Plan aktivnosti- pogon Prerada uglja

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKAEMISIJA, POSTOJEĆIH MJERA ZA SVOĐENJEUPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM,OPIS KONAČNOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA INJIHOVO POREĐENJE S ONIM DATIM U NAJBOLJOJRASPOLOŽIVOJ TEHNICI (BAT-u)ZD RMU "Breza" je dugi niz godina bio značajan zagađivač sva tri elementa ekosistema (zemljišta, zraka i vodotoka).Površinska eksploatacija uglja je u znatnoj mjeri degradirala zemljište, kamionskiprijevoz uglja sa P.K."Koritnik" do pogona "Prerada uglja" u suhim periodimagodine za posljedicu ima veliku zaprašenost, a u vlažnim periodima velike količineblata po saobraćajnicama. U zadnjih nekoliko godina ZD RMU "Breza" je planiraoniz značajnih mjera za poboljšanje zaštite okoliša.Dio planiranih mjera je realizovan:Urađeni su taložnici ispred postrojenja za preradu uglja gdje se talože otpadnevode pune sitnog uglja i magnetita. Takva onečišćena voda iz postrojenja zapranje i flotaciju uglja metodom „ pliva – tone „ se ispušta u niz od tri međusobnospojena taložnika gdje se gravitaciono obara magnetiti i sitni ugalj a u otvornevodotok rijeke Stavnje se ispušta tako očišćena voda.U ljetnom periodu se redovno vodom polijevaju industrijskim putevi naP.K."Koritnik" i tako sprječava zaprašenost lokalnog područja kojem gravitiraju. Napogonu "Prerada uglja" se vrši uglavnom suho separisanje uglja 96%, a mokroseparisanje oko 4%, tako da je malo zagađenje otpadnom vodom.Tehnološka voda se koristi za mokro separisanje i čime se postižu velike uštede pitkevode.Otpadna voda se usmjerava u rijeku Stavnju. Prije samog utoka u rijeku, voda teče utaložnike otpadne vode T1 i T2.Na pogonima "Sretno“ i „Kamenice" jamska voda se izvodi na površinu uvodosabirnike, gdje se taloži, a odatle u odvodni kanal i rijeku Stavnju. U istivodosabirnik se ispuštaju i otpadne vode iz radionica.Atmosfersko-oborinske vode, zajedno sa sanitarnim otpadnim vodama iz restorana ikupatila prikupljaju se u oborinsku kanalizaciju i vode u rijeku Stavnju.Na P.K."Koritnik"Redovno se vrši rekultivacija degradiranih površina tamo gdje je završen proceseksploatacije uglja. Vrši se tehnička, a zatim biološka rekultivacija.Na odlagalištu kopa PK „Smrekovica- I“ i PK „Smrekovica- II“ (stari kopovi)urađena je tehnička i biološka rekultivacija.Tehnička faza rekultivacijeNa istraženom području Smrekovica I i II najvećim dijelom je već izvedena tehničkafaza rekultivacije u periodu od 1983 – 1984 godine, odnosno nakon završeneeksploatacije uglja.32