Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Iskorištavanjei zaštita šumaOdabiranje i obilježavanje stabala za sječu (doznaka) je najvažniji stručniakt u gospodarenju šumama od kojeg prvenstveno zavisi kvalitet sastojine i trajnostprihoda. Pravilnom doznakom se najbolje i najekonomičnije mogu koristitiprirodni i biološki faktori u gospodarenju šumama, a nepravilnom nanijetii nepopravljiva šteta. Doznaka se obavlja u skladu sa šumskoprivrednom osnovomodnosno propisima što vrijede za šume koje ne moraju imati šumskoprivrednuosnovu.U zakonu se predviđa da doznaku u šumama u društvenom vlasništvu obavljajuorganizacije koje njima gospodare, a u šumama u građanskom vlasništvu,kojima ne gospodare privredne organizacije, organ uprave općinskog narodnogdobora nadležan za poslove šumarstva. Za obavljanje doznake ovaj organ možeovlastiti i cso-be koje nisu službenici općinskog narodnog odbora. Za vršenjeposlova doznake stabala za sječu s obzirom na naprijed izložene okolnosti propisanaje minimalna stručna sprema za lica koja je obavljaju.Često se u praksi postavlja pitanje da li je doznaka stabala za sječu stručniakt ili akt vlasti. Pitanje nije pravilno postavljeno. Doznaka je u svakom slučajustručni akt a bit će ujedno i akt vlasti kad ga prema propisima vrše organi vlastiili u ime organa vlasti ovlašteni stručnjaci.Kako je prevladavalo stanovište da doznaku u šumama u građanskom vlasništvutreba da vrše organi vlasti, to nije usvojen ni prijedlog da troškove ovedoznake snose vlasnici šuma.Ovdje treba napomenuti da troškove doznake ne mogu podmirivati općinskizemljišta i da se omogući podizanje plantaža i intenzivnih kultura,narodni odbori (kao što je to bio do sada slučaj) iz doprinosa vlasnika za unapređivanješuma u građanskom vlasništvu prema vrijednosti posječenog drveta.U duhu i skladu s prednjim načelima što vrijede za doznaku stabala donijetće se i odredbe o žigosanju drva kod- panja kao> i o izdavanju popratnica.Krčenje šuma, kojim se ugrožava zaštitna funkcija šuma, zabranjeno je.Krčenjem, koje se dozvoljava, ide se za tim da se manje vrijedni djelovi šumapretvore u vilševrijedne i to uglavnom izmjenom vrsti drveća i boljom obradomU zakonu je regulirano i pitanje krčenja šume radi trajnog oduzimanja šumskogzemljišta šumskoj kulturi. To su slučajevi interesa javne sigurnosti i obranezemlje, podizanje objekata općeg značaja i unapređenja poljoprivrede csnivanejmkultura visokog prinosa.Odredbama saveznog zakona dana je mogućnost republici da može da odrediu kojim je slučajevima dopuštena čista sječa, koju ne predviđa šumskoprivrednaosnova. Međutim, prilikom donošenja zakona zauzeto' je stanovište da čiste sječe,koje ne predviđa šumskoprivredna osnova, ne treba dozvoljavati. Ukoliko čistasječa dolazi u obzir u vezi s krčenjem šume pitanje je riješeno> propisima o krčenju..Kad je čista sječa (ili neka druga sječa) potrebna u vezi s postavljanjem objekataza prijenos i razvođenje električne energije, vodovodnih objekata itd., pitanjesječe treba smatrati riješenim aktom o prenosu korištenja, ustanovljenjuprava služnosti ili privremenog zauzimanja zemljišta po odredbama Zakonao eksproprijaciji. Iz rješenja donesenih na osnovu ovog zakona mora proizlazitivrst i obim sječe koja je potrebna. Organizacije koje gospodare šumama u društvenomvlasništvu treba da vode brigu da sječu izvrše odnosno da se sječa8