Obrazovne i radne karijere mladih - UNDP Croatia

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH5. ZaključakObrazovne karijereSrednjoškolsko obrazovanjeOko 21% pripadnika ciljane populacije tijekom srednjeg školovanja pohaĎalo je gimnaziju,dok se većina školovala u četverogodišnjim (44%) ili trogodišnjim (33%) strukovnim školama.Tri su dominantne skupine srednjoškolskih strukovnih programa: poslovanje i administracija,inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja te osobne usluge.Više od 80% polaznika strukovnih srednjih škola pohaĎalo je praksu, najviše njih kodobrtnika, a otprilike upola rjeĎe u tvrtkama te javnim institucijama i ustanovama. Svaki četvrtipripadnik ispitane populacije je tijekom tog razdoblja školovanja polazio instrukcije ili privatnepoduke, a tek 4% ih je primalo stipendiju.Pribliţno svaki drugi polaznik srednje škole pohaĎao ju je izvan mjesta u kojem mu se nalazioobiteljski dom. Velika većina njih je svakodnevno putovala do škole, dok je mnogo rjeĎe slučajda su srednjoškolci u tom razdoblju boravili u Ďačkom domu ili koristili neki drugi obliksmještaja u naselju gdje im se nalazila škola.Prema procjeni većine ispitanika za njihove je roditelje njihov školski uspjeh bio vaţan.Percepcija podrške roditelja pozitivno je povezana sa stupnjem završenog obrazovanja.Većina ispitanih završila je srednju školu. Njihov uspjeh u smislu ocjena takoĎer je snaţnopovezan s najvišim završenim stupnjem obrazovanja, pa su se tako osobe koje su završilefakultet već u srednjoj školi razlikovale po boljim ocjenama nego osobe koje nisu nastavileškolovanje nakon srednje škole.Pribliţno svaki drugi srednjoškolac iz ciljane populacije nije nastavio sa školovanjem. Oko37% ih je upisalo studij odmah nakon srednje škole, a oko 7% ipak ulazi u visokoškolskisustav nakon godinu dana ili više od godinu dana pauze. Najčešći razlog za pauzu izmeĎusrednje škole i višeg obrazovnog stupnja je neuspjeh da se upiše ţeljeni studij.Najčešće zastupljeni razlozi za prekid školovanja nakon srednje škole bili su ţelja da se u tomtrenutku počne raditi i gubitak motivacije za učenje. S druge strane, najčešće zastupljenirazlozi za nastavljanje obrazovanja bila je procjena da se s fakultetskom diplomom povećava131