DOMAĆE VIJESTIodnosno, u posljednje vrijeme pluriperspektivne iintegrativne znanosti, odnosno one koja uključujemogućnost iznošenja različitih mišljenja. Stoga jeiznimno važno da u suvremenom bioetičkom dijalogubudu prisutni i religijski svjetonazori. Razmišljajućikoliko se u raspravi o pojedinim bioetičkim pitanjimauvažavaju stavovi Katoličke crkve, treba posegnuti usam začetak razvoja bioetike, koja je u proteklih 40-akgodina proživjela vrlo bogatu i kompleksnu povijest.S vremenom je doživjela transformaciju iz skupapoprilično krutih pravila u profesionalnom djelovanju,stvorenih dominantno od strane same medicinskestruke (bioetika se, naime „rodila” u područjubiomedicine i zdravstva), u široko polje znanstvenogi društvenog interesa. Međutim, puno prije nastankasintagme i institucionalnog utemeljenja prakse, međuprvima koji su na „nova” pitanja u „novoj” medicinskojetici reagirali bili su teolozi. Tako je još 1950. dekanharvardskog Teološkog fakulteta Willard L. Sperryobjavio svoja predavanja održana u Općoj bolniciu Massachusettsu u knjizi pod naslovom „Etičkitemelji medicinske prakse”. U knjizi iznosi problemeiznošenja istine, produženja života i eutanazije ukontekstu izazova nove medicinske tehnologije. Četirigodine kasnije (1954.) izlazi knjiga „Moral i medicina”koja će ostaviti dubok trag u povijesti bioetike, a kojumnogi bioetičari ocjenjuju „pionirskim radom novemedicinske etike”. Autor joj je Joseph Fletcher kojiovdje čini neuobičajen odmak od teoloških rasprava onpr. eutanaziji, ili abortusu i raspravlja o individualnimslobodama i pravima pacijenata. Šesnaest godinakasnije (1970.) Paul Ramsey, profesor religije sPrinceton sveučilišta objavljuje knjigu koja se danassmatra temeljnom u bioetici kao znanstvenom polju.U knjizi „Pacijent kao osoba” Ramsey je opisao svojejednogodišnje iskustvo boravka u Sveučilišnoj bolniciGeorgetown, gdje je na klinikama sa zdravstvenimdjelatnicima i studentima vodio intenzivan dijalogo raznim etičkim pitanjima koja su do tada bila vandostupa etičara, kao što su transplantacija organa,umjetno održavanje na životu, korištenje pacijenata kaoispitanika. Već sam naslov govori da autor prikazujepacijenta kao aktivnog, slobodnog i autonomnogsubjekta zdravstvene skrbi, koji ima određena pravai time se suprotstavlja ideji tradicionalnog liječničkogpaternalizma.Spomenuvši samo najvažnije, postavlja se pitanjekako to da su teolozi toliko prisutni u raspravi o „novim”etičkim pitanjima u „novoj” medicini. Gledana krozprizmu brige o životu (uključujući dvije vječne ljudskestvarnosti: etiku i život, tj. moralno razmišljanje o životui svim njegovim sastavnicama), bioetika sadržajnoNATIONAL NEWSnije velika novina u kršćanskoj moralnoj teologiji, jer jeona biomedicinske probleme obrađivala pod pojmomliječničke etike. Ako to sagledamo povijesno, lakouočavamo usku povezanost liječničke etike i kršćansketradicije i stavova koji znatno utječu i na liječničkuetiku. U kršćanstvu je liječenje bolesnika sastavni dionavještenja evanđelja i misionarskog poslanja. Poredtoga, prva etička povjerenstva osnovana su upravo ukatoličkim zdravstvenim ustanovama SAD-a i Kanadetijekom 1960-ih i početkom 1970-ih te predstavljajupovijesni početak bioetičkih konzultacija, stogaprisustvo teologa u bioetičkom dijalogu postaje i višenego opravdano. Naime, upravo kao odgovor na sveučestaliju potrebu donošenja kompleksnih i teškihodluka unutar sustava biomedicine i zdravstva, mnogesu institucije zdravstvene skrbi već tada potvrdile dau etički opterećenom i sve dinamičnijem pružanjuzdravstvene skrbi treba razviti formalne mehanizmeodlučivanja.Zaključno, može se reći da je za naše društvo zapadnogcivilizacijskog kruga Biblija jedan od prvih udžbenikabioetike (kao što su to za druge kulture i religijeKur'an, Vede, Konfucijevi tekstovi...). Komentirajući„9. svjetski kongres bioetike” kardinal Josip Bozanićsažeo je u jednoj rečenici poveznicu između bioetike iKatoličke crkve, čija je ljepota i veličina upravo u njenojjednostavnosti: „bioetika je etika života, a gdje je život,tu je i Crkva.”Sprovod mladićaU šutnji pjev slavujaPrati korakeDr. Duško Matassvjetla Pariza!samo mjesec onaj istiiz HrvatskeDr. Tomislav Maretić„Prvi ga je put upotrijebio 1970. Sa bios je želio naglasiti biološko znanjekoje ekspandira, a s etikos sustav ljudskih vrijednosti.48
