Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Zelenu duglaziju često u Americi zovu »crvenom« ili »žutom jelom« zbog bojei 1. valitete drva. U jednom istom stablu mogu se naći dijelovi drva žute i crvenebr je. Obično je drvo iz centralnog dijela stabla crvene boje, a ono iz perifernig dijela je žute boje. Žuto drvo se smatra boljim i vrednijim zbog finoćegelova, bolje obradivosti i ljepše boje. Stvaranje crvenog drva se pripisujebrzom prirašćivanju, a kako se tempo prirašćivanja smanjuje sa starošću, tosamo starija stabla imaju određeni dio žutog drva. Zbog toga mlade sastojinezelene duglazije označavaju obično kao »crvene jelove šume« za razliku odstarih šuma, koje zovu »žute jelove šume«.Drvo zelene duglazije je vrlo cijenjeno u SAD, gdje je našlo veliku primjenuu građevinarstvu, stolariji i preradi. Gotovo sve stambene kuće na obaliPacifika u SAD izgrađene su cd drva duglazije, koje je vrlo. dekorativno ikvalitetno.U oblasti zelene duglazije najbrži prirast je zabilježen na sjevernim, sjeveroistočnimi istočnim ekspozicijama. Pored ekspoz : cije, na prirast zeleneduglazije utječe tlo. Najbrži i najveći prirast izmjeren je na dubokim, pješkevito-glinastimtlima. Na trn tlima i navedenim ekspozicijama bilo je godišnjeoko 1.500 mm oborina. Uz manje oborine prirast je osjetljivo niži.Skup svih ekoloških faktora (kvaliteta tla, ekspozicija, inklinacija, nadmorskavisina, oborine itd.) izražavaju u SAD pomoću »site index«-a, koga definirajuvisinom stabala u stotoj godini starosti. »Site index« odgovara doneklenašem pojmu boniteta. U oblasti zelene duglazije razlikuju 5 »site index«-aili 5 boniteta:IIIIIIIVV60 metara5142 . „3324Na I bonitetu stabla u 100-gođišnjoj sastojini visoka su 60, na II bonitetu51, na III bonitetu 42 metra itd. Na toj bazi izrađene su u SAD prirasnopri'>~dnetablice za zelenu duglaziju. Izmjereno je preko 2.000 malih pokusnih plohau državi Oregon i Washington.Prema prirasnoprihodnim tablicama, koje su izradili Me Ardle, W. H. Meyeri D. Bruce navodimo u tabeli 1 podatke o drvnoj masi sastojine po hektaruza odnosne bonitete.Iz te tabele mogu se izračunati godišnji prirasti po> hektaru, koji su navedeniu tabeli 2.U kulturama i plantažama postignuti su veći prirasti cd onih koje iskazujuMe Ardlove prirasnoprihodne tablice za prirodne šume. Mnogo veći prirastipostignuti su primjenom fertilizatora. Na sjeverozapadnoj Pacifičkoj obali utvrđenoje, da u šumskim tlima nedostaje dušika. Zato se ondje uz pc>mcć fertilizatoradodaje oko 100—150 funta dušika po akru kroz više godina, što se pozitvno odražava na debljins.kom prirastu stabla zelene duglazije kako je toprikazano na slici 1.13