Humanae Vitae - Å kola narodnog zdravlja "Andrija Å tampar"

NATIONAL NEWSDOMAĆE VIJESTIIX. Svjetski kongres o bioetici(Rijeka i Opatija, 3.-8. rujna 2008.)Doc.dr.sc. Iva Sorta-Bilajac, dr.med.Ninth World Congress on Bioethics: „The Challenge of Cross-Cultural Bioethics in the21st Century” (Rijeka and Opatija, September 3-8, 2008)U Rijeci i Opatiji od 3. do 8. rujna 2008. održan jeIX. Svjetski kongres bioetike čija je glavna temabila „Izazov bioetike različitih kultura u 21. stoljeću”.Kongres je organiziran u ime svjetskog bioetičkogudruženja „International Association of Bioethics” podvisokim pokroviteljstvom Predsjednika RH, g. StjepanaMesića, te pod pokroviteljstvom UNESCO-a.Institucije domaćini Kongresa bili su Medicinski fakultetSveučilišta u Rijeci i Hrvatsko društvo za kliničkubioetiku. Predsjednik Kogresa bio je prof.dr.sc. IvanŠegota, „pionir” bioetike u Hrvatskoj. PredsjednikMeđunarodnog znanstvenog odbora bio je Prof.George J. Agich, predsjednik Organizacijskog odboraprof. Miljenko Kapović (tadašnji dekan Medicinskogfakulteta u Rijeci), te predsjednik Počasnog odboraProf. Edmund Pellegrino.Ovaj Kongres je - prema riječima profesora GeorgeaJ. Agicha - okupio do sada najveći broj visokokvalitetnih sažetka i ima bogatiji znanstveni programod svih dosadašnjih kongresa. U vrijeme održavanjakongresa sekcije su se odvijale u svim raspoloživimdvoranama u gradu Rijeci. U dosadašnjoj organizacijije ovaj Kongres po tome jedinstven, jer po prvi putanije „pod jednim krovom”, već je, u ovom slučaju,cijeli riječki Korzo poslužio kao „meeting point”. Izznanstvenog programa treba izdvojiti sljedeće teme:1. kultura i bioetika, 2. normativni okviri bioetičkogdjelovanja, 3. razlike i različitosti u bioetici, 4. etikaistraživanja, znanosti i biotehnologije, 5. klinička etika,6. etička pitanja u javnom zdravstvu, 7. organizacijskaetika i zdravstveni menadžment, 8. profesionalnaetika, 9. krizne situacije i bioetika, 10. etika okoliša.U vrijeme održavanja kongresa projiciran je film„Romulus, My Father” Film je najavio svjetski poznatipisac i filozof, prof. Raimond Gaita, po čijoj knjizi jefilm i snimljen. Nakon projekcije upriličena je raspravai druženje s piscem.Kongres je imao do sada najveći broj pridruženihsatelitskih konferencija i simpozija, ukupno sedam:1. Feminist Approaches to Bioethics 2008 Congress(FAB): Voice, Power, and Responsibility in HealthCare2.3.4.5.6.7.The 4th South-East European Bioethical Forum:Integrative Bioethics and Pluri-perspectivismMedia and BioethicsBioethics in NursingEthics of Clinical TrialsThe 4th International Conference on Clinical Ethicsand ConsultationThe 5th Symposium of the International Societyfor Clinical Bioethics (ISCB5): Clinical Ethics andDecision-making in a Pluralistic WorldKongres je svečano otvoren 5. rujna u Hrvatskomnarodnom kazalištu „Ivana pl. Zajca”. Velika je častšto je važnost ovog Kongresa prepoznala i hrvatskaKatolička crkva, tako su svečano otvaranje svojomnazočnošću uveličali i njegova Ekselencija kardinalJosip Bozanić, te njegova Ekselencija nadbiskupriječki Ivan Devčić.Iako oko brojnih pitanja u bioetici ne postoji sveopćikonsenzus, mnogi smatraju da je bioetiku ključnaznanost za budućnost čovječanstva. Kako je na ovomKongresu i pridruženim znanstvenim skupovimasudjelovalo preko 700 sudionika iz 83 zemlje, naravnoda stvaranje univerzalnih standarda nije bilo moguće,međutim upravo kroz dijalog, uspoređivanje iskustava,ukazivanje na sličnosti i različitosti u suočavanju sodređenim bioetičkim pitanjima i problemima ogledase cjelokupno znanstveno bogatstvo ovog skupa.Tvorac pojma bioetika jest biokemičar i onkolog saWisconsin sveučilišta, profesor Van Rensselaer PotterII koji je smatrao da je bioetika nova disciplina kojaće povezati znanje i razmišljanje, dinamički pristupneprekidnoj potrazi ljudskog roda za mudrošću,odnosno znanjem kako upotrijebiti znanje za ljudskiopstanak i poboljšanje kvalitete života. Bioetika bi,dakle, trebala biti nova znanstvena etika koja povezujeponiznost, odgovornost i sposobnost, znanost kojaje međudisciplinarna i međukulturalna i koja uzvisujesmisao čovječnosti, te bi kao takva trebala postatineka vrsta „znanosti o preživljavanju”.Promišljanja bioetičara razvijaju su se u smjerumeđudisciplinarne, višedisciplinarne i dijaloške,47