NATIONAL NEWSDOMAĆE VIJESTIMeđunarodni kongres „<strong>Humanae</strong> <strong>Vitae</strong> za sva vremena - Ljudskaspolnost življena u velikodušnosti i razboritosti“(Zadar, 28.-30. studenoga 2008.)Petar-Krešimir Hodžić, dr. med.International Congress „<strong>Humanae</strong> <strong>Vitae</strong> for All Times - Human Sexuality Experienced inGenerosity and Common Sense” (Zadar, November 28-30, 2008)Međunarodni Kongres „<strong>Humanae</strong> vitae za svavremena – ljudska spolnost življena u velikodušnostii razboritosti” u povodu 40. obljetnice objavljivanjaenciklike <strong>Humanae</strong> vitae pape Pavla VI. održan je uZadru od 28. do 30. studenoga 2008. godine.Kongres su zajednički organizirali Ured HBK za obitelj,Zadarska nadbiskupija, Hrvatsko katoličko liječničkodruštvo i Hrvatsko katoličko društvo medicinskihsestara i tehničara, pod pokroviteljstvom Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi, Zadarske županije, GradaZadra i Zadarske nadbiskupije kao domaćina, a uzpotporu Ministarstva znanosti obrazovanja i sportai Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti. U kongresnoj dvorani Falkensteinerhotela Donat tijekom tri dana trajanja kongresa okupilose preko 200 sudionika iz zemlje i inozemstva.Kongres je počeo čitanjem poruke Svetog OcaBenedikta XVI. upućene organizatorima i sudionicimakongresa. On nas je očinskom ljubavlju pozvaona dublje promišljanje o otajstvu i daru ljudskogaživota kao i na osobno svjedočenje: „Prokreativnabračna ljubav, otvorena rađanju djece u uzajamnomnesebičnom darivanju muža i žene, ne samoda nalikuje nego i sudjeluju u stvaralačkoj Božjojljubavi, koja se konkretno priopćuje dozivajući u životljudske osobe. Isključiti ovu komunikativnu dimenzijuposredstvom djelovanja koje priječi prokreaciju značilobi poricati intimnu prirodu supružničke ljubavi. Nekaprimjer i svjedočanstvo tolikih roditelja doista bogatihvjerom i pouzdanjem uvijek bude na ohrabrenje i utjehuonima koji svoju očinsku i majčinsku odgovornost žives poteškoćama ili nesigurnošću.“Uslijedile su pozdravne riječi organizatora i domaćina,kao i pokrovitelja odnosno podupiratelja kongresa.Prvo je to u ime domaćina učinio zadarski nadbiskupmons. Ivan Prenđa, a za njim uslijedile su pozdravneriječi dr. Petra-Krešimira Hodžića, voditelja UredaHBK za obitelj, dr.sc. Marice Miletić Medved,predsjednice HKLD-a i više medicinske sestre JeliceRadno predsjedništvo kongresa „<strong>Humanae</strong> vitae za sva vremena-Ljudska spolnost življena u velikodušnosti i razboritosti” (Zadar,28-30. studenoga 2008.).Stipaničev Mustapić, predsjednice HKDMST-a. Skupusu se obratili i nazočni predstavnici Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, braniteljai međugeneracijske solidarnosti te Grada Zadra iZadarske županije. Naposljetku je, u ulozi predsjednikaVijeća HBK za obitelj skup pozdravio krčki biskupmons. Valter Župan koji je službeno i otvorio kongres.Svečarski dio kongresa, dvama pjesmama, uzveličaloje ženski vokalni sastav Magnificat katoličke udrugemedicinskih sestara i tehničara iz Zadra.Od petka popodne do subote popodne održano jedeset predavanja inozemnih i domaćih stručnjaka,predstavljene su tri metode prirodnog planiranjaobitelji, a mogla su se čuti i osobna svjedočanstva.Sažeci svih predavanja kao i predstavljanja metodamogu se pronaći na internetskoj stranici www.humanae-vitae.net, a u prvoj polovici 2009. godineočekuje se i izdavanje zbornika radova. Popodnevnidio subotnjeg programa bio je predviđen za rad uradionicama te su se sudionike raspodijelili u četiri49