Å UMARSKI LIST 1-2/1962

KEMIJSKO BIOLOŠKA METODA SUZBIJANJAProf. dr ŽELJKOKOVACEVICGUBARAOd godine 1947. uvedeno je kod nas kao i u mnogim drugim zemljamasuzbijanje masovne pojave štetnika na velikim površinama osobito u šumamaprimjenom aviometode zamagljivanjem ili 1 prskanjem. Primjena aviometodezamagljivanjem zaraženih šuma 1948. i 1949. dala je vrlo dobre rezultate, aisto tako su postignuti potpuno zadovoljavajući rezultati i kod suzbijanja gubarakod posljednje njegove gradacije 1953—1958. godine.Prateći taj rad na suzbijanju gubara aerosolom DDT u šumama i izvođenjemrazličitih pokusa u laboratoriju došli smo do nekih vrlo interesantnihpodataka.Od 1947. godine pa nadalje redovno smo kontrolirali rezultate provedenogzamagljivanja. Kod toga smo primijetili, da i ondje gdje smo nakon provedenogzamagljivanja našli žive gusjenice ili tu i tamo po koje jajno leglo do' zarazena takvim tretiranim površinama nije druge godine došlo. To smo utvrdilii kod pokusnog suzbijanja koje je 1949. god. provedeno u Mrsunjskom lugu sa5 i 10% DDT, dok je inače na drugim mjestima bio upotrebljavan 15 i 20%DDT. Tu konstataciju kontrolirali smo 1955. g. u našem laboratoriju. Te jegodine bio tretiran Ljeskovački lug i unatoč pravilno provedenom zamagljivanjunalazili smo nakon pet dana u šumi žive starije gusjenice. Zamagljivanjeje svakako provedeno' nešto kasno kad su se naime gubareve gusjenice nalazileveć u IV, V i VI stadiju svoga razvoja i kad su one u izvjesnoj mjeri prirodnootporne spram insekticida.Radi kontrole ponijeli smo žive gusjenice u laboratorij i tamo dalje uzgajali.Rezultati su bili ovi: 80% gusjenica uginulo je pred samo čaurenje ili ustadiju kukuljice. Iz preostalih kukuljica je izašlo samoi 10% leptira. Ženkesu nakon kopulacije odložile vrlo mali broj jaja, pa je u pojedinom jajnomleglu bilo- samo 20—30 jaja. U proljeće samo smo iz najvećeg jajnog legla,koje je imalo 87 jaja dobili mlade gusjenice. Međutim od tih gusjenica samose pet komada poček> razvijati dok su ostale nakon izlaženja iz jaja naskorouginule. Ali od tih pet gusjenica samo je jedna postigla nimfalni stadij i ondauginula. Ti rezultati su nas naveli na pomisao' da je do takvih rezultata došlozbog subletalnog djelovanja insekticida. Ta pretpostavka nas nije mogla potpunozadovoljiti već je trebalo' dokazati da li DDT može kod nepovoljne primjenedovesti do naknadnog ugibanja gusjenica, kukuljica ili čak do ugibanjagusjenica, koje se razviju od ženki, koje su došle u stadiju gusjenice u dodir sainsekticidom. Treba naime naglasiti da je pogibanje gusjenica i kukuljica, kaoi mladih gusjenica slijedeće godine bilo izazvano pojavom poliedri je, što jetipična virusna bolest kod gubara.Nakon sličnih konstatacija na terenu na nekim drugim mjestima mi smo1959., I960', i 1961. godine proveli ekzaktne pokuse sa DDT sredstvom Pantaka-41