavni cilj dobaviti jeftinu sirovinuveć mora fokus svojih razvojnihaktivnosti i investicija usmeriti premainovacijama i razvoju, dizajnu i marketingujer su upavo na tim područjima najuspešnijaevropska preduzeća bazirala svojuspeh. Također se mora imati na umuvažna pravila koja donosi Evropska unijai njezine institucije i zato računati s timda se regulativa piše u Briselu, a profitiratimogu oni koji osim direktiva poznaju isve faze njihovih primena u praksi. Velikaevropska konkurencija dobro pozna konkurencijuu regiji pa je zato krajnje vremeda ovdašnja privreda upozna i evropskukonkurenciju. U tom kontekstu aktivnopraćenje važnih izvora informacija iznanja te prisutnost u Briselu je skupo,ali se dugoročno isplati. •34 jul 2013.<strong>DRVOtehnika</strong> <strong>39</strong>/2013
ITL d.o.o., Zavrtnica 17, 10000 Zagrab, HrvatskaT 003851 60 60 790, F 003851 61 97 400E itl.zagreb@gmail.comwww.itl.hrTEHNOLOGIJA PRIPREME I NANOŠENJA VISOKOG SJAJAU svakodnevnoj proizvodnji nameštaja jednaod trenutno najpopularnijih obrada lakiranjemje lakiranje visokog sjaja. Ono štorazlikuje tu obradu od standardnih ciklusa jepoštovanje određenih tehnoloških minimumakako bi postigli dobar rezultat, a danasje jako bitan faktor i vreme u kojem možemozatvoriti ciklus izrade lakiranih frontova.Elementi koji određuju kvalitetu proizvoda ikrajnji rezultat su:• Kvalitetan MDF (ujednačena struktura)• Kvalitetna podloga – uglavnom PE podloge• Kvalitetno brušenje podloge• Nanošenje visokog sjaja po pravilu struke• Brušenje visokog sjaja pred poliranje• Poliranje• BrilijantiranjeKvalitetan MDF je osnova na kojoj se gradikompletan ciklus iz razloga što MDF lošijegkvaliteta uvlači podlogu, odnosno kaliranjepodloge je posebno izraženo, a to se kasnijereflektuje na visokom sjaju. Bitan podatakje specifična težina MDF-a po m³. Iz tog podatkamože se iščitati i njegov kvalitet u lakiranju.Kvalitetniji materijali, oni predviđeniza lakiranje, imaju u sastavu više drveta većespecifične težine (bukva), pa su samim tim iteži. Kvalitet se vidi i u mašinskoj obradi kadrecimo obrađujemo debljine 22 mm i višepo strukturi ruba, kako se ponaša u brušenjui pri nanošenju podloge ili izolatora. Odabiromprave podloge možemo izbeći kasnijupojavu problema i uočavanje nedostataka.MDF je dobro propustiti kroz brusilicu s dvetransverzalne brusne trake, koristeći ne pregrubibrusni papir, granulacije 240/280 i takoočistiti gornji sloj površine.U pripremanju MDF-a za obradu visokogsjaja najčešće se upotrebljavaju poliesterskepodloge (bele). Materijal je specifičan iz razlogašto je trokomponentni i što ima relativnokratko vreme upotrebe, pa je potrebnoradno iskustvo, a neke proizvođače odbijai malo težak miris, posebno ako nemajuuslove za rad odnosno kabine za lakiranje ilikontrolisane ventilacije za sušenje. Ali, kadse saberu i oduzmu sve prednosti i mane,za potpun kvalitet površine koja će kasnijeostati stabilna i neće kalirati treba odabratipoliester koji se jednostavno nanosi, dobrorazleva i dobro brusi. Za jednostavnije nanošenjepoliester podloge isporučuju se pumpeza nanošenje poliestera s kojima je jednostavnijeraditi sa, u svakom trenutku, kvalitetnomi optimalnom mešavinom. Uz ostalemašine o kojima ovom prilikom govorimo,isporučili smo preduzeću ZOMONT pumpuBettella za pripremu poliester temelja. Pumpakontinuirano vuče materijal u odnosu 1:1kataliziran i ubrzan materijal, meša ga u realnomvremenu i transportuje prema airmixpištolju s kojim se nanosi materijal. Trebaobratiti pažnju da PE podloge traže sušenjeminimalno 24 sata do idealnog ciklusa od 48sati – zavisno od temperature sušenja.Operacija koja je najzahtevnija, najmukotrpnijai zahteva najviše vremena i znanja jebrušenje podloge. Podloga u procesu nanošenjai sušenja, kao i kaliranja, ostaje neravnomernoraspoređena po površini frontašto se u ručnom brušenju manifestuje kaoefekt talasa. Dobro prosušenu površinu podlogetreba brusiti na način da na dve transverzalnegrupe s elektronskim papučama,koje se okreću u suprotnim pravcima, propuštamofrontove i na taj način ravnamopovršinu. Granulacije s kojima pripremamopodlogu za završno lakiranje počinju od240/280/320/360 i trenutno preporučujemotehnologiju combilux papira sa produženimtrajanjem i dobrim rezultatima brušenja.Preduzeću ZOMONT isporučili smo mašinuza brušenje ARNABOLDI ETGA 1600 TR2 kojaje karakteristična po tome što ima povratelementa koji se obrađuje i može se programiratipo zahtevu kupca za različite ciklusebrušenja. Prednost mašine je mogućnostrada samo jednog operatera, kao i u dodatnojregulaciji pritiska, koju ističemo jer se potome razlikuje od drugih proizvođača brusilica.Ono što je najveća prednost ove tehnologijeupravo je brušenje pre mašinskogpoliranja, što nam omogućava vrhunski kvalitetproizvoda. Mašina je opremljena kvalitetnimodsisom i touch screen tehnologijomza upravljanje.Predmet isporuke bila je i mašina za brušenjeivica italijanskog proizvođača De Stefani, spet grupa, koja obrađuje ivice nakon krojenjaMDF-a, i nakon pričvršćivanja frontova. Mašinaima brusne grupe koje se mogu postavitiu položaj koji odgovara izvedenom profilufronta (radiusu), a međusobnom kombinacijombrusnih materijala postižemo obradu kojanas zadovoljava.Tehnologija poliranja izvedena je s klasičnomkonvencionalnim mašinom, s jednimrotirajućim valjkom, i sa specijalnim pastama.Brilijantiranje ili finiširanje visokog sjajaizvedeno je sa stonom brilijantirkom Arnaboldii specijalnim pastama. Brilijantiranjeje tehnologija finog završnog poliranja kojimispravljamo nepravilnosti kod poliranogfronta i eliminišemo paste koje su se zadržaleu filmu laka kod mašinskog poliranja.U preduzeću ZOMONT uspešno smo instaliralimašine i tehnologiju potrebnu za kvalitetani brz rad na području lakiranja. Izboromnavedene tehnologije postižu se kvalitativnipomaci kod dobijanja željenih rezultata,štedi se materijal, a bitno se skraćujevreme izrade. •kompletna rešenja u površinskoj obradi lakiranjembrušenje, aplikacija, lakiranje, pakovanjeprojektovanje sistema i implementacija opreme i tehnologije